Naslov
Adamov plan Dioklecijanove palače
(Adam’s plan of Diocletian’s Palace)

Autori
Belamarić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Hrvatsko veleposlanstvo u Londonu

Mjesto i datum
London, Ujedinjeno Kraljevstvo, 19.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Robert Adam; Dioklecijanova palača
(Robert Adam; Diocletian's palace)

Sažetak
Predavanje se bavilo istraživanjima Dioklecijanove palače koja je 1764 u knjizi Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia objavio Robert Adam. Velika je Adamova zasluga što je prvi pokušao analizirati i interpretirati izvornu funkciju pojedinih dijelova Palače, pa i danas koristimo većinu imena kojima je opisao njene pojedine prostorne elemente (peristil, vestibul, kriptoportik itd.). Što se tiče točnosti Adamova tlocrta Dioklecijanove palače, on nije uočio nepravilnost pravokutnika Palače. Najveću grešku načinio je u restauraciji istočnih podruma Palače, odnosno tog dijela odaja nad njima. On u istočni dio podruma (supstrukcija) Palače nije mogao ući jer su bili zatrpani, kao ni Niemann ni Hebrard stoljeće i pol kasnije. Na temelju podataka antičkih pisaca i ostataka antičkih građevina u Rimu, posebno Dio­klecijanovih i Karakalinih terma, Hadrijanove vile u Tivoliju, prvih otkrivenih zgrada u Pompejima i Herkulanumu i dr., on je zaključio da istočna polovica odaja mora biti simetrično istovjetna za­padnoj. Ali, nemojmo zaboraviti da je Adamovo istraživanje bilo mnogo prije čitavog niza arheoloških kampanja 19. i 20. stoljeća. Nije još mogao poznavati brojne primjere kasnorimske ladanjske arhitekture, kao ni prikaze ladanjskih palača iz 3. i 5. stoljeća na mozaicima sjeverne Afrike. Taj tip građevine nije usredotočen na središnje dvorište, nego je otvoren pročeljem prema van. Ono se sastoji od trijema (criptoportici) s dvama istaknutim povišenim tornjevima na uglovima, tip građevine koji će Adam poslije preuzeti i razvijati uzevši za uzor paladijevsku arhitekturu, pozivajući se na Serlijevu arhitektonsku teoriju. Takozvani Adam Style bio je u mnogo čemu određen zapažanjima koja je izveo iz crtanja Dioklecijanove palače. Predavanje se stoga najviše odnosilo na utjecaj koji je Adamova analiza i interpretacija karaktera arhitekture i unutrašnjih prostornih odnosa između različitih dijelova Dioklecijanove palače imala na kompozicijske mehanizme njegovih vlastitih projekata.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA