Naslov
Formiranje kanona starije hrvatske književnosti u razdoblju od 1835. do 1913.
(Canon formation in the old croatian literature during the preiod from 1835. to 1913.)

Autori
Marušić, Patricia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
2010

Stranica
228

Mentor
Dukić, Davor

Ključne riječi
kanon; starija hrvatska književnost; nacija; institucije; književna historiografija; Vodnikova povijest književnosti
(canon; old Croatian literature; nation; institutions; literary historiography; Vodnik's history of literature)

Sažetak
Problematiziranje kanona dovelo je do pitanja oblikuju li se nacionalni kanoni sukladno estetskim ili ideološkim polazištima. Analiza problema pokazala je da je pri formiranju kanona u manjoj mjeri djelatna estetska i umjetnička osobitost djela, a u značajnoj mjeri u tom procesu sudjeluje politika moći (Foucault, 1966). Rasprava o kanonu može se tumačiti i kao posljedica krize humanističkih znanosti koje više ne jamče društveni uspjeh(Guillory, 1993). Legitimacija kulturnog identiteta, njegove trajnosti i prepoznatljivosti, bili su glavni motivi pri procesu oblikovanja nacionalnih kanona koji se formiraju istovremeno s modernim nacionalnim identitetom. Nacionalna je kohezija u velikoj mjeri oblikovana kulturom i razvojem tiskarstva (Anderson, 1990). U procesu kanonizacije, kao i nacionalne integracije, velika je uloga institucija koje pomažu osamostaljivanje kulture (A. Assman, 1990) poput čitaonica, muzeja, knjižnica, nacionalnih izdavačkih kuća, sveučilišnih studija. Za oblikovanje hrvatskog književnog kanona od iznimne je važnosti način oblikovanja nacionalnog identiteta koji se formira u specifičnom suodnosu ilirsko-narodnjačko-jugoslavenskih i hrvatsko-pravaških stavova. Iako je hrvatski književni kanon starije književnosti oblikovan na ideji osobito povlaštenih prošlih vrijednosti, može se u postupku aktualizacije odvojiti dio tekstova koji zastupaju eltističko, povlašteno, te pučko i izvorno shvaćanje književnosti (Rapacka, 2002). Gundulić i Kačić svoja iznimna mjesta u kanonu duguju tim dvjema strujama, tzv. dubrovačkom i pučkom, premda su se oba ustoličila na zapravo jednak način. Od prvih usustavljivanja građe koje provodi još Ivan Kukuljević Sakcinski, preko Šime Ljubića, Armina Pavića, Melchiorra Lucianovića, Đure Šurmina, Milorada Medinija i drugih, kanon starije hrvatske književnosti znanstveno je utemeljen knjigom Branka Vodnika 1913.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA