Naslov
Zrinska gora u ranome novom vijeku: kartografske percepcije
(Zrinska gora in the Early Modern Age: Cartographic Perception)

Autori
Roksandić, Drago

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) VI. (2010), 6.; 8-26

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zrinska gora; Banovina/Banija; rani novi vijek; simbolička geografija
(Zrinska gora (hills); Banovina/Banija; Early Modern; symbolic geography)

Sažetak
U hrvatskome kulturnom krajoliku nisu česti slučajevi planina (ili gora) koje svojim nazivima personificiraju aktere iz nacionalnog „panteona“. Petrova gora na Kordunu te Zrinska gora na Banovini/Baniji rjeđi su takvi primjeri. Polazeći od pretpostavke da naziv nije mogao nastati prije nego što su iz knezova Šubići postali grofovi Zrinski i to najprije u posjedovnom smislu (Zrinska gora, Zrinsko polje itd.), središnje je pitanje da li se i kako održao kontinuitet oronima Zrinska gora u razdoblju nakon što su Zrinski napustili ili izgubili svoje posjede u donjem Pounju, napose pod osmanskom vlašću te u razdoblju poslije Karlovačkog mira (1699.), tj. nakon reinkorporacije pokupsko-posavsko-pounsko-poglinskom međuriječja u bansku Hrvatsku, odnosno, u Bansku krajinu. Ovaj simboličkogeografski i ekohistorijski rad se vremenski odnosi prije svega na rani novi vijek (cca. 150. – 1800.), manje i na modernu epohu, a vrela su prije svega suvremene geografske karte različita podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Drago Roksandić i Hrvoje Petrić, urednici časopisa, autori su teksta "Uvodnik", odnosno, "Foreword", objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, na str. 5-7.

POVEZANOST RADA