ࡱ>  @ MbjbjFF f,,m&!&&&4D&hd D&TT"v(}B#@ J QiSiSiSiSiSiSi$VRfwi&Oy}OOwi%%lmXmXmXOx%8&QimXOQimXmXn-%&5?H 4KGW>/!3Kd03t .h)@5?D&D&%%%%&5? OOmXOOOOOwiwiD&D&dWpD&D& SVEU ILI`TE U ZAGREBU FAKULTET POLITI KIH ZNANOSTI  Sanjin Dragojevi Kulturna politika: europski pristupi i modeli DOKTORSKA DISERTACIJA  [ Zagreb, 2006 ] [ sadr~aj ] [ uvod ]7a:: teorijsko-metodoloaka polaziata10I.Izvori11II.Teorijsko utemeljenje kulturne politike15pristup europske humanisti ke orijentacije16pristup kulturne kritike19ideoloako-etatisti ka orijentacija, semioloaki pristup i posttotalitarna misao22pragmati no-liberalni pristup26interkulturalisti ko-postkolonijalni pristup (kulturne studije)28III.Metodoloaki okvir istra~ivanja kulturne politike31sistemska analiza31komparativna analiza32tipoloaka metoda33metoda prou avanja dokumenata33evaluacijska i indikatorska metoda 34metoda studije slu aja35IV.Cilj i osnovne hipoteze rada36hipoteze 36V.Odreenje pojma kulture38antropoloako i informacijsko odreenje42VI.Neke od moguih definicija kulturne politike47preairoka47tehnokratska49operativna50b:: povijesni prikaz razvoja kulturne politike52I.Pozadina i razlozi utemeljenja531) rast uprave i planiranja532) sektorska raspodjela543) rast komunikacijskog sustava554) rast meunarodne kulturne suradnje565) integracije i o uvanje identiteta566) hipostaziranje razvojnih parametara587) ekonomski rast kulturnih djelatnosti.59II.Nadnacionalna razina utemeljenja kulturne politike61aezdesete61sedamdesete61osamdesete63devedesete 65III.Nacionalna razina utemeljenja kulturne politike68ezdesete68sedamdesete69osamdesete69devedesete 70c:: kulturna politika kao javna politika71I.Kulturno upravljanje, planiranje i politika72II.Eksplicitni i implicitni tip kulturne politike74eksplicitna kulturna politika75implicitna kulturna politika76III.Osnovni modeli kulturnog djelovanja80prvi model kulturni difuzionizam80drugi model kulturni funkcionalizam80trei model  kulturni merkantilizam81IV.Ekonomika kulturne politike83d:: osnovne odrednice i sastavnice kulturne politike90I.Na ela kulturne politike91na elo kontinuiteta92na elo samoodreenja92na elo selektivnosti93II.Podru ja kulturne politike94kulturno nasljee i tradicija94kulturno stvaralaatvo97kulturni ~ivot, razvoj i suradnja98III.Subjekti kulturne politike100kulturne ustanove100kulturne grupe101pojedinac104IV.Razine djelovanja kulturne politike106(nad)nacionalna razina106regionalna razina109lokalna razina113V.Instrumenti i mjere kulturne politike117prvi model   dr~ava promicatelj 118drugi model   dr~ava zaatitnik 118trei model   dr~ava arhitekt 120 etvrti model   dr~ava in~enjer 121planiranje122regulativa124financiranje125VI.Evaluacijske razine i pristupi131e:: kulturna politika i kulturni informacijski sustav135I.Pojava i va~nost kulturnih informacijskih sustava136II.Definicija kulturnog informacijskog sustava138III.Specifi nost kulturne informacije i komunikacijski obrasci141IV.Elementi nacionalnog kulturnog informacijskog sustava143V.Struktura nacionalnog kulturnog informacijskog sustava145informacijski subjekti145informacijski sklop146oprema informacijskog sustava147sredina informacijskog sustava147VI.Sastavnice kulturnog informacijskog sustava149kulturna nomenklatura149informacijski format150programska procedura151komunikacijski protokol152VII.Razdioba kulturnih objekata i kulturne grae153VIII.Vrste baza podataka unutar kulturnog informacijskog sustava1541. javne baze podataka 1562. poslovne baze podataka1563. baze podataka za kulturno praenje, planiranje i razvoj157IX.Ciljevi i funkcije kulturnog informacijskog sustava158f:: kulturna politika i pristupi kulturnoj raznolikosti160I. etiri pristupa kulturnoj raznolikosti1611. multikulturalizam1612. interkulturalizam1643. transkulturalizam1674. plurikulturalizam ili kulturni pluralizam171II.Koji pristup kulturnoj raznolikosti je najpogodniji?174g:: hrvatska kulturna politika u svjetskom i europskom kontekstu175I.Globalna kulturna dinamika i tendencije u kulturnom razvoju176II.Kulturni kontekst u kriznim podru jima180III.Jugoisto na Europa kao krizna regija185razvojne performanse zemalja tranzicije188utjecaj tri kapitala192meuodnos tri sektora u kulturnom razvoju195civilno druatvo u tranzicijskim zemljama199razvoj i odr~ivost civilnog sektora u regiji201(inter)kulturna medijacija203pitanje buduih modela kulturnih politika u regiji206IV.Hrvatska kulturna politika  kontekst, prikaz stanja i razvojni izazovi210razvojni izazovi211pravni okvir privatizacije212privatizacija u kulturnim djelatnostima214pojmovno odreenje decentralizacije216decentralizacija kulturne politike216podru ja kulture  prikaz stanja221financiranje kulture u hrvatskoj230javni izdaci za kulturu232direktna i indirektna potpora234trendovi u participaciji i njihove financijske konzekvence236nova partnerstva i koalicije239zapoaljavanje u sektoru kulture242va~nost programski usmjerenog financiranja243h:: zaklju no razmatranje245I.Zaklju no razmatranje246[ literatura i odabrana bibliografija ]249[ kazalo imena i pojmova ]274[ popis tablica ]289[ sa~etak ]290[ summary ]293[ ~ivotopis ]296 [ uvod ]  Tekst ove Disertacije nastao je kao plod dugogodianjeg i ustrajnog bavljenja problematikom kulturne politike. Europska i svjetska iskustva su bila, kao ato to pokazuje i naaa ukupna analiza, od presudne va~nosti za analiti ki instrumentarij XE "metodologija:instrumentarij" , metodoloaku poziciju i uvide u postignua, poteakoe kao i konkretne zadae hrvatske kulturne politike. Radei intenzivno od 1989. godine do 1992. godine na Unesco XE "Unesco" -vom projektu analize oko 160 nacionalnih kulturnih politika, nametnuo se uvid, ne samo o ukupnoj izvanrednoj raznolikosti pristupa i preokupacija koje se pojavljuju unutar ovog podru ja, ve, jednako tako, i potreba zasnivanja airoko prihvatljivog teorijsko-metodoloakog pristupa; koji e unutar svog bogatstva pitanja i potencijalnih odgovora, jednim dijelom  predlo~iti obrazac i analiti ko-diskurzivni pristup. Devedesete godine, poglavito unutar Jugoisto ne Europe XE "Jugoisto ne Europe" , sa svim svojim po esto i tragi nim zbivanjima i razdjelnicama, ova su pitanja zaoatrila na posve novoj razini. Nastanak novih dr~ava na politi kim ostacima Druge (socijalisti ke) Jugoslavije, bivaeg Sovjetskog Saveza, ehoslova ke te posebno ukupni europski integracijski procesi XE "integracijski procesi" , otvorili su proces prijenosa znanja bez presedana u novijoj europskoj povijesti. Dakako, on se zbivao prvenstveno kao  transfer slu~beno prihvaenih uspjeanih znanja i iskustava europskog Zapada, a u manjem dijelu i Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava. Ovaj proces tek jednim svojim manjim dijelom u osjetljivim podru jima, kao ato su umjetnost i kultura, mo~e se smatrati uspjeanim. Izostanak lokalnih znanja i pristupa koji se osnivaju na usustavljanju najboljih kao i promaaenih iskustava, te nepostojanje napora na kodificiranju relevantnih znanja koja proistje u iz velikog kulturnog iskustva, dodira a kadikad i uspjeanih razmjena ovih sredina, ostala su jednom od temeljnih zadaa, kako akademske tako i ope upuene javnosti. Od druge polovice devedesetih nastaje dubinska promjena kulturne politike Republike Hrvatske XE "hrvatska kulturna politika"  koja je, takoer, velikim svojim dijelom plod ukupnih strujanja na meunarodnoj razini. Unutarnjom dinamikom zemlje, takoer, nastaje stabilizacija kulturnog sustava i kulturne politike u 1998. godini te posebno od 2000. godine. Najva~nija istra~ivanja i inicijative u ovom podru ju (u kojima sam dobrim dijelom i sam sudjelovao), pokazala su mogunosti ali i ograni enja osobnog i skupnog djelovanja na transformaciji i redefiniranju hrvatske kulturne politike, posebno uva~avajui europske trendove, tendencije i razvojne parametre. Unato  postojanju ogromnog broja dokumenata i izvora koji obrauju ovu problematiku, joa uvijek nema meu njima onih koji je raa lanjuju na pregledan, sustavan i analiti ki prihvatljiv na in. Tako i ovaj naa napor predstavlja pokuaaj osvjetljavanja i propitivanja podru ja, prije svega s analiti ke ali i prakti ne razine. To se ini tim viae va~no poradi posebnog manjka koji postoji u novonastalim ekspertizama iz podru ja kulturne politike, te umjetni kog i kulturnog menad~menta XE "umjetni ki i kulturni menad~ment" ; koji izvoriate imaju ne samo u preradi znanja, prije svega zapadnoeuropskog i anglosaksonskog svijeta, ve i u obradi znanja nastalog tranzicijskim razdobljem XE "tranzicijsko razdoblje" . Tako je i osnovna svrha naaeg rada, ne samo problemski prikazati svo razgranato podru je kulturne politike, ve i dati uvid u sve potencijalne dileme i mogunosti koje su inhrentne europskim pristupima XE "europski pristupi"  u definiranju ove javne politike. Jednako va~na zadaa je i analiza hrvatske kulturne politike s obzirom na njenu europsku relevantnost kao i na nu~ne promjene te neposredne zadae koje joj predstoje. Ova su nastojanja barem potencijalno dio aireg procesa prijenosa europskih i regionalnih iskustava ka novim podru jima, prije svega Turskoj, arapskim zemljama, zemljama Kavkaza, Bliskog i Srednjeg Istoka te zemljama Srednje Azije, uklju ujui i Mongoliju. Koristim ovu prigodu kako bih se posebno zahvalio prof. dr. Teni Martini XE "Martini, Tena"  na izuzetnoj strpljivosti i nebrojenim savjetima u nastajanju ovog rada. Njeni analiti ki uvidi kao i voenje u itavom nastajanju rada, bili su mi od neprocjenjive koristi i inspiracije. Jednako tako se iskreno zahvaljujem i prof. dr. Inge Perko XE "Perko, Inge"  na stalnim poticajima u profesionalnim nastojanjima na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu, kao i u pisanju ovog rada. Zahvale nesumnjivo dugujem i prof. dr. Zdravku Petaku XE "Petak, Zdravko"  na trajnoj kolegijalnoj suradnji i podraci na izradi Disertacije. a:: TEORIJSKO METODOLO`KA POLAZI`TA  I. Izvori XE "Izvori"   Unato  brojnoj literaturi i velikom broju dokumenata koji su trenutno dostupni, kad je rije  o problematici kulturnih politika europskih zemalja XE "europskih zemalja" , za uuje injenica nepostojanja sustavnog konceptualnog pregleda ovoga podru ja (kako kod nas tako i u europskim razmjerima), koji bi ga sagledao s unaprijed jasnih i postavljenih teorijskih i metodoloakih pretpostavki. Ve i sam pokuaaj sistematizacije dostupne literature lako e nas navesti na uzrok  u pitanju je izrazito slo~eno i heterogeno podru je. Tako mo~emo rei kako se svi trenutno dostupni izvori XE "studije:klasifikacija"  koji obrauju neka od pitanja va~na za kulturnu politiku, mogu podijeliti u sljedeih sedam grupa: Ope kulturoloake analize koje se koriste kao teoretsko-konceptualni okvir u razmatranju kulturne politike. Njihova problematika je zapa~eno airoka i obuhvaa analizu stavova o pitanjima kulture od samih po etaka ljudske povijesti do danaanjih dana. Fenomenoloake kulturoloake analize i studije koje se bave nekim relativno izoliranim fenomenom od va~nosti za kulturnu politiku. U tom se smislu mogu navoditi autori kao ato su Ernst Cassirer XE "Cassirer, E."  s analizom simboli kih formi, ili, na primjer, Pierre Bourdieu XE "Bourdieu, P."  koji odreuje i razrauje pojam kulturnog kapitala XE "kulturni kapital" . Specijalisti ke studije koje se bave nekim od aspekata kulturne politike ili kulturnog razvoja XE "kulturni razvoj" , a namijenjene su profesional- nom i specijalisti kom krugu, jer razjaanjavaju sistemske instrumente i mjere od va~nosti za ovo podru je. Monografije i publikacije koje imaju strategijsku i projekcijsku narav, jer zacrtavaju budue tendencije razvoja pojedine (nacionalne) kulturne politike, ili pokuaavaju dati osnove budueg kulturnog razvoja na meunarodnoj, ponekad i europskoj razini. Analiti ke studije i publikacije koje za cilj imaju analizu stanja, bilo cjelokupne nacionalne kulturne politike, bilo nekog njenog segmenta ili pak neke djelatnosti od zna enja za veinu europskih kulturnih politika. Provedbeni dokumenti (policy papers) koji se javljaju u formi mnoatva publikacija, polu-publikacija te svih opih dokume-nata, glasnika, itd., a koji u kratkim i informativnim prikazima ili u formi va~eih dokumenata, obavjeatavaju o nekom aspektu kulturne politike, ili donose cjelovite tekstove posebno va~nih odredbi ili drugih mjera va~nih za ovo podru je. Izvori dostupni internetom XE "internet"  koji prate i dopunjuju veinu gore navedenih monografija, publikacija i dokumenta  bilo referalne naravi, bilo cjelovite tekstualne ili multimedijske naravi. Neki elektroni ki izvori obrauju itave tematske komplekse, dok drugi daju profile ustanova, projekata, inicijativa, te pojedinaca bitnih za ovo podru je. Gornja klasifikacija premda je indikativna, tek je provizorne prirode kako bi olakaali problem. Postoje izvori koji su hibridne naravi te objedinjuju problematiku iz viae navedenih klasifikacijskih tipova. Ono ato svakako treba uo iti jest injenica kako se i samim nizanjem publikacija, koje u u~em ili airem smislu pripadaju podru ju kulturne politike, vidi sva razgranatost i raznorodnost te su vidljive i potencijalne teorijsko-metodoloake poteakoe koje iz toga nastaju. Primijenimo li ipak gornju klasifikaciju na odreivanje sadr~ajnog obuhvata i prakti nog dosega koji se vezuje uz kulturnu politiku kao podru ja XE "kulturnu politiku kao podru ja:odreenje"  mo~e se rei kako ona uvijek: mora imati odreeno konceptualno zalee u smislu nasljedovanja, aktualizacije i primjene najboljeg iz europske kulturne i humanisti ke tradicije; mora uva~avati odreene kulturne vrijednosti i na ela; mora imati razvojne parametre, kriterije i standarde (koji su od aezdesetih godina proalog stoljea naovamo postali svoje-vrsnim normativnim okvirom za svaku od njih), bez obzira na zemlju na koju se odnosi te na mnoatvenost kultura koje ju odreuju. Tome nasuprot, unutar pojedina nih kulturnih politika s pravom e se inzistirati na posebnostima koje e je izdvajati kao jedinstvenu unutar ukupnog korpusa poznatih europskih praksi i dostignua na ovom podru ju (pa e u tom sklopu, recimo, francuska kulturna politika XE "francuska kulturna politika"  inzistirati na presti~nosti, talijanska XE "talijanska kulturna politika"  na razvojnoj kontekstualizaciji kulturne baatine kao ~ive baatine, dok e austrijska visoko vrednovati podru je glazbe i izvedbene umjetnosti uope). Naposljetku, kona ni cilj kulturne politike ipak je pragmati ne naravi, njome se pokuaava  barem intencionalno  na du~e vrijeme ne samo stabilizirati ukupni kulturni sustav XE "kulturni sustav:stabilizacija"  neke zemlje ili zajednice, ve se pokuaava aktivno pridonijeti njenom ukupnom kulturnom razvoju kao i poveanju kulturnog kapitala, i to prvenstveno potporom kulturnog stvaralaatva XE "kulturno stvaralaatvo" . Zbog navedene slo~enosti podru ja i predmeta kojim se namje- ravamo baviti, potrebno je na samom po etku analize poneato rei i o teorijskim te metodoloakim aspektima utemeljenja kulturne politike. II. Teorijsko utemeljenje XE "kulturna politika:teorijsko utemeljenje"  kulturne politike  Unutar europskih kontinentalnih rasprava kad je posrijedi teorijsko utemeljenje kulturne politike XE "teorijsko utemeljenje kulturne politike:europska humanisti ka orijenatcija; liberalno-pragmati ni pristup; ideoloako-etatisti ki orijentacija; interkulturalist ko-postkolonijalni pristup"  mogu se od tridesetih godina proalog stoljea naovamo uo iti pet dominantnih struja/pristupa XE "struja/pristupa"  XE "kulturna politika:struje/pristupi" : pristup europske humanisti ke orijentacije; pristup kulturne kritike; ideoloako-etatisti ka orijentacija, semioloaki pristup i post-totalitarna misao; pragmati no-liberalni pristup; interkulturalisti ko-postkolonijalni pristup (kulturne studije). Bez obzira na znatne razlike meu ovim strujama njihovo potpuno odvajanje bilo bi nasilne naravi, jer je upravo navedeno razdoblje karakteristi no po teorijskom ispreplitanju i pokuaajima ne samo sintetiziranja, ve i kola~iranja pojedinih pristupa XE "kola~iranja pojedinih pristupa"  za koje se smatra kako imaju dostatnu eksplanatornu snagu za pojedinu problemsku razinu ili problemsko podru je. Unato  tome, meu njima postoje i znatne razlike te ih je potrebno, barem u najkraem, obrazlo~iti kao orijentacije koje su se, s jedne strane, pokuaale osloniti na odreene teorijske paradigme XE "teorijske paradigme" , a s druge pak strane, nasljedovati ne samo ponajbolje od analiti ke prakse  kulturnih i civilizacijskih krugova koje reprezentiraju, ve i  tradiciju mialjenja kultura kojima pripadaju ili iz kojih izranjaju. pristup europske humanisti ke orijentacije XE "europska humanisti ka orijentacija"  Svakako dominantan korpus teorija mo~emo klasificirati unutar termina europske humanisti ke tradicije. Norbert Elias, koji teorijski zastupa stavove komunikacijskog interakcionizma XE "komunikacijskog interakcionizma" , vjerojatno u najairem obujmu reprezentira ovu orijentaciju. Njegov je napor  u initi evidentnim ono ato je potisnuto i neosvijeateno u smislu ukupnog, prije svega europskog, kulturnog konteksta; multi-plikacija zavisnosti meu ljudima naprosto stvara pretpostavke ali i zahtjev za  kontroliranim i ljubaznim meuljudskim ponaaanjem. Takovo ponaaanje opet ovisi o skupu zajedni kih vrijednosti, na ela i pravila koje bitno ne mogu dovesti u pitanje niti kulturne razli itosti XE "kulturne razli itosti"  niti drugi oblici socijalnih dihotomija XE "socijalnih dihotomija"  (individualno i grupno, muako i ~ensko, dominantna i podreena klasa, tradicionalne i moderne zajednice). Samim time, povijest europskih kulturnih odnosa XE "povijest europskih kulturnih odnosa"  kao i razvoj svake od pojedina nih kultura nije razumljiv bez interakcije i meu-djelovanja, i to u vrlo dugim vremenskim lukovima. Utjecaji su ne samo dubinski, ve su slo~eni i neminovni, imajui karakter kontinuiranog akulturacijskog procesa XE "akulturacijskog procesa"  koji traje stoljeima. Kako se ophodimo, kako stanujemo, na koji na in uva~avamo osobnost drugoga, kakve seksualne uloge i na in ponaaanja prihvaamo ili odbacujemo, itd., nije razumljivo unutar sinkronijske dimenzije vremena, ve isklju ivo putem razumijevanja dijakro-nijskog procesa kulturnog i civilizacijskog stapanja, ispreplitanja i meudjelovanja. Otud, kako tvrdi autor i jest mogue kulturnom procesu na airem planu zbivati se kao proces civilizacije XE "proces civilizacije" , ili kao proces nasljedovanja tekovina koje su nepovredive i obvezujue, jer su nad-individualne a u jednom svom dijelu, barem kao eti ki postulat ili imperativ  i univerzalne. itavom ovom problematikom bavi se procesna sociologija XE "procesna sociologija" . Upravo stoga je i mogua konstatacija Jos Ortega y Gasseta XE "Gasset, Ortega y"  koji tvrdi:  (& ) ve odavno postoji neato kao europski mentalitet koji obilje~ava sve europske nacije, tako da u svima nama Europljanin daleko prete~e nad Nijemcem, `panjolcem, Francuzom. Vrlo blizak ovim stavovima je Jrgen Habermas XE "Jrgen Habermas"  sa svojom teorijom komunikacijske zajednice, XE "teorijom komunikacijske zajednice,"  prema kojoj, prije svakog hijerarhiziranog, specijaliziranog i instrumentaliziranog koncepta znanosti postoji ljudsko ulaganje i napor oko komunikacijskih oblika koje dijele svi sudionici, ato im omoguuje razmjenu ideja jednako kao i suradnju i auto-refleksiju. Danaanja komunikacijska sredstva, u tom smislu, su osnova postojanja sna~ne javne sfere kao temeljne vrijednosti suvremenih druatava. Istovremeno, s druge strane, oglaaavanje XE "oglaaavanje" , odnosi s javnoau XE "odnosi s javnoau" , masovni mediji XE "masovni mediji" , te forme potroane kulture XE "potroane kulture"  stvaraju  re-feudalizaciju odnosno parcijalizaciju te iste javne sfere manipulirajui i izobli avajui sam komunikacijski proces. S druge strane, ovoj orijentaciji nesumnjivo pripada i itav niz teoreti ara koji se bave  povijeau europskih ideja XE "povijeau europskih ideja"  . Meu neke od istaknutijih autora mo~emo ubrojiti Paula Valrya XE "Paula Valrya" , Edgara Morina XE "Edgara Morina" , Hansa Ernesta Gadamera XE "Hansa Ernesta Gadamera" , Petera Sloterdijka XE "Petera Sloterdijka" , Konrad Paul Liessmana XE "Konrad Paul Liessmana" . Veina spomenutih teoreti ara polazi od ideje europskog zajedniatva koja nasuprot devetnaestostoljetnog naglaska na jeziku i teritoriju kao osnovici etni kog identiteta europskih naroda stavlja u prvi plan europsku povijest i kulturu. Meutim, europska povijest i kultura ne promatraju se kao ukupnost zbivanja i artefakata jednog kontinenta, ve kao suodnos bitnih vrijednosti i stremljenja koji oli avaju  duh Europe XE "duh Europe"  kao  svjetski duh . Ponovno se, dakle, aktualizira hegelijansko nasljee mialjenja i to unutar jedne svjetsko-povijesne perspektive koja se sa~ima u tvrdnji kako je europska povijest bitno svjetski projektno odreena. Valry taj projekt prvenstveno vidi u ozbiljenju ideje maksi-malizacije jer  posvuda gdje je zavladao europski duh javlja se maksimum potreba, maksimum rada, maksimum kapitala, maksimum prihoda, maksimum ambicije, maksimum moi, maksimum veza i razmjena . Sloterdijk XE "Sloterdijk"  pak euro-tvornost XE "euro-tvornost"  vidi kao svjetski relevantan projekt i proces i to prije svega zbog napora ozbiljenja mehanizma prijenosa politi ke moi Carstva koje tradicionalno u osnovi ima rimsku ideju o svjetskoj vladavini, a koju u posljednje vrijeme zamjenjuje ideja europske federacije XE "ideja europske federacije" . Liessman XE "Liessman" , europsku povijest smatra najdublje svjetski odreenom prije svega s obzirom na ideju univerzalizma ljudskih prava XE "ljudskih prava"  koji je putem institucionalizacije uma  probio granice religioznog ili etni kog podrijetla , pa su samim time europske dr~ave, prije svega, sekularne. Jedna od dominantnih europskih rasprava koja zapo inje osamdesetih a svoju kulminaciju do~ivljava u devedesetima proalog stoljea je svakako i rasprava o onim vrijednostima, duhovnim strujanjima te specifi nim kulturnim, odnosno civilizacijskim fenomenima koji tvore  unutarnju jezgru europskog identiteta XE "europskog identiteta" . itav niz autora posvetio se detaljnoj analizi tog identiteta, pa i svojevrsnom imenovanju upravo onih odrednica koji ga ponajviae odreuju. Toj svojevrsnoj listi, nu~no nepotpunoj i manjkavoj, podjednako pripadaju i: nasljee gr kog i rimskog humanizma, XE "humanizma,"  judaizam XE "judaizam"  i kraanstvo XE "kraanstvo" , renesansa XE "renesansa" , znanstveni racionalizam XE "znanstveni racionalizam" , liberalna misao XE "liberalna misao" , industrijska revolucija XE "industrijska revolucija" , romantizam XE "romantizam" , socijalisti ko u enje XE "socijalisti ko u enje"  kao i ustavna demokracija XE "ustavna demokracija" , koncepcija politi kog ureenja u obliku dr~ave-nacije, poativanje principa podjednakih mogunosti XE "principa podjednakih mogunosti" , vrijednost graanske solidarnosti, mir XE "mir"  i odustajanje od nasilja XE "nenasilje" . pristup kulturne kritike XE "pristup kulturne kritike"  Drugi pristup, gotovo podjednako dubokih utjecaja po definiranje osnovnih odrednica kulturne politike XE "definiranje osnovnih odrednica kulturne politike"  europskih zemalja od aezdesetih godina naovamo, mo~emo nazvati pristupom kulturne kritike. Za razliku od prve orijentacije koja pojam kulture podrazumijeva u ponajprije pozitivnom zna enju, ovaj pristup smatra kako se proces pokulturnjenja XE "proces pokulturnjenja"  zbiva podjednako kao proces emancipacije XE "proces emancipacije"  ali i otuenja XE "otuenje" , i to u vidu ~rtvovanja individualnih sloboda XE "individualnih sloboda"  i prava u ime kolektivno nametnutih druatvenih odnosa, podjednako kao i nad-subjektivno definiranih ideja, vrijednosti i normi. U tom kontekstu, prema teoreti arima, kultura u biti primarno ima funkciju  uklapanja pojedinaca u zadane druatvene okvire, pa se samim time konformizam XE "konformizam"  nagrauje dok se protivljenje ka~njava. Pojedina na emancipacija nije, ni u kojem slu aju, svediva na puko pridr~avanje ve stvorenog horizonta svijeta ~ivota pa ni njegovih vrijednosti, niti se svodi na puko nasljedovanje. ovjek se kao bie slobode uvijek i iznova potvruje u procesu zadobivanja slobode i samo-definiranja sebe samog. U tom smislu, pojedinac ne mo~e biti iskorijenjen iz neke pojedina ne kulture ili njihovog kompleksnog spoja, ali njegova primarna svrha je u  prekora enju zadanog okvira ka samo-ozbiljenju i samo-potvrivanju koje se kao konstruktivan proces zbiva jedino kroz druatvenu praksu koju odreuje dijalog i meudjelovanje slobodnih pojedinaca XE "slobodnih pojedinaca" . Na taj na in, upravo estetska sfera XE "estetska sfera" , istovremeno objedinjujui konceptualni i prakti ki aspekt djelovanja, predstavlja sredstvo mogueg polja transformativnog djelovanja ali i uklapanja u opi, ve zacrtan i proizveden sustav druatvene razmjene i komunikacije XE "sustav druatvene razmjene i komunikacije" . Ovaj pristup uzima u obzir svojevrsno nijekanje autonomije podru ja kulture unutar takozvane klasi ne socijalne teorije XE "klasi ne socijalne teorije"  gdje se ono vidi: ili posljedi nim fenomenom ekonomske strukture druatva (ponajprije stavovi Karla Marxa XE "Karla Marxa" ); ili sastavnim dijelom ukupne druatvene organizacije (u radovima Augustea Comtea XE "Augustea Comtea"  ili Emilea Durkheima XE "Emilea Durkheima" ); ili vidom instrumentalne racionalnosti i politi ke organizacije (kod Maxa Webera XE "Maxa Webera" ), odnosno stava kako se radi o pukoj druatvenoj masci ispod koje se zbiva cenzurirani, potisnuti i podsvjesni ~ivot nagona i instikata (Sigmund Freud XE "Sigmund Freud" ). S druge strane, pristup kulturne kritike konstatira i svojevrsni obrat (koji se zbiva zadnjih etrdesetak godina) s kojim va~nost koncepta ideje druatva gradualno opada, dok u isto vrijeme koncept kulture nesumnjivo raste, ato dovodi ne samo do svojevrsne kritike i razgradnje ukupnog korpusa modernisti ke teorije XE "modernisti ke teorije"  ve i njenom zamjenom u vidu postmodernih pristupa XE "postmodernih pristupa"  kulturnoj problematici. Za pristup kulturne kritike od presudne va~nosti su stavovi Theodora Adorna i Maxa Horkheimera  najva~nijih predstavnika Frankfurtske akole, koji nasljedujui bitan dio stavova Waltera Benjamina XE "Waltera Benjamina"  i Wilhelma Reicha XE "Wilchelma Reicha" , takozvanu bur~oasku kulturu XE "kultura:narkoti ka"  smatraju narkoti kom jer joj je klju na zadaa proizvoenje osjeaja pomirenja i prihvaanja stanja unato  antagonisti kom i prijeteem okru~enju u kojemu se nalazi pojedinac. Kulture suvremenih druatava u potpunosti su ovisne o ogromnim kulturnim pogonima koji funkcioniraju kao najva~nije industrije novoga doba pa ih zato i zovu  kulturnim industrijama XE "kulturnim industrijama"  ato se prije svega odnosi na masovne medije XE "masovne medije"  i film XE "film" . Termin koji autori izrazito negativno vrijednosno ozna uju od aezdesetih naovamo, postupno se pojavljuje kao potpuno neutralan te postaje legitimnim terminom kulturne politike i kulturne analize, a emu se pak, Adorno posebno oatro protivio. Od aezdesetih godina naovamo, posebno unutar  francuskog kulturnog kruga XE "francuskog kulturnog kruga"  , s obzirom na razo aranje u (ne)mogunosti konkretnog politi kog djelovanja koje je uslijedilo sedamdesetih i osamdesetih godina, razvija se ponajprije post-strukturalisti ka XE "post-strukturalisti ka teo teorija"  a onda i postmodernisti ka teorija kulture XE "postmodernisti ka teorija kulture" . Ona prije svega izra~ava nepovjerenje u subjekt, mogunosti njegova djelovanja te konstatira njegovu rascijepljenost, fragmentarnost, podvojenost, potla enost (na primjer, u itavom nizu djela Michela Foucaulta) ali i manjkavu sposobnost odgonetanja teorijskim djelatnostima  neutralno i racionalno  strukture druatva i odlika kulture subjekta; a ato se kao zahtjev proglaaava nemoguim zadaom koja se, tome shodno, mora odbaciti kao intencija. Tako post-strukturalisti ka misao XE "post-strukturalisti ka misao"  ukazuje kako su teorije prije svega konstrukcije, odnosno proizvodi specifi nih socijalnih glediata, praksa i institucija i kako one primarno ovise o konkretnom druatvenom kontekstu koji redovito ne nadmaauju. Ipak, u isto vrijeme one su nu~na sredstva koja nam slu~e u sagledavanju, objaanjavanju ali i kritici odreenih druatvenih fenomena, stanja i tendencija. Konstrukcije koje imaju svakako ograni eni eksplana-torni obuhvat ali njima omoguavamo artikuliranu i metodoloaki utemeljenu raspravu o individualnim i grupnim iskustvima, nekim druatvenim praksama, institucijama, odnosima. Ono ato je mo~da i najva~nije  njima prije svega dijagnosticiramo probleme, otvorena ili potencijalna konfliktna stanja i projiciramo mogunosti njihova rjeaenja. ideoloako-etatisti ka orijentacija XE "ideoloako-etatisti ka orijentacija" , semioloaki pristup XE "semioloaki pristup"  i post-totalitarna misao XE "post-totalitarna misao"  Ideoloako-etatisti ka orijentacija te posebno semioloaka teorija XE "semioloaka teorija"  u kontekstu naae rasprave donosi velike pa i fundamentalne uvide u karakter procesa druatvenog komuniciranja. Suvremeno javno komuniciranje XE "javno komuniciranje"  naju~e je vezano uz komunikacijske sustave i nezamislivo je bez razgranate tehnoloake podrake (naro ito kad su u pitanju masovni mediji XE "masovni mediji" ), ato ne samo ato olakaava kontrolu odaailjanja (kontrolom mogunosti poruke prezentirane preko medija), ve ujedno predstavlja i najefikasnije sredstvo za prezentiranje, odr~avanje i infiltriranje prevladavajueg ideoloakog obrasca XE "ideoloakog obrasca" . Dakle, i najpovranija analiza funkcioniranja dominantnih oblika javnog komuniciranja u nekom druatvu, vrlo e brzo iznijeti na vidjelo kako su ti oblici od vitalnog zna aja za odr~avanje ideoloake strukture tog druatva, dok je, opet, ono u stalnoj proturje nosti i sukobu s postojanjem javnosti, odnosno sa zahtjevom za slobodnim protokom informacija XE "slobodnim protokom informacija" . Ovako pojmljeno shvaanje ideologije pokuaava uzeti u obzir, kako poznato Marx XE "Marx, Karl" ovo odreenje (negativno u logi kom i aksioloakom smislu )  kao la~ne, odnosno, iskrivljene svijesti; tako i ono koje zastupa Umberto Eco, XE "Eco, Umberto"  koje je vrijednosno indiferentno i koje ideologiju definira kao  finalnu konotaciju svih konotacija i konteksta znakova . Po ovom stajaliatu je jasno, kako i umjetni ka i kulturna djelatnost nu~no operira pojmom ideologije i smjeata se unutar odreenih ideoloaki uvjetovanih zna enja i odreenja. Ideologija XE "Ideologija"  XE "Ideologija:kao kohezijska sila"  kakva se ona ovdje shvaa, predstavlja na neki na in, nu~ni krajolik u koji se mora smjestiti svaka poruka, ideja ili mialjenje kako bi dobilo svoje zna enje, va~nost i te~inu. No ona, ujedno, podrazumijeva i sna~ne kohezijske sile koje, esto na nasilan i neprimjeren na in, ne samo ato vrae probir, pa onda odbacuju ili vezuju razli ite misaone tvorevine, ve sve fenomene druatvenog ~ivota pokuaavaju sagledati i objasniti unutar jednog, viae ili manje, elasti nog i koherentnog misaonog obzora. Ta se koherentnost, dakako, nikad ne posti~e i prisutna je kao te~nja koja je u samoj biti ideologije i od nje je neodvojiva i koja, ujedno, ukazuje na ideologiji imanentnu sklonost umjetnog harmoniziranja svijeta. Budui je zna enje poruke vezano uz proces kodiranja (uspostavljanje odnosa izmeu ozna itelja i ozna enog) koji je sam po sebi dinami an i konvencionalan, to jest, rezultat  dogovora  izmeu njegovih korisnika, jasno je kako se putem kontrole odaailjanja ili prisutnosti poruka, kontrolira i prezentira dominantni  svijet zna enja , odnosno,  svijet vrijednosti nekog druatva. Drugim rije ima re eno: proces kodiranja XE "proces kodiranja"  nije vezan samo uz izbor denotacija (objektivno shvaen odnos ozna itelja i ozna enog ), ve i kao izbor konotacija (subjektivna vrijednost vezana uz znak s obzirom na njegovu formu i funkciju). Upravo je ova druga razina va~na za kona no razumijevanje neke poruke. Jer to, kako e se shvatiti pojmovi kao ato su: sloboda, pravednost, demokracija, lijepo, estetsko, umjetni ki vrijedno, itd.  u najzna ajnijoj mjeri ne ovisi o razini denotacije, ve konotacije, to jest, ideologiji kao sustavu konotata. Kao zaklju ak se namee: ideologija XE "ideologija:definicija"  nema mogunost preimenovanja osnovnog zna enja znakova i poruka, ve je  polje njene djelatnosti usmjeravanje, kanaliziranje, odreivanje dubljeg sloja osnovnog zna enja poruke. I premda ideologija izrasta na tlu totaliteta druatvenosti, ona taj totalitet ne mo~e nikad u cijelosti obuhvatiti. Ideologija, naime, uvijek: vrai probir i uspostavlja vrijednosni sustav, a s njime i skalu vrijednosti koja ima za cilj ponajprije odvojiti  ono koje ima zna enje od  onoga koje nema zna enje , va~no od neva~nog, po~eljno od nepo~eljnog, vrijedno od nevrijednog, ostvarivo od neostvarivog; a u svezi s pravom i moralom, i dopuateno od nedopuatenog; izravno utje e na uobli avanje, usmjeravanje, preoblikovanje i obnavljanje viae ili manje koherentnog svjetonazora (sistematiziranog  svijeta zna enja ) i preko njega utje e na oblike, dinamiku i karakter druatvenih odnosa i na ukupne djelatnosti druatva. S obzirom na kulturnu problematiku moramo istaknuti, kako tvrdi ovaj posebni ogranak semioloake analize, kako svaka ideoloaka struktura nekog druatva (koja je inherentna svakom od njih, te je to pretpostavka njenog odr~anja), sadr~ava tu dominantnu (prepoznatljivu ili manje prepoznatljivu) os projekcije oko koje okuplja relevantne svjetonazorske komponentne i razlu uje ih od nerelevantnih. Stupanj njene prijem ivosti prema novim svjetonazorskim i vrijednosnim komponentama, govori o stupnju njene otvorenosti i elasti nosti. Unutar konteksta ovoga pravca razmialjanja o teorijskom utemeljenju kulturne politike, svakako treba spomenuti filozofsku i politoloaku refleksiju o ulozi suvremene dr~ave, analizu funcioniranja politi ke vlasti te konkretnih druatvenih ideologija. itav ovaj kompleks tema obi no objedinjujemo pod pojmom posttotalitarne misli XE "posttotalitarne misli" . itav niz autora kao ato su Hanna Arendt, Michel Foucault, Zygmunt Bauman ili Ernst Gellner najveim dijelom svoga opusa bavili su se ovom problematikom. U osnovi ovog pristupa je svojevrsni kulturni holizam XE "kulturni holizam"  koji ima trojako utemeljenje i zasniva se, prije svega: na analizi dugovjeke europske tradicije samodefiniranja dr~ava kao prvenstveno graanskih dr~ava; na filozofskoj i politoloakoj refleksiji o totalitarizmu, institucionaliziranom nasilju i postotalitarnim druatvima; na uvidima o va~nosti uspostavljanja i funkcioniranja neprofitnog sektora, treeg sustava, odnosno, civilnog druatva za razvoj, takozvanih, novih demokracija. Aktualnost ovog pravca posebno se nametnula nakon 1989. godine otpo injanjem tranzicijskog procesa XE "tranzicijskog procesa" , kad se nametnula potreba definiranja opeg i normativno prihvatljivog politi kog i druatvenog okvira, koji e, s jedne strane, postaviti jasne parametre za procjenjivanje uspjeanosti procesa demokratizacije (prije svega u poativanju ljudskih prava XE "ljudskih prava"  i opeg demokratskog ustroja druatva). S druge strane, razmialjanja ovih autora omoguila su jednim dijelom i odreivanje prosudbenih kriterija za mogui prihvat novih lanica u Europsku uniju XE "Europsku uniju" , dok su s tree, trebala dati uvid u karakter ali i na ine onemoguavanja pojave patoloakog socijalnog ponaaanja  poglavito u vidu nasilnih i isklju ivih etni kih nacionalizama. U tom smislu, osnova njihove misli postala je svojevrsnim prosudbenim kriterijem za uspostavljanje i funkcioniranje demokratske, inkluzivne i participativne kulturne politike, posebno u tranzicijskom kontekstu. pragmati no-liberalni pristup XE "pragmati no-liberalni pristup"  Pragmati no-liberalan pristup najbitnijim dijelom svoje preokupacije smatra uspostavljanje i funkcioniranje svjetskog sustava XE "svjetskog sustava"  kao neosporne injenice danaanjeg svijeta. Tako Immanuel Wallerstein svojim djelom obnavlja staru ideju o suodnosu centra-poluperfierije i periferije, te na tragu Fernanda Braudela razvija metodu historijske sociologije kako bi objasnio uspostavljanje i funkcioniranje modernog svjetskog sustava kao novovjekog europskog izuma. S druge strane Ronald Robertson, sociolog koji je razradio proces globalizacije, polazi od injenice svjetskog sustava, ali isti e kako se proces globalizacije XE "globalizacije"  zbiva iza lea njegovih sudionika i tek jednim manjim dijelom ovisi o njihovoj volji; te time, dovodi u pitanje teoriju o odnosu centra i periferije. Proces globalizacije nije toliko posljedica ukupnih odnosa meu dr~avama, koliko faktor ubrzavanja i olakaavanja procesa njihove meu-razmjene. Odatle proces globalizacje uspostavlja i globalnu kulturnu meupovezanost, odnosno, svijet kao prostor stalne kulturne razmjene i interakcije. Taj proces istovremeno uzrokuje i kulturnu homogenizaciju i dezintegraciju, jer stavlja u poziciju kontakta i kulturne razmjene kulture koje su u veoj ili manjoj mjeri bile izolirane, a koje sada ubrzano moraju stvoriti sliku znatno slo~enije kulture drugih, ato samo djelomi no uspijeva te uzrokuje mjere obrane kulturnog identiteta. Istovremeno, nastaje posve nova, takozvana, transnacionalna kultura XE "transnacionalna kultura" , koja je u potpunosti orijentirana preko nacionalnih granica, koja ne nastaje kao proizvod bilateralne razmjene meu zemljama i koja dovodi do uspostavljanja svjetskog kulturnog tr~iata. U tome smislu, pojedina ne kulture, odnosno, kulturne politike (bile one nadnacionalne, nacionalne, regionalne ili lokalne) imaju trojaku mogunost izbora, u rasponu od mjera izolacije, protekcije do participacije. Ova orijentacija zastupa itav niz specijaliziranih postupaka koji za podru je kulture imaju veliko zna enje, kao ato je teorija ultraminimalne dr~ave, naglasak na velikoj privatizaciji javnih usluga, te openito procesi komodifikacije i marketizacije XE "procesi komodifikacije i marketizacije"  kulture unutar velikih kontinentalnih, potkontinentalnih ili svjetskih razmjera. Jednim dijelom, pripadnici ove struje bave se i mikro analizom socijalnog kapitala XE "mikro analizom socijalnog kapitala"  i njegova zna enja za suvremene ekonomije. U tome smislu, posebno se isti u James. S. Coleman i Robert Putnam koji uo avaju kako se kulturni, odnosno, socijalni kapital pojedinaca i grupa ne da mehani ki derivirati iz su~enog pojma  kulturne pripadnosti XE "kulturne pripadnosti"   premda ona svakako ima va~an utjecaj  jer je dinami ki i kompleksno strukturiran. Tako se unutar neoklasi nog pristupa druatvenim znanostima XE "neoklasi nog pristupa druatvenim znanostima"  naglaaava zna enje odnosa meu ljudima. Coleman smatra kako socijalni kapital prije svega ovisi o sustavu obveza i o ekivanja, veli ini informacijskog potencijala druatvenih aktera, na inu procesuiranja normi i efikasnosti sankcija pri njihovoj povredi, te o karakteru i osobinama druatvenog autoriteta. Iako polazi sa sasvim drugih politi kih i metodoloakih pozicija, ovom stavu se pribli~ava i Pierre Bourdieu koji u centar, pri analizi kulturnog kapitala pojedinaca i grupa, stavlja specijalizirano znanje XE "specijalizirano znanje" . Tako je po njemu kulturni kapital ovisan o znanstvenoj spoznaji i tehnoloakom razvoju, ukupnom obrazovnom sustavu, te meugeneracijskom prijenosu vrijednosti. Uspjeanost u znatnijoj akumulaciji XE "akumulaciji kapitala"  socijalnog, odnosno, kulturnog kapitala razdjelna je to ka razvijenih i nerazvijenih zemalja, kao ato njeni individualni nositelji reprezentiraju druatveno prepoznat uspjeh i presti~. Upravo stoga je ova problematika va~na za dimenzioniranje kulturnog razvoja, te posebno, za kulturu, obrazovnu i znanstveno-tehnoloaku politiku. interkulturalisti ko-postkolonijalni pristup (kulturne studije) XE "interkulturalisti ko-postkolonijalni pristup (kulturne studije)"  U Velikoj Britaniji XE "Velikoj Britaniji"  i Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama XE "Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama"  postoji duga tradicija kulturnih studija koje prethode britanskoj (birmingemskoj) akoli XE "birmingemskoj) akoli"  od aezdesetih godina proalog stoljea. Najva~nije tradicije kulturnih studija XE "studija"  objedinjuju druatvenu teoriju, kulturnu analizu, povijest, filozofiju i neke aspekte politike i na taj na in nadilaze standardnu akademsku podjelu rada i specijalizacija, a koje razdvajaju sfere analize medija, kulture i komunikacija. Studije kulture tako dobivaju trans-disciplinarnu koncepciju, koja se zasniva na druatvenoj teoriji, ekonomiji, politici, povijesti, prou avanju komunikacija, teoriji knji~evnosti i kulture, filozofiji kao i drugim teorijskim granama. Nadila~enje ovih granica nu~no vodi do klasnih, rodnih, rasnih, spolnih i etni kih ograni enja i drugih karakteristika po kojima se pojedinci meusobno razlikuju, i na koji na in utemeljuju vlastiti identitet. Tako, vei broj kulturnih studija obuhvaa i feminizam XE "feminizam" , kao i razli ite multikulturoloake teorije XE "multikulturoloake teorije" . Britanske kulturne studije XE "Britanske kulturne studije"  postavljaju kulturu u okvire druatvene produkcije i reprodukcije, analizirajui na koji se na in oblici kulture koriste u pospjeaivanju dominacije u druatvu, ili pak u omoguavanju borbe i otpora protiv te dominacije. Druatvo je shvaeno kao hirerahijski i antagonisti ki skup druatvenih odnosa koje karakteriziraju pod injenost podreene klase, spola, rase, etni kih i nacionalnih grupa. Na osnovi Gramscijevog modela hegemonije i kontra-hegemonije, kulturne studije analiziraju snage  hegemonije , odnosno vladajue druatvene i kulturne oblike dominacije, tragajui za  kontra-hegemonijskim oblicima otpora i borbe. Gramsci smatra kako druatvo odr~ava svoju stabilnost uz pomo kombinacije sile i hegemonije, pri emu neke institucije i grupe primjenjuju svoju mo u odr~avanju odreenih druatvenih ograni enja (policija, vojska, graanski odbori i institucije, itd.) dok druge institucije (na primjer, crkva XE "crkva" , akola XE "akola"  ili mediji XE "mediji" ) slu~e uklapanju u dominantni poredak, putem uspostavljanja hegemonije ili ideoloake dominacije, ili nekog specifi nog druatvenog poretka (na primjer, liberalni kapitalizam XE "liberalni kapitalizam" , faaizam XE "faaizam" , vladavina bijele rase, demokratski socijalizam, XE "demokratski socijalizam,"  komunizam XE "komunizam"  ili neki drugi poredak). Kulturne studije XE "studije"  na taj na in postavljaju kulturu u druatveno-povijesni kontekst, u kome kultura pospjeauje dominaciju ili otpor, i kritizira one oblike kulture koji pridonose pod injenosti. One zato zahtijevaju druatvenu teoriju koja analizira sustav i strukturu dominacije kao i sila otpora. Prema klasi nom shvaanju kulturne studije promatraju druatvo kao sustav dominacije u kome institucije poput porodice, akole, crkve, radnog mjesta, medija i dr~ave kontroliraju pojedince i osiguravaju strukturu dominacije, kojoj, oni koji ~ele veu slobodu XE "slobodu"  i mo  moraju se suprotstaviti. Unutar ovog pristupa briau se razlike izmeu klasi ne ili uzviaene i ni~e, odnosno, ni~erazredne kulture, nalik postmodernisti koj teoriji, a za razliku of frankfurtske akole. Na taj na in valoriziraju se forme poput film XE "film" a, televizije i popularne muzike. Ipak kako tvrdi Aronowitz britanske kulturne studije imaju tendenciju ignorirati klasi nu kulturu i obi no je izostavljaju iz sfere svog zanimanja. Zadnjih desetak godina svjedo imo naglom airenju pristupa kulturnih studija, ne samo u anglosaksonskom svijetu ve i unutar Zapadne, Srednje i Isto ne Europe uklju ujui i Hrvatsku XE "Hrvatsku" . Relativno velik interes za ovu struju svakako je nastao poradi njenog obuhvatnog tematiziranja i obrazlaganja mnogih fenomena, koje obi no pripisujemo, prije svega, takozvanoj popularnoj kulturi XE "popularnoj kulturi" . III. Metodoloaki XE "metodologija"  okvir istra~ivanja kulturne politike  U istra~ivanju kulturne politike, poradi njene multidisciplinarnosti, istra~iva i se uglavnom slu~e sljedeim metodama, koje e, dakako, biti primjenjivane i u naaoj analizi. sistemskom analizom XE "metodologija:sistemska analiza"   utvrdit e se konceptualna osnova, sredianji postupci definiranja, te metode upravljanja koji odreuju kulturne politike veine europskih zemalja. Jednako tako, njome e se odrediti procedure i postupci kojima se uva ukupni kulturni sustav XE "kulturni sustav"  od vanjskog razaranja i unutarnjeg dezintegriranja. Sistemskom analizom e se takoer utvrditi uobi ajeno polje djelovanja kulturne politike unutar europskih, poglavito nacionalnih iskustava. Utvrdit e se ato sa injava kulturni sustav i koje su pretpostavke njegova funkcioniranja. Jednako tako, propitat e se suodnos razli itih kulturnih funkcija koje mora osigurati svaka kulturna politika. U tom sklopu ispitat e se mogui funkcionalni suodnosi izmeu kulturnog stvaralaatva, kulturnog ~ivota te kulturne potroanje, s jedne, i koriatenja resursnih kulturnih osnova, kako ljudskih tako i onih financijskih, materijalnih i informacijskih, s druge strane. Naposljetku, njome emo se slu~iti kako bismo razjasnili ulogu i zna enje osnovnih kulturnih razvojnih potencijala i to rabei i razjaanjavajui pojam kulturnog, socijalnog i simboli kog kapitala pojedinih druatva i zajednica. komparativnom analizom XE "metodologija:komparativna analiza"   utvrdit e se razina sli nosti i odstupanja kad je posrijedi primjena pojedinih konceptualnih pristupa, instrumenata i mjera kulturne politike. Ovom metodom koristit emo se, takoer, kako bismo utvrdili prijaanje, sadaanje i budue prioritete kulturnog razvoja europskih zemalja i Hrvatske. U naaem slu aju, radi se o temeljnoj metodi koja e obilje~iti cijelu analizu. Njena relevantnost i primjenjivost posebno e se propitivati u uvjetima ubrzanih i proairenih integracijskih procesa XE "integracijskih procesa" , uvjetovanih djelovanjem Europske unije XE "Europske unije" . U tom smislu, pozornost e biti posveena konkretnim odgovorima pojedinih kulturnih politika na sistemske mjere Unije koje, definirane unutar drugih podru ja, imaju trenutne i suatinske posljedice na sve kulturne politike zemalja- lanica (na primjer, odredbe o zapoaljavanju, odreivanje osnovnih smjernica znanstveno-tehnoloakog razvoja pa sve do opih trgovinsko-carinskih propisa). Ujedno emo ispitati na koji na in kulturne politike pronalaze odgovore na prijetnju umjetni kog i kulturnog niveliranja i ujedna avanja, koje potencijalno donose integracijski procesi. Istom metodom utvrdit e se posebnosti razdoblja tranzicije XE "tranzicije" , kako za nove zemlje pristupnice, tako za one koje joa nisu postale lanicama, uklju ujui i Hrvatsku. tipoloakom metodom  utvrdit e se koji tipovi i modeli postoje kad je rije  o moguoj klasifikaciji europskih kulturnih politika i to prema viae kriterija: dominantnom tipu odlu ivanja; odnosu dr~ave prema kulturi; meusobnom odnosu javnog, privatnog i neprofitnog sektora; suodnosu institucionalne i programske kulture; stupnju decentraliziranosti i na inu prijenosa i odreivanja ovlasti, itd. U tom smislu emo govoriti o klasifikacijskim tipovima. Ujedno e se utvrditi ekstremna odstupanja, koja e se podvesti pod takozvane ekstremne tipove. Naposljetku, kona ni je cilj utvrditi ograni eni broj idealnih tipova, unutar kojih bi se moglo podvesti sve europske kulturne politike uz vea ili manja odstupanja (na primjer, liberalni tip kulturne politike, tradicionalni europski kontinentalni tip, visoko decentralizirani, te participativni skandinavski tip). metodom prou avanja dokumenata XE "metodologija:metodom prou avanja dokumenata"   utvrdit e se opi normativni okvir koji odlikuje definiranje kulturnih politika na nadnacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ujedno e se utvrditi konkretna razina normativne usuglaaenosti (poglavito u slu aju Hrvatske), kojom se podrazumijeva kako ukupno zakonodavstvo te propisi i dokumenti koji iz njega slijede, ne smiju biti proturje ni, ili drugim rije ima: utvrdit e se do koje se mjere unutar pojedinih slu ajeva istovremeno neato zabranjuje i dopuata. Propitat e se, dakle, horizontalna normativna usuglaaenost XE "horizontalna normativna usuglaaenost"  po pojedinim kulturnim podru jima (kako meu pojedinim zemljama, tako meu propisima jedne te iste zemlje  i to poglavito Hrvatske), kojom se ispituje postoje li ili ne velike razlike u zakonodav evom odnosu prema kulturnim podru jima, odnosno, dopuata li neke oblike djelovanja u pojedinim podru jima kulture, dok ih u drugima izrijekom zabranjuje. Ispitivanjem vertikalne normativne usuglaaenosti XE "vertikalne normativne usuglaaenosti"  utvruje se prije i li zakonodavac neki vid kulturnog djelovanja na jednoj dr~avnoj razini (recimo regionalnoj ili lokalnoj) dok ga dopuata na nekoj drugoj (recimo sredianjoj) razini. Istu metodu rabit emo, dakako, kako bismo ispitali normativnu djelatnost meunarodnih organizacija, i to posebno Vijea Europe XE "Vijea Europe" , koje djeluje kao svojevrsni kreator ali i monitor meunarodno prihvaenih propisa i normi na podru ju kulture u europskim zemljama. evaluacijskom i indikatorskom metodom XE "metodologija:evaluacijskom i indikatorskom metodom"   utvrdit e se opi trendovi i tendencije koje odlikuju pojedine europske kulturne politike uklju ujui i hrvatsku kulturnu politiku, i to od aezdesetih godina proalog stoljea naovamo. Njome emo utvrditi svojevrsna klju na razdoblja pa i odreene epohe u europskom kulturnom razvoju kao i odreivanju kulturnih politika. Njome e se, nadalje, pokuaati utvrditi uspjeanost u postizanju deklarativno i eksplicitno iznesenih ciljeva i prioriteta, te osnovnih, planski definiranih, smjernica kulturnog razvoja. Unato  brojnim meunarodnim naporima na usuglaaavanju kulturnih indikatora XE "metodologija:kulturnih indikatora"  kojima bi se moglo komparativno, na utemeljeni na in, utvrivati kulturni trendovi i tendencije  do harmonizacije joa uvijek nije doalo. Eurostat XE "Eurostat" , osnovni program statisti ke harmonizacije unutar Europske unije XE "Europske unije" , predstavlja napor oko utvrivanja relativno visokog stupnja konvergencije na definiranju zajedni kih zadaa kulturnih politika veine europskih zemalja u pojedinim razdobljima, pa tako i promoviranih i po~eljnih oblika meunarodne suradnje te kom-pleksnih nizova podataka koji bi iz toga trebali slijediti. metodom studije slu aja XE "metodologija:metodom studije slu aja"   utvrdit e se karakteristi ni nacionalni, institucionalni i projektni pristupi XE "projektni pristupi"  kako bismo pojasnili i dodatno obrazlo~ili, na konkretnim i posebno indikativnim primjerima, funkcioniranje i temeljna obilje~ja pojedinih europskih kulturnih politika, uklju ujui i hrvatsku kulturnu politiku. Studije slu aja neemo posvetiti tek nizanju uspjeanih primjera, kojima su razni akteri realizirali ili aktualizirali neke od aspekata pojedinih kulturnih politika, ve jednako tako i onim manje uspjeanim ili posve neuspjeanim kojima su se utvrdili odreeni promaaaji, zablude pa i atete nastale uslijed realiziranja nekih od ciljeva kulturne politike. IV. Cilj i osnovne hipoteze rada  Istra~ivanjem e se utvrditi ope karakteristike europskih kulturnih politika, jednako kao i odstupanja koja se mogu podvesti pod odreene tipoloake i modelske klasifikacije XE "tipoloake i modelske klasifikacije" . Nadalje, detaljno e se istra~iti na koji na in ukupan korpus konceptualnih pristupa, instrumenata i mjera, kao i evaluacijskih procedura, funkcionira u slu aju pojedinih kulturnih politika na osnovi ovih prethodno izvraenih analiza i klasifikacija. Utvrdit e se trendovi kulturnog razvoja XE "trendovi kulturnog razvoja"  koji su karakterizirali europske kulturne politike u bli~oj proalosti i danas, te e se dati smjernice i mogui budui prioriteti. Naposljetku bi se propitao polo~aj i karakteristike te budui mogui razvoj kulturne politike Republike Hrvatske unutar ovako obra-zlo~enog europskog kulturnog i razvojnog konteksta. hipoteze su sljedee: Tijekom definiranja ciljeva i prioriteta jednako kao instrumenata i mjera, kulturnim politikama od aezdesetih godina proalog stoljea naovamo mogue je odrediti  bez obzira na sve varijacije  relativno visoko koherentan niz karakteristika za sve njih, dok se varijacije mogu klasificirati u ograni en broj tipoloakih i modelskih razdioba. S obzirom na trend ustanovljen osamdesetih godina proalog stoljea, od toga vremena nadalje, sve veu va~nost imaju i imati e evaluacijski i legitimacijski aspekti kulturne politike XE "evaluacijski i legitimacijski aspekti kulturne politike" . Regionalne i nadnacionalne razine XE "razine Regionalne i nadnacionalne"  kad je u pitanju kulturna politika i nadalje imaju trend poveanja va~nosti, ato ipak nee ugroziti dominantno zna enje nacionalnih kulturnih politika XE "nacionalnih kulturnih politika" . Kulturna politika Republike Hrvatske XE "Hrvatska kulturna politika"  samo je djelomice uspjela usvojiti niz novih pristupa i mjera koje karakteriziraju veinu europskih kulturnih politika te joj predstoji zna ajna transformacija ukupne kulturne politike kao i kulturnog sustava. To je posebice to no kad je u pitanju proces decentralizacije XE "decentralizacija"  (s naglaskom na regionalnom aspektu XE "regionalnom aspektu"  kulturnog razvoja), te uvoenje i primjena novih i alternativnih pristupa upravljanju i organiziranju u kulturi. V. Odreenje pojma kulture XE "kultura:odreenje pojma"   Iako svaka kulturoloaka rasprava barem implicitno podrazumijeva odreeno shvaanje kulture, ve je uobi ajeno dr~ati pokuaaje njenog definiranja gotovo izlianim, jalovim i optereujuim zadatkom. Ispostavlja se kako joj zna enje naj eae odreujemo intuitivno, dozivajui naae vlastito iskustvo kao i uvide iz sfere znanosti, umjetnosti i medija. Zna enje joj tako pridajemo prvenstveno  pribivajui unutar neke konkretne kulture i koristei mogunosti suvremenih sustava znanja i komuniciranja. Upravo zbog gotove samorazumljivosti ovoga pojma postoje dva oatro suprotstavljena stava. S jedne strane je stav kako se ni rije i o kulturi ne mo~e progovoriti dok se ne odredi ato se pod njome smatra. Tome se, pak, s druge strane, suprotstavlja mialjenje koje utvruje kako je proces definiranja kulture obi no dugotrajan (ukoliko mu je cilj dobiti suglasnost relativno airoke a upuene stru ne javnosti), dok mu je prakti na korist zanemariva, budui se vrlo skoro  uslijed opih promjena  mijenja vienje, suatina i obuhvat podru ja koje se podrazumijeva kulturom. Rjeaenje se, dakako, pronalazi u ad hoc odreenjima XE "kultura:ad hoc odreenja"  koja odgovaraju stavovima pojedinih autora, potrebama trenutka ili interesima zajednica. injenica je: rijedak je autor koji se bavio kulturoloakom problematikom bez pridodavanja vlastite definicije kulture  mnoatvu onih otprije postojeih. Jednako tako, kad god postoji neki ozbiljniji pokuaaj zacrtavanja odrednica kulturnog razvoja ili kulturne politike, odreenje kulture se obi no ne izostavlja i smatra se va~nim i sastavnim dijelom ovog procesa. Ne udi, stoga, ato su neki istra~iva i svoju osnovnu pozornost posvetili utvrivanju broja, navoenju definicija i koncepata kulture, te posebno njihovoj analizi, razdiobi i klasifikaciji. Meu njima dva pokuaaja se svakako izdvajaju po obuhvatnosti i analiti nosti. Jedan predvodi autorski tim A.L. Kroeber XE "Kroeber, A. L."  i Clyde Kluckhorn XE "Kluckhorn, C." , a s drugi E.V. Sokolov XE "Sokolov, E.V." . I  zapadni i  isto ni poduhvat XE "kultura:\ zapadni\ i \ isto ni\ poduhvat odreenja" , u mnogome dijele sli an pristup koji se temelji na opse~nim povijesnim prikazima shvaanja pojma kulture XE "kultura:i civilizacija" , te razradi njegova poimanja, kako u razli itim kulturnim krugovima i tradicijama, tako i u filozofskim sustavima. U sklopu oba djela, kao i u mnotvu drugih, gotovo je nezaobilazno razlikovanje pojma kulture XE "kultura:definicija"  i civilizacije XE "civilizacija:definicija"  XE "civilizacija" , koje nam se i u kontekstu ovog naeg napora ini va~nim, ne toliko zbog su~avanja naaeg predmeta, koliko zbog pojaanjavanja polo~aja kulturne politike kao djelatnosti u druatvu. Veina teoreti ara se, u osnovnom, sla~e kako se pod kulturom mo~e smatrati sveukupnost duhovnih tvorbi i njihovih pojavnih oblika, dok se pod civilizacijom podrazumijeva materijalna osnova za odr~avanje neke zajednice. Primjenjujui gore navedeno razlikovanje dade se zaklju iti kako e kulturna politika, upravo zbog svoje posebne smjeatenosti izmeu teorijske i prakti ne ljudske djelatnosti, pripadati i kulturnom i civilizacijskom sklopu. Pri tome e glavninu svojih mjera usmjeriti na odr~avanje, prosljeivanje i poveanje duhovne supstance nekog druatva ali nikad ne zanemarujui organizacijsko-institucionalni sklop. Stoga je va~no ve ovom prigodom utvrditi kako se pod kulturnim sustavom XE "kulturnim sustavom:definicija"  podrazumijeva konceptualno-izvedbeno-organizacijska osnova, koja omoguuje odvijanje kulturnih djelatnosti i kulturnog ~ivota neke zajednice. Pojam kulturnih djelatnosti, XE "kulturnih djelatnosti,:definicija"  pak, u svome prakti no-izvedbenom aspektu predstavlja sredianji termin kulturne politike upravo stoga, jer sva ova tri aspekta (konceptualni, izvedbeni, organizacijski) dovodi u sasvim konkretan odnos s javnoau i recepcijom. U tom smislu se pod pojedinom kulturnom djelatnoau XE "kulturnom djelatnoau:definicija"  mo~e smatrati relativno omeeno podru je individualnog ili grupnog izra~avanja i djelovanja, a za koje neka zajednica utvrdi kako pripada umjetnosti i kulturi i za koje smatra kako je potrebno trajno izdvajati ljudske, organizacijske, financijske, prostorne i informacijske resurse. Uslijed va~nosti trajnog ulaganja u svaku od djelatnosti, one se smatraju pojedi-na nim podsustavima ukupnog kulturnog sustava. Tako pod kulturnom djelatnoau, unutar europskih kulturnih politika, obi no podrazumijevamo likovnu, glazbenu, scensku, knji~evnu, izdava- ku, knji~ni nu, muzejsku, arhivsku i ostale djelatnosti. Kulturni ~ivot XE "Kulturni ~ivot:definicija" , pak, obi no podrazumijeva zbir i dostupnost svih kulturnih i umjetni kih sadr~aja kao i organizacijsko-izvedbenih i institucionalnih resursa; podraku moguem kulturnom i umjetni- kom samo-izra~avanju svih pojedinaca i grupa neke zajednice, te obujam i karakter njihove kulturne potroanje XE "kulturne potroanje" . Neato u~i pojam od kulturnog ~ivota je pojam kulturnog sudjelovanja (kulturne participacije) XE "kulturnog sudjelovanja (kulturne participacije)"  kojim se obi no ozna ava djelovanje i prisutnost pojedinaca i grupa (naj eae neprofesionalaca) u kulturnom ~ivotu neke zajednice. Obi no se dijeli na aktivno sudjelovanje, odnosno stvarala ki odnos pojedinaca i grupa prema pojedinim umjetni kim formama i kulturnim djelatnostima, te pasivno sudjelovanje unutar ega se ono definira umjetni kom i kulturnom recepcijom i potroanjom. Ipak svi gore navedeni termini, koji se u mnogo emu mogu smatrati temeljnim,  krovnim , odnosno najva~nijim  unutarnjim pojmo-vima kulturne politike, konkretiziraju se s obzirom na odreeno poimanje kulture, pa su u tom smislu ipak nedovoljno jasni bez referencijalnog okvira temeljnog pojma na koji se naslanjaju i iz koga se izvode. Utoliko i u naaoj analizi trebamo posvetiti barem dio pozornosti ovim uobi ajenim disciplinarnim odreenjima. Njima se u podru je kulturne politike uvode razli iti aspekti gledanja na problematiku, ato ni u kojem slu aju nije bez temeljnih posljedica pri postavljanju konkretnih pitanja, te u davanju odgovora i rjeaenja koja se nude i nalaze u pojedinim europskim kulturnim politikama. U tom smislu posebno emo govoriti o antropoloakom i informacijskom odreenju kulture i kulturne politike. Predmetom naae analize, dakle, nee biti sva mogua varijabilnost takvih odreenja, niti pak njihov sustavni povijesni pregled, ve relevantnost problematike koju otvaraju s obzirom na omeenje i konkretizaciju podru ja kulturne politike, njenih moguih ciljeva, obilje~ja, instrumenata i mjera. antropoloako XE "kultura:antropoloako odreenje"  i informacijsko odreenje Kada govorimo o antropoloakom odreenju  radi se nesumnjivo o najairem odreenju; otud se u stru nom smislu i razlikuje biologijska antropologija XE "biologijska antropologija"  od sociokulturne XE "sociokulturn antropologija"  i filozofske antro-pologije XE "filozofske antro-pologije" . Uzevai sve ove tri grane antropologije u cjelini, mo~emo rei kako se ona bavi pitanjima postanka, evolucije XE "evolucije"  i povijesti ovjeka, XE "povijesti ovjeka,"  te svih duhovnih i materijalnih oblika njegove egzistencije. Fizi ka ili biologijska antropologija koja se joa zove i  treom biologijom (pored botanike i zoologije) je biologijska znanost o ovjeku, a obuhvaa sva znanja o njemu kao tjelesnom biu, a do kojih dolazimo metodama prirodnih znanosti. Tu se, dakle, prvenstveno radi o biologijskoj ovjekovoj dimenziji, koja ne ovisi neposredno o druatveno-povijesnom kulturnom razvoju, nego je proizvod, prije svega, prirodnog procesa, prirodne evolucije XE "evolucije" . Meutim, ni u ovom slu aju ne mogu se isklju iti odreeni utjecaji povijesne i sociokulturne sredin XE "sociokulturne sredina" e, kao ni utjecaji prirodnog okoliaa na biologijsku ovjekovu dimenziju. S druge strane ukoliko se slo~imo kako se filozofska antropologija XE "filozofska antropologija"  prvenstveno bavi ispitivanjem biti ovjeka, njegove uloge i polo~aja u svijetu, te smislom njegova postojanja, onda je proces kultiviranja svijeta klju ni proces koji odlikuje ljudsku zajednicu. Za naau analizu od prvenstvene va~nosti je podru je sociokulturne antropologije XE "sociokulturne antropologije" , budui ato ona prou ava totalnog ovjeka podjednako kao proizvod ali i tvoritelja kulture. Tako sociokulturna antropologija istra~uje razvitak druatvene organizacije, te ispituje kako oblici duha (mit, filozofija, umjetnost, religija, kao i znanost i tehnika) zadovoljavaju psihi ke i druatvene potrebe pojedinaca i skupine ljudi, te kako jam e socijalnu povezanost. Kultura poimana s ovoga stajaliata, ne uklju uje tek navedena podru ja, ve uklju uje prakti no sve manifestne oblike ljudske djelatnosti, a u krajnje proairenom smislu  sve ato je ovjek stvorio. Kao ato se iz gornjeg odreenja dade zaklju iti, ono kulturu promatra izuzetno obuhvatno te je stoga, jednostavno re eno, nisko operabilno s obzirom na konkretno odreenje podru ja kulturne politike. To je tim viae to no jer kulturna politika (kao i svaka druga javna politika) ima naglaaen pragmati an karakter. Upravo to esto dovodi do maksimalnog su~avanja (pa i redu-ciranja) problematike koja se smatra  kulturom u u~em smislu XE "kulturom u u~em smislu"  , budui ato ju se stavlja u suodnos s drugim izdiferenciranim podru jima druatvenog ~ivota, kao ato su, na primjer, znanost, obrazovanje, turizam ili zdravstvo, a koja se u ovome smislu smatraju relativno odvojenima. `toviae, suvremeno poimanje kulturu pokuaava osloboditi izravnog utjecaja sfere politi ke vlasti i religijskih autoriteta, isti ui tako, njenu autonomnost XE "kultura:autonomnost"  zasnovanu na na elu samo-utemeljenja i slobode izra~avanja XE "slobode izra~avanja" . Ipak, gore navedeno odreenje upozorava na opasnost  preuskog shvaanja kulture, te na mogue atetne posljedice koje proizlaze iz izostanka holisti kog i inter-sektorskog pristupa. To su upravo oni zahtjevi koji od osamdesetih godina predstavljaju trajnu zadau i klju ni izazov svim europskim kulturnim politikama, jer se ispostavlja kako je tradicionalno odreivanje kulture, pa onda i kulturne politike, nedovoljno usmjereno spram po~eljnih razvojnih prioriteta druatva, ato dovodi do njenog  egzotiziranja i  marginaliziranja , ime ona zadobiva prije svega dekorativnu i ludi ku ulogu XE "kultura:ludi ku ulogu" . Jedno od moguih, a za naau analizu posebno relevantno, je promatranje kulture prema njenoj informacijsko XE "kultura:informacijsko odreenje" j vrijednosti. Unutar ovog promatranja kultura je refleksija o odreenom ljudskom bivanju. Otud i proisti e njena obavijesna sadr~ajnost i bogatstvo. Po tome je ona jedan od osnovnih uvjeta ovjekova postojanja, pa je osiguranje tvorbe kulturnih vrijednosti XE "tvorbe kulturnih vrijednosti"  i njihova airenja pretpostavka odr~anja odreene ljudske zajednice. ovjekov ~ivot se odvija u okviru mogunosti ato mu ih kultura daje. Kultura, dakle, odreuje smisao ljudskom ~ivotu. Vrijednost se kulturne injenice zapravo odmjerava prema njenoj informacijskoj  ote~alosti . Naime, koliki broj i kakvou informacija ona sadr~i, a koji su pak zna ajni za povijesni trenutak. Upravo se uzimanjem u obzir informacijske dimenzije kulturnog fenomena mo~e dobiti relativno objektivno mjerilo u odreivanju zna aja kulturne injenice XE "kulturne injenice"  u naaoj svakodnevici. Shodno tome, siromaaniji ili veoma oskudan dotok kulturnih informacija XE "kulturnih informacija" , odnosno manji izbor kulturnih injenica, smanjuje naau neposrednu djelatnu efikasnost, te ote~ava uvid pojedincu uvid u njegovu svakodnevnu zbilju. Prihvat kulturne informacije je uvijek suo avanje osobnog iskustva sa sadr~ajnim sklopom kulturne vrijednosti, koja je pak inter-subjektivna injenica i po tome je spona izmeu pojedinca i drugoga, odnosno njega i zajednice. Stoga je jedna od primarnih zadaa u analizi kulturnog stanja XE "analizi kulturnog stanja:zadaa"  i projekciji djelovanja dobiti to an opis proto ne mre~e, te difuzije i reprodukcije kulturnih informacija. Neophodno je, dakle, razraditi standardni opis difuzijskih i reprodukcijskih jedinica, pri emu se govori prvenstveno o ljudskim resursima a ne o tehni koj ili materijalnoj bazi sustava. Tako, na primjer, knji~nica XE "knji~nica"  ili dom kulture XE "dom kulture"  nije produkcijska, difuzijska ili reprodukcijska jedinica ukoliko ima tek zadovoljavajui knji~ni fond ili prostor i tehni ku opremu, nego isto tako osposobljene djelatnike, koji e biti nositelji kulturne akcije. Sagledavanjem cjeline mogue je postaviti parametre i kriterije prema kojima e se vrednovati svrhovitost pojedine kulturne akcije XE "kulturne akcije:svrhovitost" . Kulturno-politi ka odluka proizlazi iz odmjeravanja svrhovitosti nekog djelovanja u druatvenom realitetu. Meutim, pri odreivanju te svrhovitosti potrebno je imati dvije osnovne premise: prva, jasnu politi ku koncepciju o cjelokupnoj druatvenoj organiziranosti i druga, to an uvid u svojstvo djelatnosti, odnosno njenih sadr~aja. Kulturna politika, kao posebna javna politika, u punom smislu utjelovljuje obje ove dimenzije pri emu je naglasak na produk-cijskom aspektu, posebno ukoliko se radi o podru ju kulturnog stvaralaatva XE "kulturnog stvaralaatva"  i umjetnosti ato je ipak njen primarni fokus djelovanja. VI. Neke od moguih definicija kulturne politike XE "kulturna politika:definiranje"  XE "kulturna politika:definiranje - poteakoe"   U prikazu definicija kulturne politike navest emo tri tipa definiranja od kojih niti jedan nije niti savraen niti pogreaan. U init emo to stoga kako bi nizanjem upravo triju definicija, ukazali na poteakoe koje nastaju pri bilo kojem pokuaaju su~avanja, odnosno, definiranja slo~enog i razgranatog podru ja kao ato je kulturna politika, te kako bi ukazali na poteakoe rascjepa, konceptualnog i pragmati nog, koji mora razrijeaiti svaka od njih. preairoka XE "kulturna politika:preairoka definicija"  Kao primjer takve definicije mo~e poslu~iti sljedee njeno odreenje:  Kulturna politika je ukupnost svjesnih i namjernih postupaka i akcija, ili odsustvo tih akcija unutar druatva koje za cilj imaju zadovoljenje odreenih kulturnih potreba XE "kulturnih potreba"  optimalnim koriatenjem svih raspolo~ivih potencijala kojima u odreenom trenutku raspola~e dana zajednica . Viae je razloga koji stoje u temelju tvrdnje o ovoj definiciji kao preairokoj. Ukoliko se upitamo, mo~e li ova definicija odgovarati bilo kojoj drugoj politici, ako se klju na imenica i izvedeni joj pridjev promijene u klju nu imenicu  ekonomija ,  tehnologija ili  informacija i izvedene im pridjeve, doi emo do potvrdnog odgovora. Osim toga, ova definicija se osovila na dvije nesumnjivo zna ajne i jake, no teako odredive noge. Jedan od klju nih zadataka svake kulturne politike doista jest odrediti ato se ima smatrati kulturnim potrebama XE "kulturnim potrebama" , kako odrediti njihov obujam i kvalitetu, te ih naknadno staviti u suodnos s kulturnom politikom i kulturnim ~ivotom XE "kulturnim ~ivotom" . Meutim, gotovo svaka kulturna politika ostavlja pitanje kulturnih potreba otvorenim, jer se ina e izvrgava dvostrukoj opasnosti: odviae rigidnom odreenju ukusa, ~elja i ponaaanja stanovni-atva koje je vezano uz kulturne aktivnosti; te, istovremeno, suviae preciznom odreenju kulturnih ciljeva koje vrlo esto ne mo~e ispuniti a koji znatno mogu reducirati njenu elasti nost i dinamiku. Otud najvei broj pojedinih kulturnih politika ovo pitanje zaobilazi, koncentrirajui svoju pa~nju uglavnom na kulturnu ponudu, potra~nju i potroanju. XE "kulturnu ponudu, potra~nju i potroanju."  Ukoliko pak govorimo o optimalnom koriatenju raspolo~ivih resursa, ni e drugi niz pitanja: jesu li to tek u~i kulturni resursi ili su oni ipak i opedruatveni; ato se ima smatrati njihovim optimalnim koriatenjem; tko odreuje taj optimum; ato je s onim resursima koji nisu (joa uvijek) raspolo~ivi, a nu~ni su za koriatenje i razvoj raspolo~ivih (kao ato je na primjer, nedostatno financiranje XE "financiranje" , manjak obrazovanih specijalista, nedostatak komunikacijsko-informacijske infrastrukture XE "komunikacijsko-informacijske infrastrukture"  za razvoj meunarodne kulturne suradnje XE "meunarodne kulturne suradnje" , itd.)? U ovakvom tipu definiranja kulturne politike itav ovaj kompleks ostaje nepropitan i nejasan. tehnokratska XE "kulturna politika:tehnokratska definicija"  Drugi tip definiranja kulturne politike odve je koncentriran na njenu institucionalnu, administrativnu, operativnu razinu XE "kulturne razine:institucionalna"  XE "kulturne razine:administrativna"  XE "kulturne razine:operativna"  i dimenziju. Unutar takvog gledanja, kulturna politika prvenstveno ima organizacijsko-tehni ku ulogu unutar kulturnog ~ivota nekog druatva ili zajednice, dok je podru je zasnivanja i odreivanja kulturnih ciljeva XE "kulturnih ciljeva" , prioriteta i ukupne kulturne strategije XE "kulturne strategije"  ostavljeno po strani. Ovo stajaliate (koje ni u kojem slu aju nije zanemarivo ili irelevantno kao mogunost odreivanja mjesta i druatvene uloge kulturne politike) pridjeljuje joj izvranu ulogu koju ona mo~e efikasno ili neefikasno izvraavati, s viae ili manje elasti nosti, s izra~enom ili reduciranom unutarnjom dinamikom, uz respek-tiranje ili bez respektiranja paralelnih kulturnih volja i te~nji XE "kulturne te~nje" . Ona nije, jednostavnije re eno, koncentrirana na ciljeve ve na proce-duralno-operativne aspekte  njih zati e izvedene na jednoj drugoj razini: unutar druatvenih i politi kih mehanizmima odlu ivanja XE "mehanizmima odlu ivanja" , ili u unutarnjoj kulturnoj dinamici pojedine zajednice. Jedan od primjera takve definicije glasi:  Kulturna politika je aktivnost koja ima za cilj definiranje kulturnih subjekata i kulturnih objekata unutar procesa njihove institucionalizacije. XE "institucionalizacije.:proces"   Premda to nije spomenuto, sva pa~nja unutar ovakvog definiranja problematike kulturne politike je usmjerena na osnovna sredstva i instrumente kulturne politike, to jest, na planiranje XE "planiranje" , regulativu XE "regulativa"  i financiranje. Ujedno nije teako zamijetiti kako je podjela subjekata i objekata kulturne politike pre vrsto i odviae kruto zasnovana (unutar procesa institucionalizacije), ime se: niati osnovna kulturna dinamika unutarnje igre subjekata i objekata kulturne politike a koja se sastoji od njihove stalne izmjeni nosti; kulturni ~ivot i razvoj vidi se uglavnom na razini legitimirane i vrsto usustavljene kulturne produkcije XE "kulturne produkcije"  i infrastrukture XE "infrastrukture" . operativna XE "kulturna politika:operativna definicija"  `to odlikuje operativnu definiciju kulturne politike? Ponajprije relativno precizno definirana podru ja koja je sa injavaju, odreivanje obujma i tipa djelatnosti koji je odlikuju, te razina na kojoj se one odvijaju. ini se kako su te odrednice vrlo dobro poslo~ene u sljedeoj definiciji kulturne politike:  Kulturna politika je planska i organizirana djelatnost neke relativno homogene zajednice s ciljem: zaatite ve postojeih kulturnih dobara XE "kulturnih dobara"  i vrijednosti; poticanja i podr~avanja kulturnog stvaralaatva XE "kulturnog stvaralaatva" ; razvijanja kulturnog ~ivota grupa kojima je namijenjena. Unutar naae daljnje rasprave pa~nju emo uglavnom koncentrirati na shvaanje kulturne politike u gore navedenom odreenju, premda je potrebno dr~ati na umu i dvije pouke XE "kulturna politika:pouke definicija"  prethodno navedenih definicija. Prva od njih (preairoka), naime, polazi od ne eg suatinskog ega u treoj definiciji (operativna) nema, a to je specifi no druatveno, obuhvatno shvaanje kulture i kulturne djelatnosti koje nesumnjivo suatinski odreuje neku kulturnu politiku. Ne samo to, utemeljivanje kulturne politike u specifi nom poimanju kulture trebao bi biti presudan kriterij u evaluaciji neke kulturne politike. Pouka druge definicije (tehnokratska) sastoji se u isticanju uklopljenosti kulturne politike unutar ostalih razvojnih politika i relativno otvorenom isticanju granica njene moi i dosega. Kulturna politika predstavlja izbor i to na razli itim razinama. Tako je to izbor ne samo podru ja, nego i mjera, akcija, subjekata, itd. Meutim, niti taj izbor se ne odvija u izoliranosti. On je uvijek u suodnosu s druatvenim prioritetima XE "druatvenim prioritetima" , ukupnom razvojnom politikom XE "razvojnom politikom"  i dinamikom XE "razvojna dinamikom" . Unutar druge definicije ovaj aspekt je implicitno prisutan i pokazuje mo ali i ograni enost svake kulturne politike kao takve. Stoga, premda emo se prikloniti treoj definiciji, postoji itav niz drugih i supostojeih, od koji se neke isti u kao posebno indikativne. b:: POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA KULTURNE POLITIKE XE "KULTURNE POLITIKE:povijesni prikaz razvoja"   I. Pozadina i razlozi utemeljenja XE "kulturna politika:Pozadina i razlozi utemeljenja"   Kulturno istrajavanje, odnosno bivanje unutar neke kulture i kulturnog sklopa XE "kulturnog sklopa"  nesumnjivo je sljubljeno i s ugraenim mehanizmima i pravilima kulturnog odr~anja, prijenosa i razvoja. Na ovaj na in mialjena, kulturna politika stara je upravo onoliko koliko i ovje anstvo. I ato je vee zna enje nekog povijesnog razdoblja, to se i obrisi (po esto  nejasne kulturne politike tog razdoblja), u naknadnoj povijesnoj rekonstrukciji i valorizaciji, ocrtavaju jasnije i ine o iglednijima. Pa ipak, kulturna politika se u svom danaanjem zna enju ima smatrati vrlo nedavnom pojavom. O ito je, naime, kako itav niz sasvim suvremeno postavljenih i proizvedenih uvjeta primorava gotovo sve svjetske zajednice da se ovim problemom ne samo bave, ve da ga smatraju neodgodivom i trajnom zadaom. Meu mnogim razlozima koji dovode do definiranja i uspostavljanja kulturne politike spomenut emo samo one o ite i najva~nije. 1. rast uprave i planiranja XE "razlozi utemeljenja:rast uprave i planiranja"  Jedan od tih razloga treba tra~iti u svakodnevnom poveavanju zna enja upravljanja i planiranja kao opeg druatvenog fenomena. Mnogolikost razvojnih problema koji stoje pred suvremenim druatvima prije nisu bili niti zamislivi. Ukupnost druatvenog ~ivota raspala se na gotovo neprebrojivo mnogo podru ja i pod-podru ja koja se opet meusobno dodiruju i prepliu. S jedne strane tako postoji kompleks viae-manje uobli enih (ali jednako tako i sve vei broj novih) podru ja druatvenosti, dok s druge postoji stalni zadatak njihova prepoznavanja, definiranja, koordiniranja, upravljanja i kontekstualiziranja. Kulturne djelatnosti, njihova klasifikacija, broj, suatina i zna enje te pripadni im oblici i na ini stvaranja, koordiniranja i upravljanja, svoj odjek, i barem potencijalno  razrjeaenje, dobivaju ili bi trebali dobiti unutar najrazli itijih kulturnih politika. One same, pak, na jednoj ravni moraju biti suglasne s nacionalnom kulturnom politikom XE "nacionalnom kulturnom politikom" , dok na drugoj moraju biti barem u na elnoj suglasnosti i  organskoj povezanosti s ostalim razvojnim politikama. 2. sektorska raspodjela XE "razlozi:sektorska raspodjela"  Iz gornjeg opeg trenda (uzroka) razvija se posljedica koju mo~emo nazvati sektorskom raspodjelom druatvenih djelatnosti, kao drugog razloga nastanka kulturne politike u suvremenom smislu. Unutar ve spomenute krajnje dvojbenosti pa i kontraproduktivnosti ovakvog glediata i prakse, kultura se smjeata unutar ukupne sektorske raspodjele. Time i sama poprima odreenu unutar-sektorsku narav koja ponaj eae stoji u najoatrijoj suprotnosti s biti kulture kao jedinog istinskog oli enja i utjelovljenja ukupne druatvenosti. Kako, meutim, proces usustavljivanja i razgradnje ope nomenklature druatvenih sektora XE "nomenklature druatvenih sektora"  predstavlja i nadalje dominantni obrazac XE "obrazac:planiranja i upravljanja"  ukupnog planiranja i upravljanja, pojava obuhvatne i razgranate kulturne politike kao najviaeg sredstva upravljanja, administriranja i financiranja onih djelatnosti koje se imaju smatrati kulturnim  gotovo je neizbje~na. 3. rast komunikacijskog sustava XE "razlozi:rast komunikacijskog sustava"  Trei razlog pojavi i poveanju va~nosti uloge kulturne politike mo~emo pronai u ja anju i objedinjavanju svjetskog kulturnog, ekonomskog i politi kog komunikacijskog sustava. Njihovo ja anje primoralo je svaku zemlju na konstantno odreivanje svog polo~aja unutar zaguaenog komunikacijskog prostora: jedne kako bi ga zadr~ale i promovirale, druge kako bi ga zadobile ili kako ga se barem ne bi u potpunosti odrekle. To je, opet, za posljedicu dovelo do nu~nosti izgradnje relativno koherentnih strategija kulturnog razvoja XE "strategija kulturnog razvoja"  koje svoj naj eai i najprirodniji odjek imaju unutar kulturnih politika. 4. rast meunarodne kulturne suradnje XE "razlozi:rast meunarodne kulturne suradnje"  etvrti razlog treba tra~iti u rastuem utjecaju, snazi i va~nosti meunarodnih kulturnih ustanova XE "kulturnih ustanova"  i meunarodne kulturne suradnje XE "meunarodne kulturne suradnje" . Najpoznatije meu njima obi no se klasificiraju kao meuvladine ili nadnacionalne kulturne ustanove i tijela. Treba li i spominjati kako su najva~niji i najzna ajniji njihovi subjekti zemlje- lanice koje mogu biti reprezentirane na najrazli itije na ine. Sama ta injenica, meutim, podrazumijeva, kako postoji neato ato bismo mogli nazvati nacionalnim prioritetima XE "nacionalnim prioritetima"  i kulturnim specifi nostima XE "kulturnim specifi nostima"  utjelovljenim u kulturnoj politici, od kojih oduvijek treba otpo injati i kojima se jednako tako stalno treba vraati. Tako se u itavom nizu akcija i izrijekom podvla i potreba usuglaaavanja pojedinih akcija i programa, koje pokreu meu-narodne kulturne organizacije, s nacionalnim kulturnim politikama i obratno. 5. integracije i o uvanje identiteta XE "razlozi:integracije i o uvanje identiteta"  Peti razlog poveanju va~nosti kulturnih politika, te posebno nacionalne kulturne politike zasniva se na uvjerenju kako one predstavljaju atit od potencijalne kulturne razgradnje koja prijeti gotovo svim kulturama uslijed dvaju meu povezanih trendova. Jedan trend se mo~e pokazati na razini stvaranja planetarnog kulturnog tr~iata XE "planetarnog kulturnog tr~iata" , koje kulture prisiljava na stvaranje po svjetskim standardima i obrascima, unutar kojih se ono jedinstveno ponaj eae ~rtvuje, reducira ili, u krajnjim slu ajevima, napuata. Drugi trend je povezan s prvim, no vrlo je opasan jer naj eae nije o it a sistemske je naravi, te su mu posljedice dugotrajne i duboke. Ukratko se mo~e sa~eti na sljedei na in: razina nad-nacionalnog reguliranja vitalnih elemenata i vidova funkcioniranja nacionalnih i pod-nacionalnih druatvenih zajednica raste gotovo strelovitom brzinom. Integracijski procesi XE "Integracijski procesi"  unato  ogromnim teakoama s kojima se odvijaju  nesumnjivo napreduju. Iako integracijski procesi zapadaju u trajne krize, ono ato nije sporno jest injenica  premda nastaju kako bi regulirali podru je ekonomske suradnje (politi ko i vojno zajedniatvo iako ne bez va~nosti, ipak nije viae u prvom planu)  inficiraju sve elemente druatvenog ~ivota, te posebno podru je kulturnih djelatnosti XE "kulturnih djelatnosti" . Sistemski i multidimenzijski utjecaj pojedinih ekonomski intoniranih odluka, naj eae se ne propituje, ve se naknadno pokuaava protuakcijama neutralizirati potencijalni negativni utjecaj takvih mjera. Kulturna politika koja e pokuaati posve jasno definirati prioritete i na ine funkcioniranja koji ne bi smjeli biti dovedeni u pitanje, ili bi trebali biti propitivani tek u krajnjim slu ajevima, ispostavlja se kao varljiv ali ponaj eae jedini obrambeni zid od nevidljive i tihe razgradnje unutarnjih kulturnih osobitosti mehanizama XE "unutarnjih kulturnih osobitosti mehanizama"  pojedinih kultura. 6. hipostaziranje razvojnih parametara XE "razlozi:hipostaziranje razvojnih parametara"  `esti razlog ja anju va~nosti kulturne politike nastaje i zbog jednog novog civilizacijskog trenda koji bismo mogli nazvati hipostaziranjem parametara druatvenog razvoja. Mo~e se rei kako je pojava u smislu planetarnog imperativa XE "planetarnog imperativa"  relativno nova i u punom zamahu se uspostavlja nakon 1989. godine i poznatih promjena nakon te  prijelomne godine u europskom i svjetskom razvoju. Po prvi put se na opoj nadnacionalnoj razini uspostavlja neato ato bi se moglo nazvati univerzalizacijom razvojnih parametara XE "univerzalizacijom razvojnih parametara" . Premda nema usuglaaenih mjerila putem kojih bi se mjerilo njihovo postignue, ogroman broj autoriteta se sla~e kako se parametri uglavnom odnose na: demokratski politi ki ustroj XE "demokratski politi ki ustroj"  i pravnu dr~avu XE "pravnu dr~avu" ; poativanje ljudskih prava XE "poativanje ljudskih prava" ; poativanje privatnog vlasniatva XE "privatnog vlasniatva"  i preferiranje privatnog vlasniatva uope; te, poativanje multikulturalizma XE "multikulturalizma" , multikonfesionalizma XE "multikonfesionalizma"  i prava nacionalnih manjina XE "prava nacionalnih manjina" . Arbitrarnost u procjeni postizanja ovih ciljeva je izuzetna, tako itav naprijed navedeni sklop predstavlja viae jedan prividno neideologizirani vrijednosni kompleks, nego ato predstavlja sustav usuglaaenih i jasno postavljenih i odreenih parametara. Ono, meutim, ato nije sporno jest kako ti parametri u slu aju svake zajednice bivaju prosuivani na razli itim, esto suprotstavljenim razinama gdje i subjekti koji prosuuju imaju po esto u potpunosti suprotstavljene i interese i polaziata. Pa ipak, mogunost meunarodnog sveukupnog dijaloga neke zajednice suatinski ovisi o (naj eae nekonzistentoj i upitnoj) procjeni postignua i ispunjenja gore navedenih parametara. Ono ato je neupitno, jest injenica kako nemogunost sveukupnog druatvenog dijalogiziranja unutar globalnog dijaloakog univerzuma XE "globalnog dijaloakog univerzuma" , ubrzano dovodi do razvojnog kr~avljenja XE "razvojnog kr~avljenja"  i slamanja neke zajednice. Postizanje gornjih parametara obi no se rascjepljuje na dvije razine: onu protokolarno-regulativnu i zbiljsko-operativnu. I ovlaani pogled u prije navedene parametre, govori nam kako implicitno imaju vrlo potenciranu kulturnu sastavnicu i bit. Kako kulturna politika ima istovremeno zastupljene obje ove razine, ona postaje neotklonjiv i va~an element ukupne prosudbe o ispunjenju nave-denih parametara. 7. ekonomski rast kulturnih djelatnosti XE "ekonomski rast kulturnih djelatnosti"  XE "razlozi:ekonomski rast kulturnih djelatnosti"  Naposljetku, jedan od najva~nijih faktora porasta zna enja kulturne politike treba tra~iti i u sve veem poveanju razvojnog i ekonomskog zna enja kulturnih djelatnosti. Kao ato se dade zaklju iti iz sedam gore navedenih razloga porasta va~nosti kulturne politike kao podru ja, koje bilje~imo od aezdesetih godina naovamo kristaliziraju se dvije osi promatranja: ona koja prvenstveno obraa svoju pa~nju na globaln XE "globalni trendovi" e prisutne trendove; ona koja donosi razne nacionalne odgovore ali i inicijative na te ope smjernice i odrednice. Stoga emo se u naaem daljnjem nizanju i prikazu vremenskih mijena i sami pridr~avati ovih dviju razina koje emo nazvati i promatrati kao nacionalnu i nad-nacionalu razin XE "razine:nacionalna"  XE "razine:nadnacionalna" u dominantnih mijena kulturne politike. II. Nadnacionalna razina XE "Nadnacionalna razina:temporalni presjek"  XE "razina ndnacionalna"  XE "razina ndnacionalna:utemeljenje kulturne politike"  utemeljenja kulturne politike  aezdesete Od aezdesetih godina proalog stoljea postupno se otvara i aktualizira problematika kulturne politike, a i sam termin dolazi u u estalu i airu uporabu. Sintagma  kulturna politika i planiranje XE "planiranje"  jest termin koji dominira tim desetljeem i ozna uje uvid u neminovnost definiranja metoda i podru ja upravljanja u kulturi. Termin se proairio, izvanjski gledano, ponajviae zahvaljujui Unesco XE "Unesco" -ovom okruglom stolu posveenom ovoj temi ato je odr~an 1967. godine u Monaku. U kasnim aezdesetima pojavljuje se niz studija koje u srediatu svoje pa~nje upravo imaju kulturno planiranje i administraciju. sedamdesete Sedamdesete godine pokuaavaju ovoj rastvorenoj problematici dati jedan usustavljeniji i koherentniji oblik. Drugim rije ima, ovo razdoblje sasvim jasno postavlja zahtjeve za uobli avanjem i donoaenjem koherentnih i jasnih kulturnih politika kao najviaeg sredstva upravljanja unutar kulturnih djelatnosti. Iako ne postoje niti velika iskustva u primjeni i razvoju pojedinih metodolo XE "metodologija" akih sredstava, niti razrada prakti nih instrumenata za definiranje i provoenje kulturne politike, ovo e razdoblje viae posvetiti pa~nje osvjeatavanju potrebe za njihovim uspostavljanjem nego njihovoj razradi. Uspjeh stoga nee biti velik, te e se viae uo iti napori od rezultata. Tako se tijekom sedamdesetih godina odr~ava itav niz ekspertnih sastanaka pod pokroviteljstvom Unesco XE "Unesco" -a, koji kao temu imaju globalne i regionalne razvojne i kulturne probleme. Diskusija je koncentrirana na takozvanu  kulturnu dimenziju razvoja  XE "kulturnu dimenziju razvoja\ " , pri emu se ne razvijaju metode i na ini  kulturnog dimenzioniranja razvoja XE "kulturnog dimenzioniranja razvoja"  , ve se pa~nja uglavnom koncentrira na pitanje kako pojedine razvojne modele XE "razvojne modele"   obogatiti (i) kulturnom dimenzijom. Plod ovih napora je i organiziranje prve meuvladine Svjetske konferencije o kulturnim politikama, odr~anoj u Veneciji 1970. godine. Poruka te konferencije je kako svatko ima pravo na kulturu, te kako je zadaa vlada omoguiti i olakaati pristup kulturi. Nedostatak teorijske domialjenosti i metodoloake razrade kompleksnog podru ja kao ato su kulturne politike, vidno se o ituje i u najzna ajnijoj inicijativi pokrenutoj unutar Unesco-a tijekom sedamdesetih: tiskanja serije pod nazivom:  Studije XE "Studije"  i dokumenti o kulturnoj politici (Studies and Documents on Cultural Politics). Radi se o prvom obuhvatnijem monografskom prikazu pojedinih nacionalnih kulturnih politika. Iako je serija trebala predstavljati jedan relativno koherentan istra~iva ko-dokumentacijski rad na ovom podru ju, iza njega nije postojala nikakva usuglaaena i preciznija metodologija XE "metodologija" . Kao rezultat toga, svaka nacionalna kulturna politika XE "nacionalna kulturna politika"  je metodoloaki posve specifi na cjelina, te ih je vrlo teako (i na razini najgrublje komparacije) promatrati cjelovitim pothvatom. osamdesete Kao reakcija na sedamdesete, u osamdesetim se godinama bilje~i vidan pomak pa~nje (nakon dva desetljea itavog niza napora) prema analizi djelotvornosti XE "analizi djelotvornosti"  i uspjeanosti pojedinih kulturnih politika, posebno s obzirom na promicanje bogatog kulturnog ~ivot XE "kulturnog ~ivot" a i autohtonog kulturnog razvoja XE "autohtonog kulturnog razvoja" . Tako se po prvi put razvijaju prakti no primjenjivi modeli, usmjereni na evaluacij XE "evaluacija" u uspjeanosti kulturne politike uz primjenu takozvanih  tvrih pokazatelja (kulturnu statistiku XE "kulturnu statistiku"  i kulturne indikatore XE "kulturne indikatore" ). U okviru kulturnih djelatnosti Europske zajednice XE "Europske zajednice"  osamdesetih godina takoer nastaje pomak. Ovo, dugotrajno potpunoma zanemareno podru je, odjednom dobiva na va~nosti, kako bi ta tendencija ja anja bila prisutna i do danas kad dobiva te~inu koja je prije teako bila i zamisliva. Ipak, sukladno opoj orijentaciji Europskog saveza prema prvenstveno ekonomskim i pravnim aspektima zajedniatva zemalja- lanica, ova pitanja (pravna, fiskalna i trgovinska regulativa, te socijalna prava poslenika XE "kulturni djelatnici"  u kulturi) oduvijek su u srediatu pa~nje. Poznato je uspostavljanje  petog slobodnog protok XE "petog slobodnog protok" a , to jest, slobodnog proto XE "protoci roba, kapitala i ljudi i usluga" ka umjetni kih i kulturnih dobara, koji nadopunjuje ostala etiri (slobodne protoke roba, kapitala, ljudi i usluga). 1982. godine odr~ana je Svjetska konferencija o kulturnim politikama (World Conference on Cultural Policies) u Meksiku. Kao rezultat ove konferencije nastali su regionalni priru nici (podijeljeni po kontinentima) nacionalnih kulturnih politika. Po prvi put se pojavljuje te~nja da se sve nacionalne kulturne politike prezentiraju i obrade prema, barem u najgrubljim crtama, jedinstvenom pristupu i metodologiji. Razdoblje nakon 1985. godine (koje traje do danas) obilje~eno je specifi nim ra vanjem u tri osnovna pravca djelovanja, koja relativno dosljedno zastupaju: Vijee Europe, XE "Vijee Europe,"  Unesco XE "Unesco"  i Europska unija XE "Europska unija"  (Europska zajednica). Unutar akcija i inicijativa Vijea Europe koje tematski pripadaju podru ju kulturne politike nesumnjivo je najzna ajnija ona vezana uz opse~an (u nastojanjima paneuropski) projekt evaluacije europskih nacionalnih kulturnih politika. Akcija je zapo ela kad je Komitet za kulturu Savjeta Europe (Cultural Committee of the Council of Europe  Council for Cultural Cooperation) odlu io 1985. godine poduzeti prve korake prema evaluaciji nacionalnih kulturnih politika, primjenjujui model koji je OECD XE "OECD"  koristio za podru je istra~ivanja i obrazovanja. Krajem osamdesetih i po etkom devedesetih dovraene su dvije vrlo opse~ne evaluacije nacionalnih kulturnih politika `vedske XE "avedska kulturna politika"  i Francusk XE "francuska kulturna politika" e. U projekt su se uklju ile Austrija, XE "Austrija,"  `panjolska XE "`panjolska"  i Nizozemska XE "Nizozemska"  te itav niz drugih zemalja meu kojima i Hrvatska XE "Hrvatska" . Ovaj veliki i zna ajni projekt i dalje se airi ne samo na zemlje Kavkaza XE "zemlje Kavkaza"  ve i Srednje Azije XE "Srednje Azije"  i Tursku XE "Tursku" . Krajem osamdesetih kulturna politika postaje obuhvatnija, vezuje se uz znanstvenu, tehnoloaku i posebno medijsku politiku, te se uspostavlja itav niz posve kulturnih programa podrake unutar razli itih financijskih shema i inicijativa. devedesete U ovom razdoblju Unesco XE "Unesco" -va pa~nja, ukoliko promatramo podru je kulturne politike, posebno je bila koncentrirana na razvoj kulturnih informacijskih standarda. XE "kulturnih informacijskih standarda."  Kao rezultat tih napora nastala je i rezolucija Osnovni okvir kulturne statistike (Framework of Cultural Statistics FCS) XE "Osnovni okvir kulturne statistike (Framework of Cultural Statistics FCS):okosnica"  koja i danas ostaje ne samo temeljnim dokumentom Unesco-a na ovome podru ju, nego je i nadalje najobuhvatniji i najrazraeniji meunarodno prihvaen kulturno-statisti ki stan-dard. U 1991. godini Unesco XE "Unesco"  i Institut za razvoj i meunarodne odnose (IRMO), XE "Institut za razvoj i meunarodne odnose (IRMO),"  odnosno mre~a Culturelink XE "Culturelink mre~a"  pokreu dugoro ni projekt pod nazivom  Vodi  u trenutno stanje i trendove u kulturnoj politici i ~ivotu u Unesco-vim zemljama- lanicama (Guide to Current Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States), koji na neki na in predstavlja nastavak Unesco-ve inicijative iz ranih osamdesetih. Unutar ovog opse~nog projekta, koji je prvenstveno zamialjen kao tekstualna baza podataka, ponovno se pojavljuju neki od nedostataka koji su bili boljka projekta kojega nasljeuje (nedovoljna metodoloaka razraenost i preciznost, nemogunost usporedivosti podataka, nekonzistentnost u osnovnom pristupu, itd.). Od najzna ajnijih akcija koje su se u posljednje vrijeme dogodile u okviru Unesco-a je svakako donoaenje Rezolucije o kulturnoj raznolikosti XE "Rezolucije o kulturnoj raznolikosti:unesco"  kojom se pokuaava zaatiti lokalno kulturno stvaralaatvo te promovirati obuhvatna zaatita ukupnog nasljea i stvaralaatva ovje anstva u razdoblju globalizacije, kad se uo ava trend velikog kulturnog ujedna avanja zbog uspostavljanja i svjetskog kulturnog, prije svega audio-vizualnog tr~iata XE "audio-vizualnog tr~iata" . III. Nacionalna razina utemeljenja kulturne politike XE "Nacionalna razina utemeljenja kulturne politike"  XE "Nacionalna razina utemeljenja kulturne politike:temporalni presjek"   aezdesete Vratimo li se joa jednom u aezdesete godine proalog stoljea, te pokuaamo li staviti u suodnos napore raznih zemalja u pogledu definiranja i provoenja kulturne politike, mo~e se konstatirati kako su tih godina napori posebno usredoto eni na uspostavljanje razli itih kulturnih administrativnih tijela XE "administrativnih tijela" . Pove~emo li taj trend s aktualnim povijesnim zbivanjima lako se prisjetiti kako je to vrijeme nestanka kolonijalne uprave XE "kolonijalne uprave"  u najveem broju afri kih i azijskih zemalja, koje su se tad, po prvi put, morale ozbiljnije suo iti s podru jem reguliranja kulturnih djelatnosti. Meutim, i zemlje koje ne pripadaju tom krugu, takoer se suo avaju s potrebom uspostavljanja nove kulturne infrastrukture XE "kulturne infrastrukture" , koja djelomi no nastaje iz promijenjene biti kulturnog ~ivota XE "kulturnog ~ivota"  pod utjecajem masovnih medija XE "masovnih medija" , te iz ja anja ukupne ekonomske moi razvijenih zemalja, koju prati i poveanje va~nosti ekonomske i druatvene va~nosti kulturnih djelatnosti. Upravo iz ovih trendova  koji se ve primjeuju u aezdesetim, ali koji e svoj puni zamah do~ivjeti desetljee kasnije  mo~emo otkriti zna aj termina  demokratizacija kulture  XE "demokratizacija kulture\ " , koji je od temeljne va~nosti za veinu nacionalnih kulturnih politika ovoga razdoblja. sedamdesete U sedamdesetima se demokratizacija kulture vidi uglavnom u airenju i boljoj druatvenoj distribuciji kulturne potroanje, te olakaanom pristupu kulturnim dobrima i vrijednostima. Kako je u ovome vremenu ve posve o evidan rascjep izmeu takozvane masovne i elitne kulture, XE "masovne i elitne kulture,:rascjep"  koji ozbiljno rasijeca unutarnji integritet europskih nacionalnih kultura, veliki napori se ula~u u premo-aivanje toga zjapa. Razdoblje, stoga, karakteriziraju visoka javna izdvajanja za kulturu u gotovo svim europskim zemljama. Uslijed relativno vrsto postavljenih prioriteta kulturnog ~ivota XE "kulturnog ~ivota" , stvaralaatva XE "stvaralaatva"  i razvoja, nacionalna kulturna politika takoer ima centralno mjesto u rjeaavanju navedenih kulturnih izazova vremena. Stoga se ovo razdoblje mo~e nazvati zlatnim razdobljem XE "zlatnim razdobljem:nacionalnih kultura"  kako visokih javnih izdvajanja za kulturu, tako i zlatnim razdobljem nacionalnih kulturnih politika. osamdesete Osamdesete godine donose vrlo zna ajan pomak, koji ipak nije i zaokret. Problematika kulturne politike sve manje se promatra sektorski. Uo ilo se, naime, kako se ova problematika ne mo~e uspjeano izdvojiti iz ukupnog okvira druatvenog razvoja. Ovo desetljee, stoga, ne inzistira toliko na  demokratizaciji kulture XE "demokratizaciji kulture"  , koliko na  kulturnoj demokraciji XE "kulturnoj demokraciji"  . Fokus je tako zna ajno pomaknut od kulturne potroanje, odnosno lakog pristupa kulturnim dobrima, na kulturnu inicijativu te posebno stvaralaatvo ljudi neke zemlje ili regije. Participacija XE "Participacija"  u kulturnom ~ivotu XE "kulturnom ~ivotu"  i stvaralaatvu XE "stvaralaatvu"  postaje evaluacijskim temeljem pojedine kulturne politike. Polako se u okvir kulturne politike uvla e nove teme i podru ja kao ato su: potkulture XE "potkulture" , svakodnevna kultura, XE "svakodnevna kultura,"  kulturni turizam XE "kulturni turizam" , kultura manjina i doseljenika XE "kultura manjina i doseljenika" , itd. devedesete U devedesetima, izvanredan porast zna enja usluga unutar sveukupnog ekonomskog ~ivota, jednako kao i porast va~nosti komunikacijskih industrija XE "komunikacijskih industrija"  (audiovizualnog sektora, XE "audiovizualnog sektora,"  ra unarske industrije, industrije znanja itd.), podru je kulture i kulturnih djelatnosti polako uvode u samo srediate pojedinih nacionalnih razvojnih politika. U isto vrijeme nastaje gotovo opa kriza financiranja XE "financiranja:opa kriza"  kulturnih djelatnosti, koja takoer tra~i nove pristupe planiranju, organiziranju i financiranju kulturne politike. Otud nastaje daljnji pomak u otvaranju tema i podru ja koja postaju od izuzetne va~nosti za ovo razdoblje kao ato su: regionalni kulturni razvoj, XE "regionalni kulturni razvoj,"  kulturni menad~ment XE "kulturni menad~ment" , kulturni informacijski sustavi XE "kulturni informacijski sustavi" , kulturne baze podataka, XE "kulturne baze podataka,"  kulturni consulting XE "kulturni consulting" , itd. Otud i kulturna politika dobiva sasvim nove obrise, zna enja i karakter, to jest, postaje sve viae: policentri na, polimatri na, multizavisna i kombinatori na. c:: KULTURNA POLITIKA KAO JAVNA POLITIKA  I. Kulturno upravljanje XE "Kulturno upravljanje"  XE "Kulturno planiranje" , planiranje i politika  Zbog svih prethodno iznesenih razloga, te zbog unutarnjeg karaktera kulturnog odr~anja, uspostavljanje relativno koherentnog sustava upravljanja XE "sustava upravljanja" , planiranja XE "sustav planiranja"  i politike na podru ju kulture postaje preduvjetom vremenskog prosljeivanja kulturnih vrijednosti, formi i zbivanja. Obi no postoje dva niza dominantnih razloga koji stoje u osnovi kulturnog planiranja: jedni se izvode iz samog kulturnog ~ivota, dok se drugi izvode iz potrebe zacrtavanja socioekonomskih determinanti ukupnog druatvenog razvoja. Ono ato, meutim, od osamdesetih godina naaeg stoljea posebno zaokuplja pa~nju kulturologa, kulturnih autoriteta te kulturnih menad~era XE "kulturnih menad~era"  je, ne toliko pitanje planiranja (koje je dominiralo prolim razdobljem), koliko pitanje kulturnog upravljanja. Taj je pomak prvenstveno nastao kao posljedica promjene u gledanju kulturnih funkcija XE "kulturnih funkcija" : od njihova primarnog promatranja kao oblika potronje sve viae ih se uo ava u njihovoj produkcijskoj dimenziji. Otud je kulturno planiranje postalo sasvim ravnopravnim i sastavnim dijelom projekcije nacionalnog razvoja (a ne tek nacionalne potroanje), dok je kulturno upravljanje dobilo u itavom nizu zemalja jednaku va~nost kao i bilo koji drugi oblik upravljanja i organizacijskog ustroja. Kako je, s druge strane, sve te~e, ako ne i nemogue odvojiti kulturni sektor XE "kulturni sektor"  od tehni kog i ekonomskog, samim time se uspostavlja i nov tip druatvenog su-odnoaenja i interakcije, a osnovne druatvene kategorije bivaju preformulirane i viene na sasvim nov na in. I dok se tradicionalno kulturno planiranje XE "kulturno planiranje"  ponajviae bavilo ~ivom izvedbenom kulturom, ono novijeg datuma mora se sve viae baviti podru jima koja imaju jaki i va~an ekonomski i politi ki zna aj i koja samim na inom funkcioniranja ukidaju oatru pripadnost  kulturi u u~em smislu XE "kulturi u u~em smislu"  . Time opet sve  klasi ne kategorije i funkcije kulturne analize postaju upitne i moraju se formulirati na nov na in, bilo se radilo o analiti kim parovima: individualno/kolektivno, potroanja/proizvodnja, inovaci-ja/reprodukcija, ili pak, paru: ekspresivnost / instrumentalnost. Jednako tako, dubinske promjene dogaaju se u obliku vlasniatva XE "vlasniatva"  koja dominiraju u podru ju kulturne produkcije i distribucije, te u uplivu i dosegu kulturne administracije XE "kulturne administracije"  u planiranju i utjecanju na kulturni ~ivot i razvoj. Mjeaavina, javnog, polu-javnog i privatnog vlasniatva, te promjene unutar dominantnih oblika suradnje i konkurencije unutar kulturnih djelatnosti, popraeno je rastuom ulogom i utjecajem sponzoriranja, XE "sponzoriranja,"  kulturnog pokroviteljstva XE "pokroviteljstva"  i mecenatstva XE "mecenatstva" . Sve to uvelike uslo~njava proces kulturnog planiranja i upravljanja do prije nezamislivih razmjera. II. Eksplicitni i implicitni tip kulturne politike XE "Eksplicitni i implicitni tip kulturne politike"   Premda kulturne politike mogu biti promatrane i tipoloaki klasificirane prema itavom nizu klju eva i stajaliata  na primjer: prema podru ju, prema obuhvatnosti, operativnoj razini, te strukturno-organizacijskom modelu  podjela koja nam se ini ne samo po etnom ve i najdalekose~nijom jest podjela na eksplicitnu i implicitnu kulturnu politiku. Iako se ova podjela mo~e pri initi od minorne va~nosti to ipak nije tako  kadgod je kulturna politika eksplicitna  vrlo krupni i posve namjerni razlozi stoje iza te injenice, jednako kao kad je i implicitna. Ovo tvrenje postaje razumljivim ukoliko promotrimo naj eae nedovoljno uo enu injenicu  kadgod govorimo o kulturnoj politici gotovo intuitivno pod tim podrazumijevamo: kako je ona nacionalna; kako jest (ili bi barem trebala biti) eksplicitna. Dakako, to nije slu ajno. Razloge treba tra~iti u biti samih kulturnih djelatnosti, te specifi nostima suvremenog druatvenog planiranja XE "druatvenog planiranja" . eksplicitna kulturna politika XE "eksplicitna kulturna politika"  XE "eksplicitna kulturna politika"  Kulturne djelatnosti, naime, esto pate od stihijskog odnosa unutar sebe samih ili prema sebi samima. Kako one u svom ogromnom dijelu nemaju strogo izvanjske svrhe, ili je takva svrha izvedena i drugotna (te takvom i mora ostati), one po svojoj prirodi trebaju oslonac: financijski XE "financijski" , informacijski, organizacijski, infrastrukturni. Same ga iz sebe naj eae ne mogu stvoriti. Otud zna enje politike i planiranja posebno na podru ju kulture, jer su oni izraz ope sposobnosti druatva u ekonomiziranju ukupnih resursa XE "ekonomiziranju ukupnih resursa" . Kako su opet nacionalne dr~ave i nadalje osnovni ekonomski i politi ki subjekti, i kako, s druge strane, kultura predstavlja temeljni nositelj njihove svijesti o druatvenom i duhovnom identitetu, preplet ovih faktora gotovo sam po sebi dovodi do uspostavljanja eksplicitnih nacionalnih kulturnih politika XE "nacionalnih kulturnih politika"  kao najzna ajnijeg nositelja kulturnopoliti kih strategija uope. }elimo li te razloge u initi posve jasnima, joa neki razlozi moraju biti navedeni: ukoliko je kulturna politika eksplicitna, to jest, sadr~ana i posebnim dokumentima i zakonskim odredbama, s posve jasno nazna enim ciljem reguliranja kulturnih djelatnosti  lako ju je uo iti i problematizirati; eksplicitna kulturna politika vrlo esto suatinski, dalekose~no, a ponekad i dugotrajno, odreuje kulturni ~ivot XE "kulturni ~ivot"  i kulturnu dinamiku XE "kulturnu dinamiku" , te razvoj kulturne infrastrukture XE "razvoj kulturne infrastrukture"  zajednice kojoj je namijenjena; s analiti kog stajaliata nacionalna razina kulturnih politika je najadekvatnija za komparaciju i evaluaciju XE "evaluaciju"  kulturnih modela, kulturne potroanje XE "kulturne potroanje" , izdvajanja za kulturu, procjenjivanje kulturnog standarda, te participacije XE "participacije"  u kulturnom ~ivotu; kad su europske zemlje u pitanju, upravo se eksplicitna nacionalna kulturna politika gotovo direktno utemeljuje i nadovezuje na dugovjeku, tradicijom podr~anu, povijest organiziranja i reguliranja podru ja kulture u nizu zemalja ovog kontinenta. implicitna kulturna politika XE "implicitna kulturna politika"  Meutim, s druge strane, itav niz vrlo zna ajnih primjera nam pokazuje kako i implicitna kulturna politika ima svoje zastupnike, svoj zna aj i svoju ulogu, bilo na nacionalnom XE "nacionalnom:razina" , bilo nadnacionalnom XE "nadnacionalnom:razina"  planu. Time se ova gornja samorazumljivost razara i postaje upitnom. Meu najzna ajnijim primjerima implicitnih kulturnih politika isti u se one Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava XE "SAD"  i Europske unije XE "Europske unije" . Instruktivno je primijetiti kako se u prvom slu aju radi o zemlji s trenutno najveim planetarnim kulturnim utjecajem, dok je u drugom slu aju rije  o najveoj interesnoj grupaciji i savezu naaeg planeta. Ukoliko bismo ~eljeli barem preliminarno nai racionalno obranjive razloge koji i SAD i Europsku uniju povezuju u inzistiranju na implicitnoj kulturnoj politici, trebalo bi ih pronalaziti vjerojatno na dvije razine. Na prvoj razini, obje od njih inzistiraju na tr~ianoj orijentaciji i ekonomskoj uklopljenosti kulturnih djelatnosti unutar sklopa ukupnih druatvenih djelatnosti; na drugoj, pak, razini (koja se dijelom izvodi iz prve) o ita je svijest o nadnacionalnom XE "nadnacionalnom"  zna enju i razini samih kulturnih djelatnosti koje se odvijaju u SAD XE "SAD"  odnosno u okrilju Europske zajednice XE "Europske zajednice" . Ono, meutim, ato bi nas joa viae moglo i trebalo za uditi, jest injenica ato su kulturne politike i meunarodnih organizacija poput Unesco XE "Unesco" -a ili Vijea Europe XE "Vijea Europe"  u svojoj biti bli~e implicitnom tipu kulturne politike. I one pokuaavaju  tvre i preciznije definiranje vlastitih djelatnosti (kao i njihova okvira) te institucionalne provedbe  izbjei i ostaviti ih otvorenima. Time se istovremeno brani njihovo pozivanje na univerzalnost vlastitih akcija i stavova, kao i barem na elna ravnopravnost razli itih inicijativa i prijedloga. Ovaj pristup, meutim, krije osnovne klice po esto spominjane neefikasnosti ovih organizacija: teako napredovanje u procesu odlu ivanja i razvoju metodologija XE "metodologija"  i odve velikoj protokolarnosti XE "protokolarnosti"  (pa onda i rastroanosti) inicijativa i akcija koje inauguriraju ili promi u. Kako je osnovni zadatak ove rasprave rasvjetljavanje problematike kulturne politike u njenim najrazli itijim vidovima i pojavnim oblicima (i to prvenstveno kao osnovnog sredstva upravljanja u kulturi), te za kasnije analiziranje njenoga suodnosa s izgradnjom i utemeljenjem kulturnih informacijskih sustava XE "kulturnih informacijskih sustava" , za nas ova razlika izmeu eksplicitne i implicitne kulturne politike nee biti od primarne va~nosti. Ipak, ovo tipoloako razgrani enje bilo je potrebno poduzeti iz najmanje dva razloga: Priklanjanje eksplicitnoj odnosno implicitnoj kulturnoj politici uvijek odra~ava suatinu pogleda na kulturne djelatnosti XE "kulturne djelatnosti"  i kulturu u njenoj ukupnosti. I dok e u prvom slu aju prevladati stav kako su kulturne djelatnosti izdvojeni posebni oblik druatvenosti, koji stoga treba i regulirati na poseban na in, u drugome e do izra~aja doi stav kako su kulturne djelatnosti pojmljive isklju ivo kao dio ukupnih druatvenih aktivnosti, te je za kulturu negativan bilo kakav oblik izravnijeg uplitanja i reguliranja (jer ko i njihov razvoj i ini ih ovisnima, te neslobodnima). Ukoliko kulturna politika po svojoj naravi viae naginje implicitnom negoli eksplicitnom tipu, to obi no mo~e imati vrlo dalekose~ne posljedice na razvoj kulturnih informacijskih sustava XE "kulturnih informacijskih sustava:razvoj" . Naime, kako se radi o "mekanoj" kulturnoj politici, integracija kulturnih djelatnosti pokuaava se obi no provesti dovoenjem u tijesni suodnos (kulturne) financijske politike s (kulturnom) informacijskom politikom. Smatra se kako e te visoko integrirane i povezane kulturne politike (s nizom drugih razvojnih politika), uspjeti zamijeniti eksplicitnu kulturnu politiku. U temelju te orijentacije je stav kako se time istovremeno mo~e sprije iti uruaavanje kulturnih djelatnosti, kao i izbjei njihovo prekomjerno reguliranje. III. Osnovni modeli kulturnog djelovanja XE "modeli kulturnog djelovanja"   U suvremenom svjetskom kulturnom kontekstu izdvajaju se tri osnovna tipa kulturnih politika i modela djelovanja u kulturi, iz ega proizlaze odreene tenzije u kulturnom ~ivotu, kako na razini djelovanja pojedinih kulturnih politika, tako i u meunarodnim kulturnim odnosima XE "meunarodnim kulturnim odnosima" . U tablici broj 1 sumarno su prikazani ovi modeli, tako ato su promatrani u odnosu na sljedee klju ne parametre: ciljeve modela, fokuse pa~nje, dominantne kulturno-ekonomske funkcije, dominantne kulturne kontekste, prostore djelovanja, te klju ne aktere. prvi model  je utemeljen u modernizacijskoj tradiciji izgradnje nacionalnih dr~ava tokom 19. stoljea, a reinterpretiran u Malroux XE "Malroux, Andre" ovskoj koncepciji kulturne politike aezdesetih godina 20. stoljea. Njegov osnovni smisao je stvoriti uvijete za kulturno stvaralaatvo te njegovu difuziju i komunikaciju a u cilju u vraivanja nacionalnog kulturnog identiteta (kulturni difuzionizam XE "kulturni difuzionizam:model kulturnog djelovanja" ). drugi model  razvijen je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina proalog stoljea, radom meunarodnih organizacija u kulturi i razvojem nacionalnih kulturnih politika XE "nacionalnih kulturnih politika" . Njegova suatina le~i u zahtjevu stvaranja uvjeta za joa demokrati niji kulturni ~ivot, kroz veu participaciju svih grupa koje sa injavaju kulturni mozaik jednog druatva u procesima umjetni ke produkcije, XE "umjetni ke produkcije,"  kulturne produkcije XE "kulturne produkcije"  i javnog djelovanja, uz istovremeno poveanje i interne organizacijske efektivnost i efikasnosti aktera kulturnog ~ivota XE "aktera kulturnog ~ivota" . Ovaj model podrazumijeva takoer zna ajan upliv dr~ave, ali prije svega kroz stimulativne instrumente i intersektorsko djelovanje (kulturni funkcionalizam XE "kulturni funkcionalizam"  XE "kulturni funkcionalizam:model kulturnog djelovanja" ). trei model  direktno proisti e iz opredjeljenja pojedinih druatava ka visokoj ekonomskoj liberalizaciji podru ja umjetnosti XE "ekonomskoj liberalizaciji podru ja umjetnosti" . U osnovi ovog sistema le~i mialjenje kako je umjetni ki proizvod isti kao i bilo koji drugi i kako mu se vrijednost mjeri tr~ianim uspjehom. Otuda je potroanja klju  za razumijevanje i praenje pojava, pa se uspjeh, na primjer, jednog film XE "film" a mjeri isklju ivo novcem ostvarenim u prvoj, drugoj, itd., nedjelji njegove prisutnosti na tr~iatu, kao ato se i vrijednost u vizualnim umjetnostima XE "vizualnim umjetnostima"  iskazuje prije svega kroz cijene postignute na aukcijama XE "aukcijama"  i drugim oblicima prodaje (kulturni merkantilizam XE "kulturni merkantilizam"  XE "kulturni merkantilizam:model kulturnog djelovanja" ). tablica 1: modeli djelovanja u kulturi filozofija djelovanjakulturni difuzionizamkulturni funkcionalizamkulturni merkantilizammetode djelovanjakulturni konzalting XE "kulturni konzalting" kulturni menad~ment XE "kulturni menad~ment" cultural intelligence XE "cultural intelligence" karakteristike djelovanjareprezentativnost, izvrsnost, sistemati nost, tradicionalizaminventivnost, dinami nost, disperzivnost, participacijauspostavljanje trendova, dizajniranje promjena, modifikacija proizvoda i uslugaprimarni teritorijalni obuhvatnacionalni/dr~avnidr~avni/lokalnitransnacionalni/globalnifokus djelovanjakulturno stvaralaatvo XE "kulturno stvaralaatvo" kulturni ~ivot XE "kulturni ~ivot" kulturna potroanja XE "kulturna potroanja" koncept djelovanjaelitna kultura XE "elitna kultura"  uz program decentralizacijeparalelni kulturni modeli i intersektorska suradnjamasovna kultura XE "masovna kultura"  i kulturna hibridizacija XE "kulturna hibridizacija" klju ni akterijavne ustanove XE "javne ustanove"  na svim nivoimaorganizacije sva tri sektoratransnacionalne korporacijeTako ova analiza uzima u obzir: osnovne strukturne procese (demokratizacija kulture XE "demokratizacija kulture" , privatizacija XE "privatizacija" , globalizacija XE "globalizacija" ); aspiracije i interese nacionalnih elita XE "elita"  (kulturnih, politi kih, ekonomskih); interese relevantnih aktera kulturne politike i prakse XE "aktera kulturne politike i prakse" ; i kulturno nasljee XE "kulturno nasljee"  (tradicija XE "tradicija" , obi aji XE "obi aji" , vrijednosti, kognitivne sheme i kulturne matrice XE "kulturne matrice" ). IV. Ekonomika kulturne politike XE "Ekonomika kulturne politike"   Noviji kulturni razvoj posve je o ito pokazao kako se odr~ivost i respektabilnost neke kulturne politike uvijek provjerava i iskuaava u sposobnosti njenog ekonomiziranja ukupnim kulturnim potencijali XE "kulturnim potencijali" ma i resursi XE "kulturni resursi" ma zajednice kojoj je namijenjena. Pri tome je obi no preautno jasno kako se parametri prosudbe ni u kojem slu aju ne svode, niti se mogu svoditi, na puko ekonomske ili, joa u~e  financijske. Ekonomika kulturne politike, stoga, viae predstavlja sredstvo za racionalno organiziranje i upravljanje kulturnim djelatnostima, XE "kulturnim djelatnostima,"  nego primjenu ekonomskih metoda i uvida na podru je kulture. Drugim rije ima, ekonomika kulturne politike viae propituje je su li ukupna sredstva i resursi koriateni na najbolji na in u postizanju ciljeva kulturne politike, nego ato pita o pukoj racionalnosti koriatenja kulturnih sredstava i resursa s  isto ekonomskog glediata, premda je i to, posve razumljivo, njen sastavni dio. Samim time je jasno kako se ekonomika kulturne politike uspostavlja zavisno o pojedinom modelu kulturne politike XE "modelu kulturne politike:transformacija"  koji je prati i iz koga nastaje. Ipak, jo jednom treba spomenuti, nije imuna o provjeravanju njene u~e ekonomske opravdanosti i odr~ivosti jer, kako nas tome u i: sve vei broj iskustava u svijetu, ekonomska neodr~ivost ili dugoro na ekonomska neefikasnost pojedinog modela kulturne politike, jedan je od naj eaih uzroka njegove transformacije ili odbacivanja. Kako zbog ovog razloga  a jednako tako i zbog javne transparentnosti ukupnih zbivanja, akcija i inicijativa koje se unutar pojedine kulture potpoma~u ili reguliraju  svaka kulturna politika mora uspostaviti ukupnu kulturnu strategiju XE "kulturnu strategiju"  koja svoju najjasniju podlogu nalazi upravo unutar ekonomike kulturne politike. Premda je i u ovom slu aju primjenjiv input-output model XE "evaluacija:input-output model"  za procjenjivanje uspjeanosti ukupne kulturne politike i modela koji sama zastupa, vrlo brzo se dade uvidjeti kako nije nimalo lak zadatak definirati svaku od tri navedene sastavnice. Ipak, kako bi odrednice i sastavnice ekonomike kulturne politike, postale razumljivije i jasnije, potrebno je navesti osnovne kulturne funkcije XE "kulturne funkcije:podjela"  koje svaka kulturna politika mora ispuniti i koje su, prema tome, osnovni prosudbeni kriteriji njene uspjenosti, to jest drutvene i kulturne ekonomi nosti. I ovom prilikom je najuputnije prihvatiti onu podjelu kulturnih funkcija XE "kulturnih funkcija:stvaralaatvo i produkcija"  XE "kulturnih funkcija:prijenos i did+stribucija"  XE "kulturnih funkcija:precepcija i potroanja"  XE "kulturnih funkcija:registracija i javna prezentacija"  XE "kulturnih funkcija:registsudjelovanje"  koja je najaire prihvaena i koja istovremeno predstavlja osnovu za izgradnju koherentne metodologije praenja kulturnih djelatnosti i procesa. Prema Unesco XE "Unesco:podjela kulturnioh funkcija" -vom prijedlogu pet je osnovnih kulturnih funkcija koje kulturnom politikom moraju biti uspostavljane i praene, to su: stvaralaatvo i produkcija XE "stvaralaatvo i produkcija" ; prijenos i distribucija XE "prijenos i distribucija:kulturne funkcije" ; recepcija i potroanja; registracija i (javna) prezentacija; sudjelovanje. Uspostavljanje i praenje svih ovih kulturnih funkcija i zacrtavanje efikasne ekonomike kulturne politike nezamislivo je bez itavog niza  tvrdih podataka i pokazatelja koji stoje u direktnoj zavisnosti o modelu kulturne politike. Drugim rije ima, ovo podru je kulturne politike suatinski je zavisno o kulturnoj statistici, XE "kulturnoj statistici,"  kulturnim indikatorima XE "kulturnim indikatorima"  i kulturnoj analizi XE "kulturnoj analizi" . Pri tome podaci koje uspijemo dobiti pratei navedenih pet kulturnih funkcija, trebaju biti sredstvo za: opisivanje kulturnog stanja; usporeivanje tog stanja s prijaanjim razdobljima, te s kulturnim stanjem drugih sredina i zemalja; objaanjavanje osnovnih prisutnih tendencija koje odreuju kulturni ~ivot i razvoj; predvianje utjecaja i posljedica koje mogu imati ukupne i pojedine mjere kulturne politike ili onih mjera koje na kulturnu politiku imaju direktan utjecaj; procjenu uspjeanosti pojedina nih te ukupnih mjera i akcija kulturne politike. Novije rasprave, meutim, ak niti ove, po sebi podosta ambiciozne zahtjeve ne smatraju dovoljnim niti zadovoljavajuim. Upravo suprotno, narasli zahtjevi za demokratizacijom kulturnog ~ivota i kulturne politike joa jednom vraaju aktualnost rasprave o neophodnosti praenja kulturnih ~elja i o ekivanja. Upravo kulturne ~elje i o ekivanja XE "kulturne ~elje i o ekivanja" , s jedne strane ukazuju na na in i stil ~ivota XE "stil ~ivota"  odnosno na na in koriatenja vremena, dok s druge govore o sustavu kulturnih vrijednosti i normi koje odreuju ~ivot neke zajednice. Praenje i respektiranje kulturnih ~elja i o ekivanja, naime, osnovno je sredstvo uva~avanja kulturnih preferencija grupa XE "kulturnih preferencija grupa"  ili ukupne zajednice pri implementaciji pojedinih mjera i akcija kulturne politike i predstavlja temeljni na in poativanja na ela samo-odreenja koje obvezuje svaku od njih. Naposljetku, lako je uo iti kako meu pobrojanim kulturnim funkcijama XE "kulturnim funkcijama" , nema niti one koja bi propitivala stupanj zadovoljstva grupa XE "stupanj zadovoljstva grupa"  i ukupne zajednice i to mjerama i akcijama koje je provodila ili provodi neka kulturna politika. Time kulturne grupe XE "kulturne grupe"  i kulturna javnost XE "kulturna javnost"  ostaje bez svoga utjecaja, ne samo na proces implementacije kulturne politike, ve i na proces njene evaluacije. Ukoliko bismo, dakle, gornjih pet funkcija dodatno proairili morali bismo nadodati prvu, koja bi glasila  ~elje i o ekivanja XE "~elje i o ekivanja"  , te posljednju koja bi glasila  stupanj zadovoljstva XE "stupanj zadovoljstva"  . Prva bi trebala pomoi u dubinskom sagledavanju kulturnoga stanja XE "kulturnoga stanja" , a posljednja bi trebala olakaati procjenu uspjeanosti kulturne politike i njenu transformacij XE "transformacija:kulturne politike" u. Pokuaamo li pribjei sintezi svih gore navedenih funkcija i zahtjeva koji pred podru jem ekonomike kulturne politike XE "ekonomika kulturne politike:definicija"  stoje, mo~emo je najkrae definirati kao disciplinu koja prati i odreuje suodnos kulturne potra~nje, kulturne ponude i kulturne potroanje. Ovaj trojni suodnos stvara kategoriju koju nazivamo kulturnim potrebama XE "kulturnim potrebama"  kao temeljne kategorije zbog ijeg zadovoljenja i razvijanja kulturna politika i postoji. Ekonomika kulturne politike, i ovako krajnje su~eno koncipirana, ipak proairuje reducirani ciklus produkcija-diseminacija-potroanja za koji se obi no smatra kako je njeno najkonkretnije odreenje. Dovoenjem u dinami ki suodnos upravo ovih njenih triju odrednica, istovremeno se uspijeva i u povezivanju demografskih, organizacijskih i normativnih komponenti koje stvaraju i utje u na ukupni kulturni ~ivot. d:: OSNOVNE ODREDNICE I SASTAVNICE KULTURNE POLITIKE XE "OSNOVNE ODREDNICE I SASTAVNICE KULTURNE POLITIKE"   I. Na ela kulturne politike XE "Na ela kulturne politike"   Kulturna politika XE "Kulturna politika:pojam"  kao sintagma sastoji se od dviju sastavnica koje ne moraju uvijek su-egzistirati u dobrosusjedskim odnosima. Imenica politika XE "politika"  u sebi sadr~i onaj dio zna enja unutar sintagme koji se fokusira na odreenje tipa i naravi djelatnosti koja je u pitanju; imenica kultura XE "kultura" , pak, specificira samu tu djelatnost. Kako kultura predstavlja ne samo najviae utjelovljenje druatvenosti neke zajednice (koja obuhvaa sve njene pripadnike), ve je temeljem i dokazom njenog (proalog i sadaanjeg) stvaralaatva i inventivnosti, princip kulturnog stvaranja i odr~avanja temelji se na principu slobode. Kako se opet, s druge strane, u ve dugovjekoj europskoj tradiciji XE "europskoj tradiciji" , sloboda XE "sloboda"  unutar zajednice najdirektnije povezuje uz mogunost univerzalizacije te slobode (svoenja na univerzalni zakon), ve i samo unutarnje odreenje XE "univerzalizacije te slobode (svoenja na univerzalni zakon), ve i samo unutarnje odreenje"  kulturne politike predmnijeva neka osnovna na ela, odnosno  zakone. Osnovna na ela kulturne politike mogli bismo svesti na: na elo kontinuiteta ili sljedovitosti; na elo samoodreenja, te na elo selektivnosti. na elo kontinuiteta XE "na elo kontinuiteta"  Temelji se zapravo na talo~eem, gomilajuem, kumulativnom karakteru kulture i kulturnih djelatnosti. Kulturne djelatnosti XE "Kulturne djelatnosti"  nastaju i traju  janusovskom logikom : jednim licem obraaju se i sumiraju ono proalo, drugim (na istoj glavi i tijelu kulture) gledaju za novim. Bilo kakav korjenit, nagli i skokovit prijelaz ili rez, dovodi do njihova uruaavanja ili kr~avljenja, premda, dakako, pojam kulturnog kontinuiteta XE "kulturnog kontinuiteta"  podrazumijeva jednako stvaranje novih kulturnih vrijednosti i oblika, kao i stalno prevrednovanje i kontekstualizaciju starih i ve stvorenih. Drugim rije ima, kulturna politika koja visoko ne respektira temporalnu odrednicu vlastitog predmeta najdirektnije ga ili ukida ili reducira. Ukratko, na elo kontinuiteta kulturne politike ka~e kako kulturne vrijednosti XE "kulturne vrijednosti" , sadr~aji i oblici nu~no traju i nastaju nasljeivanjem, te je stoga cilj kulturne politike omoguiti, proairivati i razvijati taj proces. na elo samoodreenja XE "na elo samoodreenja"  Nala~e svakoj kulturnoj politici uva~avanje autonomne motivacije i inicijative subjekata/objekata na koje se odnosi. Upravo ova igra premetanja objekata kulturne politike u subjekte i obratno, osnovno je mjerilo njenog demokratskog karaktera. Ukoliko se to premetanje ne zbiva i ukoliko postoji rigidna i vrsta podjela na kulturne subjekte s jedne, i kulturne objekte s druge strane, tad se kulturna politika zbiva kao manipulacija monih subjekata kulturne politike nad njenim nemonim objektima. na elo selektivnosti XE "na elo selektivnosti"  Na elo koje je u sr~i bilo koje politike (ekonomske, informacijske, razvojne, itd.) jer svaka od njih probire izmeu niza mogunosti koje su joj na raspolaganju, kako po pitanju ciljeva, tako i po pitanju planova ili instrumenata. Ukoliko je rije  o kulturnoj politici, njena je specifi nost u tome ato mora (upravo s obzirom na temeljno svojstvo kulturnog stvaralaatva XE "kulturnog stvaralaatva"  kao slobodnog stvaralaatva, te s obzirom na na elo samoodreenja) omoguiti raznolike mogunosti izbora u svim fazama definiranja, formuliranja i provoenja kulturne politike. II. Podru ja kulturne politike XE "Podru ja kulturne politike:kulturno nasljee i tradicija"  XE "Podru ja kulturne politike:kulturkulturno stvaralaatvo"  XE "Podru ja kulturne politike:kultkulturni ~ivot, razvoj, i suradnja"  XE "Podru ja kulturne politike"   Ukoliko se joa jednom vratimo definiciji kulturne politike koju smo nazvali operativnom XE "operativnom:definicija"  vidjet emo kako su u njoj zapravo pobrojana podru ja koja sa injavaju kulturnu politiku. Ta podru ja su: kulturno nasljee i tradicija; kulturno stvaralaatvo; kulturni ~ivot, razvoj i suradnja. kulturno nasljee i tradicija XE "kulturno nasljee i tradicija"  XE "kulturno nasljee i tradicija:podru je"   osnova su kulturnog pamenja XE "kulturnog pamenja" . Kulturni identitet XE "Kulturni identitet:definicija" , pak, nije niata drugo nego na specifi an na in usustavljeno i na dinami an na in sa sadaanjoau povezano kulturno pamenje. Drugim rije ima, upravo pojam kulturnog identiteta sintetizira sva tri netom nabrojana podru ja kulturne politike, jednako kao i kulturnu proalost, sadaanjost i budunost neke zajednice. Stoga kulturna politika koja ne polazi od kulturnog identiteta, na njemu ne inzistira i njemu se uvijek i iznova ne vraa, promaauje u najva~nijem odrediatu ali i cilju: njeno odrediate i cilj, naime, i nije niata drugo doli uvanje, prosljeivanje i obogaivanje kulturnog identiteta. Ova temeljna veza koja povezuje kulturnu proalost i sadaanjost uvjetuje, kako prepoznavanje koordinatnog sustava kulturnih mijena, tako i smislenost mijene same. Stoga zaatita i uvanje kulturnog nasljea i tradicije, ima mogunost uspjeha jedino ukoliko, ma kako to paradoksalno zvu alo, bude bez prestanka povezivana s temeljnim kulturnim kretanjima koja odlikuju sadaanjost. Raspor i neuspjeh koji mo~e nastati u ovom povezivanju, uvijek neminovno dovodi do triju meusobno povezanih i uvjetovanih posljedica: uniatavanja kulturnog nasljea XE "kulturnog nasljea:uniatavanje"  i tradicije; XE "kulturnog nasljea i tradicije\;:uniatavanje"  XE "kulturnog nasljea i tradicije\;:kriza kulturnog identiteta"  njegova falsificiranja, te kona no do krize kulturnog identiteta. Prvi fenomen  uniatavanje kulturnog nasljea i tradicije  se uglavnom pojavljuje uslijed podcjenjivanja zna enja kulturnog pamenja kao takvog (koje katkad ide tako daleko da ga se vidi osnovnom razvojnom preprekom). Kao posljedica toga ili ga se prepuata stihiji ili ga se planski ruai i zatire. Fenomen  falsificiranje kulturnog identiteta  obi no nastaje uslijed prerigidnog ideoloakog stava prema kojemu se ukupna kulturna dinamika mo~e, mora ili bi se barem trebala izvoditi i tuma iti iz jednog, viae-manje, koherentnog tuma enja ukupne kulturne tradicije i nasljea i s njome povezane suvremenosti. Kako, meutim, kulturno pamenje nikad ne postoji kao neato dano i po sebi razumljivo, ve se, naprotiv, konstituira i razaznaje u procesu aktualizacije, vrednovanja i tuma enja (ukoliko jedan pristup smjera biti jedinim ili barem najva~nijim), to neminovno dovodi do kulturnog paradoksa XE "kulturnog paradoksa"  XE "kulturnog paradoksa:kanonizacija kulture"  koji bismo mogli nazvati  kanonizacijom kulture . Sama bit paradoksa se sastoji u teoretskoj i prakti noj posljedici svakog falsificiranja kulturnog identiteta: ukoliko se, naime, tvrdi kako jedno vienje ima biti, ako ne jedinim, ono barem  osnovnim,  prirodna (premda po esto neosvijeatena) posljedica joj je direktni kontinuitet proaloga i sadaanjega unutar kulturnih vrijednosti, ato opet, za posljedicu ima stav koji tvrdi kako su ve, u biti, sve kulturne vrijednosti stvorene, te time i one najnovije imaju biti tuma ene i kriti ki apsorbirane, uglavnom unutar jednog kanoniziranog vienja kulturnog pamenja i suvremenosti. Kako kulturni identitet nije stanje ve prvenstveno zbivanje (odnosno proces kulturne identifikacije), koji za cilj ima povezivanje kulturne tradicije i suvremenosti; i prva i druga tendencija  koje ne samo ato idu zajedno ve se i upotpunjuju i tra~e  za posljedicu imaju nezaobilaznu krizu kulturnog identiteta XE "krizu kulturnog identiteta" . Nemogunost stvaranja istinski novih kulturnih formi (koje e biti i prepoznate i prihvaene takvima), te nemogunost vitaliziranja i aktiviranja onih koje ve postoje, jednako kao i nemogunost dovoenja ovih procesa u stalni oplemenjujui suodnos, dovodi do poremeaja u auto-percepciji neke kulturne zajednice XE "auto-percepciji neke kulturne zajednice" . Razbistrivanje kulturnog samo-gledanja uvijek se zbiva unutar mnogostrukog stvarala kog procesa koji premoaivanjem  uva, i uvanjem premoauje. Kulturna politika je nezaobilazni initelj ovog dualnog procesa i njena uloga je svedena na njegovo pospjeaivanje a ne na kanaliziranje. kulturno stvaralaatvo XE "kulturno stvaralaatvo"  XE "kulturno stvaralaatvo:vrste, podjela"   drugo podru je kojim se bavi kulturna politika  uvijek je u vrlo dinami noj vezi s kulturnim nasljeem i tradicijom. Unutar nu~nog jasnijeg definiranja vlastitog podru ja djelatnosti, kulturna politika podru je kulturnog stvaralaatva ponajviae odreuje kroz prizmu umjetni kog stvaralaatva. To stvaralaatvo se opet, po naravi ove podjele, vezuje uz pojedine umjetnosti  knji~evnost, glazba, ples, vizualne umjetnosti, kazaliate, itd.  od kojih neke opet poznaju unutar sebe podjelu na: kreativno i reproduktivno umjetni ko stvaralaatvo. Unato  tome ato je ovakav pristup u osnovi opravdan, a ne samo uobi ajen, ipak mu poneato zami e pa~nji. I intuitivno je jasno kako je kulturno stvaralaatvo vrlo teako poistovjetiti s umjetni kim, premda mu je ono najva~niji dio. Svaka umjetnost namijenjena je specifi noj recepciji. Time, meutim, ta ista umjetnost istovremeno ovisi o recepciji, obrazlaganju te recepcije, te o obrazlaganju same umjetnosti. Krug kulturnih stvaralaca airi se, dakle, i na one koji kulturno stvaralaatvo prate, vrednuju, osvjeatavaju, prou avaju ili uvaju (to jest, na podru je kulturne kritike i teorije ali i zaatite). Nadalje, visoki nivo umjetni kog stvaralaatva neke zajednice obi no se naju~e vezuje i uz opi nivo sudjelovanja i uklju enosti u tom stvaralaatvu (to jest, uz neprofesionalno i spontano kulturno stvaralaatvo, koje tek ponekad postaje umjetni kim stvaralaatvom u klasi nom smislu). Time, naposljetku, ogroman dio populacije neke zajednice barem poten-cijalno biva sudionikom i akterom kulturnog stvaralaatva. kulturni ~ivot, razvoj i suradnja XE "kulturni ~ivot, razvoj i suradnja"   navodi se kao tree podru je kulturne politike. Ukoliko se gornju sintagmu ~eli u initi jasnijom i odreenijom, tada e navedenom podru ju nesumnjivo pripadati: kulturno obrazovanje XE "kulturno obrazovanje" , rasprostra-njenost kulturnih formi i sadr~aja te kulturna potroanja XE "kulturna potroanja" , promocija XE "promocija"  i razmjena XE "razmjena" . Kako upravo ovo podru je kulturne politike barem implicitno obuhvaa sve pojedince neke zajednice, upravo u njemu se ponovno dodiruju i sva ona prethodno izlo~ena. Zahvaljujui njemu, naime, pojedina kultura dobiva svoj vidljivi, ~ivi i sveprisutni oblik i duh. III. Subjekti kulturne politike XE "Subjekti kulturne politike"   Kulturna politika svojim ogromnim dijelom je usmjerena na ukupnu kulturnu infrastrukturu XE "kulturnu infrastrukturu" . `toviae, ona svoju efikasnost i razlog postojanja ponajviae i potvruje sposobnoau odr~avanja pa i poveavanja te infrastrukture, jer unutar jednog simplificiranog pogleda, kulturna se infrastruktura uglavnom vidi u njenom institucionaliziranom vidu. kulturne ustanove XE "kulturne ustanove:subjekti"  Ustanova, tako, po ovom slijedu, postaje prvim i najva~nijim subjektom/objektom kulturne politike ija va~nost ne samo ato nije dvojbena ve je i primarna. Ukoliko ~elimo pojam ustanove u initi providnijim kada se govori o kulturnoj politici, mo~e se rei kako je ustanova XE "ustanova:definicija"  organizirana druatvena struktura koja je neodvojiva od  materijalizacije te strukture unutar pojedinih sjediata s ciljem provoenja i dostignua nekih (samo)postavljenih kulturnih ciljeva. Unutar ovakvog gledanja, ustanove kao subjekti kulturne politike bit e podjednako pojedina ministarstva, savjeti, zavodi, instituti, komisije kao i kazaliata, muzeji, glazbene dvorane, galerije ali i poduzea, kompanije i fondacije. Va~no je uo iti kako po ovom poimanju, ustanova funkcionira neodvojivo od vlastite infrastrukturne podloge i kako njenim ukinuem i sama dolazi neposredno u pitanje. Nadalje, ustanove gotovo uvijek predstavljaju najva~niji subjekt kulturnog odlu ivanja i planiranja XE "kulturnog odlu ivanja i planiranja" . One, shodno tome, dobivaju i najvei dio financijskih sredstava XE "financijskih sredstava" , jednako kao i informacijske i organizacijske potpore. kulturne grupe XE "kulturne grupe:subjekti"  Ustanovama je, pak, gotovo nasuprotan drugi subjekt kulturne politike a to je grupa. Njen unutarnji ustroj i struktura je od drugotne va~nosti, jednako kao i njena institucionalna  materi-jalizacija . Ono ato, stoga, definira kulturne grupe i daje im kulturnu vrijednost i va~nost jest: uobli enost i vrijednost pojedinih koncepata za koje se zala~u i koje promi u, i/ili obujam i prodornost kulturnih akcija koje zastupaju i ire. Prema izvanjskoj karakterizaciji kulturne grupe kao subjekti kulturne politike mogu biti: formalne, neformalne, hipostazirane. formalne grupe XE "formalne grupe"  to jest, one iza kojih postoji jasan i eksplicitan program i ciljevi rada i postojanja, te jasna uklopljenost unutar nomenklature ukupne drutvenosti i kulture obi no imaju velik utjecaj kako na ukupni kulturni ~ivot XE "kulturni ~ivot" , tako i na kulturnu politiku. Princip koji okuplja njihove pripadnike mo~e biti zasnovan na umjetni kim, strukovnim, politi kim, etni kim, sindikalnim ili nekim drugim interesima. Obi no ih prepoznajemo pod nazivima druatava i udru~enja XE "druatava i udru~enja" . U procesu implementacije neke kulturne politike, formalne grupe su od neprocjenjive koristi, premda, treba odmah spomenuti, njihova jednako va~na uloga je i u stvaranju kriti kog odmaka spram mjera i akcija koje ona propozira ili predla~e. Ukoliko formalne grupe nemaju izra~en utjecaj na proces mijenjanja kako ukupne kulturne politike, tako i pojedinih njenih odredbi, smanjuje se dinamika i kulturnog ~ivota i kulturnog odlu ivanja ato obi no dovodi do njihova impostiranja i nametanja. neformalne grupe XE "neformalne grupe"   u tome idu joa dalje, te obi no imaju izrazito naglaaeni transformativni ili ak prevratni ki karakter bilo se radilo o pojedinim umjetni kim konceptima i praksi, bilo da je rije  o kulturno-organizacijskom i infrastrukturnom kompleksu. Domet njihovog djelovanja obi no je dvojben uslijed kratkotrajnosti njihova postojanja, brze potroaivosti interesa koji im stoje u osnovi, te slaboj uklopljenosti u cjelokupni kulturni i druatveni sustav. Ipak, kulturni razvoj XE "kulturni razvoj"  od sedamdesetih godina naaeg stoljea je pokazao kako je sveukupna kulturna djelatnost neformalnih grupa najvitalniji dio ukupnog kulturnog ~ivota, kako naj eae proizvodi nove kulturne i umjetni ke forme jednako kao i vrijednosne sustave i organizacijske oblike. Drugim rije ima, upravo one daju unutarnju vitalnost kulturnoj sadaanjosti suvremenih druatava i predstavljaju ~ariata stvaranja novog i transformiranog kulturnog identiteta XE "kulturnog identiteta:stvaranje" , kako pojedinih kulturnih zajednica tako i druatva u cjelini. Ukoliko je posrijedi pojedina i ve implementirana kulturna politika, treba spomenuti kako neformalne grupe esto poprimaju vid ad hoc grupa XE "ad hoc grupa"  i to: za promoviranje ve implementiranih kulturnih koncepata, projekata i akcija; za vraenje pritiska na druge kulturne subjekte odnosno za kritiku i odbacivanje pojedinih uspostavljenih kulturnih koncepata i akcija, te za strategijsko lobiranje i pridobivanje klju nih subjekata za vlastite projekte i akcije. Noviji kulturni razvoj, posebno europskih zemalja, pokazao je kako veliki broj nacionalnih i nad-nacionalnih kulturnih inicijativa ne mo~e biti niti pokrenut niti realiziran bez respektiranja djelovanja neformalnih grupa iji lanovi se okupljaju uslijed jednog od navedenih razloga. Trajanje takvih grupa obi no se poklapa s duljinom ~ivotnog ciklusa projekata ili akcija koje su im u osnovi. hipostazirane grupe XE "hipostazirane grupe"   su one grupe iji se pojam i zna enje temelji na moi projekcije, anticipacije i hipostaziranja a koja je jednim dijelom imperativ svakoj kulturnoj politici. Hipostazirane kulturne grupe rezultat su iskazane sposobnosti pojedine kulturne politike, ne samo u ispunjavanju kulturnih potreba, ve sposobnosti stvaranja i razvijanja tih istih potreba u postojeim kulturnim grupama i ukupnom stanovniatvu. S druge strane, one su jednako tako rezultat sposobnosti i ~elje pojedine kulturne politike za prepoznavanjem onih potencijalno postojeih kulturnih grupa koje joa nisu jasno izdiferencirane ali koje bi mogle imati zna ajnu ulogu u buduoj ukupnoj kulturnoj dinamici. Naposljetku, pojedine kulturne politike ponekad posve namjerno i planski pristupaju njihovom stvaranju (sustavom akolovanja, promotivnim metodama, oblicima financijske potpore, i XE "financijske potpore, i" td.) kako bi dubinski transformirale prevladavajui model kulturnog ~ivota XE "model kulturnog ~ivota" . pojedinac XE "pojedinac:subjekti"   se javlja kao trei subjekt kulturne politike. Meutim, i pojedinac kao i svi ostali ve navedeni subjekti, kad je o kulturnoj politici rije , neumitno poprima svojevrsnu apstraktnu dimenziju. Tako pojam pojedinca kao subjekta kulturne politike obi no dobiva svoje odreenje unutar pojma  pojedinac-institucija XE "pojedinac-institucija"  ,  vrlo talentirani pojedinac ,  pojedinac razvijenih kulturnih potreba , te  apstraktni pojedinac kulturne statistike i kulturnih indikatora . Svaki od ovih pojmova aktualizira pojedini vid kulturne politike: prvi aktualizira njenu brigu za ve stvorene, nesumnjive i etablirane kulturne vrijednosti kojih je nosilac kulturni ili umjetni ki stvaralac ije djelo se ve za ~ivota smatra  klasi nim nasljeem i neprolaznom vrijednoau; drugi osvjeatava potrebu njene brige i potpore pojedincima za koje se smatra kako izrazito mogu poveati i obogatiti fond stvorenih kulturnih vrijednosti; trei se obraa onom njenom vidu koji se doti e planiranja i budueg kulturnog razvoja; dok etvrti fokusira pa~nju na ve dosegnuti nivo kulturnog ~ivota, razvoja, potroanje i standarda. Nesumnjivo je kako ovaj odnos mora biti recipro an i interaktivan, to jest, on mora sadr~avati suodnos kulturna politika-pojedinac, ali i pojedinac-kulturna politika. Nije, stoga, neosporno kako bi u koncipiranju, provoenju i mijenjanju kulturne politike presudnu rije  trebali imati pojedinci koji se mogu supsumirati pod prva tri navedena pojma. Institucija znana kao kulturna javnost XE "kulturna javnost"  trebala bi omoguiti i pojedincima koji su supsumirani unutar etvrtog, izrazito apstraktnog pojma, utjecaj i aktivnu ulogu u ukupnom kulturnom ~ivotu, pa onda i utjecaj na sve mjere i akcije koje zastupa ili ~eli zastupati kulturna politika. IV. Razine djelovanja kulturne politike XE "Razine djelovanja kulturne politike"   Pitanje razina djelovanja pojedine nacionalne kulturne politike gotovo automatski doti e pitanje politi kog ustroja dr~ave ili zajednice kojoj je namijenjena. To je, stoga, jer se upravo iz na ina na koji su regulirani kulturni ~ivot i kulturne ovlasti unutar pojedine zemlje, ponajbolje dade ia itati ukupna distribucija druatvene i politi ke moi. XE "distribucija druatvene i politi ke moi."  Kako se pojedini modeli funkcioniranja kulturne politike u europskim zemljama mahom temelje na razli itim povijesnim i kulturnim tradicijama, razlike meu njima su izrazito velike. Ipak, postoji gotovo jednoduano slaganje u tome kako svaka nacionalna kulturna XE "nacionalna kulturna"  politika djeluje (s razli itom snagom, dometima i ovlastima) na trima osnovnim razinama: (nad)nacionalnoj, regionalnoj, te lokalnoj. Nedvojbeno je ato odreenje razina njihovim pukim navoenjem ne govori baa mnogo upravo zbog maglovitosti, neodreenosti i kvalitativne neobveznosti koje toj podjeli ine bit. U toj injenici vjerojatno i treba tra~iti dodirnu to ku navedenog posvemaanjeg slaganja. Utoliko je analiza konkretnih pojavnosti tih razina unutar pojedinih nacionalnih slu ajeva, jednako neizbje~na koliko i opravdana. Uputno je, takoer, radi razumljivosti analize, izdvojiti one primjere koji daju mogunost tipiziranja, odnosno izlu ivosti relativno istih tipoloakih primjera. (nad)nacionalna razina XE "(nad)nacionalna razina"  Ukoliko se ponajprije pozabavimo prvom, (supra)nacionalnom razinom kulturne politike, uvidjet emo kako e se o njoj, zavisno o pojedinoj zemlji, govoriti kao sredianjoj ili dr~avnoj razini, o razini federacije, o konfederalnoj razini, a ponekad e je i uz sve napore biti teako i uo iti i definirati. Ono ato je nesporno jest injenica kako nijedna zemlja nije posve liaena zadatka definiranja kulturne politike na ovoj razini jer je i nadalje nacionalna dr~ava XE "nacionalna dr~ava"  zasigurno dominantan subjekt na meunarodnoj (nadnacionalnoj) kulturnoj sceni. Kulturno stanje XE "Kulturno stanje"  se naime, uslijed sve guaeg komunikacijskog prostora svakodnevice, uslo~njava na prije nezamisliv na in; time (nad)nacionalna razina kulturne politike poprima ulogu vrhunskog promotora ali i zaatitnika nacionalnih kulturnih interesa i vrijednosti. Neosporno je, stoga, unato  svim suprotnim predvianjima, kako ova razina kulturne politike i dalje ja a. Nacionalni odgovori i strategije na izazove suvremenog kulturnog stanja bilo na nacionalnom bilo na nadnacionalnom planu meusobno se razlikuju, premda nije sporno kako se najbolji rezultati posti~u slijedeim akcijama: koordinacijom cjelokupnih kulturnih akcija na nacionalnoj razini; to nim preciziranjem prioriteta unutar nacionalne i meunarodne kulturne suradnje XE "meunarodne kulturne suradnje" ; odreivanjem strategija XE "strategija:odreivanje" , oblika i na ina na koji se ona treba odvijati; te, izgradnjom usuglaaenih metodologija XE "metodologija" , odnosno, informacijskih izvora i sustava potrebnih za kulturna istra~ivanja XE "kulturna istra~ivanja" , praenje i analizu XE "praenje i analizu" . regionalna razina XE "regionalna razina"  Ukoliko prijeemo na  ni~u , takozvanu, regionalnu razinu pojedine nacionalne kulturne politike, uvidjet emo kako je njeno odreenje joa slo~enije i zamraenije nego kad je u pitanju  viaa , takozvana, sredianja razina. ini se kako je esta uporaba ovog pojma, u posljednja dva desetljea, omoguila gotovo beskona nu varijabilnost njegove primjene u definiranju i dijagnosticiranju meu sobom po esto i suprotstavljenih oblika kulturne suradnje. Time se joa jednom potvrdilo pravilo kako je proairenost nekog pojma vrlo esto upravo razmjerna njegovoj (ne)preciznosti. Ono ato je nesumnjivo, meutim, jest prevladavajua ocjena kako je najte~i razvojni i kulturni problem svih europskih zemalja XE "europskih zemalja"  definiranje politi kog i druatvenog ustroja neke nacionalne zajednice na mezo-razini, koju se upravo vidi i definira kao razinu regije. Prema dosadaanjim prakti nim i razvojnim iskustvima razina regionalnog u najveem broju europskih zemalja se izjedna ava s administrativno-upravno-politi kim dr~avnim jedinicama na meu-stupnju izmeu sredianje i lokalne vlasti, izmeu centra i periferije. Do koje mjere je ovakvo stajaliate pojednostavljeno, i koliko je odreenje regionalnog teorijski i prakti no slo~eno pitanje mo~da emo na najkrai i najuvjerljiviji na in prikazati ukoliko pokuaamo dati jedan kratki pregled dviju moguih podjela shvaanja toga fenomena. Ujedno, svako od tih shvaanja predmnijeva specifi nu kulturna potku koja mu stoji u osnovi, odnosno samim sobom implicira i specifi nu (regionalnu) kulturnu politiku koja mu gotovo organski pripada. Kompleks regionaln XE "regionalna razina:dinami ka podjela" og XE "regionalnog:kompleks"  se ponajprije mo~e promatrati dinami ki, to jest, po ja ini regionalnog zahtjeva. Prema ovoj podjeli, koja je prvenstveno usmjerena na analizu prisutnosti regionalnih tendencija, odnosno na dinamiku transformiranja postojee politi ke strukture neke zajednice i redistribuciju politi ke, upravne i kulturne moi, sam taj regionalni zahtjev ili konstituiranje regionalnog mo~e voditi: regionalnom samo-prepoznavanju XE "regionalnom samo-prepoznavanju"   unutar koga se inzistira na o uvanju, prikupljanju i evaluaciji XE "evaluaciji"  posebnih kulturnih artefakata i drugih elemenata kulturnog pamenja unutar nekog podru ja kao dokumenta posebnosti ali i uklopljenosti u ukupnu dr~avu; regionalnom imperativu XE "regionalnom imperativu"   unutar koga se tra~i smanjenje ovlasti centralne vlasti, odnosno gdje se regionalna posebnost promatra kulturnom kvalitetom koja dinami ki su-egzistira s drugim takvim kvalitetama i posebnostima, te je jamac vlastite uloge u ukupnom kulturnom ~ivotu zemlje; regionalizmu XE "regionalizmu"   unutar koga se, za razliku od prethodnih slu ajeva, po prvi put stvara eksplicitna kulturna politika s ciljem objedinjavanja ukupnih kulturnih resursa nekog podru ja, ja anja i promocije nekih specifi nih kulturnih vrijednosti XE "kulturnih vrijednosti" , te stvaranju posebne kulturne dinamike uz tra~enje modusa su-egzistencije s ukupnim kulturnim kompleksom zemlje; regionalnoj autonomiji XE "regionalnoj autonomiji"   unutar koje se tra~i autonomni status jedne regije ili viae njih, odnosno njihov poseban politi ki i kulturni tretman unutar neke zemlje, ato, kad je kulturna politika posrijedi, obi no podrazumijeva itav niz strukturnih posebnosti u akolstvu, kulturnoj infrastrukturi i ukupnom kulturnom ~ivotu tog podru ja; federalizmu XE "federalizmu"   koji podrazumijeva jaku distribuciju centralne politi ke i kulturne moi na pokrajine prema viae ili manje istim principima odnosno pravima, te istim udjelima u sredianjoj vlasti, i koji, kad je kulturna problematika posrijedi, omoguuje oformljenje neovisnih regionalnih (pokrajinskih) kulturnih politika koje, meutim, ne smiju biti u proturje nosti s osnovnim konstitutivnim, upravnim, i kulturnim postulatima dr~ave; konfederalizmu XE "konfederalizmu"   s najveom regionalnom kulturnom autonomijom ato podrazumijeva potpuno neovisno formiranje kulturne politike uz centralno reguliranje isklju ivo meuregionalnih problema i suradnje; odvajanju XE "odvajanju"   ato podrazumijeva punu politi ku i kulturnu neovisnost koja je naj eae povezana uz stvaranje nove dr~ave ili priklju enje susjednoj ve postojeoj dr~avi. Druga podjela shvaanja regionalnog XE "regionalnog:tipoloaka podjela"  u svojoj naravi je tipoloaka i pokuaava sistematizirati i klasificirati regije prema jednom temeljnom svojstvu koje ih odreuje. Unutar takvog vienja regija mo~e biti: upravna ili konvencionalna  ato zna i kako se konstituira s obzirom na administrativnu podjelu XE "administrativnu podjelu:upravna ili konvencionalna" , te, prema tome, prvenstveno ispunjava i provodi kulturne ciljeve, planove i programe precizirane na sredianjoj, dr~avnoj razini; etni ka XE "etni ka"   koja se utemeljuje na etni koj razli itosti i nacionalnoj homogenosti nekog podru ja, ato obi no za posljedicu ima itav niz kulturnih institucija, akcija i mjera koje trebaju zadovoljiti kulturne potrebe, odnosno respektirati njegovu kulturnu posebnost; teritorijalna odnosno geografska XE "teritorijalna odnosno geografska:razina regionalne podjele"  koja se konstituira na osnovi prirodnih i reljefnih datosti koje u kombinaciji s demografskim faktorom stvaraju jedan prepoznatljivi razvojni i kulturni entitet, te koji prirodno uzrokuje samoorganiziranje jednog veeg dijela kulturnih djelatnosti; funkcionalna  koja nastaje s obzirom na neki razvojni ili kulturni prioritet visoko izdignut, promoviran i podr~an, bilo na razini samog tog podru ja, bilo na dr~avnoj razini; povijesna ili tradicijska  nesumnjivo najva~nija, a temelji se na, takozvanom, regionalnom identitetu XE "regionalnom identitetu"  nekog podru ja koji je nastao dugotrajnim procesom stapanja itavog niza kulturnih, razvojnih i prirodnih odrednica, pa je kao takva obi no nositelj, promotor i stvaratelj najva~nijeg dijela ukupne kulturne dinamike XE "kulturne dinamike"  i ~ivota podru ja unutar kojega se regija smjestila. lokalna razina XE "lokalna razina"  Premda se odreenje lokalne razine kulturne politike ini jednostavnijim, ni ono nije bez dvojbi i nedoumica. Suatinska razlikovnost spram sredianje razine i razine regionalnog ne pokuaava se, u novijim pokuaajima, prepoznati toliko u  su~enoj prostornoj veli ini koja lokalno uvijek odlikuje, koliko u organskoj spojenosti i ovisnosti o naselju kao eminentno kulturnoj i spacijalnoj odrednici lokalnih zajednica. Ovo stajaliate, koje u devedesetima dominira, upotpunjeno je joa jednim jednako va~nim uvidom: ukoliko se regionalno i nacionalno na elno spore ili udru~uju oko sli nih razvojnih i kulturnih preferencija i prioriteta, pojmovni par globalno-lokalno ukazuje na su-upuene kulturne komplekse i fenomene koji se u svojoj suatini duboko razlikuju. Upravo stoga ato globalne kulturne tendencije, XE "globalne kulturne tendencije,"  te globalna kulturna dinamika XE "globalna kulturna dinamika"  funkcionira neovisno o prostornom faktoru, ona po samoj svojoj naravi  ugro~ava pojam lokalnog u klasi nom smislu ato ga je, najveim dijelom, percipiralo izdvojenim prostorom pro~etim kulturnom posebnoau i svojevrsnim odmakom od temeljnih kulturnih i druatvenih promjena. Dogaa se upravo suprotno: lokalno postaje mjera globalnog jer ono ato svojim utjecajem ne dopire do lokalnog na istinski transformativan na in, niti se mo~e smatrati globalnim. S druge strane, kvalitativno odreenje lokalnog kao inzistiranja na dubinskom, autenti nom, cjelovitom i interaktivnom odnosu ovjeka i njegove najbli~e okoline stvara vrijednosti koje globalno figuriraju kao najviae vrijednosti takozvanih postmodernih druatava XE "postmodernih druatava" . Osvijeatena i djelatna sposobnost njihova uvanja, razvijanja i prezentiranja razlikuje postmoderna od modernih ili pred-modernih zajednica. Nije teako uvidjeti kako dva navedena procesa stoje u unutarnjoj proturje nosti  prvi dovodi do razgradnje kulturne posebnosti, drugi je prvenstveno uva (a sve manje konzervira). Upravo stoga kulturni razvoj devedesetih inzistira na takozvanim kulturnim mikro-identitetima koji svoje prirodno udomljenje imaju unutar lokalnog. Drugim rije ima, nivelirajui aspekti globalnih kulturnih trendova pokuaavaju se na razini kulturne politike prvenstveno suzbiti na nacionalnoj i regionalnoj razini, dok se uspjeanost tih akcija i mjera vidi unutar konkretnog kulturnog ~ivota koji se uvijek odvija na lokalnoj razini  bilo je u pitanju gradska, prigradska ili seoska sredina. Time, paradoksalno, kulturna dinamika neke zajednice uspijeva ili ne uspijeva pratiti globalno po~eljni kulturni trend. Kako navedeni proces ni u kom slu aju ne uspijeva u potpunosti, govori nam nesporna injenica ato svijetom trenutno dominira kulturna proizvodnja XE "kulturna proizvodnja"  koja u svim svojim fazama nastaje upravo radi globalnog kulturnog tr~iata XE "globalnog kulturnog tr~iata"  i jedino na njemu i putem njega mo~e funkcionirati. Jedini mogui odgovor na ovaj sveprisutni trend je ja anje i sna~enje vlastite kulturne vitalnosti i stvaralaatva XE "kulturne vitalnosti i stvaralaatva" , koje e ipak u nekim svojim osobinama respektirati ve prisutne svjetski uspostavljene norme i standarde. Joa jednom se ovaj proces u svom najjasnijem i najsna~nijem vidu odvija (ukoliko se uope odvija) na razini lokalnog. Unato  svemu re enomu, ukoliko navedeni problemski kompleks razmatramo u svjetlu pojedine kulturne politike neizbje~no je njegovo operativno odreenje XE "operativno odreenje" . Unutar jednog takvog odreenja lokalna razina kulturne politike uspostavljat e se u okviru pojedinih opina i gradova. I ovim najgrubljim navoenjem jasno je kako se razlike unutar kulturne infrastrukture, kulturnih potreba te kvaliteta kulturnog ~ivota od jedne do druge lokalne jedinice (i u istoj zemlji), obi no razlikuju do velikih razmjera. Uva~avajui navedene tendencije kulturnog razvoja XE "tendencije kulturnog razvoja" , efikasnost i uspjeanost neke kulturne politike na lokalnoj razini, trenutno se prvenstveno prosuuje prema njenoj sposobnosti: uspostavljanja visokorazvijene kulturne infrastrukture XE "kulturne infrastrukture"  unutar svih lokalnih jedinica; podr~avanja lokalnog kulturnog stvaralaatva XE "lokalnog kulturnog stvaralaatva"  i to podjednako unutar tradicionalnih kao i elitnih XE "elitnih"  XE "elitnio stvaralaatvo" , te podr~avanja novih kulturnih formi; razvijanja lokalnog samoorganiziranja i samofinanciranja XE "samofinanciranja"  najveeg dijela kulturnih djelatnosti; integriranja kulturnih djelatnosti unutar ukupnih djelatnosti lokalnih zajednica i to posebno unutar sklopa uslu~nih djelatnosti; prezentiranja (aktivno, plansko i sustavno) lokalnog kulturnog stvaralaatva XE "lokalnog kulturnog stvaralaatva"  i ~ivota na regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. V. Instrumenti i mjere XE "Instrumenti i mjere"  kulturne politike  Oblici i na ini (dr~avnog) interveniranja u kulturi XE "interveniranja u kulturi"   direktni i indirektni, eksplicitni i implicitni, formalni i neformalni  obi no su toliko aaroliki te ih je pojedina no ne samo teako pobrojati ( ak i unutar jedne zemlje), ve su i meusobno nerazumljivi ukoliko nisu sastavni dio jednog okupljajueg koncepta koji od njih ini cjelinu  ili, drugim rije ima, politiku. Time podru je instrumenata kulturne politike predstavlja njeno  mjesto istine : na kojem se plan i mjere za njegovo ostvarenje, programi i akcije, izneseni ciljevi i njihova fakti ka podraka ili susreu ili mimoilaze. Ukoliko se mimoilaze tad se kulturna politika rascjepljuje na deklariranu i stvarnu. Obujam i na ini primjene raznih instrumenata kulturne politike (odnosno primjena mjera kulturne politike) uvelike e ovisiti o opem stavu o potrebnosti reguliranja kulturnih djelatnosti. Ovisno o politi koj tradiciji pojedinih zemalja, taj upliv e biti viae ili manje izra~en. On, meutim, nikad nee potpuno izostati. Upravo stoga, ini se kako je i po ovom pitanju mogua svojevrsna tipologizacija i kategorizacija svih nacionalnih slu ajeva unutar nekoliko karakteristi nih odreenja odnosa dr~ava-kultura. Prema, u posljednje vrijeme, najutjecajnijoj podjeli i analizi koja razmatra taj odnos, postoje etiri osnovna dr~avna tipa ili modela s obzirom na obujam i na in koriatenja instrumenata XE " etiri osnovna dr~avna tipa ili modela s obzirom na obujam i na in koriatenja instrumenata"  kulturne politike. prvi model  kojeg zastupa takozvana  dr~ava promicatelj (facilitator state) XE "dr~ava promicatelj\ (facilitator state)" , osnovnim ciljem kulturne politike smatra promicanje raznolikosti i obujma kulturnih djelatnosti, s posebnim naglaskom na tr~iatu kao sredianjoj odrednici uspjeanosti, kako kulturnih stvaratelja tako i kulturne produkcije. S obzirom na to i ukupna kulturna organizacijska struktura je tr~iano usmjerena. Vlada se odri e pokuaaja stvaranja detaljnih odluka i planova u podru ju kulture, ali pokuaava njegovati sustav koji olakaava tr~iane odluke, bez obzira na prednosti i mane koje nastaju njegovim djelovanjem (kao ato je, na primjer, pojava moi u kulturnom odlu ivanju ato je obi no raspodijeljena s obzirom na imunost). Unutarnja dinamika XE "Unutarnja dinamika"  takve (kulturne) politike obi no je nepostojana, jer se kulturne promjene zasnivaju na promjenama ukusa potroaa a i privatnih donatora. Financiranje XE "Financiranje"  umjetni kih i kulturnih djelatnosti temelji se najveim dijelom na unaprijed namjenskim porezima (poreznim odbicima ili izdacima) koji se daju u vidu pripomoi kulturnim djelatnostima prema ~eljama pojedina nih i skupnih darovatelja. drugi model  karakteristi an je za takozvanu  dr~avu zaatitnika (patron state) XE "dr~avu zaatitnika\ (patron state)" , a upire se o stav o potrebi zaatite kulture od politike, ato se ponajviae ima postii utemeljivanjem i podr~avanjem rada relativno neovisnih umjetni kih savjeta (art councils XE "umjetni kih savjeta (art councils" ) ili sli nih tijela koja, nakon ato su utvrena raspolo~iva sredstva, postaju odgovorna za njihovo kanaliziranje prema kulturnim ustanovama i pojedincima. Joa barem dva dodatna razloga navode se kao potpora ustroju ovakvoga modela: prvi je vezan uz pitanje odgovornosti kulturne administracije, dok je drugi vezan uz pitanje kompetentnosti u kulturnom odlu ivanju. Ovaj model, naime, pokuaava zamijeniti kulturnu administraciju XE "kulturnu administraciju"  koja nije nikome odgovorna (ili je odgovorna tek vlastitoj politi koj potpori) takvom kulturnom administracijom koja e, na kraju, biti odgovorna poreznim obveznicima od kojih ~ivi i u ije ime djeluje. Kako bi se, s druge strane, otklonila potencijalna nekompetentnost u kulturnom odlu ivanju, presudnu rije  u djelovanju i odlu ivanju umjetni kih savjeta imaju upravo umjetnici (iako je jasno kako i tu postoji opasnost nametanja vlastitog ukusa od strane jedne relativno uske umjetni ke elite, ato mo~e dovesti do moderne verzije akademizma). Unutarnja dinamika ovakve kulturne politike obi no je evolucijska i prati  ili je barem ovisna  o promjenama formi i stilova koji dominiraju unutar umjetni ke zajednice ili umjetni kih grupa. Ekonomsko stanje umjetnika, XE "Ekonomsko stanje umjetnika,"  jednako kao i kulturnih ustanova XE "kulturnih ustanova"  ovisi o kombinaciji: direktnog komercijalnog uspjeha XE "komercijalnog uspjeha" ; pojedina nih umjetni kih i kulturnih afiniteta i preferencija (na primjer, sklonost prema bolje ili loaije plaenim umjetni kim i kulturnim formama); te financijskoj podraci XE "financijskoj podraci"  koju osigurava mehanizam potpore umjetni kog savjeta. Fondove umjetni kih savjeta XE "Fondove umjetni kih savjeta"  ili sli nih tijela dr~ava financira bilo direktnim sredstvima, bilo putem namjenskih poreza, prihoda od lutrije i sli no. trei model  zastupa takozvana  dr~ava arhitekt (architect state) XE "dr~ava arhitekt\ (architect state)"  koji se ostvaruje uspostavljanjem i djelovanjem ponaj eae vrlo razraene mre~e mjera, financijske podrake i upravnih struktura. Obi no se podru je kulture financira direktnim XE "financira direktnim"  putem preko ministarstva kulture, ili sli nih institucija na ni~im razinama iji rad ono u znatnoj mjeri kontrolira i odreuje. Najva~nije kulturne odluke mahom donose dr~avni slu~benici, a vladini programi na podru ju kulture organizirani su uglavnom kao joa jedna meu mnogim vladinim funkcijama. Prednost ovakvog modela, u uspjeanim verzijama, jest ta ato je podru je kulture jasno uklopljeno unutar ukupnog upravnog i razvojnog mehanizma zemlje (s, naj eae, precizno odreenim ovlastima, zadacima i mogunostima). Mana mu le~i u injenici ato esto o suatinskim pitanjima kulturne politike odlu uju slu~benici koji ne moraju biti posebno osposobljeni za tip prosuivanja od va~nosti za kulturni ~ivot XE "kulturni ~ivot"  i razvoj (a koji se uvelike razlikuje od ostalih podru ja druatvenog ~ivota). Kulturne djelatnosti XE "Kulturne djelatnosti"  unutar ovakvog modela obi no se financiraju i podupiru kao dio ukupnih javnih izdataka unutar relativno stabilnih evolucijskih ciklusa, ato stoje u uskoj ovisnosti o procjenama politi kih autoriteta. Nadalje, ovakav model interveniranja u kulturi naj eae oslobaa kulturne djelatnosti najveeg dijela pritiska i ovisnosti o vlastitim prihodima, dok su prava i status umjetnika izrijekom priznata unutar mjera socijalne politike. Osnovna opasnost ovakvog modela sastoji se u potenci-jalnom smanjivanju kulturne dinamike i inventivnosti. etvrti model  ostvaruje i provodi takozvana  dr~ava in~enjer (engineer state) XE "dr~ava in~enjer\ (engineer state)" . Unutar tog modela dr~ava nadgleda najvei dio oblika i sredstava umjetni ke i kulturne produkcije, dok podupire isklju ivo ona koja se  uklapaju unutar ve definiranih, propoziranih, i ideoloaki priznatih standarda i imperativa. Time  kulturni sektor poprima ulogu i funkciju druatvenog (ideoloakog) servisa, a umjetnici i ljudi od kulture postaju profesionalni pru~atelji usluga na isti ili sli an na in kao ato su to i pravnici ili lije nici: svi oni, naime, rade u  slu~bi druatva . Dinamika kulturne XE "Dinamika kulturne"  politike direktni je odraz promjena koje nastaju unutar dominantnog ideoloakog obrasca XE "ideoloakog obrasca"  (obi no proklamiranog i kodificiranog odlukama i stavovima stranke na vlasti, ili stranke koja ima odlu ujui politi ki utjecaj). Ovim pokuaajem opisivanja tipoloakog dijapazona interveniranja unutar kulturne politike dotaknuli smo, dakako, i instrumente kulturne politike ali ih ipak nismo to no odredili niti smo unutar svakog od njih pobrojali okvirne oblike koje mogu i koje obi no poprimaju. Zadatak njihovog navoenja i nije odve te~ak zadatak jer se u posljednja tri desetljea i na teoretskoj i na prakti noj razini iskristaliziralo kako je prvi instrument kulturne politike planiranje XE "planiranje"  (odnosno planovi i programi kao rezultat i posljedica toga planiranja). Kao drugi instrument kulturne politike se navodi regulativa XE "regulativa"  u podru ju kulture, a kao trei financiranje XE "financiranje" . planiranje XE "planiranje"  XE "planiranje:aspekti i prioriteti"  Pozabavimo li se, barem u najkraim crtama, podru jem planiranja unutar kulturne politike, ve s prvim aspektom, uvidjet emo kako je ono kao proces, ponajprije, neodvojivo od na ina odlu ivanja koji odlikuje neku kulturnu zajednicu. Kao ato se to dade zaklju iti iz gore navedenih modela, vrlo esto e odlu ivanje biti koordinirano u visokoj mjeri na svim ili nekim od razina djelovanja kulturne politike. To e provoditi za to posebno ustanovljena tijela i ustanove (ministarstva, savjeti, zavodi, komisije, itd.). U slu ajevima nasu-protnim ovima, to e uglavnom biti prepuateno samoorganiziranju i interesnom udru~ivanju. Drugi aspekt planiranja kao instrumenta kulturne politike nesumnjivo je vezan uz specifi na kulturna podru ja i kulturne prioritete. Unutar svakog procesa planiranja stvaraju se odreeni prioriteti na osnovi viae klju eva i oni dobivaju nesumnjivu ili ja e izra~enu ukupnu podraku. Tako unutar kulturne politike prioritet mogu zadobiti: pojedini kulturni pristupi (oni koji promi u nove umjetni ke, organizacijske i upravlja ke oblike  eksperimentalna kazaliata XE "eksperimentalna kazaliata" , festivali XE "festivali" , multimedijska zbivanja XE "multimedijska zbivanja" , itd.  za razliku od onih etabliranih i tradicionalnih, ili obratno); pojedine kulturne forme ili podru ja (na primjer, glazba XE "glazba"  i kazaliate XE "kazaliate" , nasuprot film XE "film" u i videu, ili obratno); pojedine kulturne funkcije (na primjer, participacija XE "participacija"  u kulturnim zbivanjima XE "kulturnim zbivanjima"  i kulturno obrazovanje XE "kulturno obrazovanje" , nasuprot kulturnoj produkciji i stvaralatvu XE "stvaralatvu" , ili obratno); pojedine razine kulturnog djelovanja (na primjer, sredinja, nasuprot regionalnoj ili lokalnoj, ili obratno); pojedini tipovi interveniranja u kulturi (na primjer, direktno imenovanje ili financiranje nasuprot indirektnom putem natje aja, XE "natje aja,"  komisija, projekata, neovisne arbitra~e, itd.). Naposljetku, trei aspekt planiranja, iskrsava s obzirom na kona ni ishod tog procesa. Naime, svaki proces planiranja trebao bi za ishod imati poseban kulturni plan XE "kulturni plan:definicija"  XE "kulturni plan"  (unutar kojega se definiraju kulturni ciljevi i prioriteti), koji se opet sastoji od kulturnih programa (koji razrauju konkretne pravce i oblike djelovanja prema pojedinim kulturnim podru jima), te od kulturnih akcija (koje to no i precizno odreuju pojedine kulturne inicijative, zbivanja i dogaaje od interesa za kulturnu politiku). Sami planovi mogu biti kratkoro ni (u trajanju do jedne godine), srednjoro ni (u trajanju do 3 godine), te dugoro ni (u trajanju od pet ili viae godina). I po ovom pitanju va~no je uo iti razliku koja postoji u na inu funkcioniranja eksplicitnih XE "eksplicitnih"  i implicitnih XE "implicitnih"  kulturnih politika: dok e one eksplicitne u kulturnom planiranju (pa onda i u kulturnim planovima, programima i akcijama) vidjeti prvenstveno sredstvo za promicanje i unapreenja kulturnog ~ivota i razvoja, one implicitne e, tome nasuprot, planiranju pribjegavati isklju ivo kao korektivnom sredstvu kako bi otklonile neke od najnepovoljnijih kulturnih trendova (na primjer, poveanje nezaposlenosti meu kulturnim profesionalcima, rapidno smanjenje financiranja ukupne kulturne produkcije, izrazito zaostajanje umjetni ke produkcije na nekom podru ju i tome sli no.). Drugim rije ima, planiranje u slu aju prvih, na neki na in, prethodi kulturnom ~ivotu, u slu aju drugih, ono biva posljedicom nekih negativnih trendova unutar njega. regulativa XE "regulativa:legislativa"  Kulturno planiranje e airoki sistemski okvir naj eae potra~iti i nai u podru ju legislative XE "legislative"  odnosno regulative, kao drugom instrumentu kulturne politike. Dakako, i ovaj instrument kulturne politike mo~e biti koriaten na itav niz na ina od kojih su najkarakteristi nija sljedea tri: U svom najairem i najopenitijem smislu pravno-zakonodavni okvir se koristi kao jamac takozvanog prava na kulturu i slobodu kulturnog stvaralaatva. XE "stvaralaatva."  Ova prava svakome poje-dincu obi no se jam e najviaim pravno-politi kim zakonom neke zemlje kao ato je to Ustav. Drugi oblik pravnog reguliranja obi no se vezuje uz status pojedinih kulturnih ustanova, te uz na in funkcioniranja pojedinih kulturnih djelatnosti. Ovim oblikom reguliranja neke od najva~nijih kulturnih ustanova XE "ustanova"  postat e nacionalne ustanove ili ustanove s posebnim statusom. S druge strane, veina zemalja donosi specijalne zakone, povelje, uredbe o filmu, kazaliatu, knjizi i itanju, kulturnoj baatini, itd. Trei, pak, oblik pravnog reguliranja kulturnih djelatnosti posve je sistemske naravi i obi no se razdjeljuje na odredbe koje jam e i atite prava kulturnih profesionalaca i poslenika XE "poslenika"  u kulturi (njihova socijalna prava, te posebno autorska prava XE "autorska prava" . odnosno prava o reprodukciji i umno~avanju umjetni kih djela  takozvani copyright XE "copyright" ), dok se druge odredbe uglav-nom odnose na podru je financiranja kulturnih djelatnosti. financiranje XE "financiranje"  Kako se, meutim, podru je pravnog reguliranja financiranja u kulturi, u slu aju nekih zemalja, smatra najva~nijim vidom interveniranja u kulturnim djelatnostima uope, i mi emo mu obratiti posebnu pa~nju i to govorei o financiranju kao treem osnovnom instrumentu kulturne politike. O zna enju ovog instrumenta kao nesumnjivo najdalekose~nijeg i najkonkretnijeg jedva iata treba rei. Jednako je tako to no kako e se i po ovom pitanju iskustva i probir na ina financiranja izrazito razlikovati. Pa ipak, i ovdje e se pokazati kako postoje neki mundijalno prisutni trendovi XE "mundijalno prisutni trendovi"  koji ipak odreuju uporabu razli itih financijskih mjera, jednako kao ato i sam sustav financiranja kulturnih djelatnosti u mnogim zemljama postupno dovode do transformacije. Ti trendovi, ukratko pobrojani, bili bi sljedei: Stanje nacionalnih ekonomija je takvo kako se mo~e o ekivati, ak i u zemljama koje su tradicionalno priklone dr~avnom podupiranju kulturnih djelatnosti, vrlo malo ili nikakvo poveanje izdataka sredianjih dr~avnih vlasti za kulturu u sljedeem razdoblju. Smanjenja sredstava se vrlo lako mogu pojaviti, dok se znatnija poveanja izdvajanja ne mogu o ekivati ak i ukoliko se ekonomska situacija poboljaa. Na regionalnoj i lokalnoj razini, te posebno kad se radi o gradovima  unutar industrijaliziranih zemalja  postoje, ipak, mogunosti daljnjeg poveanja izdvajanja za kulturu. S obzirom na trenutnu recesiju, smanjenja u sponzorstvu XE "sponzorstvu"  raznih kompanija i poduzea opa su pojava, premda je razumno o ekivati rast potpore s prvim znacima oporavka. U isto vrijeme, primjeuje se postupna koncentracija sponzorstva i po pitanju kulturnih podru ja XE "kulturnih podru ja"  i po pitanju strategija XE "strategija" , koja zamjenjuje disperziju karakteristi nu za prethodne godine. U isto vrijeme se o ekuje kako e kompanije i poduzea pomnije pratiti nego dosad rezultate svoje potpore, pravei dodatni pritisak u smjeru vlastitih ciljeva i probitaka. U razdoblju niskih kamata, izdvajanja raznih fondacija XE "fondacija"  takoer e stagnirati, ukoliko ne i izrazitije smanjivati, premda e, zavisno o rastu tih istih kamata, i same porasti. Financiranje XE "Financiranje"  kulturnih djelatnosti od strane takozvanog neprofitnog sektora XE "neprofitnog sektora" , odnosno dobrovoljnih organizacija, udru~enja, itd., mo~e porasti ukoliko se na prikladan na in potakne i osna~i. Navoenjem ovih trendova, istovremeno smo barem okvirno zaokru~ili najosnovnije vidove kulturnog financiranja XE "financiranja:vrste/podjela" . Ipak, ukoliko ih ~elimo joa dalje pojasniti i sistematizirati vidjet emo kako se, u najgrubljim crtama, mogu podijeliti na tri osnovna vida: direktno financiranje; indirektno financiranje; te financiranje iz neovisnih izvora. Direktno financiranje XE "Direktno financiranje"  zapravo je samo drugi naziv za dr~avno financiranje, pa je samim time jasno kako se ono raspodjeljuje prema razinama na kojima djeluje kulturna politika. Time odnos izdvajanja sredianjih, regionalnih ili lokalnih (gradskih) vlasti u raznim zemljama mo~e zna ajno varirati. Ukoliko pa~nju pomaknemo na pitanje vidova njihova dodjeljivanja obi no e slijedei biti naj eai: Nov ano pokrie (djelomi nih ili ukupnih) troakova svako-dnevnog funkcioniranja. Unutar ovoga modela poslenici pojedinih kulturnih ustanova su djelomi no ili potpuno dr~avni namjeatenici sa svim priznatim socijalnim pravima. Ukupna ili djelomi na financijska potpora posebnih projekata. Takva sredstva obi no dodjeljuju posebni fondovi radi trans-parentnosti njihovog djelovanja. Dodjeljivanje subvencija. Ovakve subvencije se obi no dodjeljuju kao osiguranje protiv gubitaka koji mogu nastati uslijed nerazmjera izmeu predvienog bud~eta i iskazanih ukupnih troakova. Osiguravanje troakova servisa. Ovim oblikom financiranja obi no se potpoma~e djelovanje manjih neprofitnih i privatnih muzeja a sastoji se u snoaenju troakova stru nog osoblja. Davanje kredita. Obi no se radi o znatno povoljnijim kredi-tima (i po pitanju roka otplate i kamata) od uobi ajenih. Indirektnim financiranjem XE "Indirektnim financiranjem"  kulturnih djelatnosti zapravo se ne financira neki stvarni kulturni dogaaj, akcija ili odvijanje, ve se viae ili manje domialjenim nizom (zakonskih) mjera pokuaava ili motivirati potencijalne ekonomske aktere na ulaganje dijela sredstava u kulturne djelatnosti, ili se istim takvim mjerama pokuaava zaatiti ekonomski polo~aj kulturnih poslenika. Oba ova na ina djelovanja zapravo se temelje na uvidu kako i u slu aju posve tr~iano orijentiranih ekonomija, kulturne djelatnosti ipak moraju imati (barem djelomi no) status privilegiranog ili zaatienog podru ja. Od itavog niza mjera vezanih za indirektno financiranje izdvajamo ove kao posebno uobi ajene: Izuzee od poreza ili smanjenje poreza na potpore, priloge i donacije namijenjene u kulturne svrhe. Izuzee od poreza na prihod i dohodak (svih ili nekih) kreativnih umjetnika. Izuzee od nekih vrsta poreza i davanja (na primjer, lokalnih poreza i taksa) kad su u pitanju kulturne ustanove. Osiguravanje socijalnog osiguranja kulturnim djelatnicima XE "kulturnim djelatnicima" , te nadoknade za nezaposlene kulturne poslenike. Financiranje iz neovisnih izvora XE "Financiranje iz neovisnih izvora"  posljednjih godina pokazuje sve veu va~nost. Osnovna osobina ovoga na ina financiranja se sastoji u njegovoj elasti nosti i nesistemskoj naravi. Ovakav tip financiranja, naime, obi no podrazumijeva visok stupanj autonomije, odnosno, neuvjetovanog izbora ne samo o modusima, ve i trajanju te biti pojedine financijske mjere. Ti oblici, drugim rije ima, mogu biti uvedeni u jednom podru ju, u jednoj regiji, u jednom razdoblju a u drugima ne  zavisno o interesima pojedinih aktera koji potencijalno mogu sudjelovati u financiranju kulturnih djelatnosti i odvijanja. Naj eai oblici financiranja iz neovisnih izvora su: Izdvajanje jednog dijela turisti kih, televizijskih ili nekih drugih taksa u kulturne svrhe, poglavito u zaatitu spomenika kulture i zaatitu kulturne baatine. Izdvajanje jednog dijela prihoda od lutrije i drugih javnih igara na sreu u dobrotvorne i kulturne svrhe. Osiguravanje posebnog inicijalnog financijskog iznosa (obi no iz raznih izvora) namijenjenog uspostavljanju i funkcioniranju nekih kulturnih ustanova. Financiranje iz sredstava dobrovoljnih ili karitativnih ustanova XE "karitativnih ustanova" , fondacija XE "fondacija"  i udru~enja XE "udru~enja" . VI. Evaluacijske razine i pristupi XE "Evaluacijske razine i pristupi"   U posljednjih petnaestak godina nesumnjivo je napravljen zna ajan korak od deskripcije prema evaluaciji kulturnih politika. Tako se upravo unutar ovog razdoblja bilje~i pomak pa~nje kulturnih analiti ara, od analize na ina i oblika uspostavljanja pojedinih kulturnih politika, prema analizi uspjeanosti i efekata njenog funkcioniranja. Kako bi, s jedne strane, pomnija analiza evalua-cijskih pristupa kulturnoj politici zahtijevala znatno proairenje naaeg izlaganja, a kako je, s druge, omoguavanje procjene u inaka pojedinih ili ukupnih mjera kulturne politike jedan od osnovnih zadataka informacijskih sustava u kulturi i ovaj problem emo dotaknuti samo u najnu~nijim, osnovnim i na elnim crtama. Svaki evaluacijski pristup kulturnoj politici  bilo pokuaavajui procijeniti i vrednovati doseg njenih ukupnih mjera i oblika funkcioniranja, bilo fokusiranjem pa~nje na neki kulturni segment ili podru je  obi no se doti e svih naprijed iznesenih odrednica i elemenata kulturne politike. Upravo nam, stoga, evaluacijski zahtjev namee potrebu uspostavljanja sinteti kog modela kulturne politike koji bi olakaao analizu razina i na ina evaluacije. prvi evaluacijski pristup XE "prvi evaluacijski pristup:identitetni"   mo~emo nazvati identitetnim, jer propituje suodnos funkcioniranja pojedine kulturne politike i o uvanja i razvijanja kulturnog identiteta zajednice kojoj je namijenjena. Naime, najvei broj mjera i akcija kulturne politike obi no se zasniva na nekom poimanju kulturnog identiteta. S druge strane, kulturna politika nikad ne mo~e (niti treba) do kraja definirati, obilje~iti ili determinirati vlastiti predmet. Time upravo podru je kulturnog identiteta za svaku kulturnu politiku sa injava njeno temeljno pitanje, koje na neki na in, uvijek ostaje otvoreno i do kraja nepropitano. Ukoliko se, meutim, poka~e kako je predmnijevana vrsta jezgra kulturnog identiteta XE "kulturnog identiteta"   na koju se naslanjaju gotovo sve mjere i akcije kulturne politike  bila kriva, falsificirana ili zanemarena, itav model kulturne politike i sve njene djelatnosti dolaze samim time u pitanje. Ovaj krajnji slu aj, zapravo je krajnje nepo~eljan, tako ato se obi no unutar svake kulturne politike ugrauju posebni mehanizmi (od kojih smo i sami mnoge spomenuli) koji omoguuju elasti nije funkcioniranje svih odrednica te posebno instrumenata kulturne politike. Njima se pokuaava odgovoriti na itav niz kulturnih pojava i tendencija koji uvelike transformiraju ukupnost kulturnog ~ivota XE "kulturnog ~ivota" , dinamike i samo-razumijevanja pojedine zajednice. Unato  tome, pojedine determinante ukupnog kulturnog ~ivota pokazuju tendenciju ~ilavog i trajnog perzistiranja unutar svih vremenskih mijena i promjena. To je onaj  kulturni vraak pomou kojega i prepoznajemo (unato  svoj kulturnoj mnogolikosti) lice i zna ajke pojedine kulture; govorimo, naprosto, i o kulturi neke lokalne ili regionalne zajednice i o nekoj zemlji u cjelini. Koji kulturni prioriteti XE "kulturni prioriteti"  i koji modaliteti kulturnog funkcioniranja e biti u prvom planu, obi no u najveoj mjeri zavise upravo o temeljnim zna ajkama naslijeenog kulturnog identiteta, te o pro-mialjenoj strategiji radi njegove zaatite i vremenskog prosljeivanja. Drugim rije ima, unutar ovoga pristupa prvenstvena pa~nja e biti usmjerena na analizu kulturnih podru ja i sadr~aja koja zastupa i isti e pojedina kulturna politika. drugi evaluacijski pristup XE "drugi evaluacijski pristup:funkcionalisti ki"   mo~emo nazvati funkciona-listi kim, i zna ajka mu je ato pokuaava propitati smislenost posto-janja i funkcioniranja, bilo ukupne kulturne politike, bilo nekog njenog dijela prema nekom sistemu (kulturnih, umjetni kih, financijskih, druatvenih) parametara. Kako se ovaj pristup uvijek doti e velikog broja mjera i odredbi kulturne politike (bez obzira koji segment kulturne politike analizira i na kojoj razini), pitanje koje se uvijek implicitno propituje jest pitanje o usuglaaenosti i opravdanosti ukupnog modela i na ina funkcioniranja pojedine kulturne politike. Samim time  kao ato su to pokazali i najnoviji evaluacijski pokuaaji unutar europskih zemalja XE "europskih zemalja"   ponajviae se propituju kulturni i umjetni ki rezultati i dosezi pojedine zajednice i njena izdvajanja na podru ju kulturnih i umjetni kih djelatnosti. Drugim rije ima, ovaj pristup ponajviae ispituje onaj problemski sklop koji smo pokuaali razjasniti unutar podru ja ekonomike kulturne politike. Unutar joa u~eg funkcionalisti kog pristupa, evaluacija se mo~e svesti i na analizu interne (ne)racionalnosti pojedinog vida, oblika ili modela financiranja, bilo ukupnih kulturnih djelatnosti, bilo neke od njih. trei evaluacijki pristup XE "trei evaluacijki pristup:demokratizacijski"   koji mo~emo nazvati demokratizacijskim a mahom polazi od na ela kulturne politike  te, ne samo ato nije po va~nosti posljednji ve mu zna enje neprestano ja a i dobiva na uva~avanju. Kako na podru ju kulturne i umjetni ke produkcije XE "umjetni ke produkcije"  njen kvantitet sam po sebi vrlo malo zna i, jednako kao i interna funkcionalnost i ekonomi nost, presudni parametar za vrednovanje ukupnog modela kulturne politike jest njegova  otvorenost , to jest, sposobnost uklju ivanja ato veeg broja umjetnika i kulturnih poslenika, odnosno ukupne populacije unutar procesa odlu ivanja te mjera pojedine kulturne politike. Posebno kad su u pitanju takozvane zemlje transformacije XE "zemlje transformacije" , upravo parametri univerzalnih na ela kulturne politike dobivaju na va~nosti jer oni svjedo e o opoj upravljenosti kulturne politike, i najva~niji su dokaz o njenoj (ne)demokratskoj naravi. e:: KULTURNA POLITIKA I KULTURNI INFORMACIJSKI SUSTAV XE "KULTURNI INFORMACIJSKI SUSTAV"   I. Pojava i va~nost kulturnih informacijskih sustava XE "kulturnih informacijskih sustava:pojava i va~nost"   Opa tehnologizacija svijeta ~ivota, te poimanje informacijske funkcije kao najosnovnije kulturne funkcije razvijenih druatava dovodi do izuzetne va~nosti informacijskih sustava. Svjedoci smo tako svojevrsnoj  vrlo zamraenoj  algoritmizaciji razvijenih druatava XE "algoritmizaciji razvijenih druatava"  u kojoj druatvena struktura postaje prora unljiva (jer se svi procesi unutar nje oslanjaju na izvanredno razvijenu informacijsku infrastrukturu), dok s druge strane sve va~nija postaje sfera inventivnosti, odnosno, prekora ivanja poznatog i postignutog na svim podru jima ~ivota. Ukoliko navedemo kako su dvije osnovne postmoderne koncepcije razvoja koncepcija ultraminimalne dr~ave i de-materijalizacija razvoja, od kojih su i jedna i druga neostvarive bez promatranja informacije kao osnovnog razvojnog resursa, postaje jasnije zbog ega upravo informacijska funkcija trenutno hipertrofira do te mjere da zasjenjuje sve ostale kulturne funkcije. Razvojem informacijskih sustava openito, a onda posebno razvojem sustava kulturnih informacija, to no omeeno podru je  u~ih kulturnih informacija nije viae tek akademsko pitanje ve dobiva  gorui kulturoloaki i informacijski karakter. To je, naime, pitanje koje se ne dade razrijeaiti bez dubokog i temeljitog zadiranja u sveukupni druatveni vrijednosni sustav. Sveukupni vrijednosni sustav neke zajednice, joa jednom se bjelodano pokazuje  nije samo izvor iz kojeg se deriviraju komunikacijski obrasci XE "komunikacijski obrasci"  (koji opet definiraju podjelu svijeta ~ivota i njegov suodnos sa svijetom sustava), ve je njime, ato je mnogo va~nije, determinirano i poimanje kulture same. Jednostavnijim rije ima re eno: nije samo to no kako pojedina kultura proizvodi i determinira neki vrijednosni sustav, ve i sama biva determinirana tim istim vrijednosnim sustavom kojeg je proizvela. Pitanje o strukturi i strukturiranju sustava kulturnih informacija XE "strukturiranju sustava kulturnih informacija"  tako u suvremenim druatvima postaje neodvojivo od pitanja funkcije, polo~aja, shvaanja kulturne djelatnosti kao takve, kao ato smo to pokuaali pokazati unutar izlaganja o odrednicama kulturne politike. Tek kad pojedina sredina definira, putem razraenog komunikacijskog obrasca, podru ja koja poima kulturom u u~em ili airem smislu, subjekte koji toj djelatnosti pripadaju, aktivnosti koje se u njoj razvijaju i zna enja koja se u njoj proizvode i prenose mo~emo govoriti i o njenom specifi nom sustavu kulturnih informacija. Kako je za kulturnu informaciju presudna dimenzija odreivanja vrijednosti, smisla i zna enja svijeta ~ivota, proces strukturiranja sustava kulturnih informacija je viedimenzionalan i utemeljuje se trojako: u kulturnim vrijednostima, kulturnoj tradiciji i kulturnom identitetu svoj drutveno prepoznatljivi oblik zatite i promocije nalaze ponajprije unutar kompleksa nacionalne kulturne politike; u opim postavkama o biti, karakteristikama, funkcijama i strukturi kulturnih informacija  izvode se iz paradigme informacijske znanosti, ali i podjele rada unutar kulturnih djelatnosti; te, naposljetku, u izvedbeno-tehnoloakoj sferi. Tek ukoliko sve ove tri komponente budu zastupljene unutar nekog sustava kulturnih informacija, mo~emo rei kako e sustav biti koncepcijski utemeljen, druatveno prihvaen (pa time i opravdan) te izvedbeno doraen. II. Definicija kulturnog informacijskog sustava XE "kulturnog informacijskog sustava:definiranje"   Pri bilo kojoj raspravi o kulturnom informacijskom sustavu mogua su barem dva meusobno povezana pristupa ovoj problematici: Unutar prvoga pristupa pa~nja se prvenstveno koncentrira na razinu uspostavljanja i djelovanja pojedinog kulturnog informacijskog sustava. Prema ovakvom stajaliatu kulturni informacijski sustav se mo~e promatrati na tri razine: na razini ukupnog druatva  pri emu zapravo analiziramo osobine i strukturu nacionalnog kulturnog informacijskog sustava; na razini pojedinih kulturnih djelatnosti XE "kulturnih djelatnosti"   razmatraju se uspostavljanje i karakteristike informacijskog sustava, na primjer, bibliote ne ili arhivske djelatnosti, odnosno, problematizira se funkcioniranje informacijskih sustava u, na primjer, kazalianoj, koncertnoj ili nekoj drugoj kulturnoj djelatnosti; na razini pojedine kulturne ustanove XE "kulturne ustanove"   svaki relativno razraeniji informacijski sustav unutar, na primjer, kazaliata, knji~nice, instituta, zavoda mo~e se smatrati posebnim oblikom kulturnog informacijskog sustava. Drugi pristup ne inzistira toliko na razini koliko na na inu uspostavljanja i funkcioniranja nekog kulturnog informacijskog sustava. Unutar ovakvog pristupa mogue su takoer barem dvije orijentacije: Unutar prve orijentacije osnova informacijskog sustava se pronalazi i sagledava prvenstveno kroz prizmu kompjutora i informacijske tehnologije XE "informacijske tehnologije" , koje, prema ovom mialjenju, najveim dijelom same po sebi nameu unutarnju strukturu i karakteristike informacijskog sustava. Druga orijentacija ini nasuprotan stav koji tvrdi kako je situacija obrnuta: kulturni informacijski sustav je posljedica unutarnje organizacije informacijskih djelatnosti u kulturi, dok je ra unalo i informacijska tehnologija pomagalo koje nije nu~no pa mo~e i izostati a da kulturni informacijski sustav i dalje opstoji i funkcionira. Vjerojatno nije teako zaklju iti kako i prvi i drugi pristup boluju od svojevrsnog zastranjenja, te ukoliko ~elimo obuhvatno razmotriti problematiku uspostavljanja i funkcioniranja informacijskih sustava u kulturi, treba te~iti njihovoj meusobnoj sintezi jednako kao i sintezi razina/orijentacija unutar njih. Naime, ukoliko sve tri razine  to jest, makro, mezo i mikro razina  unutar prvog pristupa ne budu meusobno isprepletene, povezane i objedinjene teako je o ekivati uspjeanost kulturnog informacijskog sustava na bilo kojoj od tih razina. S druge strane, tehnoloako-informacijski optimizam sedamdesetih i osamdesetih godina proalog stoljea  a koji se sastojao u uvjerenju kako e primjena  naprednih tehnologija XE "tehnologija:napredne"  XE "tehnologija:tipovi/vrste"  sama po sebi otkloniti veinu organizacijskih, upravnih i razvojnih problema neke sredine ili djelatnosti  vrlo brzo se rastopio. Pokazalo se, naime, kako je potrebno uspostaviti funkcionalan suodnos izmeu tri tipa tehnologije: strojne, druatvene i intelektualne. Ukoliko, drugim rije ima, druatveni sustav unutar sebe nije ve organiziran i uspostavljen, napredne informacijske tehnologije mogu biti od ograni ene, male ili ak nikakve koristi. Ali, jednako je tako to no kako sva tri prethodno navedena tipa tehnologije u razvijenim druatvima ve uvelike zavise i nezamislivi su bez utjecaja upravo informacijskih tehnologija. Informacijske tehnologije jednako su tako sastavni dio strojne (na primjer, u slu aju robotike) kao i druatvene (na primjer, airoka primjena osobnih ra unala) odnosno intelektualne tehnologije (na primjer, u slu aju ekspertnih sustava). Otud se, naposljetku i kulturni informacijski sustav s jedne strane oslanja i upire na uslo~enost i uspostavljenost kulturnog sustava (koji se najlakae raspoznaje unutar neke kulturne politike), te, jednako tako, na koriatenje informacijskih tehnologija. Ukoliko pokuaamo rezimirati i sintetizirati sve naprijed re eno, kulturni informacijski sustav XE "kulturni informacijski sustav:definivija"  mo~emo definirati kao mre~u koja informacijsko-komunikacijsko-dokumentacijski povezuje organizacije, slu~be, ustanove i pojedince u kulturnim djelatnostima. III. Specifi nost kulturne informacije XE "kulturne informacije:specifi nost"  i komunikacijski obrasci XE "komunikacijski obrasci:specifi nost"   Ponaj eae se osobitost kulturne informacije pokuaava prikazati putem njene razlike i opreke spram znanstvene obavijesti. Ta specifi nost mo~e se podvesti pod tri osnovne razlike: dok znanstvena informacija pokuaava proniknuti i objasniti zna enje stvarnosti i prirodnih zbivanja, kulturna informacija pokuaava objasniti i poniknuti u smisao, zna enje, vrijednost i svrhu ~ivota; dok su znanstvene informacije po svojoj biti analiti ke, kulturne su sinteti ke; znanstvene informacije podlije~u kriteriju objektivnosti, pa su prema tome podlo~ne provjeri. Nadalje, one su i vrijednosno neutralne. Njima nasuprot, kulturne informacije uvijek se zasnivaju na nekom vrijednosnom sustavu XE "vrijednosnom sustavu"  (eti kom, estetskom, politi kom) i nisu podlo~ne nijednom obliku provjere ve ovise o kriteriju druatvenog zastarijevanja, aktualnosti i relevantnosti. Mo~e li i znanstvena informacija biti kulturna? Odgovor je, dakako, potvrdan. Kulturna informacija postaje kulturnom prvenstveno preko na ina njene konkretizacije i kontekstualizacije. Naime, ne postoji neki sadr~aj informacija koji bi unaprijed bio kulturan, i ne postoji sadr~aj koji, isto tako, ne bi bio kulturan. Strukturiranje kulturne informacije XE "Strukturiranje kulturne informacije"  vrai se preko opih druatvenih vrijednosnih sistema koji ponajprije odreuju kulturne objekte, njihove vrijednosti, svrhe, funkcije i zna enja. Koherentni sustav tih vrijednosti, svrha, funkcija i zna enja odreuje se putem kulturne politike i kulturnog razvoja. XE "kulturnog razvoja."  Tako su kulturna politika (s definiranim instrumentima i kulturnim potrebama) te subjekti kulturnog razvoja, institucionalno sredstvo za provedbu kulturnih ciljeva definiranih unutar komunikacijskog obrasca. Onog trenutka kad zajednica definira kulturne objekte, odnosno, kulturni predmet, ato smo pokuaali prethodno pokazati, tada i kulturna informacija dobiva svoj okvir, sadr~aj i predmet. Upravo stoga je za shvaanje strukture, funkcije i zna enja kulturne informacije u nekoj zajednici od presudne va~nosti poznavanje njenog komunikacijskog obrasca putem kojega se kulturna informacija konstituira kao takva. Drugim rije ima re eno, razli iti komunikacijski obrasci odreuju i razli ite kulture. Sam komunikacijski obrazac XE "komunikacijski obrazac"  XE "komunikacijski obrazac:definicija"  mo~emo definirati kao  mehanizam za generiranje i selekciju obavijesti . Komunikacijskim obrascem odreene su uloge i na ini odnoaenja izmeu stvaralaca i korisnika informacije. Njime je odreeno i mjesto i proces selektiranja, obrade, pohranjivanja i prijenosa informacija. Komunikacijski obrazac predstavlja ukupni model drutvenog razumijevanja. Informacija je preduvjet, sredstvo ali i rezultat toga razumijevanja. IV. Elementi nacionalnog kulturnog informacijskog sustava XE "kulturnog informacijskog sustava:elementi nacionalnog"   U razjanjavanju unutarnje strukture kulturnog informacijskog sustava otpo et emo od tehnoloakog aspekta kako bismo od samog po etka pokuaali jasno definirati njegovu naj vrau jezgru i elemente od kojih se, naposljetku, svaki efikasan (nacionalni) informacijski sustav mora sastojati. Meutim, kao ato e se pokazati, ovaj veoma su~en i prazan okvir informacijskog sustava morat emo popuniti specifi no kulturnim subjektima, sadr~ajima i odrednicama kako bismo odredili opseg, slo~enost, ciljeve i funkcije kulturnog informacijskog sustava. U kreiranju nacionalnog integralnog informacijskog sistema posebna se pa~nja mora obratiti na dominantan komunikacijski obrazac koji karakterizira konkretnu zajednicu. Bez njegova razumijevanja taj informacijski sistem nee biti efikasan i nee moi zadovoljiti druatvene potrebe zbog kojih nastaje. Kao ato smo rekli, komunikacijski obrazac odreuje ne samo koje informacije mo~emo smatrati kulturnim informacijama, ve odreuje i gdje e se one nalaziti, tko e ih prikupljati, kako e se obraivati i na koji na in e se pru~ati korisnicima. Analizom dosadaanjih iskustava i postojeih informacijskih sistema u svijetu mo~emo rei da se kulturni informacijski sistemi odreuju ponaj eae kao dijelovi javnog znanja XE "javnog znanja" . Posljedica toga je racionalizacija ukupne druatvene informacijske infrastrukture XE "informacijske infrastrukture"  na institucionalnom i funkcionalnom nivou. To se, opet, ne mo~e postii bez umre~avanja svih institucija koje se bave proizvodnjom, prikupljanjem, obradom i pru~anjem informacija. Obi no se naknadno unutar takvoga sistema (putem komunikacijskog obrasca), vrlo lako dade definirati koje se informacije imaju smatrati kulturnima u u~em smislu. Nadalje, mo~e se rei kako informacijska djelatnost sama po sebi ima izrazito naglaaenu osobinu to no definiranog i razraenog projekta. A to za posljedicu ima to nu, jasnu i razgrani enu podjelu rada unutar nacionalnog integralnog informacijskog sistema. Ako se na nacionalnom nivou kreira cjeloviti on-line sistem kulturnih informacija potrebno je postojanje neke informacijske infrastrukture XE "informacijske infrastrukture"  XE "informacijske infrastrukture:podjela rada" , iji razvoj naj eae uvjetuje sljedeu podjelu rada: ustanove XE "ustanove"  koje se prvenstveno bave stvaranjem, odr~avanjem i a~uriranjem kulturnih baza podataka; neovisno o raspolo~ivim bazama podataka XE "bazama podataka"  razvijaju se javne telekomunikacijske mre~e za prijenos podataka; ponudom i distribucijom baza podataka bave se specijalizirani posrednici, to jest, informacijski servisi XE "informacijski servisi"  (agencije, hostovi), ija je zadaa plasman (prodaja) informacijskih baza korisnicima; proizvodnjom softwarea XE "softwarea"  bilo za stvaraoce baza podataka ili pak za krajnjeg korisnika tih fondova bave se specijalizirane firme ili slu~be. V. Struktura nacionalnog kulturnog informacijskog sustava XE "kulturnog informacijskog sustava:struktura nacionalnog"  XE "kulturnog informacijskog sustava:podjela"   Ukoliko smo unutar prethodnog poglavlja dotaknuli prvenstveno organizacijsko-tehnoloaki sklop koji odreuje neki kulturni informacijski sustav, govorei pak o njegovoj strukturi neminovno doti emo onaj druatveno-komunikacijski koji je znatno airi i kompleksniji. Nesumnjivo je kako (konstitutivni) elementi informacijskog sustava samo okvirno odreuju kulturni informacijski sustav, no tek analiza strukture uspijeva doprijeti do njegove biti, slo~enosti i unutarnje dinamike. Jednako je tako to no kako e podjela aktera i initelja strukture kulturnog informacijskog sustava, istovremeno biti znatno kompleksnija ali i nepreciznija od prethodne. Jednu od moguih podjela donosi Tuman, koju emo u cijelosti preuzeti ali i znatno modificirati i prilagoditi potrebama koje proizlaze iz analize kulturnog informacijskog sustava. Prema ovoj podjeli svaki informacijski sustav se sastoji od: informacijskih subjekata, informacijskog sklopa, opreme (tehni ka i tehnoloaka osnovica informacijskog sustava), te sredine informacijskog sustava. informacijski subjekti XE "informacijski subjekti"  Kad je u pitanju kulturni informacijski sustav, informacijski subjekti i njihovi nositelji mogu biti vrlo razgranati i razli iti. Ponajprije su to kulturne ustanove. XE "kulturne ustanove."  Samo neke od njih imaju izrazitije razvijenu informacijsku djelatnost, dok obi no se njihov vrlo malen broj isklju ivo ili prvenstveno bavi generiranjem i stvaranjem kulturnih informacija. Ukoliko otpo nemo od ovih najmalobrojnijih pod njima obi no podrazumijevamo razne dokumentacijske centre XE "dokumentacijske centre" , arhive, XE "arhive,"  knji~nice XE "knji~nice" , kulturno-istra~iva ke ustanove XE "kulturno-istra~iva ke ustanove" . Nekim kulturnim ustanovama informacijska djelatnost predstavlja vrlo va~an pratei dio djelatnosti. To je obi no posebno to no u slu aju muzeja, galerija ili koncertnih ustanova. Meutim vrlo esto i druge kulturne ustanove  poput kazaliata, XE "kazaliata,"  kulturnih centara XE "kulturnih centara" , umjetni kih akademija XE "umjetni kih akademija" , itd.  sistematski razvijaju informacijsku djelatnost kao nu~ni preduvjet poboljaanja komunikacije s okolinom i unapreivanja svojih ukupnih i primarnih djelatnosti. Kao drugi informacijski subjekt kulturnih informacijskih sustava su razna udru~enja, XE "udru~enja,"  druatva, mre~e XE "mre~e"  na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Ponajprije su to udru~enja knji~ni ara, muzealaca, dokumentarista ali jednako tako i umjetni ko-kulturna udru~enja i mre~e knji~evnika, dramskih umjetnika, prevoditelja, itd. koji vrlo esto razvijaju posebnu i razgranatu informacijsku djelatnost. Naposljetku, trei subjekti kulturnih informacijskih sustava su pojedinci XE "pojedinci"  koji svojim utjecajem i znanjem promi u i izravno utje u na razvoj kulturnih informacijskih sustava. informacijski sklop XE "informacijski sklop"  Drugom sastavnicom i initeljem kulturnog informacijskog sustava naveli smo informacijski sklop. I prema samom nazivu dade se razaznati kako utjecaj takvog sklopa ima dalekose~ne i airoke posljedice. Informacijski sklop, koji obi no ima najvei utjecaj na strukturu kulturnog informacijskog sustava, ponajprije se temelji: na skali druatvenih vrijednosti; na navikama, potrebama i o ekivanjima korisnika kulturnih informacijskih usluga; te, na pravilima i protokolu koji namee sam informacijski sustav. Tako prvi element sklopa odreuje ulogu i zna aj kulturnih informacijskih sustava, drugi element odreuje na in i intenzitet njegova koriatenja, dok e mu trei dati fizi ku i komunikacijsku pojavnost i prisutnost. oprema informacijskog sustava XE "informacijskog sustava:oprema"  Oprema, kao ato smo to ranije pokuaali obrazlo~iti, takoer predstavlja neizostavni dio svakog kulturnog informacijskog sustava. I ona se mo~e razmatrati u svom airem i u~em obujmu. Ukoliko je prvi pristup u pitanju, oprema se gotovo uvijek svodi na ra unalsku opremu. Ukoliko je pak drugi pristup posrijedi, opremi pripada jednako inventar za ureenje prostora i smjeataj fondova, nositelji podataka odnosno mediji komunikacije (na primjer, dokumenti), kao i klasi ne i suvremene tehnike i tehnologije za obradu dokumenata i podataka, te opreme za sve vrste komunikacijskih procesa. sredina informacijskog sustava XE "sredina informacijskog sustava"  Naposljetku, posljednji initelj kulturnog informacijskog sustava je sredina unutar koga je kontekstualiziran i unutar kojega djeluje. Svaki informacijski sustav (pa tako i kulturni) dio je opih razvojnih ciljeva i planova. Stoga i na in na koji je izveden i kako funkcionira mora biti sukladan informacijskim o ekivanjima korisnika i prevladavajuem komunikacijskom obrascu; takoer, i izbor tehnologije mora biti sukladan i povezan s ukupnom informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom. VI. Sastavnice kulturnog informacijskog sustava XE "kulturnog informacijskog sustava:sastavnice"   Ukoliko ~elimo joa viae pojasniti uklapanje pojedinih elemenata kulturnog informacijskog sustava unutar njegove ukupne strukture, neophodno je izlu iti i analiti ki obraditi one njegove odrednice koje imaju povezni ki karakter i koje emo stoga nazvati sastavnicama. One ujedno govore o onim njegovim aspektima koji su i najva~niji i najprepoznatljiviji unutar svakog kulturnog informacijskog sustava. Prva takva sastavnica je kulturna nomenklatura, druga je informacijski format, trea je programska procedura, a etvrta komunikacijski protokol. kulturna nomenklatura XE "kulturna nomenklatura"  Svaki efikasni kulturni informacijski sustav ve samim sobom podrazumijeva viae razli itih kulturnih razdioba i razgrani enja odnosno kulturnih nomenklatura. Ponajprije je to nomenklatura kulturnih djelatnosti, te funkcija, aspekata i vrijednosti koje one poprimaju ili bi trebale poprimiti. Kulturni informacijski sustav, drugim rije ima, ne samo ato tra~i ve i podrazumijeva unutarnju razdiobu onoga ato se ima smatrati kulturom, i izravni je nastavak, posljedica ali i initelj razraenog koncepta kulturnih djelatnosti i metodologije XE "metodologije"  kulturnog praenja XE "kulturnog praenja" , statistike XE "statistike"  i analize. Drugi tip kulturne nomenklature je onaj koji dijeli i klasificira kulturne ustanove i zbivanja. Putem takve nomenklature neke od ustanova i zbivanja e sa injavati nosivi i najva~niji dio institucionalizirane kulture, te e prema tome i njihove aktivnosti (umjetni ke, konceptualne, programske, promocijske, organizacijske, upravne i financijske) gotovo automatski sa injavati najva~niji dio informacijskog potencijala nekog kulturnog informacijskog sustava. Druge ustanove XE "ustanove"  i zbivanja, koje ne ulaze direktno unutar takve nomenklature ili joj pripadaju rubno i sporadi no, sa injavat e tek manji dio tog istog informacijskog potencijala. Trei oblik kulturne nomenklature odnosi se na pojedinca XE "pojedinca"  i kulturne statuse XE "kulturne statuse" . Ova e nomenklatura, stoga, viae-manje propozirati zvanja i profesije, bavljenja i na ine stjecanja pojedinih kulturnih povlastica, prava i obveza. Ujedno e ovaj tip nomenklature precizirati ato se ima smatrati umjetnicima, kulturnom administracijom, kulturnim profesionalcima, ljudima koji rade unutar sustava kulturnog obrazovanja. Drugim rije ima, dati e definicije i sustav umjetni kih i kulturnih zvanja i statusa te time stvoriti jedan od osnovnih preduvjeta uspostavljanja kulturnih indikatora, kulturne statistike, analize, praenja i istra~ivanja. informacijski format XE "informacijski format"  Druga sastavnica kulturnog informacijskog sustava je informacijski format. Svaki informacijski proces uvijek se zasniva i konkretizira zahvaljujui upravo formatu unutar koga su odreeni unutarnji raspored i opa forma podataka. Bez takvog odreenja podacima se ne bi mogla pridjeljivati to na zna enja, a bez toga bi ujedno bio nemogu bilo koji informacijski proces, kao i rezultati tog procesa. Upravo, stoga, informacijski format i mo~emo definirati kao opi oblik zapisa podataka, jednako kao i opis, raspored i odreenje svih elemenata koji podatke pretvaraju u zna enjsku cjelinu. Unutar kulturnog informacijskog sustava broj formata koji se rabi i primjenjuje obi no je izvanredno velik. Neki od njih su to no propozirani, a neki se formiraju spontano. Kako je unutar suvremenih oblika komuniciranja standardizacija zapisa podataka izuzetno va~an faktor razmjene, preuzimanja, kumulacije i pre-formatiranja podataka, velika nastojanja se trajno ula~u u njihovo ato vee ujedna avanje. S druge je strane neminovno i normalno da je najvei njihov dio i unato  tome naporu neujedna en i posve specifi an. programska procedura XE "programska procedura"  Trea sastavnica informacijskog sustava je programska procedura ili bolje re eno programske procedure. Naime, unutar svakog kulturnog informacijskog sustava s podacima se neato zbiva. Oni se upisuju, pohranjuju, tra~e, obrauju i transformiraju. I sve se to zbiva upravo zahvaljujui itavom nizu programskih procedura koje daju ~ivot i unutarnju dinamiku podataka unutar sustava. Premda programske procedure, kako se dade zaklju iti iz prijaanjih dijelova ove rasprave, odreuju tek jedan dio ukupne strukture informacijskog sustava, sve donedavno mu se pridavao najvei zna aj i pa~nja pa se usustavljivanje kulturnih informacijskih sustava vidjelo ponajviae na ovoj razini. Danas je posve ve jasno kako je ovaj dio onaj  najvidljiviji i najoperativnji dio, ali je, zapravo, u potpunosti posljedica i rezultat odreenja i standarda koji su prethodno utemeljeni unutar kulturne nomenklature i informacijskih formata. komunikacijski protokol XE "komunikacijski protokol"  XE "komunikacijski protokol:razine druatvena"  XE "komunikacijski protokol:razine informati ka"  Kona no, etvrta najva~nija sastavnica kulturnih informacijskih sustava je komunikacijski protokol. Ovu sastavnicu mo~emo promatrati na dvije razine: Ponajprije na druatvenoj, na kojoj ustanovljeni komunikacijski protokoli odreuju tko e potra~ivati, a tko davati informacije, tko e ih sakupljati, a tko razaailjati. Taj isti protokol odreuje i na ine i sredstva na koji e se to obavljati i odvijati, te naposljetku (zahvaljujui vlastitom perzistiranju kroz du~e vremensko razdoblje) odreuje i razinu i kvalitetu informacijska o ekivanja, potreba i navika. Na drugoj, informati koj razini, komunikacijski protokol se prepoznaje kako u raznim pravilima koja mora poznavati i poativati korisnik ra unarske opreme prilikom njena koriatenja, tako i prigodom bilo koje ra unarske manipulacije ili transakcije podataka unutar nekog informacijskog sustava ili izvan njega. VII. Razdioba kulturnih objekata XE "kulturnih objekata:razdioba"  i kulturne grae XE "kulturne grae:razdioba"   Prije no ato proanaliziramo vrste baza podataka unutar nekog kulturnog informacijskog sustava (koje, nesumnjivo uvijek sa injavaju onaj njegov najva~niji i centralni dio), potrebno je barem poneato rei i o tipoloakoj razdiobi kulturnih objekata koja se izvodi iz razdiobe kulturnih dobara. Naime, upravo na temelju te razdiobe postaje posve jasno kakve je sve baze podataka nu~no uspostaviti i meusobno povezati, ukoliko ~elimo imati dobro uspostavljen i razvijen kulturni informacijski sustav. Kulturni objekti se obi no razvrstavaju u etiri skupine: Prvi tip kulturnih objekata XE "kulturnih objekata:ambijentalni"  XE "kulturnih objekata:auditivni"  XE "kulturnih objekata:vizualni"  XE "kulturnih objekata:tekstualna graa"  su ambijentalni, prostorni ili plasti ni objekti. Tipi ni primjeri takvih objekata su skulptura, reljef, spomenik, predmeti svakodnevnog ~ivota ali i graditeljski i prirodni objekti i cjeline. Drugi tip sa injavaju takozvani auditivni objekti. Tipi an primjer su plo e, kazete, kompaktni diskovi, itd. Treu vrstu sa injavaju vizualni objekti. Naj eai primjeri takvih objekata su crte~i, grafike, slike, film, video. Dok etvrtu, i u informacijskom smislu nesumnjivo najva~niju i najbrojniju grupu kulturnih objekata, sa injava tekstualna graa. Ono ato je odmah va~no napomenuti jest dobro poznata injenica kako svi prethodno navedeni tipovi kulturnih objekata uvijek imaju svoj informacijski odjek unutar tekstualnog zapisa. Otud i nastaje njegova neosporna hijerarhijska nadreenost, premda se esto i ostali tipovi kulturnih objekata meusobno kombiniraju, tako knjiga mo~e biti, na primjer, ilustrirana i popraena umetnutom gramofonskom plo om. VIII. Vrste baza podataka XE "baza podataka:vrste"  unutar kulturnog informacijskog sustava  }elimo li to no odrediti ato je baza podataka, mo~emo rei kako je ona skup istovrsnih, strojno itljivih podataka s viaestrukom namjenom. Ukoliko su baze podataka upisane na disk ili neku drugu jedinicu s direktnim pristupom, a te podatke mo~e koristiti vei broj korisnika posredstvom lokalnih ili udaljenih ra unala onda govorimo o banci podataka. Sredianja va~nost baza i banaka podataka unutar nekoga informacijskog sustava proizlazi upravo iz njihovih netom spomenutih karakteristika: mnoatvo podataka; unutarnja strukturiranost i ureenost podataka; transformabilnost i airoka primjenjivost podataka; lak pristup i transakcija podataka. Kad se govori o integralnom informacijskom sistemu u kulturi, posebna pa~nja se mora posvetiti kvaliteti, vrsti ili tipu baza podataka. To je ujedno prva mogua njihova podjela. Opi trendovi razvoja baza podataka u svijetu pokazuju kako se sve viae stvaraju izvorne baze podataka koje korisnika, za razliku od referentnih baza podataka, ne obavjeatavaju o mjestu ili izvoru gdje se informacija nalazi, ve mu osiguravaju izvorne podatke ili sam dokument. Dakako, to je tek prva mogua i najgrublja podjela baza podataka. Ukoliko je ~elimo barem djelomi no pojasniti i u initi preciznijom mo~emo rei sve baze podataka obi no dijelimo na: baze podataka, baze dokumenata XE "baze dokumenata" , te baze znanja. XE "baze znanja."  Prva vrst pripada referentnoj vrsti baza podataka, druga izvornoj, dok trea ini posebni i samostalni tip baze podataka. Joa finija analiza svake od navedenih vrsta baza podataka, ponovno uspostavlja podgrupe ili podtipove. Tako se baze podataka dijele na bibliografske baze podataka i referalne baze podataka: bibliografske baze XE "bibliografske baze"  podataka ine podaci o dokumentima ato su strukturirani prema pravilima nekog informacijskog formata. Kao izvori podataka se naj eae koriste knjige, asopisi, lanci iz asopisa, izvjeataji projekata, izvjeataji s konferencija i skupova, geografske karte, itd. referalne baze XE "referalne baze"  podataka sadr~e reference gdje se dokument nalazi, ponaj eae s njegovim sa~etkom. baze dokumenata se dijele na numeri ke, tekstualne, full text, slikovne i multimedijalne: numeri ke baze XE "numeri ke baze"  podataka sadr~e informacije izra~ene u obliku tablica ili brojaka. Naj eae sadr~avaju statisti ke podatke. tekstualno/numeri ke baze XE "tekstualno/numeri ke baze"  podataka sadr~e ne samo statisti ke ili numeri ke podatke ve i detaljne komentare koji se na te podatke odnose. full tekst baze XE "full tekst baze"  podataka ine korisniku dostupan ukupni (integralni) tekst dokumenta, ime se obi no u potpunosti ili djelomi no rjeaava potreba nabave izvornog, primarnog dokumenta. slikovne i multimedijalne baze XE "slikovne i multimedijalne baze"  podataka i informacijski izvori pohranjuju slike, kombiniraju najrazli itije podatke (slikovne, zvu ne, tekstualne bilo u stati kom ili dinami kom vidu) te ine korisniku dostupan uvid i u dokumente kao ato su slike, fotgrafije, filmovi, mape, odnosno objekte koji se mogu bilje~iti putem ovih medija. Same slike bilje~e se na opti kom mediju (kao ato su na primjer, video disk ili kompakt disk ili sadr~aje dustupne internetom). baze znanja XE "baze znanja" , odnosno, ekspertni sustavi su baze podataka koje su u stanju donositi odluke i automatski rjeaavati probleme odreenog tipa, i to na upit korisnika. Za donoaenje odluka i rjeaavanje kompleksnih problema koriste umjetnu inteligenciju i tehnike prikaza znanja, to jest, raspolo~iva znanja eksperata i njihove metode za rjeaavanje problema. Za kulturni informacijski sustav primarnu vrijednost i va~nost imaju baze podataka koje pripadaju prvom tipu, te posebno drugom. Unutar drugog tipa najveu primjenu i najdinami niji razvoj bilje~e tekstualno-numeri ke baze podataka, te full tekst baze podataka. Baze znanja zbog vrlo velike cijene koatanja, velike unutarnje slo~enosti, te relativno dugog razdoblja njihove izrade, zasad nemaju aire zna enje i uporabu, premda postoje nagovjeataji aire primjene, u skoroj budunosti, unutar kulturnih poslovnih informacija (posebno u izboru najpovoljnijih kulturnih izvora financiranja). Ukoliko primijenimo jednu posve druga iju podjelu, i to podjelu prema namjeni baza podataka unutar jednog kulturnog informacijskog sustava, ta podjela ih klasificira na sljedei na in: 1. javne baze podataka XE "javne baze podataka"  Obi no je cilj svake kulturne politike u initi fondove znanja i informacija javnim i otvorenim. Upravo, stoga, i baze podataka koje se nalaze ili se razvijaju u bibliotekama, muzejima, arhivima, dokumentacijskim centrima su dostupne najrazli itijim vrstama korisnika. S druge strane, upravo zbog ovakvog druatveno priznatog karaktera otvorenih baza podataka, jedan (ili najvei) dio njihova uspostavljanja ili odr~avanja financira se kao dio javnih kulturnih troakova. Kriterij koji navedene baze podataka moraju zadovoljiti jest imanje airoke druatvene vrijednosti, te poticanje druatvenog razvoja. 2. poslovne baze podataka XE "poslovne baze podataka"  Ove baze podataka obi no stvaraju pojedine kulturne ustanove kako bi unaprijedile i olakaale vlastito funkcioniranje i komunikaciju s okolinom. Ustanove koje ih razvijaju su obi no kulturni centri, koncertne dvorane, ali i kazaliata, distributeri filmova, itd. Radi se obi no o zatvorenim bazama podataka, koje same rijetko imaju komercijalnu vrijednost ili se ona vidi kao drugotna i izvedena. Umre~avanje ovakvih baza podataka uvelike olakaava proces dogovaranja i ugovaranja kulturnih zbivanja. 3. baze podataka za kulturno praenje, planiranje i razvoj XE "baze podataka za kulturno praenje, planiranje i razvoj"  Iako se svaka osmialjena kulturna politika brine o cjelovitom razvoju vlastitog informacijskog sustava, a onda i svim trima spomenutim vrstama baza podataka, ipak je ova posljednja vrsta direktno u njenoj slu~bi i predstavlja joj neophodnu podraku u svakodnevnom funkcioniranju. Ovakve baze podataka moraju omoguiti utemeljeno odlu ivanje na podru ju kulture, lakai probir kulturnih prioriteta, lakae definiranje instrumenata kulturne politike, bolju povezanost i lakau komunikaciju s inozemstvom, itd. IX. Ciljevi i funkcije kulturnog informacijskog sustava XE "kulturnog informacijskog sustava:ciljevi i funkcije"   Obi no se ciljevi i funkcije nekog informacijskog sustava preciziraju na samom po etku rasprave ili analize takvoga sustava. Mi smo, namjerno, ostavili ovaj dio naaeg izlaganja za kraj. Naime, iz svega ve izre enog, ciljevi i funkcije bi se morali ve nametnuti sami pa bi ih stoga trebalo samo pobrojati i sistematizirati. }elimo li ipak, naposljetku, napraviti takvu sistematizaciju i ~elimo li ih nabrojati, ukratko, navedeni ciljevi i funkcije kulturnog informacijskog sustava bili bi slijedei: omoguiti povezivanje i optimalno koriatenje ukupnih kulturnih informacijskih resursa XE "informacijskih resursa" ; olakaati proces formuliranja i transformiranja ukupne kulturne politike i njenih mjera; omoguiti utemeljeni proces donoaenja kulturnih odluka i procesa odlu ivanja; pomoi proces financijskog, informacijskog i organizacijskog osamostaljivanja kulturnih ustanova i pojedinaca; omoguiti uspostavljanje koherentne kulturne statistike XE "kulturne statistike"  i sustava kulturnih indikatora XE "kulturnih indikatora"  na svim kulturnim razinama; omoguiti proces kratkoro ne, srednjoro ne i dugoro ne evaluacije XE "evaluacije"  u inaka mjera i akcija kulturne politike. Nabrojali smo, dakako, samo one osnovne ciljeve i funkcije. Ukoliko bismo ih htjeli posve iscrpno navesti vjerojatno bi im se broj popeo na viae desetaka, jer svaki kulturni proces ima izrazito va~nu informacijsku dimenziju, koja sama po sebi obvezuje kulturni informacijski sustav. Zadovoljenje navedenih ciljeva, meutim, vrlo je teako postii upravo stoga jer oni najveim dijelom supsumiraju ogromnu raznolikost i heterogenost vrste, sadr~aja i oblika kulturnih informacija, a koje sve moraju biti zastupljene unutar obuhvatnog sustava kulturnih informacija. f:: KULTURNA POLITIKA I PRISTUPI KULTURNOJ RAZNOLIKOSTI XE "KULTURNOJ RAZNOLIKOSTI:pristupi"   I. etiri pristupa kulturnoj raznolikosti  Unutar brojne literature koja postoji  a vezana je uz podru je  upravljanja kulturnom razli itoau XE "kulturnom razli itoau"  (management of cultural diversity)  razvijena su etiri klju na pristupa. Autor, kao ato je Wolfgang Welsch, velik je dio svoje pa~nje posvetio njihovoj razdiobi i razumijevanju. Znajui kako su oni esto suprotstavljeni ali i unutar sebe proturje ni, kako u mnogome ne slijede neku unutarnju razvojnu nit, te iskazuju viae nagomilane probleme, koji proizlaze iz svakodnevnih iskustava a mnogo manje koherentan i potpuno domialjen (te prakti no potvren) niz odgovora  napravit emo kratak pregled druatvene pozadine koja je dovela do njihove pojave i uobli avanja. Jednako tako, pokuaat emo rasvijetliti osnovno i dodatno zna enje pojmova kojima su definirani, te pojasniti teorijske osnove, metodoloake pristupe i discipline (podru ja) koja su uz njih vezana. 1.multikulturalizam XE "multikulturalizam"  `ira uporaba tog termina mo~e se zamijetiti koncem aezdesetih godina proalog stoljea. Od tog razdoblja pa sve do danas taj termin ozna ava obvezu poglavito kulturnih i obrazovnih autoriteta u definiranju politika, mjera, akcija i inicijativa, kojima se omoguava raznim kulturama razviti se, na istom ili susjednom teritoriju, s drugim kulturama unutar jedne zemlje. Meutim, brz proces imigracije XE "proces imigracije"  koji je u to vrijeme dijelom svakodnevice veine zapadnoeuropskih zemalja, aktualizirao je zna enje pojma na dva razli ita na ina. Ponajprije, kao politiku prema imigrantima koji se vrlo esto zovu i  novim manjinama . Sama ta politika proala je etiri faze: fazu isklju enja ili djelomi nog isklju enja (u aezdesetima); fazu asimilacije (u ranim sedamdesetima); fazu diferencijacije (u kasnim sedamdesetima); te fazu pluralisti kog uklju enja (od kasnih osamdesetih). U isto vrijeme, takozvane autohtone manjine, uo avajui te procese, dodatno revitaliziraju vlastiti kulturni identitet XE "kulturni identitet"  te tra~e svoja kulturna prava i mogunosti. XE "kulturna prava i mogunosti."  Unekoliko se i u njihovu slu aju ponavljaju sli ne faze unutar slu~benih politika (poglavito kulturnih i obrazovnih) kao kad je rije  i o takozvanim novim manjinama. Termin se ponajviae ve~e uz osiguranje istih druatvenih i kulturnih mogunosti svim kulturama koje sa injavaju neku zemlju. Prema tome, nije e se njihova hijerarhizacija i vertikalni raspored. Prema nekim zastupnicima, multikulturalizam XE "multikulturalizam:pristupi"  je dinami ki pristup kojim se definira prvenstveno proces razmjene kulturnih vrijednosti i postignua. Uslijed airoke i vrlo duge uporabe (ostaje dominantnim terminom kad se ozna uje ukupno podru je kulturne razli itosti i danas), pristup postaje sastavnim dijelom brojnih europskih kulturnih i obrazovnih politika, ali je ujedno i sredstvo njihove provjere i evaluacije u poativanju osnovnog demokratskog prava na razli itost i njeno izra~avanje. Unutar spomenutih politika posebna je pa~nja na zakonodavnim, financijskim, infrastrukturnim i programskim pitanjima. Kako se termin prvenstveno rabi u opisivanju kulturnih uvjeta unutar neke pojedina ne zemlje, njime se, ustvari, gotovo uvijek, kada su europske prilike posrijedi, definira suodnos izmeu takozvane dominantne, prevladavajue, veinske kulture  ato je pak obi no sinonimno s nacionalnom kulturom  prema onim nedominantnim ili manjinskim kulturama. S obzirom na to, prepoznat je kao stati ki pristup, i to poglavito iz dva razloga: Ponajprije jer podrazumijeva kako ve uspostavljena hijerarhija kultura unutar neke zemlje ne mo~e biti bitno promijenjena ili transformirana. I, stoga, jer naglasak nije na razmjeni vrijednosti i postignua meu kulturama, ve upravo obrnuto: na njihovoj zaatiti (koja varira od na ela, takozvane, pozitivne diskriminacije, preko kulturne autonomije do manjinskih prava u najairem smislu). Unato  nekim nesumnjivim pozitivnim posljedicama takve politike, ipak je uo eno kako ona u prvoj fazi dovodi do kulturne izolacije XE "kulturne izolacije" , ponekad i getoizacije XE "getoizacije" , dok na du~i rok vodi postupnoj asimilaciji XE "asimilaciji" . U osnovi tog pristupa stoji teorija kulturnog relativizma XE "teorija kulturnog relativizma"  odnosno kulturnog partikularizma XE "kulturnog partikularizma:teorija"  (s predstavnicima, mahom antropo-lozima, kao to su Ruth Benedict XE "Benedict, Ruth"  ili Margaret Mead XE "Mead, Margaret" ). Tom se teorijom sugerira ne samo kako je svaka kultura poseban entitet, ve nepostojanje prave usporedivosti meu razli itim kulturama, a time, niti mogunosti izvanjskog razumijevanja ili vrednovanja. Pitanje kulturne dinamike je definirano ali i determinirano unutarnjim kulturnim potencijalom i vrijednostima, dok se za pitanje suodnosa ili komunikacije meu kulturama smatra kako je od drugotne va~nosti. Kako, dakako, razne kulture nisu meusobno izolirane ve su izlo~ene stalnim (meu)djelovanjima i utjecajima (kulturnim, politi kim, gospodarskim), nu~no se namee zaklju ak o potrebi donoaenja potrebne politike ili pristupa kojim bi se razli ite kulture, koje tvore odreenu zajednicu, na elno postavile u ravnopravan polo~aj ali i (meusobno) zaatitile. S obzirom na takav teoretski predlo~ak, multikulturalizam XE "multikulturalizam"  kao pristup polazi od dviju pretpostavki: kulture koje sa injavaju neku zajednicu u najva~nijem su ve definirane; te je s obzirom na to, potrebno stvoriti i regulirati dostatni okvir (mahom kulturni i politi ki) u koji e se dobrovoljno  uklopiti a koji e im jam iti daljnji opstanak i razvoj. Zanemarujui projekcijsku, komunikacijsku i transformacijsku bit kulture, taj pristup zastupa stavove redukcijskog (stati kog) funkcionalizma XE "redukcijskog (stati kog) funkcionalizma" , i to trojako: Ponajprije zato jer pojedinu kulturu i njene pripadnike sagledava stati ki, to jest, unutar ve definirana komunikacijskog i druatvenog prostora (koji je naj eae izoliran ili diferenciran). Zatim, stoga, ato su u srediatu pozornosti pitanja koja su u naju~oj vezi s pitanjima, takozvane, kulturne heterogenosti, XE "kulturne heterogenosti,"  dok su pitanja opeg druatvenog statusa, poput onih o gospodarskoj neravnopravnosti pojedinih dijelova druatva ili njihovog neravnopravnog sudjelovanja unutar pojedinih politi kih, druatvenih i gospodarskih ustanova  ostavljena po strani. Te, stoga, jer naglasak nije na participaciji pojedinih kultura i njihovih pripadnika unutar procesa izgradnje pojedinih druatvenih politika, procedura i ustanova ve na njihovu uklapanju u njih. 2. interkulturalizam XE "interkulturalizam"  Termin ulazi u airu uporabu u drugoj polovici sedamdesetih i tijekom osamdesetih proalog stoljea, usporedo s dinamiziranjem europskih integracijskih procesa. U istom razdoblju ja a svijest o sve veoj ekonomskoj va~nosti kulture u cjelini i kulturnih djelatnosti (posebno kulturnih industrija XE "kulturnih industrija" , te, unutar njih, audiovizualnog podru ja). Mnoge od zapadnoeuropskih zemalja smatraju te djelatnosti sastavnim dijelom uslu~nog sektora. To je takoer razdoblje u kojem se uo ava pozitivno djelovanje kulture na razvoj turizma, transporta i komunikacija, obrazovanja XE "obrazovanja"  te posebno na razvoj gradova i manje naseljenih podru ja. U isto vrijeme pada i ja anje zna enja privatizacije u kulturi XE "privatizacije u kulturi" ; naglaaeni su zahtjevi za samostalnim djelovanjem kulturnih ustanova XE "kulturnih ustanova" ; uvoenje tehnika iji je cilj poveanje u inkovitosti unutarnjeg funkcioniranja kulturnih ustanova i projekata (kao ato je to kulturni menad~ment XE "kulturni menad~ment" ). Nadasve, to je razdoblje poveanja va~nosti nadnacionalnih fondova za kulturu XE "fondova za kulturu" , poglavito onih Europske zajednice XE "Europske zajednice"  koji koncem osamdesetih postaju najva~niji izvori takve vrste u Europi. Razdoblje karakterizira i sve intenzivnija rasprava o kulturnim identitetima u Europi (nacionalnim, regionalnim, lokalnim) s obzirom na sve ja e, dublje i opse~nije europske integracijske procese XE "integracijske procese" . Termin nastaje prvenstveno uslijed kritika vezanih uz stati ku narav multikulturnog pristupa. Upravo stoga, prvenstvena zadaa tog pristupa jest definiranje potencijalnih dinami kih meuodnosa te uzajamnog utjecaja razli itih kultura, uglavnom unutar jedne zemlje. Interkulturalizam XE "Interkulturalizam"  se zala~e za jednaka prava i mogunosti XE "jednaka prava i mogunosti"  dijaloga za sve kulturne grupe XE "grupe:autohtone"  XE "grupe:imigrantke"  XE "grupe:manjinske"  u dodiru  i autohtonih i onih imigrantskih, bilo veinskih ili manjinskih. Unato  tome ato je osnovna svrha termina bila ozna iti meuodnose razli itih kultura na nacionalnoj, odnosno, meunarodnoj razini, od druge polovice osamdesetih njegovo zna enje sve se viae i ubrzano vezuje uz meunarodnu razinu. Na toj razini obi no iskazuje dinamiku bilateralnih i multilateralnih kulturnih odnosa u dugom vremenskom luku  od proalosti do budunosti. Nastajui kao svojevrsna kritika multikulturalizma XE "multikulturalizma:kritika" , interkultu-ralisti ki pristup s jedne strane pokuaava prevladati kulturni relativizam, a s druge redukcijski (stati ki) funkcionalizam XE "redukcijski (stati ki) funkcionalizam" . Prevladavanje kulturnog relativizma XE "kulturnog relativizma" , prvenstveno se vidi u procesu kulturne sinteze koji ne samo ato je trajni proces, ve omoguuje rekontekstualiziranje pojedinih kultura te stvara pretpostavku njihovog boljeg razumijevanja, ali i stvaranje novih kulturnih vrijednosti, XE "kulturnih vrijednosti,"  koncepata i formi. Teorijski zastupajui stavove komunikacijskog interakcionizma XE "komunikacijskog interakcionizma" , zapravo se pribli~ava stavu kako je kulturni proces na airem planu istovjetan s procesom civilizacije XE "civilizacije" , unutar kojeg se multiplikacijom ovisnosti meu ljudima  za ato je eksplikacijski zadu~ena procesna sociologija  stvara pretpostavka ali i zahtjev za  kontroliranim i ljubaznim meuljudskim ponaaanjem. Takvo ponaaanje opet ovisi o skupu zajedni kih vrijednosti, na ela i pravila koje bitno ne mogu dovesti u pitanje niti kulturne razli itosti, niti drugi oblici socijalnih dihotomija XE "socijalnih dihotomija"  (individualno i grupno, muako i ~ensko, dominantna i podreene klasa, tradicionalne i moderna zajednice). S druge strane, teoreti ari poput Alvina W. Gouldnera XE "Gouldner, Alvina W." , Pierrea Bourdieua, Jamesa S. Colemana ili Roberta D. Putnama XE "Putnam, Roberta D." , uo avaju kako se kulturni, odnosno,  socijalni kapital XE "socijalni\ kapital"  pojedinaca ili grupa ne da mehani ki derivirati iz su~enog poimanja  kulturne pripadnosti  premda ona svakako ima va~an utjecaj  jer je dinami ki i kompleksno strukturirana. Upravo takve kategorije dovode do maksimalnog proairenja pojma kulture, bilo stavljanjem u srediate pozornosti specijaliziranog znanja XE "specijaliziranog znanja"  (unutar post-strukturalisti kog pristupa druatvenim znanostima), bilo naglaaavanja zna enja odnosa meu ljudima (unutar neoklasi nog pristupa druatvenim znanostima). I dok je, kako tvrdi Bourdieu, kulturni kapital ovisan o znanstvenoj spoznaji i tehnoloakom napretku, ukupnom obrazovnom sustavu te meugeneracijskom prijenosu vrijednosti, onaj socijalni, prema Colemanu, ovisi o sustavu obveza i o ekivanja, veli ini informacijskog potencijala druatvenih aktera XE "informacijskog potencijala druatvenih aktera" , na inu procesuiranja normi i efikasnosti sankcija pri njihovoj povredi te o karakteru i osobinama druatvenog autoriteta. Trea struja smatra kako interkulturalisti ki pristup samo na novi na in reaktualizira i inovira teoriju kulturne evolucije u vidu dinami kog evolucionizma XE "dinami kog evolucionizma"  i ne samo ato je u bitnom ne nadilazi (ato mu je ina e intencija), ve ju i potvruje. Potkrepu svojim stavovima nalaze prvenstveno unutar  europskog integracijskog iskustva XE "europskog integracijskog iskustva"  koje, s jedne strane, karakterizira ubrzavanje (tako karakteristi no europskog) procesa stapanja, odnosno, asimilacije manjih kultura i etni kih zajednica (poglavito imigrantskih) unutar onih veih; a s druge strane, valorizacija nacionalnog principa kao vrhunskog dobra. Utoliko stvaranje europskog kulturnog, a poglavito medijskog prostora, te e tako sporo, neu inkovito i na nepredvidiv na in jer je  u pitanju teako rjeaiv problem stvaranja kolektivnog identiteta XE "kolektivnog identiteta"  za raznoliko stanovniatvo kojemu su izgradnja nacije i dr~avnosti i nadalje klju na na ela sociokulturne i politi ko-ekonomske kohezije . Interkulturalisti ki XE "Interkulturalisti ki"  pristup prema tom stajaliatu: na ispod-dr~avnoj razini, omoguava ubla~avanje sukoba i animoziteta te stvaranje  ozra ja suradnje meu razli itim kulturama; dok na nad-dr~avnoj razini reaktualizira i na nov na in dinamizira i dimenzionira odnose i interese meu pojedinim (mahom nacionalno definiranim) kulturama. 3. transkulturalizam XE "transkulturalizam"  Pojava i koriatenje termina bilo je i jest pod utjecajem procesa globalizacije. XE "globalizacije."  Taj je proces uvjetovan prvenstveno:  poveanjem broja meunarodnih agencija i institucija, poveanjem globalnih oblika komuniciranja, prihvaanjem jednoobraznog globalnog vremena, razvijem globalnih natjecanja i nagrada, razvojem standardnog poimanja prava ovjeka i graanina XE "prava ovjeka i graanina"  . U Euro XE "Eurokontekst" pi je taj proces doveo do dva osnovna tipa rasprava: Unutar prve najvea je pa~nja joa jednom posveena pitanjima europskog identiteta XE "europskog identiteta"  i europskih vrijednosti XE "europskih vrijednosti"  koje su mahom pronaene u ljudskim pravima XE "ljudskim pravima" , temeljnim slobodama, XE "temeljnim slobodama,"  ustavnoj demokraciji XE "ustavnoj demokraciji" , mir XE "mir" u i odustajanju od nasilja XE "nenasilja" , poativanju drugoga, ljudskoj solidarnosti, XE "solidarnosti,"  ravnomjernom razvoju, podjednakim mogunostima, principu racionalnog mialjenja i ponaaanja. U isto vrijeme, druga rasprava vodila je u sasvim prakti nom smjeru: uspostavljanju europskog kulturnog tr~iata. XE "uspostavljanju europskog kulturnog tr~iata."  To je pitanje odreeno kao klju no za o uvanje unutarnje europske kulturne dinamike, ozbiljno na ete zbog preplavljenosti ameri kim XE "ameri kim"  audiovizualnim proizvodima XE "audiovizualnim proizvodima" . Kona ni rezultat: iz godine u godinu raste broj kulturnih projekata koji se odvijaju kao koprodukcije XE "koprodukcije"  ili zajedni ka ulaganja na meunarodnoj i transnacionalnoj osnovi i to uz financijsku XE "financijsku"  potporu meunarodnih organizacija (prije svega Europske unije) XE "Europske unije)"  i meunarodnih fondova XE "meunarodnih fondova" . Transkulturalizam XE "Transkulturalizam"  tra~i i zala~e se za dosljedno pridr~avanje i poativanje najviaih dostignutih europskih vrijednosti XE "europskih vrijednosti"  i standarda unutar svakog kulturnog meuodnosa i unutar bilo kojeg vida kulturne suradnje. U isto vrijeme, taj pristup smatra kako kulturno stvaralaatvo XE "kulturno stvaralaatvo"  odreuju vrijednosti koje nisu vezane samo ili poglavito uz jednu posebnu kulturu, ve uvijek reprezentiraju i prenose vrijednosti koje su temeljem europske tradicije i imaju univerzalnu vrijednost. Tendencija je termin sve viae vezati uz nastanak i brzo airenje takozvanih transnacionalnih kultura XE "transnacionalnih kultura"  ali i transnacionalne kulturne orijentacije. I u jednom i u drugom slu aju kulturni akteri u svome djelovanju upravljeni su preko nacionalnih granica i to prema vrlo velikim kulturnim tr~iatima  europskom, odnosno, globalnom XE "globalnom" . U isto vrijeme, termin se koristi kako bi ozna io tendenciju poglavito unutar europske kulturne produkcije u kojoj sve viae gubi na va~nosti takozvana nacionalna crta pojedinih umjetni kih djela ili kulturnih proizvoda  kao njihova primarna vrijednost, a sve viae prete~e recepcijska otvorenost i komunikativnost. Teorijska osnova trasnskulturalizma s jedne strane oslanja se na uvide teoreti ara koji se bave  povijeau europskih ideja dok je s druge, u jednakoj mjeri, ovisna o razmatranjima koja problematiziraju pojavu i mehanizme funkcioniranja  globalne kulture . Nasuprot kulturnog univerzalizma stoji pragmati ni kulturni merkantilizam XE "merkantilizam" . Oni prvi (u koje mo~emo ubrojiti Paula Valryja, Edgara Morina, XE "Morina, Edgara"  Petera Sloterdijka, Konrada Paula Liessmanna) uglavnom polaze od ideje europskog zajedniatva, koja nasuprot devetnaestostoljetnog naglaska na jeziku i teritoriju kao osnovici etni kog identiteta europskih naroda, XE "identiteta europskih naroda,"  stavlja u prvi plan europsku povijest i kulturu. Meutim, europska povijest i kultura ne promatraju se kao ukupnost zbivanja i artefakata jednog kontinenta ve kao suodnos bitnih vrijednosti i stremljenja koji oli avaju  duh Europe XE "duh Europe"  kao  svjetski duh . Ta hegelijanska, XE "hegelijanska,"  odnosno, svjetsko-povijesna perspektiva pokuaava nai oslonce svom mialjenju u tvrdnji kako je europska povijest bitno svjetski projektno odreena: bilo polazei od ozbiljenja ideje maksimalizacije XE "ideje maksimalizacije" , jer  posvuda gdje je zavladao europski duh javlja se maksimum potreba, maksimum rada, maksimum kapitala, maksimum prihoda, maksimum ambicije, maksimum moi, itd., maksimum veza i razmjena ; bilo ozbiljujui eurotvornost u mehanizmu prijenosa politi ke moi Carstva, koje tradicionalno u osnovi ima rimsku ideju o svjetskoj vladavini, a koju u posljednje vrijeme zamjenjuje ideja europske federacije; bilo temeljei se u ozbiljenju ideje univerzalizma ljudskih prava koji je putem institucionalizacije uma  probio granice religioznog ili etni kog podrijetla . Ali, transkulturalizam XE "transkulturalizam"  kao pristup u joa je veoj mjeri ovisan o onim vrijednostima, duhovnim strujanjima te specifi nim kulturnim, odnosno, civilizacijskim fenomenima koji tvore  unutarnji itinerer europskog identiteta , a koji nastaje uslijed gore navedenih procesa. Tomu teako iscrpivom i gotovo nu~no nepotpunom itinereru s podjednakim pravom pripada nasljee gr kog i rimskog humanizma XE "humanizma" , judaizam i kraanstvo, renesansa, znanstveni racionalizam, liberalna misao, industrijska revolucija, romantizam, socijalisti ko u enje kao i ustavna demokracija, koncepcija politi kog ureenja u obliku dr~ave-nacije, poativanje principa podjednakih mogunosti, vrijednosti graanske solidarnosti XE "solidarnosti" , mir i odustajanje od nasilja. Odatle  ve odavno postoji neato kao europski mentalitet koji obilje~ava sve europske nacije , pa time, kako ka~e Jos Ortega y Gasset XE "Jos Ortega y Gasset" ,  u svima nama Europljanin daleko prete~e nad Nijemcem, `panjolcem, Francuzom&  . Moglo bi se rei kako je Immanuel Walerstein klju ni teoreti ar koji povezuje prvu i drugu struju. On, naime, svojim dijelom obnavlja staru teoriju o suodnosu centra, polu-periferije i periferije, te na tragu Fernanda Braudela XE "Braudel, Fernanda"  razvija metodologiju historijske sociologije XE "historijske sociologije"  kako bi objasnio uspostavljanje i funkcioniranje  modernog svjetskog sustava kao novovjekog europskog izuma. S druge strane Roland Robertson, sociolog koji je razradio proces globalizacije, polazi od injenice postojanja svjetskog sustava, ali isti e kako se proces globalizacije XE "globalizacije"  zbiva iza lea njegovih sudionika, tek jednim manjim dijelom ovisi o njihovoj volji, te dovodi u pitanje teoriju o odnosu centra i periferije. Proces globalizacije nije toliko posljedica ukupnih odnosa meu dr~avama, koliko faktor olakaavanja i ubrzavanja procesa njihove meu-razmjene. Odatle proces globalizacije uspostavlja i globalnu kulturnu meupovezanost, odnosno svijet kao prostor stalne kulturne interakcije i razmjene XE "kulturne interakcije i razmjene" . Taj proces istovremeno uzrokuje kulturnu homogenizaciju i dezintegraciju jer stavlja u poziciju kontakta i kulturne razmjene kulture, koje su u veoj ili manjoj mjeri bile izolirane, a koje sada ubrzano moraju stvoriti mnogo slo~eniju sliku kulture drugih, ato samo djelomi no uspijeva te uzrokuje mjere obrane kulturnog identiteta. S druge strane, nastaje posve nova takozvana transnacionalna kultura XE "transnacionalna kultura" , koja je u potpunosti orijentirana preko nacionalnih granica, koja ne nastaje kao proizvod bilateralne razmjene meu zemljama i koja dovodi do uspostavljanja svjetskog kulturnog tr~iata XE "svjetskog kulturnog tr~iata" . U tom smislu, pojedina ne kulture, odnosno, kulturne politike (bile one nadnacionalne, nacionalne, regionalne ili lokalne) imaju trojaku mogunost izbora, koja varira od mjera izolacije, protekcije do participacije. 4. plurikulturalizam ili kulturni pluralizam XE "plurikulturalizam ili kulturni pluralizam"  Premda se termin ve odavno koristi kao sinonim za ozna avanje potrebe postojanja kulturne razli itosti XE "kulturne razli itosti"  unutar nekog druatva, po etkom tranzicijskog razdoblja u Srednjoj i Isto noj Europi  dakle od 1989. godine  poprima konkretnije, a dijelom i posve specifi no zna enje. Kako je to razdoblje pojave, takozvanih, novih demokracija, najva~niji parametar njihovog napretka u procesu uspostavljanja demokratskog poretka, te pridr~avanja demokratskih pravila i procedura procjenjuje se upravo s obzirom na postojanje ili odsutnost airoko pojmljena procesa pluralizacije. Teoreti ari iz podru ja politi kih i ekonomskih znanosti pokuaali su taj proces pobli~e odrediti, te su ga sveli na postupak uvoenja, takozvanih,  triju pluralizama XE "triju pluralizama"  : Ponajprije  pluralizam vlasniatva XE "pluralizam vlasniatva"  , kojim se treba izjedna iti pozicija privatnog i dr~avnog, odnosno, javnog vlasniatva. Zatim  pluralizam tr~iata XE "pluralizam tr~iata"  , putem kojega e se upravo putem tr~iata regulirati cijene svih proizvoda i usluga. Naposljetku,  politi ki pluralizam XE "politi ki pluralizam"  (utjelovljen u viaestra-na kom politi kom sustavu) putem kojega e biti utemeljene sve demokratske procedure, kontrola politi ke vlasti unutar druatva, te utjecaj graana na ukupnu sferu vlasti. U isto vrijeme, zemlje punopravne lanice Europske unije posti~u i vrlo visok stupanj politi ke integracije, ato od njih tra~i posveivanje pune pa~nje, i na dr~avnoj i na nad-dr~avnoj razini, zaatiti i potpori plurikulturalizma XE "plurikulturalizma"  kao klju ne odrednice Europe. Ta injenica, te mogunost uklju enja novih zemalja lanica u sastav Europske unije XE "Europske unije"  postavile su pitanje europskog plurikulturalizma ili kulturnog pluralizma u samo srediate kulturnih i obrazovnih politika svih zemalja lanica, ali i u sklop opeg razmatranja kvalitete, smjera i airine europskih integracijskih procesa. Prema tome pristupu kulturni pluralizam je jedna od osnovnih vrijednosti i postignua suvremenih demokratskih i razvijenih druatava, te u sebi podrazumijeva i omoguuje sve ostale oblike pluralizma. Opi okvir jest strogo pridr~avanje demokratskih na ela, pravila i procedura. Pored toga, njime se svaka kultura promatra kao dinami ka cjelina, koja je takoer obilje~ena pluralisti kim karakterom (razli itoau stavova, vrijednosti, artefakata i obrazaca ponaaanja XE "obrazaca ponaaanja" ). Jednako tako, interna dinamika svake od kultura te dinamika koja je rezultat njihovih meusobnih odnosa  predstavlja osnovni produktivni resurs svakog druatva, jer dovodi do profiliranja vrijednosti i stavova koji omoguuju postizanje druatvene kohezije i konstruktivnog samo-razumijevanja. Poativanje plurikulturalne naravi suvremenih dr~ava predstavlja klju ni indikator njihova ukupnog razvoja. S obzirom na taj indikator, ona mogu biti uklju ena u meunarodnu zajednicu ili isklju ena iz nje, jednako kao i iz razli itih oblika europskih i meunarodnih oblika suradnje. U osnovi tog pristupa stoji svojevrstan kulturni holizam XE "kulturni holizam:utemeljenje"  XE "kulturni holizam"  koji ima trojako utemeljenje: ponajprije u dugovjekoj europskoj tradiciji XE "europskoj tradiciji"  samo-definiranja dr~ava kao prvenstveno graanskih dr~ava; zatim u filozofskoj i politoloakoj refleksiji o totalitarizmu XE "totalitarizmu" , institucionalnom nasilju i post-totalitarnim druatvima (po-sebno autora kao ato su: Hannah Arendt, Michael Foucault, Zygmunt Bauman, ili Ernest Gellner); te, uvidima o va~nosti uspostavljanja i funkcioniranja nepro-fitnog sektora, treeg sustava, odnosno, civilnog druatva za razvoj takozvanih, novih demokracija. Tranzicijski procesi, ali i perspektiva airenja Europske unije na istok, nametnuli su potrebu definiranja opeg i normativno prihvatljiva politi kog i druatvenog okvira, koji e: s jedne strane, postaviti jasne parametre za procjenjivanje uspjeanosti procesa demokratizacije XE "procesa demokratizacije" ; s druge strane, biti prosudbena osnova za mogu prihvat novih lanica u Europsku uniju; s tree strane, onemoguiti pojavu patoloakog socijalnog ponaaanja poglavito u vidu nasilnih i isklju ivih etni kih nacionalizama. Kao ato se dade zaklju iti, s obzirom na holisti ku usmjerenost tog pristupa, plurikulturalizam ne polazi prvenstveno od zaatite pojedinih ili mnogih kultura kao posebnih entiteta, ve inzistira na mehanizmima i oblicima zaatite i njegovanja kulture pluralnosti. II. Koji pristup kulturnoj raznolikosti je najpogodniji?  Kao ato se dade zaklju iti, razni pristupi kulturnoj razli itosti XE "kulturnoj razli itosti:pristupi"  imaju po esto proturje no zna enje. U isto vrijeme, svaki od njih razvijen je kao oblik kriti kog odgovora na iskustva koja su obilje~ila ovo podru je. Tako su nova iskustva opet definirana novim terminima ije zna enje, treba li i spominjati, opet nije stabilno ili stalno. Unato  zbrci koju mo~emo prouzro iti takvim oblikom izlaganja, ujedno smo pokuaali istaknuti kako svaki od navedenih pristupa predstavlja poseban oblik odnoaenja, ali i problematiku vezanu uz kulturnu razli itost, te time ne mo~e biti naprosto nadomjeaten drugim terminom ili pristupom. Svi su oni potrebni u razmatranju, ali i prakti nim mjerama, kad se radi o tako slo~enu podru ju. Premda se ti pristupi vrlo lako mogu pojmiti kao suprotstavljeni, oni su u biti komplementarni i nadopunjujui. g:: HRVATSKA XE "HRVATSKA"  KULTURNA POLITIKA U SVJETSKOM I EUROPSKOM KONTEKSTU  I. Globalna kulturna dinamika XE "Globalna kulturna dinamika"  i tendencije u kulturnom razvoju XE "kulturnom razvoju:tendencije"   U postindustrijskom razdoblju XE "postindustrijskom razdoblju" , podru je kulture gubi simboli ko-kreativno-legitimacijski karakter, a poprima onaj produkcijsko-uslu~no-potroaa ki. `toviae, primjeri nekoliko zemalja, prije svega Sjedinjenih XE "Sad"  ameri kih dr~ava, ali i Velike Britanije XE "Velike Britanije" , pokazuju kako je upravo kulturna produkcija XE "kulturna produkcija"   podru je izrazite efikasnosti i visokog profita, te se sve viae i ozna ava terminom  kreativnih industrija XE "kreativnih industrija"  u koje se ravnopravno svrstavaju, osim audiovizualnog podru ja i kazaliana umjetnost, ali i oglaaavanje i proizvodnja softwarea XE "softvera"  za zabavu i igru. Stoga se, podru ju kulture i u meunarodnom pravu i u meunarodnim ekonomskim odnosima, pristupa kao bilo kom drugom podru ju, te se zahtjevi Svjetske trgovinske organizacije XE "Svjetske trgovinske organizacije" , u smislu visoke liberalizacije nacionalnih tr~iata XE "liberalizacije nacionalnih tr~iata" , nameu poslovanju i na tom polju, dugo branjenom specifi nim protekcijskim mjerama svake pojedine dr~ave. Manipulativno-instrumentalno djelovanje umjetni kom produkcijom, svoju tr~ianu uspjeanost zahvaljuje, prije svega, oslanjanju na fantazijsko-ludi ku sferu XE "fantazijsko-ludi ku sferu" , imanentnu ovom obliku izra~avanja, koja predstavlja o ito najsna~nije ljudske porive i potrebe. Ne udi, stoga, ato ga drugi oblik kategorizacije ekonomskih podru ja svrstava u industriju zabave. Tako se umjetnost i kultura danas viae ne promatraju kao posebno podru je, ve svoju relevantnost dobivaju tek unutar drugih branai i produkcijskih segmenata, poput industrije zabave XE "industrije zabave" , kulturnih industrija XE "kulturnih industrija" , industrija sadr~aja XE "industrija sadr~aja"  i ve spomenutih kreativnih industrija. Ta orkestrirana kategorijalna kakofonija navodi kako se kultura i umjetnost moraju promatrati isklju ivo sa stajaliata svoje tr~iane vrijednosti i kroz produkte / usluge koji se mogu komercijalno eksploatirati u ato veem obimu i kraem vremenu. Stoga je osnovni zahtijevani cilj podru ja kulture razvoj internog i eksternog tr~iata XE "tr~iata:kulturni razvoj"  (potroanje), to jest, induciranje kulturnih potreba i potrebe za potroanjom koja sve viae postaje globalna i istovremena, a ato se posti~e efikasnim globalnim marketinakim kampanjama. Time se, organizacijama koje djeluju u podru ju kulture, nameu parametri uspjeanog funkcioniranja a onda i po~eljni institucionalni formati. Ovo dovodi do standardizacije i normiranja, kako unutarnje organizacije i njenog funkcioniranja, tako i produkata i usluga koje nude tr~iatu. Tako se sve viae i govori o  formatima XE "formatima"  , a ne o oblicima i modelima organiziranja, jer format podrazumijeva jednoobraznost i vrsto pridr~avanje standarda. Ovako krupni, globalno XE "globalno"  obuhvatni oblici djelovanja tra~ili su razvoj potpuno novih znanja i tehnika, koji se viae nisu mogli svesti na podru je kulturnog konzaltinga ili kulturnog menad~menta, ve onog koji se sve viae u literaturi ozna ava kao  cultural intelligence XE "cultural intelligence"  . Karakteristi no je ato ne postoji europski odgovor XE "europski odgovor"  na ovakve izazove, ve prije pokuaaj adaptacije, jer je globalizacija i liberalizacija svjetskog tr~iata politi ki prihvaena kao realnost suvremenog svijeta. Takozvano kulturno izuzee (exception culturelle) XE "kulturno izuzee (exception culturelle)" , ne mogu sistemski prihvatiti nove lanice Savjeta Europe XE "Savjeta Europe"  i Europske unije XE "Europske unije" , jer im se prilikom ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju XE "Svjetsku trgovinsku organizaciju"  (to je bio prioritet svih reformskih vlada ovih zemalja), uvjetuje otvaranje svojeg tr~iata u potpunosti i bez izuzetaka. Ipak, u veini europskih zemalja XE "europskih zemalja"  naglasak nije toliko na razvoju tr~iata, ve na mnoatvu kulturnih inicijativa, posebno onih lokalnih, kojima se podi~e razina ukupnog kulturnog ~ivota. Tako je u post-Malraux XE "Malraux" ovskoj fazi pitanje kulturne demokracije XE "kulturne demokracije"  postalo klju no pitanje, koje je smijenilo demokratizaciju kulture XE "demokratizaciju kulture"  iji je osnovni naglasak bio na poveanju dostupnosti kulturne produkcije ostvarene u elitnim ustanovama kulture. Legitimacijska funkcija kulture  iskazana kroz njeno shvaanje kao osnovne mogunosti kreiranja, konstrukcije i reprezentacije nacionalnog kulturnog identiteta XE "nacionalnog kulturnog identiteta"   zamijenjena je pluralisti kim shvaanjem kulturne demokracije kao: mogunosti iskazivanja mnoatva posebnih, lokalnih i grupnih, pa sve do pojedina nih kulturnih identiteta. Stoga su stavljeni naglasci na poticanje inicijativa lokalnih grupa i organizacija XE "lokalnih grupa i organizacija"  (u smislu airokih prostornih mre~a) XE "mre~a)" , kako bi se na itavim teritorijima pojedinih dr~ava i u odnosu na sve druatvene grupe, stvorili uvjeti intenzivne produkcije i participacije. No, u kriznim podru jima pitanja kulturne demokracije i kvaliteta kulturnog ~ivota ne stavljaju se u prvi plan javnih rasprava, koje su i same po sebi rijetke, ve se samorazumljivim smatra usmjeravanje najveih napora na o uvanje kulturnog sistema, koji je uglavnom vezan za velike gradske centre i javne ustanove. Stoga je u tim podru jima joa lakai prodor globalne kulturne produkcije XE "prodor globalne kulturne produkcije" , jer su velike  kulturne istine XE "kulturne istine"  , kako u smislu prostornog rasporeda ustanova, programa i projekata, tako i unutar svakog pojedinog podru ja kulture. Otuda liberalni koncept otvorenog tr~iata XE "liberalni koncept otvorenog tr~iata"  potencijalno ima izrazito destruktivno djelovanje upravo u kriznim podru jima. U ovom smislu, o uvanje lokalne kulturne produkcije predstavlja bitan segment za realizaciju politike kulturne raznolikosti, koju proklamiraju i Unesco XE "Unesco"  i Savjet Europe XE "Savjet Europe" , ne uspijevajui pri tome do kraja razviti instrumente koji mogu tome potpomoi, posebno u zemljama kriznih podru ja XE "zemljama kriznih podru ja" . Zemlje stabilnog politi kog i ekonomskog sistema, uz razvijene mehanizme kulturne politike, mogu nai na ina oduprijeti se mehanizmima djelovanja liberalnog tr~iata kulture. Ipak, pojedini elementi kulturnih produkcija malih zemalja kriznih podru ja, uspijevaju se razviti i opstati tako ato djeluju na globalnom kulturnom tr~iatu XE "globalnom kulturnom tr~iatu" , naj eae preko zapadnih producenata XE "producenata" , ili tako ato autori biraju ~ivot u svjetskim centrima umjetni ke produkcije. II. Kulturni kontekst u kriznim podru jima XE "kriznim podru jima:uzroci krize"  XE "kriznim podru jima:kulturni kontekst"   Krize u suvremenom svijetu nastaju kao posljedica suatinskih ekonomskih promjena (kraj industrijske faze razvoja; prelazak iz planske u tr~ianu ekonomiju), velikih ekonomskih kriza (naftna kriza; financijski slom nacionalnih ekonomija; velike elementarne nepogode), zna ajnih politi kih promjena (uspostavljanje novog politi kog sustava; redefiniranje dr~avnog okvira), ideoloako-druatvenih promjena (promjena vrijednosnog sustava, kao i sustava nacionalne identifikacije i reprezentacije; isklju ivi nacionalizmi; vjerska i etni ka netrpeljivost), te u krajnjim slu ajevima uslijed ratova i razaranja. Ipak, postoje krizne okolnosti koje proizlaze iz planskih i ~eljenih promjena, koje rezultiraju neo ekivanim posljedicama i efektima. Karakteristi no je za postsocijalisti ke zemlje kako su primorane uvesti relativno brzo veliki broj sustavnih promjena, bez imanja mogunosti i vremena, simulacijski ih provjeriti i predvidjeti njihove posljedice. Poseban cinizam le~i u tome ato su potencijalni socijalni troakovi ovih zahvata izuzetno visoki (visoka nezaposlenost, druatvena marginalizacija nekada cijenjenih pojedinaca i grupa, poveanje patoloakog socijalnog ponaaanja), a primjenjuju se u zemljama izuzetno slabe ekonomske moi. Dakle, te mjere i promjene izvedene u cilju ekonomi nosti, u suatini stvaraju, na drugoj strani, obvezu dr~avnih davanja XE "dr~avnih davanja" . U tablici broj 2 prikazani su osnovni problemi kriznih podru ja i mogui, naj eae neadekvatni ili tek privremeni odgovori i preporuke za njihovo rjeaavanje. Naj eae se niti ne pokuaava nai sustavno reaenje, koje bi jedino omoguilo trajnost odgovora na pojedina ni problem. Otuda proizlazi neophodnost uvoenja, u ovim okolnostima, kriznog menad~menta XE "kriznog menad~menta" , koji e stanje krize pokuaati pretvoriti u pojedina nu institucionalnu prednost, jer e svaka ustanova pojedina no tragati i nai za sebe rjeaenje nadila~enja problema. tablica 2: problemi kriznih podru ja tijekom 90-tih godina krizne okolnostikulturne konzekvenceposebno indikativni slu ajeviuobi ajene preporukeUruaavanje politi kog sustavaIzostanak sustavne kultu- rne politike.1990-1995 Albanija XE "Albanija" , Moldavija XE "Moldavija" Definiranje nacionalne kultu-rne politike prije izgradnje politi kog sustava.Ekonomska kriza XE "kriza"  i bankrot zemljeSmanjena izdvajanja jav-nog sektora u kulturu  smanjenje bud~eta.Gruzija XE "Gruzija" , Armenija XE "Armenija" Podraka uvoenju poreznih olakaica XE "poreznih olakaica"  za sponzorstvo XE "sponzorstvo"  i do-natorstvo, razvoj kulturnog turizma XE "kulturnog turizma" .Inflacija i pad standardaSmanjenje kulturne pot- roanje i participacije XE "pot- roanje i participacije"  u kulturnom ~ivotu.1993-1994 Srbija i Crna Gora XE "Srbija i Crna Gora"  Razvoj publike marketin-akim aktivnostima u kulturi XE "marketin-kim aktivnostima u kulturi" . Prisilne i nekontrolira-ne migracijeIzostanak socijalne i kul-turne kohezije.Bosna i Hercegovina XE "Bosna i Hercegovina" , Abhazija XE "Abhazija" , Nagorno Karabah XE "Nagorno Karabah" Programi kulturne integra-cije bez osiguranja pretpo-stavki normalnog ~ivota (Srebrenica).Inter-etni ki i interkulturni sukobiGetoizacija kultura XE "Getoizacija kultura" , nedo-statak programa interkul-turne prirode. Kulturna marginalizacija manjina.Bosna i Hercegovina, Kosovo, jug Srbije, dijelovi Hrvatske XE "Hrvatske" , Makedonija XE "Makedonija" Promoviranje programa kul-turne raznolikosti. XE "kul-turne raznolikosti." Prekid transporta i komunikacijaSmanjeni obuhvat meu-narodne kulturne sura-dnje.Hrvatska, Gruzija, KosovoMeunarodna kulturna su-radnja preko nevladinog sek-tora; specifi ni programi me-unarodne zajednice usmje-reni ka povezivanju odree-nih regija ili podru ja kult.Nedostatna meunarodna suradnja i razmjena (do embarga)Odsustvo iz meunaro-dnih programa; zamrz-nuto lanstvo u meuna-rodnim organizacijama.Srbija do 2000, Armenija XE "Armenija" Ignoriranje moguih opasno-sti, ali i uzroka problema (Kosovo, Izrael XE "Izrael"  / Palestina). Podizanje kapaciteta i orga-nizacijski razvoj nevladinog sektora.krizne okolnostikulturne konzekvenceposebno indikativni slu ajeviuobi ajene preporukeTeroristi ke akcijeNesigurnost planiranja kulturnih programa. Po-veanje troakova osigu-ranja.Izrael, Afganistan, Makedonija XE "Makedonija" , jug SrbijeMinimaliziranje rizika i pre-auivanje i ignoriranje stanja. Mirovno anga~iranje meu-narodne zajednice i SAD XE "SAD" -a, mirovni pregovori te otpo- injanje s kulturnom sura-dnjom.Visok stupanj kriminalitetaPoveanje troakova osi-guranja javnih manife-stacija, izlo~bi i sli no.Rusija XE "Rusija" , Ukrajina XE "Ukrajina" , SrbijaSuradnja s institucijama koje se brinu za osobnu i opu sigurnost, uvoenje pose-bnih sigurnosnih mjera unu-tar kulturnih ustanova XE "kulturnih ustanova"  (alar-mni sustavi, osiguranje ne-kretnina i zbirki).Korupcija XE "Korupcija" Uspostavljanje nepotizma i klika, smanjenje profe-sionalnih standarda.Prema indeksu Transparency International: Azerbaijan, Uzbekistan, SR Jugoslavija, Kirgistan XE "Kirgistan" , Kazahstan XE "Kazahstan" , Gruzija XE "Gruzija" , Albanija XE "Albanija" Transparentnost procedura XE "Transparentnost procedura"  u kulturnom odlu ivanju: jav-ni natje aji, financijski izvje-ataji i sli no. Podizanje ka-paciteta javnog sektora.Ekonomsko raslojavanje stanovniatva  nestanak srednjeg slojaUspostavljanje meu-sobno razdvojenih kultu-rnih modela  tradicijski, popularni, potroani s jedne, te elitni s druge strane ( skupi vs.  jef-tini populisti ki).Gotovo u svim zemljama Jugoisto ne Europe XE "zemljama Jugoisto ne Europe" , Kavkaza i Srednje Azije XE "Srednje Azije" Ad hoc XE "Ad hoc:kulturni programi"  inkluzivni kulturni programi za socijalno dista-ncirane druatvene grupe i pojedince.Rat, ratna stradanja i razaranjaUniatavanje kulturne baa-tine XE "kulturne baa-tine" , kulturne infrastru-kture XE "kulturne infrastru-kture" , nestajanje kultur-nog ~ivota XE "kultur-nog ~ivota" .Bosna i Hercegovina XE "Bosna i Hercegovina" , djelomi no Hrvatska XE "Hrvatska" , KosovoPotpisivanje meunarodnih konvencija XE "meunarodnih konvencija" , odredbi i uputa, posebno o slobodi medija, XE "slobodi medija,"  ljudskim pravima, XE "ljudskim pravima,"  pravima manjina XE "pravima manjina"  i zaatiti kulturne baatine. XE "zaatiti kulturne baatine."  No, nisu samo politi ki i ekonomski faktori uzroci tenzija i kriza u pojedinim regijama svijeta. One se mogu javiti i u kulturnim podsustavima, kao posljedica dubljih ekonomskih i politi kih kriza, koje mogu bitno dovesti u pitanje sam status kulturnog podsustava. Upravo to je bio jedan od osnovnih uzroka krize i nestabilnosti u postsocijalisti kim zemljama XE "postsocijalisti kim zemljama" , u kojima je do tada privilegirani kulturni podsustav, ne samo izgubio taj polo~aj, ve suatinski bio doveden u pitanje. U prethodnom sustavu on je primarno ispunjavao ideoloako-legitimacijski zadatak, pa se upravo stoga u odreenim zemljama ( na primjer, eaka Republika XE " eaka Republika" ) bitno dovela u pitanje njegova odr~ivost kao segmenta, ponajprije javnog sektora. U post-sovjetskim zemljama Srednje Azije XE "zemljama Srednje Azije"  postojei kulturni sustav doveden je u pitanje jer nije bio adekvatan recentnim potrebama  mladih dr~ava u kojima je kultura dobila novi legitimacijski zadatak, kako bi se vraanjem  korijenima  XE "vraanjem \ korijenima\ "  (etni kim i vjerskim) stvorio novi/stari identitet naroda i dr~ave. U tom procesu institucije europskog kulturnog konteksta XE "europskog kulturnog konteksta"  (na primjer, balet XE "balet" , opera XE "opera"  i kazaliate XE "kazaliate" ) postaju suviane, ali joa uvijek nema kadra koji mo~e izgraditi folklorno-nacionalne ustanove tog dometa i zna aja, pa dolazi do podvajanja kulturnih elita XE "kulturnih elita"  i stvaranja paralelnih, meusobno netrpeljivih kulturnih scena. Dakle, posebno zna ajni faktori nestabilnosti XE "faktori nestabilnosti"  okru~enja proizlaze iz: kriza javnih politika i javnog sektora XE "kriza javnih politika i javnog sektora"   naj eae to podrazumijeva neprofesionalnu administraciju u kulturi, stvaranje razvojnih politika koje ne uklju uju kulturno podru je i njegove aktere, uvoenje liberalnog modela kulturne politike iz koga naj eae slijedi neadekvatna privatizacija, te slaba koordinacija samog sektora i njegovih razina (neusuglaaenost djelovanja). nerazvijenosti meusobnih odnosa tri sektora XE "nerazvijenosti meusobnih odnosa tri sektora:kriza"   ato je posljedica slabog civilnog druatva kao i privatnog sektora. To obi no podrazumijeva neravnopravne uvjete postojanja svih organizacija u kulturi, izostanak meusobnog dijaloga kao i javne kontrole kulturne politike. Istovremeno, to uvjetuje ote~an razvoj kulturnog poduzetniatva XE "kulturnog poduzetniatva"  i dovodi do nedostatnih mogunosti opstanka organizacija civilnog druatva. U praksi, to zna i kako sve dok ne doe do promjene socioekonomske i politi ke kulture koja se odnosi na ukupnost vrijednosti, vjerovanja i na ina ponaaanja, ne mo~e doi ni do stvaranja novih institucionalnih formata XE "institucionalnih formata"  u pojedinim sektorima, do sna~enja civilnog i privatnog sektora. Za sve to je neophodno uvoenje novih vrijednosti poduzetni ke kulture (preuzimanje rizika, mobilnost, inovativnost, kompetitivnost, nov odnos prema novcu i bogatstvu). kriza pozicije institucija i njihove druatvene uloge XE "kriza pozicije institucija i njihove druatvene uloge" , poja ane nedovoljnim naglaskom na razvoju kadrova XE "razvoju kadrova"   ato dovodi do de-profesionalizacije (nedostatak znanja i zanemarivanje vlastitih iskustava i pozitivnih praksi) posebno u odnosu na zahtjeve svjetskog tr~iata i novih odnosa u kulturi. kriza participacije i kulturnog tr~iata XE "kriza participacije i kulturnog tr~iata"   do ega je doalo uslijed nezainteresiranosti potencijalne publike suo ene s globalnom svjetskom ponudom na tr~iatu zabave XE "globalnom svjetskom ponudom na tr~iatu zabave" , istovremeno uvjetujui promjenu ukusa i vrijednosti. Ta kriza zainteresiranosti prema kulturnim dobrima i sadr~ajima, naro ito onim koji poti u iz lokalnih sredina, produbljuje krizu kulturnih institucija XE "kulturnih institucija"  i organizacija, kao i sektora u cjelini. III. Jugoisto na Europa XE "Jugoisto na Europa:kao krizna regija"  kao krizna regija  Kulturni kontekst devedesetih godina 20. stoljea u Jugoisto noj Europi posebno su obilje~ene svojevrsnom  kulturnom kataklizmom , ije bi dimenzije, posljedice i dubinu, tek trebalo ispitati. Istra~ivanja i analize obuhvaale su, prije svega, politi ku i ekonomsku krizu, ratna dogaanja i socijalne implikacije, dok je uruaavanje kulturnog sistema i njegovih vrijednosti XE "uruaavanje kulturnog sistema i njegovih vrijednosti" , ostavljeno po strani. Karakteristi no je ato su se analiti ari zatvorili u nacionalne, to jest, dr~avne okvire, te se s tog stajaliata zapravo ne mogu ia itati pravi razmjeri gubljenja kulturnog kapitala itave regije, a i svake dr~ave pojedina no. Premda je meunarodno bila ozna ena kao polje posvemaanje krize, itava regija nije prolazila na isti na in. Njen su karakter i dubina bili razli iti, posebno kada je bilo u pitanju o uvanje ili transformacija kulturnog sistema XE "transformacija kulturnog sistema" . U tom smislu se mo~e definirati pet do aest oblika raslojavanja kulturnog sistema, ije se karakteristike jasno o itavaju prije svega na vrijednosnom sistemu i oblicima djelovanja javnog sektora. Tako, nazna ujui tek osnovne karakteristike transformacije sistema XE "transformacije sistema:karakteristike" , za zemlje regije mo~e se rei: slovenija XE "slovenija"   izdvaja se iz itave regije po uspjeanosti i lakoi prelaska iz socijalisti kog kulturnog modela u moderni zapadnoeuropski kulturni i vrijednosni sistem ( uvajui vrijednosti prethodnog, i razvijajui nove, uz jasnu distinkciju od regije). hrvatska XE "hrvatska"   tijekom devedesetih prolazi transformaciju, uvajui institucionalni okvir, a radikalno mijenjajui ukupni vrijednosno-ideoloaki koncept. Imajui u vidu ratna razaranja, kulturno-politi ki je radijus djelovanja bio znatno su~en i ote~an. rumunjska XE "rumunjska"  i bugarska XE "bugarska"   do~ivljavaju daljnju destrukciju (nakon totalitarnih re~ima) kulturnog sistema kojem treba cijelo desetljee i bez ratnih okolnosti, kako bi se rekonstruirao i po eo bilje~iti prve razvojne pomake. srbija i crna gora XE "srbija i crna gora"   petrificiraju institucionalni sistem, unutar autoritarnog re~ima, kojeg karakterizira sveukupna moralna i vrijednosna kriza, zbog ega dolazi i do jake kulturne diferencijacije (uspostavljanja paralelnih institucionalnih sistema  dr~avnog i opozicijskog). kosovo i makedonija XE "makedonija" , pa i moldavija XE "moldavija"   na osnovi prethodnog institucionalnog sistema, razvijaju paralelne etni ke institucije kulture i obrazovanja, a prisutnost meunarodne zajednice jam i izostanak otvorenih sukoba, te tako ne nudei trajna rjeaenja, odr~ava stanje latentne krize. bosna i hercegovina XE "bosna i hercegovina"   dr~ava u kojoj je doalo do destrukcije cjelokupnog institucionalnog kulturnog sistema kao i svih vrijednosti, kao posljedica ratnih razaranja ogromnih razmjera, uz o ito i dalje neophodni protektorat meunarodne zajednice, joa uvijek nije u stanju niti krenuti ka uspostavljanju novog, jedinstvenog kulturnog sistema. Ne samo ato su se kulturne politike ovih zemalja razvijale neovisno (cijelo jedno desetljee), ve su i prakti ni kontakti bili svedeni na minimum. Razdjelna godina 2000. dovodi do za uujue komplementarnosti meu njima, kako na razini nekih opih politi kih okolnosti, tako i na razini uspostave ciljeva i prioriteta nacionalne kulturne politike XE "nacionalne kulturne politike" , a u odreenoj mjeri i u odnosu prema civilnom druatvu XE "civilnom druatvu" . Usprkos gotovo itavom stoljeu zajedni kog ~ivota, kome je prethodilo i jedno stoljee intenzivnih dodira i kooperacije u nastojanju stvaranja politi kog okvira suradnje, donedavni znanci i kolege se ponovo upoznaju, a nove generacije tek po prvi put otkrivaju i dolaze u situaciju dodira s kulturnim sredinama i kontekstima. Trenutno je suradnja jo uvijek u velikoj mjeri inducirana izvana, naporima Savjeta Europe XE "Savjeta Europe" , Europske unije XE "Europske unije"  i Ujedinjenih naroda XE "Ujedinjenih naroda"  (Unesco XE "Unesco" ), kao i aire meunarodne zajednice (SAD XE "SAD" , pojedine europske zemlje). Kreirani su posebni programi, sheme i platforme, poput Pakta za stabilnost XE "Pakta za stabilnost" , koji zahtijevaju prethodno regionalno organiziranje i umre~avanje XE "umre~avanje"  podnosioca projekta. Iz tih iskustava proistekla je i potreba razvoja jednog relativno komplementarnog programa, koji e nastojati (za razliku od Policies for culture XE "Policies for culture" , koji uspostavlja neposredan dijalog tri sektora XE "tri sektora" ), utjecati prije svega na stabiliziranje jednog od njih, i to onog civilnog XE "civilnog sektor" . Naime, devedesete su bile obilje~ene izostankom sistemske podrake civilnom druatvu XE "civilnom druatvu:sistemska podraka izostanak"  od strane nacionalne kulturne politike u svim zemljama regije. Istina je, ato je upravo za ovakav tip projekta bilo lakae pronai financijske partnere (u ovom slu aju, u vidu lokalnih Soros fondacija XE "Soros fondacija" ), ali je takoer to no kako je ovo ozna eno glavnom anomalijom tih istih kulturnih politika kao i njihove ukupne kulturne dinamike. Nova podjela tranzicijskih zemalja Jugoisto ne Europe XE "tranzicijskih zemalja Jugoisto ne Evrope"  XE "tranzicijskih zemalja Jugoisto ne Evrope:podjela"  na Isto ni XE "Isto ni Balkan"  (Rumunjska XE "Rumunjska" , Moldavija XE "Moldavija" , Bugarska XE "Bugarska" ) i Zapadni Balkan XE "Zapadni Balkan"  (zemlje bivae SFRJ i Albanija XE "Albanija" , bez Slovenije), iako uzrokuje viae problema nego ato ih rjeaava, ipak indicira jedan krupni cilj koji stoji pred ovim potonjim zemljama. Jasno je kako aira regionalna stabilizacija ali i plodna i djelatna suradnja, nije mogua dok zemlje nasljednice bivae Jugoslavije ne uspostave meusobne odnose na osnovi konstruktivne, ravnopravne i interesno zasnovane suradnje. Naime, bez obzira na sve dobre ~elje, programe pomoi, platforme suradnje i aire inicijative, pa ak i znatna financijska i infrastrukturna ulaganja, na du~i rok e opstati oni oblici i tipovi suradnje koji se temelje na iznutra induciranim ~eljama i interesima, a to je posebno to no na polju umjetnosti i kulture. Istovremeno s politi kim pritiskom na promjene zakonodavnog sistema, dolazi potreba pomaganja i odgovarajuih organizacijskih transformacija ustanova kulture, za djelovanje u novim politi ko-ekonomskim i zakonodavnim okvirima. Otuda se organizacijskom razvoju XE "organizacijskom razvoju"  i podizanju kapaciteta XE "podizanju kapaciteta" , poklanja posebna pa~nja u programima koji dolaze izvana, pri emu se ne razvija niti posebna metodologija XE "metodologija"  za krizna podru ja, niti  site-specific pristup. XE "site-specific\ pristup."  Iz svega navedenog, lako se dade zaklju iti kako svaki prijedlog metodoloakog okvira za rad i djelovanje u kriznim podru jima, mora biti neophodno adaptivan (visoko kontekstualan) za svaku specifi nu sredinu, u smislu njegove otvorenosti i prilagodljivosti na konkretne probleme kulturnog razvoja, te karakter, dubinu i razmjere krize. razvojne performanse zemalja tranzicije XE "zemalja tranzicije:razvojne performanse"  Uva~avajui veinu osnovnih nalaza dominantnih teorijskih obrazaca koji su prevladali u razjaanjavanju razvojnog stanja i mogunosti zemalja regija  rijetko tko, naime, mo~e nijekati kako e vjerojatno neki od izlo~enih razvojnih uvjeta i determinanti kroz dogledno vrijeme razlu iti zemlje  s perspektivom od onih bez nje  mora se ipak konstatirati njihova manjkavost koja dolazi do izraza kod svakog takvog ili sli nog  pristupa odozgo . Takav pristup, duboko modernisti ki u svojoj biti, relativno lako nazna uje: razvojni cilj, odnosno skup osnovnih postignua koje je potrebno dosei; kao i osnovna sredstva i na ine za njihovo postignue (odreujui ih takozvanim  polugama razvoja ). Meutim, ne nazna ujui nikakav drugi istinski alternativni izbor (nasuprot propoziranom razvoju uvijek stoji izraziti ne-razvoj), takav pristup otvara preairok zjap koji jednostavno najvei broj zemalja ne mo~e svladati i premostiti. O ito je, naime, kako je koli ina  socijalnih troakova XE "socijalnih troakova"  koje takvo  premoaenje uklju uje, tako visoka da uvjetuje negativni ili jako usporeni tijek tranzicijskih procesa (iako istovremeno postoji visoko ili jednoduano slaganje o njihovoj neizbje~nosti). Otud uvid kako je razvojni realitet tranzicijskih zemalja XE "tranzicijskih zemalja"  mahom odreen  visokim stupnjem neracionalnog individualnog i druatvenog ponaaanja  uvid koji ne predstavlja nikakvo iznenaenje. Druatvena integracija XE "Druatvena integracija"  se posti~e na sasvim drugim razinama od o ekivanih i po~eljnih (obi no nacionalnoj i ideoloakoj), dok proklamirana lista ciljeva i prioriteta, upravo kao i skup procedura za njihovo postignue, postaje  protokolarnom oplatom i izvanjskim, drugotnim i dodatnim faktorom stabilizacije i afirmacije ukupnog druatvenog sustava zemlje. Drugim rije ima, svi nazna eni pristupi s jedne strane, konstatiraju posvemaanji manjak (infrastrukture, ekonomskog kapitala XE "ekonomskog kapitala" , znanja XE "znanja" , druatvene inteligencije XE "druatvene inteligencije" ), dok s druge propoziraju postignue razvojnih parametara XE "razvojnih parametara" , koje ovisi upravo o dovoljnoj zastupljenosti takvih resursa. Istovremeno je, kao to ve esto biva, izostaje bilo kakav napor sustavne vanjske (do)kapitalizacije XE "do)kapitalizacije:vanjska" . U igri tako uglavnom ostaju interne produktivne snage (naro ito one sistemskog karaktera) ija bit, karakter i struktura obi no zami e pa~nji klasi nog funkcionalisti kog pristup XE "klasi nog funkcionalisti kog pristup" a. Takav pristup naro ito postaje dvojben uva~imo li  postmoderni produkcijski realitet XE "postmoderni produkcijski realitet"  , koji je airoko nastupio u osamdesetim godinama proalog stoljea. Transplantirajui terminologiju uobi ajenu unutar informacijskih znanosti na tranzicijske probleme zemalja regija, mo~e se rei: ukoliko je druatveni hardver XE "druatveni hardver"  (to jest, strojna tehnologija i njeno koriatenje) u meuvremenu izgubio na va~nosti, a druatveni software XE "druatveni softver"  (to jest, druatvena i intelektualna tehnologija) XE "intelektualna tehnologija)"  tu istu va~nost poprimio, ne zna i li to kako i razvojne performanse takozvanih tranzicijskih zemalja treba druga ije i sagledavati i dizajnirati? Joa jednom, dakle, nije sporno kako se tehnoloaki sklop uvodi u srediate promatranja. Meutim, novo je definiranje tehnologije: ona se promatra kao skup znanja i umijea kojima se neato ini na ponavljajui na in. Upravo stoga, druatvena tehnologija XE "druatvena tehnologija"  (koja je istozna na sredstvu za organiziranje mre~e usuglaaenih druatvenih odnosa, radi postignua unaprijed zadanih svrha i prakti nih zadaa), te intelektualna tehnologija (definirana kao skup procedura kojima se vrai dosljedno zamjenjivanje intuitivnih sudova algoritmima XE "algoritmima"  koji operiraju informacijama), dovode zna enje strojne tehnologije (kao koriatenja znanstvenih uvida za stvaranje strojeva i kontrolu njihova operiranja)  na razinu pukog sredstva; a sam strojno-tehnoloaki iznalazak svode na razinu obi nog i banalnog, svakodnevnog noviteta ili pomagala. Drugim rije ima, uslijed nevjerojatno brzog procesa uslo~njavanja oblika operiranja i odr~avanja svih druatvenih produkcijskih mikrostruktura XE "mikrostruktura:razina uhodanosti"  (nije va~no je li rije  o hotelu, bolnici, fakultetu,  turisti koj sezoni ili ne em sli nom), od klju ne va~nosti postaje razina njihove  uhodanosti , koja je gotovo uvijek upravo proporcionalna razini njihove tehnologiziranosti (dakako, u smislu gore navedene druatvene i intelektualne tehnologije) pri postignuu zacrtanih ciljeva. Bez visoke razine algoritmiziranosti njihova operiranja (koja onda jam i ako ne visoku, onda bar predvidljivu kvalitetu proizvoda, odnosno usluga), nestaje bilo kojeg vraeg preduvjeta za kontrolirano, utemeljeno i efikasno tranzicijsko djelovanje. XE "tranzicijsko djelovanje."  Kako upravo predvidljivost postaje klju em razvoja  jer omoguuje takozvani  programirani razvoj  mogu se navesti etiri klju na faktora koji generiraju skup osnovnih razvojnih odrednica zemalja u tranziciji XE "zemalja u tranziciji:razvojne odrednice" , jer omoguavaju predvianje njihova razvoja i racionalno planiranje. To su: usvojeni sustav druatvenih nomenklatura XE "druatvenih nomenklatura"  kojim se odreuju druatvene uloge, statusi i zvanja pojedinaca i grupa; izgraeni institucionalni format XE "institucionalni format"  kojim se propoziraju po~eljne i dopuatene ustanove, te oblici druatvenog organiziranja; skup aktualnih operativnih procedura XE "operativnih procedura"  (ekonomskih, financijskih, pravnih, politi kih, administrativnih) kojima se definira i odreuje djelatno funkcioniranje pojedinaca, grupa i ustanova; uobi ajeni niz usvojenih komunikacijskih protokola XE "komunikacijskih protokola"  kojima se objedinjuju informacijske, koordinacijske i kontrolne funkcije vezane uz naprijed navedene razvojne subjekte. Analiti kom oku, koje ~udi doi do jednostavnog, brzog a po mogunosti i najkraeg puta u postignuu takozvanih  programiranih razvojnih ciljeva XE "programiranih razvojnih ciljeva"  , pri inilo bi se kako je dovoljno u initi troje: konstatirati usuglaaenost i koherentnost svih odrednica i procesa koji proizlaze iz netom navedenih razvojnih faktora na nacionalnoj i pod-nacionalnim razinama, i to s obzirom na zacrtane razvojne ciljeve; ispitati njihovu usuglaaenost s prevladavajuim trendovima u svijetu; preformulirati ciljeve, odnosno transformirati odrednice koje nisu usuglaaene i dograditi one koje manjkaju. Ono, meutim, ato je klju no nisu niti  razvojni faktori niti  razvojne odrednice pa ak niti  razvojni ciljevi , ve, nazovimo ih tako,  razvojne performanse XE "razvojne performanse"  . I razvojne odrednice, i razvojni faktori, i razvojni ciljevi u jednom tranzicijskom razdoblju, prazni su okviri normativne naravi (bez obzira na koji na in bili popunjavani: prema uzoru na Europsku uniju XE "Europsku uniju" , Francusku XE "Francusku"  ili Japan XE "Japan" ), jer je ono ato odreuje mogui razvoj tranzicijskih zemalja XE "tranzicijskih zemalja" , jest skup njihovih  razvojnih performansi . Upravo one i jedino one, omoguuju korelaciju praznih normativnih razvojnih okvira sa stvarnim resursima za njihovo postignue. utjecaj tri kapitala XE "tri kapitala:utjecaj"  Svi dominantni razvojni initelji u takozvanom postindustrijskom razdoblju, uvijek se izvode iz djelovanja  ljudskog faktora , jer stvarne razvojne performanse tranzicijskih zemalja ini suodnos njihovih ljudskih resursa (koji su uvijek  ve i unaprijed  strukturirani!) sa skupom propoziranih, normiranih i prepoznatih razvojnih ciljeva, faktora i odrednica. Druga ije re eno:  ljudski kapital XE "ljudski kapital"  XE "ljudski kapital:forme"  nikad nije mogu u  rasutom odnosno nestrukturiranom stanju; time su stvarne  razvojne performanse tranzicijskih zemalja temeljno i suatinski odreene unutarnjom strukturom triju osnovnih formi  ljudskog kapitala i njihovim moguim srazovima s propoziranim razvojnim ciljevima, te aktualno djelujuim razvojnim faktorima i odrednicama. Te tri forme ljudskog kapitala su kulturni, druatveni i simboli ki kapital. Nositelj prve vrste kapitala je pojedinac, druge je grupa, dok je tree ukupna zajednica. kulturni kapital XE "kulturni kapital"  se procjenjuje prema stupnju i kvaliteti personalizacije nad-individualno ( esto i globalno) utemeljenih znanja, umijea i statusa. Nesumnjivo je kako su obrazovni sustav i drugi sustavi akumulacije znanja, osnovni generatori gomilanja kulturnog kapitala. Razvoj intelektualne tehnologije XE "intelektualne tehnologije" , pak je, nezamisliv bez dovoljne ili velike koncentracije kulturnog kapitala. drutveni kapital XE "drutveni kapital" , s druge strane, predstavlja rezultat utilizacije aktualnih i potencijalnih resursa druatvenih mre~a i skupina, kojom njihovi pripadnici olakaavaju postignue vlastitih ciljeva. Klju na va~nost druatvenog kapitala dolazi do izra~aja kod tranzicijskih zemalja, upravo stoga jer je on spona ato povezuje norme (koje  iznutra reguliraju druatveni ~ivot XE "druatveni ~ivot"  i ponaaanje pojedinaca) s institucijama (koje  fiksiraju norme i brinu se za njihovo o uvanje), te ato te iste norme i institucije dovodi u suodnos s druatveno propoziranim vrijednostima (definiranim i aktualiziranim u pojedinim razvojnim politikama). Upravo stoga. strukturu druatvenog kapitala XE "druatvenog kapitala:struktura"  XE "druatvenog kapitala:struktura/funkcije"  odreuje aest funkcija: suodnos obveza i o ekivanja; veli ina informacijskog potencijala druatvenih aktera; na in procesuiranja normi i efikasnost sankcija pri njihovoj povredi; karakter i osobine druatvenog autoriteta; oblici i raznovrsnost druatvenih organizacija; opa usmjerenost intencijskog djelovanja. Razvoj druatvene tehnologije direktno je ovisan o strukturi i kakvoi druatvenog kapitala. simboli ki kapital XE "simboli ki kapital"  je sposobnost zajednice kojom elemente ukupnog kulturnog pamenja XE "kulturnog pamenja" , tradicije XE "tradicije"  i identitet XE "identitet" a (jezik, religija XE "religija" , povijest XE "povijest" , umjetnost XE "umjetnost" , kulturno i prirodno nasljee XE "kulturno i prirodno nasljee" ), razvojno kontekstualizira i time stvara autohtonu i prepoznatljivu  razvojnu gramatiku . Simboli ki kapital, upravo zbog svoje povijesno-temporalne utemeljenosti, predstavlja najzna ajniji resurs druatvene mobilizacije, te tako mo~e imati dva svoja vida: manifesni i funkcionalni. Prevagne li manifesni vid simboli kog kapitala, zajednica  kojoj je svojstven  nosive elemente vlastitog simboli kog kapitala demonstrirati e prvenstveno kroz razne forme ritualizacije druatvenog ~ivota. Druatvena kohezija XE "Druatvena kohezija"  (i socijalna mobilnost) postizat e se manifestativnom i jasno izra~enom identifikacijom pojedinaca i grupa sa skupom sistematiziranih i izlu enih komponenti simboli kog kapitala zajednice, naj eae okupljanih oko odreene ideje etniciteta. Tome nasuprot, zajednice u kojima prevagne funkcionalizirani vid simboli kog kapitala orijentirat e se na koriatenje tih istih komponenti simboli kog kapitala kako bi podigli razinu razumijevanja konteksta u kojemu se moraju odr~ati i razvijati. Time e posredno  ugraivati transponirane elemente simboli nog kapitala u svaki  komunikacijski akt XE "komunikacijski akt"  s okolinom, te e i svaki rezultat takvog akta (proizvod, usluga, artefakt, itd.) biti istovremeno djelatni izraz toga simboli kog kapitala kao i generator njegova bogaenja i nove aktualizacije. Vratimo li se sada, joa jednom, imperativu uvida u dubinske razvojne performance zemalja u tranziciji XE "zemalja u tranziciji" , mo~e se rei: ukoliko nije funkcionalan suodnos izmeu skupa druatvenih nomenklatura i kulturnog kapitala njegovih nositelja, to zna i kako ne postoji mogunost programiranja  individualnog uspjeha , ato je istozna no nemogunosti predvianja na ina uspostave i daljnjeg funkcioniranja druatvenih elita; XE "druatvenih elita\;"  ukoliko pak, s druge strane, ne postoji funkcionalan suodnos izmeu skupa predvienih institucionalnih formata i druatvenog kapitala grupa i mre~a XE "druatvenog kapitala grupa i mre~a" , to zna i kako ne postoji takav institucionalni dizajn XE "institucionalni dizajn"  koji omoguuje efikasno proizvodno i druatveno organiziranje; te ukoliko, s tree strane, skup operativnih procedura i niz komunikacijskih protokola nije u suodnosu s funkcionalnim tipom simboli kog kapitala zajednice, to zna i kako je razina druatvenog razumijevanja razvojnih ciljeva, politika i na ina za njihovo ostvarivanje vrlo niska, te e se druatvena kohezija XE "druatvena kohezija"  zbivati na tranzicijski disfunkcionalan i nepredvidljiv na in. meuodnos tri sektora XE "tri sektora:meuodnos u kulturnom razvoju"  u kulturnom razvoju Sva razvijena zapadna druatva imaju podjednako razvijena tri sektora koja funkcioniraju u meudjelovanju, jer svaki od njih poti e, podr~ava i obavlja razli ite druatvene zadatke. U zemljama bivae Jugoslavije XE "zemljama bivae Jugoslavije" , koje su tokom devedesetih godina proale rat i ratna razaranja, doalo je do istovremenog uruaavanja kako javnog sektora (dr~ave), tako i privrede dok je trei sektor  sektor graanskog samoorganiziranja XE "sektor graanskog samoorganiziranja" , pretrpio ogromne promjene i kompletno restrukturiranje. Tako je sistem kulturno-prosvjetnih zajednica koje su tokom sedamdesetih i osamdesetih okupljale intelektualce, umjetnike i kulturne aktiviste, u devedesetim gotovo potpuno prestao s radom, a formirane su druge, brojne, manje, meu sobom nepovezane nevladine organizacije XE "nevladine organizacije" , koje su, bar dijelom, preuzele funkcije lobiranja, zagovaranja i organiziranja javnih debata o problemima kulture. U drugim zemljama regije socijalisti ko razdoblje XE "socijalisti ko razdoblje"  takoer je ostavilo nasljee nepovjerenja u funkcioniranje dr~ave, dok je slom privreda ovih zemalja onemoguio kako razvoj tako i stabilizaciju ekonomskog sustava a samim time i neprofitnog sektora. To je joa viae bilo potencirano opim nepovjerenjem vlasti u potrebu i smisao samoorganiziranja graana posebno s obzirom na funkciju kontrole djelovanja javnog sektora ato pripada osnovnim zadaama upravo nevladinog sektora. XE "nevladinog sektora."  Kako bi se shvatila pozicija i zna aj  treeg sektora, neophodno je prethodno definirati ulogu i funkciju prva dva. institucije javnog sektora XE "institucije javnog sektora"  predstavljaju u svim europskim zemljama temeljne nosioce kulturne politike i implementacije njenih ciljeva i prioriteta. One istovremeno sa injavaju i najva~niji dio kulturne infrastrukture bez koje ne mo~e postojati razvijeni kulturni ~ivot. U pitanju je sektor izrazito razgranate strukture koja uvijek, u veoj ili manjoj mjeri, funkcionira kao sistem (funkcionalno) i kao mre~a (teritorijalno). To bi ukratko zna ilo kako javni sektor kulture XE "javni sektor kulture:institucije"  obi no ine sljedee institucije: parlament i vlada; ministarstvo kulture i druga srodna ministarstva (znanosti, obrazovanja, turizma, komunikacija, itd.), njihova tijela i stru ne slu~be; ustanove kulture dr~avnog/nacionalnog zna aja ustanove kulture od zna aja za regije i gradove ustanove kulture na opinskoj razini. Legitimitet odlu ivanja u javnom sektoru proizlazi iz dva kriterija: izbornog (parlament, vlada i ministri); stru nog (vea, komisije i odbori ministarstva, te menad~ment ustanova kulture). Okvire, dinamiku i funkcioniranje ukupnog sistema kulture u velikoj mjeri odreuje ukupna kvaliteta i efikasnost javnog sektora. Druga dva sektora mogu doprinositi razvoju kulturnog sistema XE "kulturnog sistema"  jedino ako je javni sektor stabilno i demokratski utemeljen. Tek tada, oni e imati i poticaj i sugovornika i partnera za uobli avanje vlastitog djelovanja  u smjeru uklju ivanja, ili u smjeru redefiniranja ukupnog kulturnog sistema. privatni (drugi) sektor XE "privatni (drugi) sektor"  ima trojaku funkciju. On stvara dohodak i plaajui poreze puni dr~avni bud~et iz koga se financira kultura. On samoinicijativno mo~e pomagati kulturne projekte i ustanove iz filantropskih (donacije) ili poslovnih razloga (sponzorstvo). Stvara i vlastite kulturne institucije i programe, profitabilnog i neprofitabilnog tipa, poput: galerija, kazaliata, muzeja, fondacija, itd. neprofitni sektor ili civilno druatvo XE "neprofitni sektor ili civilno druatvo" , kao trei sektor, ima takoer tri osnovne funkcije. On garantira, atiti i omoguuje pravo slobodnog udru~ivanja ljudi oko zajedni kih interesa: osobnih (na primjer, filatelisti) ili opeg tipa (na primjer, ekoloaka udru~enja). On promovira vrijednosti i ideje, eti ke i politi ke principe, unosi nove inicijative u postojei kulturni sistem. Istovremeno, on kontrolira stupanj ostvarivanja javnog interesa u institucijama sistema i na in troaenja javnih sredstava (prvi sektor), i time jednim dijelom uva povjerenje graana u druatvo i njegove institucije. S obzirom na izuzetno airoko podru je djelovanja civilnog druatva XE "civilnog druatva" , neophodno je ato ono uspostavlja direktne veze i komunikaciju s organizacijama masovnih medija, XE "masovnih medija,"  obrazovnim institucijama XE "obrazovnim institucijama"  (posebno sveu iliatima XE "sveu iliatima" ), vjerskim ustanovama, meunarodnim organizacijama XE "meunarodnim organizacijama"  i mnogim drugim. I trei sektor XE "trei sektor:struktura"  se kompleksno strukturira. ine ga: udru~enja graana okupljenih oko zajedni kog interesa (na primjer: hobi-udru~enja, lobisti ka udru~enja, invalidi rata, roditelji akolske djece, itd.); nevladine organizacije XE "nevladine organizacije"   aktivisti ka udru~enja i druatveni pokreti koji brane javni interes (na primjer: ekoloaka, kulturna, manjinska udru~enja, anti-globalisti ki pokret, itd.); profesionalne, staleake organizacije (na primjer: udru~enja umjetnika, muzeologa, bibliotekara, itd.); udru~enja koja funkcioniraju kao kulturne i umjetni ke organizacije; dobrotvorna druatva, fondacije, zadu~bine (koje se osnivaju unutar treeg sektora, na inicijativu graana). Dr~ava, to jest, javni sektor mora sistemski stvoriti uvjete za povoljan razvoj civilnog sektora kroz odgovarajue instrumente XE "instrumente"  i mehanizme kulturne politike (legislativa XE "legislativa" , financijske olakaice XE "financijske olakaice"  i sli no). No, na samom civilnom sektoru je razviti vlastite programe djelovanja i inicijative, te se kvalitetom svog rada izboriti za svoje mjesto i utjecaj u druatvu. Posebno je zna ajno mjesto civilnog sektora u sistemu kulture, kao segmenta kriti kog javnog mnijenja, kao nosioca inicijativa za pluralizaciju kulturne scene XE "pluralizaciju kulturne scene" , a posebno u sredinama u kojima postoje prekidi u komunikaciji i u kojima je meu razli itim zajednicama doalo do gubljenja uzajamnog povjerenja. civilno druatvo XE "civilno druatvo:tranzicijske zemlje"  u tranzicijskim zemljama XE "tranzicijskim zemljama:civilno druatvo"  Civilni je sektor nastajao na podru ju Centralne i Isto ne Europe XE "Centralne i Isto ne Europe"  XE "Isto ne Europe" , tijekom 20. stoljea, kao posljedica razvoja nacionalnog duha, to jest, potrebe za razvijanjem prosvjetnih XE "prosvjetnih"  XE "prosvjetnih:institucija"  i kulturnih narodnih i nacionalnih institucija. Kako dr~ave u najveem dijelu nisu bile nacionalne  nisu ni osjeale odgovornost na ovom podru ju, stoga je bila neophodna samoorganizacija, naj eae tankog graanskog sloja XE "graanskog sloja"  (trgovci, zanatlije, u itelji), uz crkvene velikodostojnike, na okupljanju ljudi, prikupljanju sredstava i daljnjem voenju kulturnih organizacija i institucija. Ova plodna i uspjeana tradicija nastavljena je i nakon uspostavljanja neovisnih dr~ava XE "neovisnih dr~ava:uspostavljanje" , pa je time neprofitni sektor pokazao odgo-vornost za unoaenje modernizacijskih promjena, namijenjenih najairem stanovniatvu, te podizanju ukupne kvalitete ~ivota; a funkcionirao je, u europskom smislu, po vrlo visokim filantropskim na elima XE "filantropskim na elima" , po kojima je bogati pojedinac imao i vee obveze i odgovornosti za druatveni razvoj, opu dobrobit i blagostanje. Civilni sektor XE "Civilni sektor"  je pokazao kako aktivnim djelovanjem mo~e biti ne samo nadopuna politici dr~ave, ve i nositelj krupnih civilizacijskih promjena. Socijalisti ka dr~ava XE "Socijalisti ka dr~ava"  pak, uniatavanjem privatnog sektora i privatne inicijative, onemoguava uspostavljanje i realizaciju filantropskih zamisli XE "filantropskih zamisli" , jer nestaju privatno vlasniatvo XE "privatno vlasniatvo"  i kapital kao neophodna podloga. `iru ideju slobodne graanske filantropije zamjenjuje ideja socijalisti ke solidarnosti XE "socijalisti ke solidarnosti"  i ispomoi, ali odgovornost za nju preuzima dr~ava ili partija. Time se razvojni karakter neprofitnog sektora reducira na socijalnu razinu. Dakle, u socijalisti kom razdoblju nije toliko na udaru bila ideja neprofitnog samoorganiziranja graana (udru~enja ljubitelja i podupiratelja neke djelatnosti ili podru ja), koliko unutarnji osjeaj sposobnosti i realna mogunost pojedinaca samostalnog dijagnosticiranja i efikasnog rjeaavanja nekih od klju nih problema zajednice u kojoj ~ive. Tako nastaje veliki jaz i diskontinuitet, koji se pokuaava ubrzano prebroditi u tranzicijskom razdoblju, spajajui sjeanja na dobre prakse druge polovice 19. stoljea i prve polovice 20. stoljea sa zahtjevima ubrzane tranzicije. Meutim, pokazalo se kako ne samo ato javni sektor XE "javni sektor" , kao i ukupni kulturni i politi ki sustavi veine zemalja Jugoisto ne Europe XE "Jugoisto ne Europe" , razvoju neprofitnog sektora nisu pridali zna ajniju pa~nju, ve i u uvjetima ubrzanog siromaaenja najveeg dijela stanovniatva  novo-obogaeni pojedinci ne pokazuju nikakve filantropske impulse XE "filantropske impulse" . Za rjeaavanje klju nih problema koji su nastali za vrijeme tranzicijskog razdoblja viae, dakle, nije mogla biti odgovorna dr~ava, jer je upravo to bio jedan od primarnih ciljeva tranzicije XE "tranzicije:ciljevi" : smanjivanje uloge dr~ave u ukupnom druatvenom ~ivotu. Naime, kao ato je poznato, tranzicijski modeli XE "tranzicijski modeli"  i njihovo provoenje, osmialjeni su i odvijali su se pod znatnim utjecajem, a esto i pritiskom, liberalnih modela razvoja XE "liberalnih modela razvoja" . Tako dolazi do paradoksa  tranzicijskoj se dr~avi, XE "tranzicijskoj se dr~avi,"  kroz politiku Vijea Europe XE "Vijea Evrope"  i drugih meunarodnih organizacija, naknadno namee i zahtjev voenja politike prema civilnom sektoru, jer on djeluje prakti no u praznom prostoru, oslonjen isklju ivo na pomo meunarodne zajednice. S jedne strane doalo je do uruaavanja neprofitne kulturne infrastrukture XE "neprofitne kulturne infrastrukture:uruaavanje"  (domovi kulture, kulturni centri, i sli no), s druge nisu se iznova, odozdo definirali jasni autoriteti koji su odgovorni za podraku ovom sektoru, a s tree osiromaaenje i izostanak kulture filantropije. Sve to onemoguava jasan autonomni razvoj civilnog sektora XE "civilnog sektora:autonomni razvoj" , ato je pak, jedna od klju nih anomalija druatava u tranziciji. Meutim, to istovremeno predstavlja, na du~i rok, opasnost veeg utjecaja dr~ave na civilni sektor, jer se javnim politikama vrlo esto predviaju i podru ja koja se ostavljaju u nadle~nost civilnom sektoru, a sistemom financiranja podr~avaju upravo one organizacije civilnog druatva koje te funkcije, predviene dr~avnom/javnom politikom i obavljaju. U zemljama koje su ve prihvaeni kandidati za budui krug proairenja Europske unije XE "Europske unije"  (Bugarska, XE "Bugarska,"  Rumunjska XE "Rumunjska" ), civilni sektor je naglo oja ao naporima i meunarodne zajednice XE "meunarodne zajednice"  i samih vlada, koje su ~eljele ato br~e dokazati svoju spremnost za pristupanje. Otuda su one donijele i nove zakone i adekvatne instrumente javnih politika kojima se legitimiralo sudjelovanje nevladinih organizacija u cjelokupnom druatvenom ~ivotu. razvoj i odr~ivost civilnog sektor XE "civilnog sektor:razvoj i odr~ivost" a u regiji Odr~ivost nevladinih organizacija i udru~enja graana je jedno od klju nih pitanja razvoja civilnog sektora. Iako se, u na elu, ove organizacije financiraju XE "financiraju"  iz lanarina, donacija XE "donacija"  i volonterskog rad XE "volonterskog rad" a vlastitih lanova, sve one koje ~ele ostvariti zna ajnije projekte u lokalnoj zajednici XE "lokalnoj zajednici"  ili regiji, moraju izuzetno mnogo raditi na obnavljanju sredstava (fundraising XE "fundraising" ), ato uklju uje stjecanje vlastitih sredstava, prikupljanje donacija i sponzorskih sredstava, kao i subvencije XE "subvencije"  i ulazak u partnerstva XE "partnerstva" . Na~alost, odr~ivost itavog sektora esto presudno ovisi od volje, inicijativa i podrake meunarodnih organizacija. To dovodi do vrlo visoke nestabilnosti u funkcioniranju nevladinih organizacija. Vea odr~ivost sektora postigla bi se sistemskom zakonodavnom podrakom nevladinim organizacijama, XE "nevladinim organizacijama,:zakonodavna podraka"  ime bi se dalo pravo ne samo na porezne olakaice donatorima ovog sektora, ve i pravo razvijanja komercijalnih aktivnosti tim organizacijama, za ato bi civilni sektor trebao lobirati u Parlamentima i vladama. Kako bi se postigla odr~ivost organizacija civilnog druatva XE "civilnog druatva:podr ja djelovanja"  XE "civilnog druatva" , mnoge meu njima sklapaju dugoro ne strateake ugovore s javnim sektorom i tako postaju svojevrsni  servis za realizaciju pojedinih aspekata i prioriteta djelovanja javnih politika. To su prije svega podru ja kao ato su: obrazovanje u kulturi; informacijsko-dokumentacijske usluge; politika nagraivanja XE "politika nagraivanja" ; stvaranje novih i nepostojeih kulturnih mre~a XE "mre~a"  (naro ito vezanih uz koriatenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kulturi); nuenje stru nih konzultantskih usluga u pojedinim kulturnim i umjetni kim sektorima (poglavito kad je rije  o meunarodnoj suradnji) XE "meunarodnoj suradnji)" . Osnovni problemi za dugoro no uspostavljanje odr~ivosti le~e u injenici kako najvei broj organizacija u civilnom sektoru XE "civilnom sektoru:odr~ivost"  ne raspola~e adekvatnim i dostatnim prostornim, tehni kim, kadrovskim i financijskim resursima. S druge strane, kao ato smo ve naveli, rijetki su i primjeri davanja realnog okvira kulturnih politika, unutar kojeg bi neka nevladina organizacija XE "nevladina organizacija:sustavna podraka"  samom kvalitetom svog rada i programa mogla ra unati na kontinuiranu sustavnu podraku svome djelovanju. Stoga se, veina njih ne mo~e baviti vlastitim programskim i organizacijskim razvojem, ve primjenjuje razli ite strategije pre~ivljavanja. Prostor, gotovo beziznimno, u svim zemljama regije predstavlja najveu sistemsku prepreku razvoju i stabilizaciji cjelokupnog neprofitnog sektora. Prostori ne samo ato se ne dodjeljuju, ve nisu ni dio lokalnih planova kojima bi lokalne zajednice i javni autoriteti iskazale odgovornost i istinsku privr~enost ideji razvitka ovoga sektora. Primorane na pojedina no snala~enje, nevladine organi-zacije nalaze najrazli itija rjeaenja (registriraju se u privatnim stanovima, unajmljuju neadekvatne poslovne prostore,  podstanari su u drugim organizacijama), ato sve dovodi do ote~ane unutarnje i vanjske identifikacije i prepoznatljivosti, kao i dvojbe oko istinske kvalitete same organizacije i njenih programa i usluga. Nerijeaenost ovog, mo~e se rei, primarnog uvjeta egzistencije, utje e na obnavljanje i stabilni dotok svih ostalih resursa i njihovo bolje koriatenje. Veliki odliv najstru nijih, najkreativnijih i najsposobnijih kadrova XE "kadrova:odliv u civ sektoru"  iz ovog sektora, nesumnjivo je prije svega uvjetovan nemogunoau zasnivanja i planiranja uspjeane karijere na du~i rok. Klju ni razlog je nepostojanje sustavnih pretpostavki za institucionalno stru no usavraavanje XE "stru no usavraavanje"  i osposobljavanje, koje ipak, barem u reduciranom obujmu postoji u javnim kulturnim ustanovama. Dakle, uvjeti XE "civ sektor:uvjeti trajnijeg organizacijskog razvoja"  za postizanje odr~ivosti, vezani su uz rjeaavanje primarnih resursa: prostor, oprema, stabilno i predvidljivo financiranje. Tek time stvaraju se potencijali za profesionalni razvoj, uspostavljanje visoke programske kvalitete i metoda rada, te trajnijeg organizacijskog razvoja. (inter)kulturna medijacija XE "inter)kulturna medijacija"  Sva su druatva i zemlje Jugoisto ne Europe XE "zemlje Jugoisto ne Europe"  u svojoj osnovi multikulturn XE "multikulturna druatva" a. Otud je i realizacija osnovnih zadaa koje proizlaze iz ove injenice pod stalnim nadzorom meunarodne zajednice XE "meunarodne zajednice"  koja  posebno nakon ratnih zbivanja  mora barem jednim dijelom preuzeti odgovornost za daljnji razvoj regije. To su prije svega: stvaranje adekvatnog politi kog okvira; uspostava airokog i stalnog prostora javnog dijalog XE "javnog dijalog" a; donoaenje usuglaaenog niza mjera konkretnog djelovanja koje e poativati multikulturalnost XE "multikulturalnost"  kao temeljnu vrijednost; kao i zadaa kontrole ope javnosti nad na inima djelovanja klju nih autoriteta u ovom podru ju. Dominantni stav klju nih predstavnika meunarodne zajednice jest kako je njihovo ispunjavanje osnovni uvjet uklju ivanja ovih druatava u europske integracijske procese XE "integracijske procese" . Istovremeno treba napomenuti kako vlasti u veini ovih zemalja  premda verbalno dijele isti stav i to javno isti u  suatinski ne djeluju kako bi zemlje ovog podru ja uspostavile efikasne instrumente XE "instrumente"  kojima bi se pravne norme i pozitivna iskustva  ve potvrena u meunarodnim okvirima  prakti no implementirala i razvijala. Kulturna politika kao i obrazovna XE "obrazovna politika"  i medijska XE "medijska" , obi no se smatraju najva~nijim za stvaranje gore navedenog okvira te prakti nu realizaciju ciljeva i prioriteta djelovanja u multikulturnim sredinama XE "multikulturnim sredinama" . Unutar ovih javnih politika zemalja Jugoisto ne Europe XE "zemalja Jugoisto ne Europe"  posebno su zanemareni dijaloaki, medijacijski, legitimacijski i evaluacijski aspekti XE "evaluacijski aspekti" . Tako pri donoaenju zna ajnih odluka redovito izostaje javni dijalog sa svim relevantnim akterima. ak se i stru nu javnost ostavlja po strani, a upravo bi ona neizostavno morala dobiti priliku iznijeti svoje mialjenje, poglavito kad su u pitanju dugoro ni sistemski zahvati poput promjene zakonodavstva, uspostavljanja novih mehanizama odlu ivanja i financiranja, te transformacije institucionalnog sistema XE "institucionalnog sistema" . Time se medijacijski aspekti XE "medijacijski aspekti"  poglavito kulturne politike  kojima se smjera uspostaviti horizontalni dijalog meu druatvenim zajednicama, etni kim grupama, predstavnicima raznih profesionalnih i interesnih grupa  naj eae potpuno zanemaruju. Krajnja posljedica je do~ivljavanje kulturne politike kao odozgo nametnutog okvira; iji se prioriteti i mjere teako ili nikako implementiraju na razini lokalnih zajednica i mikro-kulturnog djelovanja XE "mikro-kulturnog djelovanja"  (organizacije i projekti). Svi ovi  ugraeni problemi unutar javnih politika, naj eae potpuno ukidaju legitimacijski aspekt kojim se propituje opravdanost, po~eljnost i razina prihvaanja ponuenih pojedinih sistemskih rjeaenja od strane heterogene kulturne sredine. `toviae, javni autoriteti XE "javni autoriteti"   osim kada to smatraju nu~nim  tek sporadi no i do razine koja odgovara aktualnoj politici, informiraju o takvim zahvatima pa je razina osnovne upoznatosti aire kulturne sredine i u tom smislu relativno niska. Evaluacijski aspekt XE "Evaluacijski aspekt"  kulturne politike kojim bi prije svega stru na ali i opa javnost XE "stru na ali i opa javnost"  propitivala njenu uspjeanost u postizanju postavljenih ciljeva, kao i opravdanost odr~avanja ukupnog modela, konkretnih instrumenata i mjera, potpuno je izvan pa~nje kulturnih autoriteta i dogaa se isklju ivo kao odgovor na  prisilu izvana  ponajprije Vijea Europe XE "Vijea Europe"  koje ima razraene programe i oblike djelovanja na ovom podru ju. Dakle, proces usuglaaavanja i donoaenja ciljeva kulturne politike, jednako kao i definiranje njenog funkcioniranja, kao i prosudba njenih efekata na razini cijele dr~ave mo~e se, bez sumnje, smatrati svojevrsnim vrlo slo~enim tipom kulturne medijacije. XE "kulturne medijacije.:definicija"  Kulturna politika tako potencijalno mo~e predstavljati sredstvo kojim najrazli itiji akteri kulturne scene i druatvenog razvoja uspostavljaju ciljani, konstruktivan i svrsishodan dijalog. Njome se mo~e postii zajedniatvo u razli itosti, ato predstavlja ne samo najva~niji cilj ukupnog kulturnog razvoja XE "kulturnog razvoja"  zemlje ve i preduvjet njenog trajnog stabilnog funkcioniranja, te postizanja kvalitetne svakodnevne interkulturne komunikacije. U tom smislu, mo~e se rei: nepostojanje obuhvatne i djelujue dr~avne kulturne politike vrlo je ozbiljan znak nemogunosti klju nih autoriteta, koji bi trebali konsolidirati kulturni ~ivot XE "kulturni ~ivot"  zemlje, umjesto podjela ato nadvladavaju suradnjom. Najva~nija europska inicijativa kojom se propituje demokrati nost i uspjeanost u djelovanju pojedinih nacionalnih kulturnih politika nesumnjivo je, prije spominjani, Program evaluacije europskih kulturnih politika XE "Program evaluacije europskih kulturnih politika:Vijee Europe"  Vijea Europe XE "Vijea Europe"  koji je utemeljen sredinom osamdesetih proalog stoljea i u koji se do sada uklju ilo viae od dvadeset zemalja. Program podrazumijeva niz detaljno provedenih meuzavisnih djelatnosti: dijagnosticiranje analiti ke i znanstveno-istra~iva ke osnove kulturne politike neke zemlje; mogunost formiranja domaeg stru nog tima za njenu analizu, kako po pitanju ciljeva i prioriteta, tako i po pitanju osnovnih instrumenata i mjera; sektorsku analiza XE "sektorsku analiza"  pojedinih kulturnih podru ja; osiguravanje niza izravnih susreta stru njaka Vijea Europe s lokalnim kulturnim akterima i autoritetima na svim razinama i kulturnim podru jima, itd. Za ukupan projekt evaluacije kulturne politike neke zemlje najzna ajniji rezultat su dvije publikacije koje se javno prezentiraju i obrazla~u u Strasbourgu  sjediatu ove najeuropskije organizacije Kontinenta  i to pred stalnim predstavnicima Komiteta za kulturu svih zemalja- lanica. Prva publikacija je Dr~avni izvjeataj o kulturnoj politici, koji sa injava sama zemlja i predstavlja analizu stanja; dok je druga publikacija Izvjeataj neovisnih eksperata Vijea Europe o nekoj zemlji, koji ima karakter i zna enje njene evaluacije. Veina zemalja Jugoisto ne Europe pristupile su ovom programu i zavraile su proces auto-evaluacije XE "auto-evaluacije"  XE "auto-evaluacije:nacionalni izvjeataji"  (u vidu nacionalnog izvjeataja), te proces eksterne evaluacije (u vidu ekspertnog izvjeataja stru njaka Vijea Europe XE "Vijea Europe" ). pitanje buduih modela XE "modeli kulturnih politika u regiji:pitanje buduih"  kulturnih politika u regiji Iz pomnije analize navedenih kulturnih politika zemalja Jugoisto ne Europe XE "zemalja Jugoisto ne Europe" , o ito je, kako sve zemlje problemima kulturnog razvoja pristupaju sa stavom kako se oni mogu rijeaiti stru no utemeljenim pristupom odozgo, kojega prati djelatni izvrani administrativni aparat te usuglaaeni mehanizmi djelovanja. Takav pristup se iscrpljuje u ispunjavanju formalnih uvjeta. S druge strane, smatra se kako e suatinska pitanja kulturnog razvoja biti rijeaena dobrom i pravovremenom implementacijom prije navedenih instrumenata kulturne politike. itava ova paradigma djelovanja karakterizirala je i zapadni svijet sve do po etka osamdesetih godina, kada se postupno po inje razvijati komunikacijski model XE "komunikacijski model"  kulturne politike. Naglasak se stavlja na procese uspostavljanja dijaloga meu sektorima XE "intersektorski dijalog" , razli itim kulturnim podru jima i nivoima vlasti. Ovaj model najuspjeanije su primijenile Kanada XE "Kanada"  i Nizozemska XE "Nizozemska" ; i dok je prva time pokuaala odgovoriti na velike izazove podijeljenih i teritorijalno udaljenih zajednica, druga je u tome vidjela mogunost poveanja efikasnosti ukupnog kulturnog sustava i ubrzavanja procesa uspostave postindustrijskog druatva. Mora se primijetiti kako niti komunikacijski model XE "komunikacijski model" , sam po sebi, ne rjeaava temeljna pitanja kulturne prakse ali ih ipak lakae dijagnosticira i pristupa im iznutra. Ipak, nakon relativno dugog perioda njegove primjene, mogu se uo iti ne samo nedostatci ve i  ugraene opasnosti, i to u vidu pretjeranog i nekriti kog optimizma kojim se zanemaruju vitalni razvojni preduvjeti. Naime, demokrati nost procesa XE "demokrati nost procesa"  zahtjeva beziznimno jednake uvjete za sve (poatovanje rokova, uvjeta prijave i dobivanja sredstava, pravovremeno poznavanje kriterija, itd.), ato cijelu proceduru usporava, ini nefleksibilnom a od umjetnika zahtjeva veliki administrativni anga~man i umijee za koji su oni tek pokatkad sposobni i po esto nisu zainteresirani. Usprkos tome, komunikacijski model XE "komunikacijski model"  kulturne politike nu~an je kao preduvjet za razvoj i stimuliranje nastanka novih konceptualnih okvira i medijacijskih procesa koji se trebaju autenti no razvijati u svakoj sredini. Kao ato se dade zaklju iti iz navedenih primjera i u visoko razvijenim sredinama nije mogue izbjei opasnosti, koje ipak, same po sebi, nisu inherentne samom modelu ve proizlaze iz aireg kulturnog konteksta, dominantnih vrijednosti te odabranih a nakon nekog vremena i obveznih obrazaca ponaaanja (obvezatni natje aji, XE "natje aji,"  strateaki planovi XE "strateaki planovi" , nu~ne koordinacije i sli no). Opasnosti do kojih bi moglo dovesti uvoenje komunikacijskog modela XE "komunikacijskog modela:opasnosti uvoenja"  kulturne politike u zemljama Jugoisto ne Europe XE "zemljama Jugoisto ne Europe"  (koji je vidi prvenstveno kao sredstvo airoko pojmljene interkulturne medijacije XE "interkulturne medijacije" ), su: beskrajni procesi dogovaranja bez konkretnih odluka; prijenos pa~nje sa suatinskih problem.0jlnpr " $ & * J L N R üՒzohdWJhC h4u"h\?hhih55;@\hhih\?5;@\h\? h@Rh5jh@Rh' Uhhih5CJ,\hhihhi5CJ,\hhihhiaJ hUho hUh_! hUhh\?hhi5CJ,aJ, h@Rho jh@Rh' U h@Rhb<hhhih' 5;@aJhhihhi5;@aJh w5;@aJ0jlnr" & ( * L N f h j | D$IfgdX =$IfgdX=gd**$a$gd\?*$a$gdUHgdr@gd\?*gd 3{*$a$gdhi:LMMR ` d f h j n v z | ~ źp[C6hdM5CJOJQJaJ/hphp9:@B*CJOJQJaJph)hphp59:@CJ(OJQJaJ(2h, hp59:@B*CJHOJQJaJHph(h, hp5B*CJHOJQJaJHphhphCJOJQJaJhrBCJOJQJaJ h4u"hhzh h8h"h4u"h4u"0JA;@CJ\aJhaB h4u"h\?$h4u"h\?0JC;@B*CJph| e\SSG $$Ifa$gdf_ $Ifgdp $Ifgdtkd$$IflF! t0,"    44 la $$Ifa$gdX J L N R T d r t 8 : ;ٲ;xl]xl]MhdM5:@CJOJQJ\hph#.CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\h#.5:@CJOJQJ\hH5:@CJOJQJ\ h8h#.hrBCJOJQJaJhphtCJOJQJaJhdMCJOJQJaJ h8hthphpCJOJQJaJhhp5CJOJQJaJ qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* =$$Ifa$gdf_kdn$$IflF! t0,"    44 la J P qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* =$$Ifa$gdf_kd($$IflF! t0,"    44 laP R T qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gdY =$$Ifa$gdf_kd$$IflF! t0,"    44 la ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gdY =$$Ifa$gdf_kdt$$Ifl4F! t0,"    44 la : ocWWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gdY =$$Ifa$gdf_kd6$$Ifl4F! t0,"    44 la: ` b f h j    8 < @ B d h l n ĵĵĵܒܒܒܒܒ"h8h#.59CJOJQJaJhl7CJOJQJaJhdM5:@CJOJQJ\ h8h#.hph#.CJOJQJaJh#.CJOJQJaJhdMCJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\h#.5:@CJOJQJ\+ ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gdY =$$Ifa$gdf_kd$$Ifl4F! t0,"    44 la < b h ocWWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gdY =$$Ifa$gdf_kd$$Ifl4 F! t0,"    44 lah j t ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* =$$Ifa$gdf_kdR $$Ifl4|F! t0,"    44 la  qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd $$IflQF! t0,"    44 la  8 > cWK? $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd $$Ifl4F! t0,"    44 l / a> @ B d j ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd $$Ifl4F! t0,"    44 laj l n ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd $$Ifl4F! t0,"    44 la ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd $$Ifl4F! t0,"    44 la4:ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdN $$Ifl4zF! t0,"    44 la$48<D~268:B ̽̽̽̽l̽̽̽̽&hrBh#.:@CJOJQJ\aJ hl7:@CJOJQJ\aJ%h8h#.5:@CJOJQJ\ hph#."h8h#.59CJOJQJaJhph#.CJOJQJaJhl7CJOJQJaJ#h#.5:@CJOJQJ\aJ)h8h#.5:@CJOJQJ\aJ&:<D~ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd $$Ifl4F! t0,"    44 laqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd~$$IflIF! t0,"    44 laqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd$$Ifl:F! t0,"    44 la28qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$IflIF! t0,"    44 la8:Bqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd"$$Ifl:F! t0,"    44 laqe\P $$Ifa$gdf_ $Ifgd8 $$Ifa$gdpkd$$IflF! t0,"    44 laocZN $$Ifa$gdf_ $Ifgd8 $$Ifa$gdpkd<$$Ifl4:F!` t0,"    44 laocZN $$Ifa$gdf_ $Ifgd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl4IF!  t0,"    44 la  ocZN $$Ifa$gdf_ $Ifgd8 $$Ifa$gdpkd`$$Ifl4aF!  t0,"    44 la  lnrtv|ж}m^LE9^&%h8h#.5:@CJOJQJ\hl7CJOJQJaJ hph#."h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJhl75CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2h, h#.59:@B*CJOJQJaJph(h, h#.5B*CJHOJQJaJHphhph#.CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ ntqhh\ $$Ifa$gdf_ $Ifgdpkd*$$IflaF! t0,"    44 latv|eYPD $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd$$IflF! t0,"    44 l / aqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$IfluF! t0,"    44 la6:@*.4TX^rv|$&)358DFITVYegjklҞҞҞҒh#.CJOJQJaJh8rRCJOJQJaJ hph#.h#.59CJOJQJaJ"h(,h#.59CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\hkwh#.CJOJQJaJhl7CJOJQJaJ96<ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$Ifl4F! t0,"    44 la<>@cWK? $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$Ifl4F! t0,"    44 l / aocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$Ifl4F! t0,"    44 la*0ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$Ifl4F! t0,"    44 la024ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd0$$Ifl4zF! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$Ifl4,F! t0,"    44 laTZocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd`$$Ifl4PF! t0,"    44 laZ\^rxqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$IflEF! t0,"    44 laxz|ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl4:F!` t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl4F!  t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl4:F!  t0,"    44 la$'ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd8$$Ifl4:F!  t0,"    44 la'()36qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl]F! t0,"    44 la678DGocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdT$$Ifl4:F!` t0,"    44 laGHITWocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd$$Ifl4:F!  t0,"    44 laWXYehocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdx$$Ifl4F!  t0,"    44 lahijklocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdP$$Ifl4IF!  t0,"    44 lalmrqhh\ $$Ifa$gdf_ $Ifgdpkd( $$IflIF! t0,"    44 lalmqr$°yg`TgEg`T2%h8h#.5:@CJOJQJ\h#.59CJOJQJaJhiCJOJQJaJ hph#."h(,h#.59CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJhi5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2h, h#.59:@B*CJOJQJaJph(h, h#.5B*CJHOJQJaJHphhkwh#.CJOJQJaJqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd $$IflF! t0,"    44 laqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd!$$IfluF! t0,"    44 la$'qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd|"$$Ifl]F! t0,"    44 la$&)FHJMOsuxJNRXZñ圊s^(h, h#.5B*CJHOJQJaJHphh#.CJOJQJaJhh#.CJaJ"hjh#.59CJOJQJaJhjh#.59CJaJ hph#."h(,h#.59CJOJQJaJh#.59CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\hkwh#.CJOJQJaJhiCJOJQJaJ'()FIocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd#$$Ifl4:F! t0,"    44 laIJOsvocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd#$$Ifl4F! t0,"    44 lavwxqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd6$$$Ifl-F! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd$$$Ifl4:F! t0,"    44 laJPocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd%$$Ifl4:F! t0,"    44 laPRZocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd`&$$Ifl4F! t0,"    44 laqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd'$$IflF! t0,"    44 laqhh\ $$Ifa$gdf_ $Ifgdpkd'$$IflGF! t0,"    44 la NRX.28tx~Ժ|uiViViViG|uiVih#.59CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\hiCJOJQJaJ hph#."h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJhi5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2h, h#.59:@B*CJOJQJaJphNTqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd|($$IflF! t0,"    44 laTVXqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdL)$$IfluF! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd*$$Ifl4:F! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd*$$Ifl4:F! t0,"    44 la.4ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd>+$$Ifl4F! t0,"    44 la468tzqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd+$$Ifl-F! t0,"    44 laz|~ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd`,$$Ifl4:F!` t0,"    44 la~ @FJLpvz| NTXZ~ ,Pøæёёёёёё|(h;h#.56:@CJOJQJ\hh#.59CJaJ hph#."hjh#.59CJOJQJaJh#.59CJaJhjh#.59CJaJhkwh#.CJOJQJaJhiCJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\0ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd,$$Ifl4:F!  t0,"    44 la @HocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd-$$Ifl4F!  t0,"    44 laHJLpxqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd.$$IflF! t0,"    44 laxz|ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd.$$Ifl4F! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd8/$$Ifl4 F! t0,"    44 laocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd/$$Ifl4F! t0,"    44 la NVqeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdh0$$Ifl9F! t0,"    44 laVXZ~ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd0$$Ifl4F! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd1$$Ifl4F! t0,"    44 la ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd"2$$Ifl4IF! t0,"    44 la V^qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd2$$Ifl\F! t0,"    44 laPV\`b<@FJLbhln Òфyjhh#.CJOJQJaJhh#.CJaJhh#.59CJaJ hph#.(h8h#.56:@CJOJQJ\(h;h#.56:@CJOJQJ\hh#.59CJaJhkwh#.CJOJQJaJhiCJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\(^`bocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd|3$$Ifl4yF! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd04$$Ifl4F! t0,"    44 la@HocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd4$$Ifl4F! t0,"    44 laHJLbjocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd5$$Ifl4yF! t0,"    44 lajlnocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdL6$$Ifl4!F! t0,"    44 laocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd7$$Ifl4F! t0,"    44 laocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd7$$Ifl4IF! t0,"    44 la qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdh8$$IflF! t0,"    44 la  zqhh\ $$Ifa$gdf_ $Ifgdpkd9$$IflF! t0,"    44 la xz|XZ^bjlѿyg`TyFg`:TyFg`:h#.CJOJQJaJhhBh#.59CJaJhY CJOJQJaJ hph#."hhBh#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJhY 5CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2h, h#.59:@B*CJOJQJaJph(h, h#.5B*CJHOJQJaJHphqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd9$$IflF! t0,"    44 laX`qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd:$$IfluF! t0,"    44 la`blqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdF;$$Ifl:F! t0,"    44 la`bfjnp    & ' ) + , I J K M N O P o p r t w x žžşşŏşžןןht<CJOJQJaJh#.5:@CJOJQJ\%h8h#.5:@CJOJQJ\h#.CJOJQJaJ hph#."hhBh#.59CJOJQJaJhhBh#.59CJaJhkwh#.CJOJQJaJhY CJOJQJaJ3`hqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd;$$Ifl:F! t0,"    44 lahjpqe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdZ<$$IflF! t0,"    44 la  qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd<$$Ifl-F! t0,"    44 la   & * ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdn=$$Ifl4:F! t0,"    44 la* + , J N ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd>$$Ifl4:F! t0,"    44 laN O P o s ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd>$$Ifl4:F! t0,"    44 las t x ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd6?$$Ifl4F! t0,"    44 la qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd?$$Ifl,F! t0,"    44 la ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdX@$$Ifl4:F!` t0,"    44 la !!!!!"Z"\"^"`"d"p"""""""$#&#(#*#.#0#d#f#h#j#n#p#######`$b$d$f$j$l$n$˸˸˥˥˸˸˸˥ٗhHhdMCJaJhHhdM59CJaJ hph#.hY CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\hhBh#.59CJaJhkwh#.CJOJQJaJht<CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ5 ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd@$$Ifl4F!  t0,"    44 la !!ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd|A$$Ifl4 F!  t0,"    44 la!!!Z"b"ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdB$$Ifl4F!  t0,"    44 lab"d"p"""qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdB$$Ifl9F! t0,"    44 la"""$#,#qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd*C$$Ifl\F! t0,"    44 la,#.#0#d#l#ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdC$$Ifl4!F! t0,"    44 lal#n#p###ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdLD$$Ifl4F! t0,"    44 la###`$h$ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdD$$Ifl4IF! t0,"    44 lah$j$l$n$p$qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kd|E$$IflF! t0,"    44 lan$p$r$z$|$$$$$$$$B%D%F%ͳwjw[IB6*hY CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ hph#."h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJht<5CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2h, h#.59:@B*CJOJQJaJph(h, h#.5B*CJHOJQJaJHphhkwhdMCJOJQJaJhHhdMCJOJQJaJp$r$|$$$qhh\ $$Ifa$gdf_ $IfgdpkdF$$IflF! t0,"    44 la$$$B%J%qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdF$$IflFz!* t0,"    44 laF%H%L%N%R%T%x%z%|%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&'&(&*&-&.&c&d&e&f&h&i&j&k&xqfhh#.CJaJ hph#."hhBh#.59CJOJQJaJhhBh#.59CJaJhY CJOJQJaJh#.CJOJQJaJh#.5:@CJOJQJ\%h8h#.5:@CJOJQJ\"h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJht<CJOJQJaJ(J%L%N%x%%qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdnG$$IfluFz!* t0,"    44 la%%%%%ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kd0H$$Ifl4Fz!* t0,"    44 la%%%%%ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdH$$Ifl4Fz!* t0,"    44 la%%%%&)&ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gd8kdI$$Ifl4Fz!* t0,"    44 la)&*&.&c&g&ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd8kdLJ$$Ifl4Fz!* t0,"    44 lag&h&i&j&k&qeZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd^ $$Ifa$gd8kdK$$Ifl:Fz!* t0,"    44 lak&l&q&&&qh_S $$Ifa$gdf_ $Ifgdp $Ifgd1hykdK$$Ifl:Fz!* t0,"    44 lak&l&p&q&&&&&&&&&&&&&&&<(>(B(F(P(°yle^RF:e^R:eht<CJOJQJaJhY CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ hph#. h$h#.ht<5CJOJQJaJhY 5CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2hh#.59:@B*CJOJQJaJph(hh#.5B*CJHOJQJaJHphhkwh#.CJOJQJaJ&&&&&qeZN $$Ifa$gdf_ =($Ifgd^ =$$Ifa$gdf_kdhL$$IflF! t0,"    44 la&&&<(D(qeZN $$Ifa$gdf_ =($Ifgd^ =$$Ifa$gdf_kd*M$$IfluF! t0,"    44 laD(F(P(((qeZN $$Ifa$gdf_ =($Ifgd^ =$$Ifa$gdf_kdM$$IflF! t0,"    44 laP((((((((((()),).)0)2)6)8)))))))))))))P*T*V*Z*\******++ ++++ƷƷƷƷƷƷƷƈ~h$h#.CJ\h$h#.0J(CJOJQJ\h/CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\h$h#.59CJ\aJhkwh#.CJOJQJaJht<CJOJQJaJhY CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ hph#..(((((qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdN$$IflF! t0,"    44 la()),)4)ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdO$$Ifl4F!` t0,"    44 la4)6)8)))ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdO$$Ifl4F!  t0,"    44 la)))))ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd2P$$Ifl4F!  t0,"    44 la)))P*X*ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdP$$Ifl4UF!  t0,"    44 laX*Z*\***ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdVQ$$Ifl4F!  t0,"    44 la***+ +ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdQ$$Ifl4=F!  t0,"    44 la +++++ocZN $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd\?kdzR$$Ifl4F!  t0,"    44 la++++++++++++,,, ,",r,v,x,|,~,,,,,,---"-$-f-h-j-l-p-r------------8.:.<.>.B.D.....ųųųųųųųųųųh#.CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\"h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJht<CJOJQJaJh/CJOJQJaJ hph#.h$h#.CJ\aJ:+++++qeYM $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd S$$IflF! t0,"    44 la+++,,ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdS$$Ifl4F!` t0,"    44 la, ,",r,z,ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd(T$$Ifl4F!  t0,"    44 laz,|,~,,,ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdT$$Ifl4F!  t0,"    44 la,,,- -ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdLU$$Ifl4F!  t0,"    44 la -"-$-f-n-ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdU$$Ifl4F!  t0,"    44 lan-p-r---ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdpV$$Ifl4F!  t0,"    44 la-----ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdW$$Ifl4F!  t0,"    44 la---8.@.ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdW$$Ifl4F!  t0,"    44 la@.B.D...ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkd&X$$Ifl4F!  t0,"    44 la...//ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdX$$Ifl4F!  t0,"    44 la...//// / /L/N/P/R/V/X///////////whS(hh#.5B*CJHOJQJaJHphhkwhHCJOJQJaJhHCJOJQJaJ%h8hH5:@CJOJQJ\"h(,hH59CJOJQJaJht<CJOJQJaJh/CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ%h8h#.5:@CJOJQJ\"h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJ/ / /L/T/ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdJY$$Ifl4F!  t0,"    44 laT/V/X///ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdY$$Ifl4F!  t0,"    44 la/////ocWK $$Ifa$gdf_ $$Ifa$gd8 $$Ifa$gdpkdnZ$$Ifl4F!  t0,"    44 la/////qhh\ $$Ifa$gdf_ $Ifgdpkd[$$IflF! t0,"    44 la////////000020406080<0>0@0B0D0F0ԺokdXL@o5Xoh=]h#.CJaJht<CJOJQJaJh/CJOJQJaJh#.CJOJQJaJ hph#.h#."h(,h#.59CJOJQJaJhkwh#.CJOJQJaJht<5CJOJQJaJh/5CJOJQJaJhh#.5CJOJQJaJ2h(,h#.59:@B*CJOJQJaJph#h#.59:@CJ(OJQJaJ(2hh#.59:@B*CJOJQJaJph/0020:0qe\P $$Ifa$gdf_ =$Ifgd* $$Ifa$gd\?kd[$$IflF! t0,"    44 la:0<0>0@0B0qe\P $$Ifa$gdf_ D$Ifgd* $$Ifa$gd\?kd>\$$IfluF! t0,"    44 laB0D0F000qe\P $$Ifa$gdf_ D$Ifgd* $$Ifa$gd\?kd]$$IflFz!* t0,"    44 laF0J00000000000000111111&1*1,1.1216181<1J1N1P1R1V1Z1\1`1r1v1x1z1~111111111|3~3°°°°°¬jh 5Uh;1jahgh4P444555&5*5,58889 99@;B;L;v;z;|;l=n=AAA*B.B0BBBDD(J*J4JtJxJzJKKKKKKMMMMMMQQQRRRTTT(T,T.TUUUUUUBVFVhssu}~h* & Fgd"U* & FgdI7*gd 3{'gdzZ@gd\?gd2=*$a$gd2=*gd;1FVHVLVNVPVRVVVVVVVVVVVVVVVVWWjWlWWWWX X"X:Xahwqh"<hh@Rhjh@RhU h0w/6 h@Rh-SjhI7h0J+U h@RhRhthh6h0w/h- h@Rh|h+hh"< h"<jh"<U h@Rh4>a@aBaDaFadatabbb,b0b2bnbrbFcHcJc|ccczd|d~dBeDeFe^eeee^f`ffff(g*gDgFgzgggggggggggﷳht h@Rh($h0w/h@Rh0w/6 h@Rh0w/h0w/h0w/6jh"Uh0J+Uh-jhPBh0J+UhPBhwqh"< h"<hh6 h0w/6jhI7h0J+U h@Rhjh"<U2gh h hhNhhhhhhhhiiiiijjj"j&j(j*jVjXjbjdjjjjjdkfkhkjkrkkkkkkllll.m`mbmdmnnnndoforoxooooobpdp½h8 h@Rh($hZhwqh"<6 h"<jh"<6Uh0w/h6jh"Uh0J+UhJht h@RhJh-h0w/ h@Rh@dp>qzq|qqqqqqqrrr"r&r.r0rr>ssssttttttVuluuuu vrwtwwwwwwwxxTxVx`xxxxxxyyzzzĽh ?qhwqh"<jh"<U h@RhJhz[h6hz[ht h@Rh = h@RhY.&hZh hh"<h hh"<6 h"<jh"<6Uh@Rh6 h@Rh8zz({*{4{n{r{t{{{{{|||}}}}}}}F~~~~~~~~~~~~~<@Bhj.򼵼򤝖tjgh@RhSUhK|hb hbjhbU h@Rh_f h@RhShUjhh0J+U h@Rh \ h@RhJhz[hUwihwqh"<hJh ?qhh"< h"<jh"<U h@Rh h@Rh =(hlP(frzB @p@zf#gd{* & Fgd{3*gd 3{.006JNZ\npz 02JLNPʃ΃$&(RTbdf„ûóݬݬݬ{ hE&6 hJ6 h@Rh hE&h 6hE&h6hE&h =6hE&hP86 h@Rh =hAhbh);hb hbjhbUhP8 h@Rh h@Rh h@Rh7h@Rhjh@RhU0bt܆ކ$(*PX·ˆ‰ƉȉʉbdԊ֊ r뼷뼷누h{hH h@Rhih h@RhO!hB5Q h@Rheuh);hbh);hb6 hbjhbUhB5Qh6 h@RhJ h@Rh \hohP8 h@Rh = h@RhjhKVh@j0J+U4ċƋȋҋ Jҍ֍؍VXbdrxz"`bdnpďDFxzڽڡڙڕڙڎڎڊڀ{ hFjhFUhR4 h@Rhihhch -h. h@Rh \h);hb6jhb6Uhch6jh.h0J+UhB5Qh6 h@Rhh);hb hbjhbUh{hH0ʑΑБ ",VZ\ ҕԕޕ @B@\^hj֗ؗ.0ؘ48FJf~ޙtv*Hḭ h@Rhihh);hF6jhF6Uhch6 h@Rhchc h@RhJ h@Rheuh{h - h@RhjhFU hFh);hF;HJƛLNnpzœĜ <=BQST_,0ӬӴ륡록륐ӬӴ}ɬӴ}h|h|h6 h@Rh)jh -h0J+Uhpqwhm@ h@Rhihh);hFjhFUhJ h@Rheuh);hF6 hFjhF6UhB5Qh6 h@Rhjh.h0J+U10NPġơȡ̡ΡĢƢТ@DFfhrʣ̣֣24&(˲˺h|h6h{hJjh -h0J+Uh -h86 h@Rhihh);hF6h -h6h);hF hFjhFU h@Rh|h|h8 h@Rh60468Ħަ(,.^`jħƧЧ(*4^bd\^<>@\^Ϋҫԫ֫׹ײͲh| h@Rhh{hR4hJh);hFjhFU h@Rh h@Rhihh);hF6 hFjhF6UB$&46įȯʯưذڰ&(2dhjnplnˬ˨ˬ򞙑򞙑h);hF hFjhFUhJ^hd4hJ^6h);hJ^ hJ^jhJ^U h@RhJ^hR4jh -h0J+UhJh| h@Rhih h@Rh h@Rheu9npr "LNX4>¹̹ܹ "8:DVZ\Ⱥ̺κ RT^h8dh8h{h);hF hFjhFUh h@Rhihh^ hJjh -h0J+U h@RhHʻλл 48:npzlnx +,1:<=>?@XY^vxyz߾z|npzĽ h@Rh2h6Johh,h6h{jh -h0J+U h@RhjhFUh);hF hFJBDNx|~~*,^|PVr|(*PR*,x &(2Z^`dfh.< h@Rh%hR4 h@Rh2hf k h@Rheu h@Rhihh);hF hFh6Jo h@RhjhFUHfh@B.24LVXZb(,.24<;ͯ㜷ͷ͎ͷͷ h@RhihhJh);hF6jhF6Uhh,h\6hh,h78u6 h@Rh\ h@Rh%hh,h6Jo h@Rh78u h@Rh<:h);hF hFjhFU h@Rh.{ h@Rh5,.8X\^&*,.0NV468:XZd~lnprx~FH 6:<jxڽ˹˱˭˭˭˭˦覟 h@Rhp'e h@Rh3Rhf khh,hh,6hR4 h@Rh% h@Rhih h@RhAh6Johh, h@Rh} | h@Rh\jhFUh);hF hF> "\^h ,.0\^hþþþڦڢ~sish);hF6jhF6Uh!fhp'e6 h@Rhih h@Rh7 h@Rh% h@Rhp'ehR4hf khJ^6hhJ^h);hJ^ hJ^jhJ^Ujh!fhJ^0J+U h@RhJ^ h@Rh3RjhFUh);hF hF)2` .    "#<$'.* & FMgd * & FLgd *gd #gd *gd 3{ "02<DHJLPZpr J`rv2jln @DLb~ <D׺׳׬ɥ׬h!fh@j6 h@Rhd&9 h@Rh@j h@Rh8{ h@Rh!fhehf k h@Rh2 h@Rh7h!fh);hF hFjhFU h@Rhp'e h@Rhih>DJhjt bfhTVtvJ`rv "$(μθαΪǕǸǸǸǸǸǸ h@Rh2htRhehe6jhehpOy0J+U h@RhD h@RhpOyheh!f h@Rhd&9 h@Rh( h@Rh@jh);hF6 hFjhF6Uh!fh@j6h!fh%66&02<txz| t|Zdt&TvxzRV^`ûҷҰ٥hRGhyy hyyjhyyU hE&h hDhR4 h@RhpOyh%< h@Rh(h!fh);hF hFjhFU h@Rhd&9 h@RhA h@Rh% h@Rh7 h@Rh@jhtR h@Rh22"$.RVXLNX| XZ $(*.RTfj|~׾׷׷׷׷׷׷ hMh hR4h9 hJjhRh 0J+Uh hRGhyy hyy hE&h h@Rh jhyyUH*.0 "46LP\h lnpx~24^` ǿhR4jhk+h 0J+UjhRh 0J+UhK]h 6hJh%hhyy hMhJ^hJ^hRGhyy hyyjhyyU hMh h ? HRThZ\f   v     Z*,,VXb ,.RT<>HhlnBݠݪݠݪhJ^jhRh 0J+UhRGhyy6jhyy6Uhxph 6h9 h 6hJh2h 6hR4h9*yhyy hyyjhyyUh/WVh 6hk+h 6h 6B t v       !! " """######4$8$:$%6%8%B%d%h%j%%%%&ºٶٲ٫º٣Ž˜jhRhJ^0J+UhRGhyy6jhyy6UhDGh 6 hE&h h{OhJhRGhyy hyyjhyyUh9 h 6h h9 hJ^6hJ^hRGhJ^ hJ^jhJ^U2&' '<'(((((((*++4,- .//./0/2/`/b/l////\1^1n1p1224444444445555 6>6ثص̟̟}}hRGhJ^6hRGhJ^ hJ^jhJ^6UhDGhJ^6h{OhRGhyy6jhyy6UhzVh 6hzVhJ^hRGhyy hyyjhyyUhDGh 6jhRh 0J+Uh 0.25?CDH6MR$X\:`c d$def(goop wz,z>{|{* & FIgd#gdL"b*gd 'gdzZ*gd 3{#gdR4*gd >6d6f6p6666v7x7777788888899::":L:x:|:~:==N>z>|>>>>>??@@B@L@t@x@z@CfCjCCCCCDDDDDDFDPDrDvDxDDDپپݶٲپ٫羠پپhR4 h@RhR4 hE&hR4h{OhRGhyyjhyyUhJjhRh 0J+Uh hRGhyy6 hyyjhyy6UhSgh 6?DDEEEEEEEEEEBFDFFFFFFFHHHHJJrLtL~LLLLLLL*M.M0M6MjMlMvMMMM*PBPQ4QRRTTTTTTTTU䰥țȥhKhRGh6jh6UhzVh 6hJh{OhRGh hjhUjhJ>Kh 0J+Uh jhyyUhRGhyy hyy;UUUU.U0U:UFUJULUVVVVVVVVWWWWvWxWWWWWWWWWWWDXFXPX^XbXdXYY\\\\\\\\]]]]^^^^^^@_B_8`:`aaaaaa8bDb(cLchL?h 6jhRh 0J+UhzVh{OhKh jhU hhRGhILcNcXc|cccccccccccc d"dhdtd2e4eeeeeeeeeee&g(gggg hhhzh|hiLjdjfjllRmTmoo.o0oϭϩϩϜϐϜωυh% h@RhKh_+Ohvnhjh=Mh 0J+UhRjhh@Rh Uhh hjhU h@Rh h hR4hQ'h hRGh6 hjh6U40o:o~oooppqqqq\s^shssssssssttt&tuvw w0x2xxx y yy*y.y0y2yrytyxyyzz@zFz<{>{z{|{{{.|0|||(}*}4}}}}&~6~8~᫧h/jh/h/0J+UhhJh hhh%jh>Uh%0J+Uh_+O h@Rh jhUh/h hB|{{0||*}Ҁ|BԈ4nBЗLRV <* & Fgd 'gdzZ#gdL"b*gd * & FIgd8~X~~~ҀԀptvڂ܂Z\փڃxz@Bpą ҈Ԉ46@"&(4ݱݻݱݻݩhhhh6jh6UhK h@RhKh_+Oh5Y/h hjhUh h@Rh h$h 6B46~܎lnؒܒޒ"&(Ҕ֔ؔڔ<>DLȖʖBDpr|ėȗʗ  @BXZjlƻhjhhJhhhh6jh6Uh@Rh 6h,2hh_+Oh/h|2h hjhU h@Rh h >lnx"FJLʚ̚ RT   RT^46ΤФJnҧԧڧܧRT^̨ШҨ $fjlh/hJj\jh@Rh Uh4,h_+Oh h@Rh hh hjhUM֨0(N:d< *gd s#gdL"b*gd'gdzZ* & Fgd 46@txzƭʭ̭ FJLrt.02fhrRZ6>px"$&(*068:DbðìèìÛʗèʨh_+Ojhh0J+UhJh[Pjlh@RhUh h h@Rhh h@Rh}RhhJh h@Rh jhUhh h:bd JVnpzظ &(<>NRNP\^Ծ־$&(XZʿֿ̿򶮶򟕟򶮶jh9h0J+Uh9h0J+jh9h0J+Uh@Rhjh@RhUh_+OhfAIhJh.ch h jh Uh@Rh6h h@Rh h@RhJ3ֿ>BD$PTV|}(*z| bpx<VPXZbrԬԬԤԤԗԗԤjhh0J+UhJh6hfAIhlh h%\h hzh hh =h h@Rhjh U h h CJOJQJaJhh ;XZ 68:DnXZz|  n|VXﶮ֪֝֙֙֍hEh 6h;rh(zWh hJjh\[h0J+UhfAIhH:h hH:h 6jh UhJh6h h@Rhht>Fh ht>Fh 6 h jh 6U2&*,.68npz.2^`bl(*BF.6|~B HLʸܫܧܧܣܛ܏h.h.h s6h6h6h sh;rjhCh0J+Uhlh 6hJh6hlh jh U h@Rhhjh 6U h hEh 6LN  &:BZ|~2^`j 02BDNdfpº¶ޮޮޮޮh"o'jhdfh0J+Uhlh h.<h>h*6h>h s6h>hzh sh#1h h jh Uhh;r h@Rhh_+O>|$($TXZVJZb·ʦٷjhh0J+Uh>h"o' h*h shlh 6jh 6Uh>h s6 h@Rh sh shhh6 h@Rhjh U h hlh 98:DX68$&XZ"&24vxBD&,T\jhUh0J+Uh 2h hlh h jh Uh>jhh0J+Uh h@RhH\RT^BDLfhr02, ɹ⮹əɍɉɉh*hwRBhlh jh1hyh.0J+Uhy1h jh 6Uh>h.6h8h.<h.jhUh0J+Uh /h h jh UhJh h@Rh6, . 8 \ ` b   ( R V X               jlxz68FHv~ݽѵh)hJh'hUh hh>hwRBhh h:h*h8hlh h jh UG(*4`dflLNXPfvx8B¾h[jmh@RhBUh-chhQh hjhU h@RhBhB h@Rh.h.h8h:hJhlh h jh Uhzh>h)h6 L$&'~()$+0b15<;F@ZAB0CdFGG* & FgdB* & FgdB* & FEgd[#gdL"b*gdB'gdzZ*gd`h       !!!!!!!!!!!"$"&"("."""""""""""##B#D###$ $*%,%6%\%`%b%L&N&X&z&~&&&&.'0'''((h1hyhY/hBh"2jhhy?hB0J+Uh[h&$hhJ h@RhBhlh hjhUG(V(X(|(~(V)^)))*****++ +"+++++++-.6.8.B.Z.^.`.///t/x/z////000000001Z1^1`1V2X2b22222222363:3<3޹ޱީhCthhhhfq7hh%hjh|hB0J+Uh&$h hjhUhJh[hB h@RhBB<333444555l5n5x5555 88B8D8888888r9x99999::::::::<<<<<<======B>D>H>V>r>t>~>>>>>>>>>>0?2?:?????hJhejhhB0J+UhAhh"2hh&$h hjhUhB h@RhBI?@@@@@@AA(A*A6A8A,B.B8B^BbBdBBBBBBBBBBBBBB(C,C.C|D~DDDEEpFrFFFFFFFFFFFFF GG(G4GFGHG`GbGdGnGGGGGGGGGGHH IhehMhhjh %hB0J+Uh&$h hjhUh"2hB h@RhBLGHJMlRSS(T*T+T,TTTYh\ ]ae.fBjm>nq:ss#gdL"b'gdzZ*gd1gd1*$a$gd1*gdB* & FgdB IIIIlInIxIIIIJJJ6JJJLL>M\M@NBN^NfNOOOOOOhPjPtPPPPPPPQQQ2Q4Q>QbQfQhQvRxRzRRRR&S\SSSSSSSSS h@Rh1 h h15B*CJaJphh1jhMhB0J+Uheh&$hhJhh hjhUh"2 h@RhBhB?S$T&T'T(T)TNTOTTTTTTTTTTTTTTVVvWWWWWWWWWW X XLXNX YYY YYYZZ[[B[[h\\\\]]]]]^^^^p_t_ c$chAS5hjh h10J+Uh1h&$hj(qh@Rh1Uhci8hj`oh@Rh1U h@Rh1jhU hhZqh@$ccHcJccccc~ddddddeeee&f*f,f`hbh@jBjjjj:k>k@kkkkkkkrmvmmmmmmmmm6n:njhh10J+Uh&$hQuxjhQuxU h@Rh1h1h&$hQux6 hQuxjhQux6UhQh1674BP\H*x'gdzZ#gdL"b*gd1xz|P`ڵܵ޵~̶жҶnpz,4v~¹ȹºJV»лһܻ248ƾ޾ܟܩh@Rh16h&$h|~6jh|~6Uh^4h16jhQh10J+Uh|~CJOJQJh&$h|~ h|~jh|~U h@Rh1h1jhQuxU;RT^68$(* "bdn$&TV`txz:<Flpr>@Jnrtbj@B "hii h^4h1h^4h16hJh1h&$h|~ h|~ h@Rh1jh|~UM"0PR\*tH  *,6RVX\fhr~N "(ҳҫ٤ҫ hth1h@Rh16jh?Yh10J+Uh&$h|~jh|~U h@Rh1h1h&$h|~6 h|~jh|~6Uh?Yh16@VXbFHRdhjLNXhln*.0XZd~)+,]jh?Yh10J+Uh1jh,dh10J+Uh&$h|~ h|~jh|~U h@Rh1J]~6(*4@DFNPZ|df.𫧝{h@Rh6 h6h}"h6h&$h hjhUh h@Rhjh,dh10J+Uhiih1h5h|~h5h|~6 h|~jh|~Uh@Rh16 h@Rh1h,dh16/<>JLNPlt"hjtrtvx"PTVXZ^048Bþ㢝㋆~hBuhtM htMjhtMUh&$h$ h$jh$Uhdauh|~hdauh|~6 h|~jh|~6Uhrh16jh h10J+U h@Rh1h1hjh h0J+U/B@NhpBDN|$xz(*BD&24  "&(xz8:xzŵhBuhtM6h h16hBuhtMh1jth@Rh1U h@Rh1jhJ%h10JUjhtMU htMh%XhtMB$(*Zj&z|*NPZxְִ֨ʝ瓋h_~!htMh_~!htM6jhtM6Uhv}h16hiihJhhtMhhtM6h h16h1 h@Rh1jhtMU htMhBuhtMhtMCJOJQJ6<@BD\^*,DFPjnp  46@TXZ^RT^lnhBuhtM6jhtM6Uh h16 h@Rh1h1hBuhtM htMjhtMUL $BFHz#))))J.//<01^2* & Fgd'gdzZ*gdgd*$a$gd*gd1#gdL"bn $ & X Z d            H J T    ^          6:<@|~46:<>PdfphsHh16jhtM6UhBuhtM6h h16hTFhtMjh h10J+Uh1htMhBuhtM htMjhtMU h@Rh1?p8:>LnprBDxz>@Jptv۵}hiijwh@RhUha~~h_u h_ujh_uUj,vh@RhU h@Rh h h5B*CJaJphjh h10J+Uh1 h16 h@Rh1h1jhtM6U htMhBuhtM61x*+3;VY68B`df .0:`df!!!H!r!v!x!z!~!d"f"""""""""$#&#D#F#V#ýýýýýýý haJh^$haJjhBh0J+Uha~~h_uhhii h@Rhjh_uU h_uJV#X#Z#f#z#|#######,$.$8$L$P$R$*%,%6%d%h%j%j'l'v''''''''''(($(:(>(@(p(v( ) )v)x)))))))))****+++ûûûûûûְ֬֟jhr^Xh0J+Uhjyh@RhUha~~h_u h_ujh_uUh h@Rh h@Rhjh?h0J+Uh^$haJ haJ>++0,4,,,4-8---.///////J1L1V11111111 22222V2Z2\2^222(4*444444466666677:9<9F9999`:d:;; ;; <<йha~~hX hXjhXUh8h / h /jh /Uha~~h_u h_ujh_uUh h@RhhD^2::^<> ABzCHMTHXX]cc8d=@=J=f=j=l=======>>>V>Z>\>t?v????????@@@@@@@@@JALA\AbAB.C0C:CrCvCxCzC DDrDxDDDDDD EEEE:Eh0J+U h@RhBFEpEtEvERFVFfFjFzF|FFFFFFFFF GGG4G8G:GGxGGJJJJKKKKKKLLLLLL8M:MDMJMNMPMMMMMMMMMJNLNlNrNNNNNNNNNO O O4O6O@OZO^OhjhE}h0J+Uh8h /h h@Rhjh /U h /h~K"h /M^O`OOOPP"P`PbPdPPPPPPP Q QSSSSSSSST T$T&T\VrV&W(W2WrWvWxWzWFXHXXXtYYYYZZZVZZZ[[[[8]:]]]^__"_d_p_t_Ⳬhf h /hf h /6h8h /6jh /6Uhh6h8h / h /hh h@Rhjh /UCt_v___~H~l~p~r~t~v~~~~~~~~~"$  BFHJLjlր؀H*ƲƲƨh"mhXGjhXGU&hugh5:@B*CJ\ph h@RhhCJaJhXRhCJaJjhXGCJUaJh"mhXGCJaJ hXG?d}}~t~v~~B2*$xx$Ifa$gdMkd>$$If<\?9Be!  LLL0644 <ap LLL*$xx$Ifa$gdM~"JLjB2*$xx$Ifa$gdMkd|$$If<\?9Be!  LLL0644 <ap LLL*$xx$Ifa$gdMjրHJ@;*gdkd$$If<-\?9Be!  LLL0644 <ap LLL*$xx$Ifa$gdM*.0NPZtxz‚Ă&046>BDpr|Ƅ؄܄ބ tv6:<>@Ї҇jhY Ujh@RhUhh@RhmHnHujhH#h0J+Uh"mhXG h@RhjhXGU hXGD̂N>BƔFZ֞Z`D\* & FDgd4,* & F gd'gdzZ*gd* & F gd҇܇  $&0PTVLNxz؊ڊz|$(BH&^`d "68”ĔƔҔjhh0J+UhJh4)hY jh?h0J+Uhnh h@RhjhY Uh"mhY  hY E*68B|04ږۖ  (*+`alm˜",bfjtšĚ NRTr|h0 hY h;[hY hOXYhY h0-hY h hY h5hY hJh+|hY h h@RhhH)hY  hY jhY U h@hh@h69|xzNRT(0 |~"$LNXz~ƣ$(̩Щҩ02<RVX`bh"mh^P h^Pjh^PUhnjh ;h0J+Ujh@h0J+UhJ}hY h"mhY  hY jhY U h@Rhh?bVXb 6>®ʮ>@J~npz°İΰ(*вҲܲHJrt~46@bfh&(2h"mh^P6jh^P6Uh#h6hJhh"mh^P h^Pjh^PU h@RhH2rvx|~hjtĶƶҶԶܷHnpzڹܹhlnpᖅ~v~h"mh^P h@Rhk# hE-hk#5B*CJaJphhk#jhoh0J+UhJh"mh^P6jh^P6Uhoh6hh^jh^Pjh#h0J+U h@Rhjh^PU h^Phuh^P+\ptvxz.VZB*DH #gdL"b* & F gdk#'gdzZ*gdk#gdk#*$a$gdk#*gdpr(VZ\fv68:<JZ\fvz|̿ܿpr힓މޓ힓މޓh"mh^P6jh^P6UhWhk#6hWh@Rhk#H*jh 1hk#0J+Uhk#h>hJh^Pjph@Rhk#Uh"mh^P h^Pjh^PU h@Rhk#jh@Rhk#U3 ",@BLln~6P  >BDfh6Brz>B *RVXZ\jhuhk#0J+U h@Rhhk#h"mh^P h^Pjh^PU h@Rhk#jh+hk#0J+UJjlv>@&(hjtbfjt<@BDF.24NV DHLVhDmZh^Pjh@Rhk#Uh[0h^Ph.gh^PhoGzh^Pjhqhk#0J+UhJh"mh^P h^Pjh^PU h@Rhk#hk#> L|>\  L 68T` !""* & Fgdk#'gdzZ*gdk##gdL"b* & F gdk#VDFPH@X|~HLPZ$0XvxžžhLh^Ph"h^Phwh^P hDhk#hDhk#6hk#h h^Ph"mh^P h@Rhk#jh^PU h^Ph1h^PALNdf\^^`j,.XZnv 46V^dn|~JL8:prdfpjhU7hk#0J+UhJhsehk#6hEIh^Ph"mh^P h^Pjh^PUhk# h@Rhk#J *x|~jn  $.vz|*j&(RTVhnNPHTPR x z  jhghk#0J+UhJh8hk#6hcvh^Pjh8hk#0J+Uh^Ph"mh^P h^Pjh^PUhk# h@Rhk#D     : <    @ D F ( * , 4          Nz|  "$&24xz:BDFTV hhVY6h(hk#6hhVYjȌh@Rhk#UjhMhk#0J+Uh"mh^P h^Pjh^PUhWjhghk#0J+U h@Rhk#hk#@Vrtv`&,,Z\ $<>Hnrt "(,.8:RTѯh"mh^PhJhEh^Pho%h^Pjh^PUhk# h@Rhk#h"mh^P6 h^Pjh^P6U hhVY6h(hk#6B\^`|~JZbdz~& ( 4 6 J L k"""""""""""X#$r$t$~$$$$z&|&&&&&''r'z',(6(~)))᳧hJh"mh^P0J.jh^P0J.Uhjhk#0J.hQ%hk#6hhVYhOeh^Phk#jh(hk#0J+U h@Rhk#jh^PUh"mh^P h^P<))********X+l+++....../ ///001111&1.1 2"2,2h2l2n2p222v3x33333444۪۲ۢ۲~ h5Fjh5FUh@Rhk#6jhMhk#0J+Uhcdh^Ph"mh^Pjh^PUhhVYhJjhfnhk#0J+Uh"mh^P0J. h^Pjh^P0J.Uhjhk#0J. h@Rhk#hk#1"*2@44569A(BxF>HvI(JJPPPJU*W[[h`c:ee* & Fgdk#'gdzZ* & FFgd;0#gdL"b* & Fgdk#*gdk#44*4.40486:6&7.707<78499999::: :":L:n::::;\;<<"<&<8<><N<R<`<d<n<<<<====$=(=@=D=,?j?@@@@@@@AAAAAAAAǻحhJh"mh5F0J.jh5F0J.Uhjhk#0J.hhVYhk# h@Rhk#jh5FU h5Fh"mh5Fh"mh5F6CAAAAAABB B&B(BFBBBhDjDDDDDDDDDD EEEE`EbElEnEEEvFxFGGGGHHHHHtIvI&J(JJJKKzKKnLvLMMMN뫠jh5F6Uh;0hk#6jhthk#0J+Uh;0hhVYh"mh5FhSMh5F h5Fjh5FUhk# h@Rhk#jhN{hk#0J+U>N$N(N*NPPbPdPnPPPPPPR RRRRRzS|SSSSSHUJUUUUUUVVVV&WFWLWYYZZVZXZ[[[[[[[[F\P\\\N^P^^^߹ߵߵߵߵߵ߭ߵߵߵߵߵѵ߭ߩߜߵjhu5*hk#0J+Uh>^%hu5*hk#6hk#jth@Rhk#Uh"mhb hbjhbUh1hy h@Rhk#jh5F6U h5Fh"mh5F6=^______d`f```````aaaabbccc&c|c~cccddddeebfdfnffffffffg g"gggggggghhhhhhhhhhhi i.i2i4i6ihgahbjh"hk#0J+Uh>^%hk#jhu5*hk#0J+Uh"mhb hbjhbU h@Rhk#Gefg:ii nLpPrvy$|~Ɓ2hN~:ƜƢ* & Fgdk#* & Fgdk#*gdk##gdL"b* & Fgdk#6i8i:i\i^ihiiiiiiiiiiiiPjRjnjvjkk kkk$kZkbk~kkkkkkkk ll"l*l\mdmnnnnooo2o6o8oooooJpLpjplpqqLrNr$v&v0vhc1@hk#6hNJhk#6jhc1@hk#0J+Uh>^%hJh"mhb hbjhbUhk# h@Rhk#jh}>hk#0J+UC0vvvzv|vvvvvvvwwyyyz@zDzFzzzzzzz$|P|R|\||||||}}~~~~~~~~~ڀހ\^dfƁ*.024Ph"mhbh"mhb0J0jhb0J0Uh*k%hk#0J0hk#h=hb h@Rhk#jhbU hbhrshbDƄ܄TVfh2NPZvz|"&(*,df"4Ԍ֌N ݷݭݝݔݭhzhk#0J0h*k%hk#6h`hbjhbUjh*k%hk#0J+Uh>^%hJh*k%hk#0J0hbhk# h@Rhk#jhb0J0Uh"mhb0J0 hb8|T%>@AC~  df`Ș̘Θ :VXb~̾ؾؾh"mhbhi_hbhi_hb0J0hk#h"mhb0J0jhb0J0Uhzhk#0J0 h@Rhk#jhbU hbh O`hb@\^lnœĜОҞПҟܟXZdĠ,.>@¡ȢҢ 46@jnpdf.0JNfxzլնhkohk#6h"mhb6jhb6Uh-Tehk#6hJh"mhb hbjhbUjhzhk#0J+Uh>^% h@Rhk#hk#?Ƣ^2 ڻμԽ46¿ƿTT:NJf* & Fgdk##gdL"b'gdzZ* & Fgdk#*gdk#hjX\XZ <>|&DFP^`b´Ĵ02\j~ٽٽhzhk#6h"mhbjhbUh"mhb6 hbjhb6Uh[jhk#6hk# h@Rhk#h[jD~(,.,.BNln~عܹ޹*8FHZvxĺƺ.0:HLPZ"$HJLVvz|:<NPhJhbhH1hk#6hk#h"mhb hbjhbU h@Rhk#jhzhk#0J+ULPhjlvʾ̾dfp¿Ŀ,.8hlnpr:>rt&<BP>@*, J ϕhSb]h*6h0hW%hk#6jhW%hk#0J+UhJj h@Rhk#UhSb]h* h*jh*Uh"mhb hbjhbUhk# h@Rhk#:(.PRT^.<VX(@DFfjhk|khk#0J+Uh0hSb]h*h*CJOJQJhSb]h*6h@Rhk#6hW%hk#6hk#jhW%hk#0J+U h@Rhk#jh*U h*B:<fl`bl̹婞ֹֹֹֹ֞jh*6Uh}hk#6h0hJhSb]h*h*CJOJQJhSb]h*6 h*jh*U h@Rhk#hIhk#6hk|khk#6hk#> Lb*,6^bd  LPR<DFHh "&(DFPlpr8:Dlprh*CJOJQJhSb]h*6h}hk#6hk|khk#6jhk|khk#0J+Uhk#hSb]h* h@Rhk#jh*U h*Bf2H   q 8"v t#.'r'-.2* & Fgdk#* & Fgdk#* & Fgdk##gdL"b*gdk#8:\^$&*FHJTrtzxzNPlnvx@jhlhk#0J+UhSb]h*h*CJOJQJhSb]h*6 h*jh*Uh}hk#6hk|khk#6jhk|khk#0J+Uhk#h_ h@Rhk#h09@TV`txzn&*,.02FHRfjnxprtB  .  B D N  Żţֻ֣֣֟h_h$+hk#6h/-h*hSb]h*jh*Uhk#jhlhk#0J+U h@Rhk#hSb]h*6 h*jh*6Uhlhk#6>            ( , . 0 < >  " 0 2 < H L N f h r           " 0 1 6 C E F ] ^ c w y z             ( 3    "$.BFHxzh$+hk#6h*hk#hSb]h* h@Rhk#jh*U h*R.26@Z^`46@VZ\8N "68Bnrtv24>TXZĶĶġĶĒĶh* h@Rh*hJsh*jh]hk#0J+UhSb]h*jh*Uhk# h@Rhk#hSb]h*6h\h*h\h*6 h*jh*6Uh$+hk#68(,.\^      !!!!!!b#d#n#p#r#t#~####$@$$$$$%%%%%%%%%,&.&2&B&D&V&X&b&t&x&z&|&~&&&.'F'H'R'j'n'p'r'''''ĹhSb]h*6jh*6Uh@Rhk#6jhihk#0J+Uhk#h_ h@Rhk#jh*U h*hSb]h*E'.(0(J*L***++++++,,8,<,>,l,p,-.P..4/6///1122N2223 3 3$3&33333444444,5.585L5P5R5 666,777777768B8n8888888jhXhk#0J+UhSb]h*hSb]h*6 h*jh*Uhihk#6hJhk# h@Rhk#J2.78:<=:==@BCNEFG:MNNOPUVHW XPYZ* & Fgdk#* & Fgdk#* & F gdk#* & Fgdk#*gdk#* & Fgdk#8869J9p9r9|9999::::h;j;t;;;;F<N<=0=^=`=|=~========>>@ @DAFABBBCCCCJELE&G(Gｲjh6Oyhk#0J+U h]Yhk#jhXhk#0J+Uh_hSb]h*6jh*6UhAhk#6jhAhk#0J+Uh0heh*hSb]h* h*hk# h@Rhk#jh*U3(GGGGG HHHHHIIIIII8K@KKKNNNNN OOOOOP2P6P8PPPPPPPQ(Q,Q.QTRRRSSSTTUUDWFWXXLYNYYYYZh0h* h@Rh* h06hSb]h*jh*Ujh6Oyhk#0J+Uhk#hSb]h*6 h*jh*6Uh6Oyhk#6 h@Rhk#?Z Z Z"Z$Z.Z@ZDZFZ^Z`ZjZ|ZZZZZZZZ[[[ ["[[[[[\P\\\J]L]]]"^$^^^``a a`ahaaaaa:b* & Fgd*gdgd*$a$gd'gdzZ*gdk#Vd`dddddddddhhhhhhvi~iiiijj j"j$jjjjkJkRkkklll$lllnnnnnnooppppqqqqrrr*r4r6rNrջզզջjh,C$hk#0J+UhSb]h*jh*UhJh+hk#6hk# h@Rhk#jh*0J.Uh@Mh*h@Mh*0J. h*>Nr~rrrrrr8s:sssss ttHtttttuv v*v`vvvvvvvvvv2w4wFwHwtwvwwwyy"z&z{{{{{{{{{ʾןכבhSb]h*jh*Uh_h+hk#6hh*hh*0J. h*jh*0J.Uh+hk#0J.hk# h@Rhk#h*hSb]h* h*jh*U h@Rh*6{{ | |||~z| *^؀ހ024<LR^`jZ\,PZjnxz ŽϣϫϣϫhSb]h*jh*Uhqbhk#6hqh*hqh*0J. h*jh*0J.Uh+hk#0J.h+hk#6hJ h@Rhk#hk#=VZ\`bhj҈Ԉވ@DFHJ2Z\f^`ǽǥǡǽǎdž|wmew|ǡǡǡhFxOhnhFxOhn6 hnjhnUhlh6j@h@RhUh8h*hjxh@RhUhSb]h* h*jh*U h@Rh hE-h5B*CJaJphhk#jhn0hk#0J+U h@Rhk#hn0hk#6'ĐFHTVBFtʔ*2rRT^ܜetĠʠv0>HLNPRԤ֤LPȥjh@RhUh hnhFxOhn hnjhnUhjhlh0J+U h@RhKv֡PTP&*vԼt@* & Fgd* & Fgd* & Fgdj* & Fgd* & Fgd'gdzZ*gd* & Fgdȥ JP  `bl*,.D0n&*,2L&>VBDNİذltԴִVdԵֵڵh* h@Rh*hvhFxOhn hnjhnUh h@Rhhmh6K " .>@BHҸԸ޸ HLNP&(,0BHbdf ¾ؾ$:ƿܿ268fpݰݠh@ Ghnh?fh6hy1hnjh02h0J+Uh02h6h`hnh hn hnjhnUh h@Rhh9h6?HJT&0:<JL\^`j~>@.24(*4z~NOnpz.0ӻӮjhUAh0J+UhUAh6h14hnhFxOhnhjh@RhUhi%!hn hn h@RhjhnUD@f!TtHn   p #gdL"b* & Fgd'gdzZ*gd* & Fgd 64r|~0DLNhj046"0\^hbthXhnh@Rh6hFxOhnhjDh@RhU h@RhjhnUh (hn hnEtv~rvz <Lz~bd>@ 68<H.0:fjlެިިިިިިިޠޠޠޠިިޠhFxOhnh8((h6hjh@RhUh3thnh6hnjhnUjh8((h0J+U h@RhhFxOhn6 hnjhn6U<:<Frvx|"$.jnp46XZdx|~:>@BNP&8:<FXZ^`bpt~hFxOhnhFxOhn6jhn6Uh_uh6h h@RhjhnU hnLfh                      > @ l v   V^ Rxzn&*,2 hܸhe9jh_uh0J+Uh9AhnhFxOhnjhnUhFxOhn6 hnh_uh6h h@Rhjhn6U@p  ^.$)/f/38x8r;?@BJEGH* & F gd'gdzZ#gdL"b*gd* & Fgdhjt,VlFHR| &!<"D"x""######$ $$8$<$>$V$X$b$v$z$|$$P%F(H(R(b(f(h(*$*&*0*B*F*H*n*p*z**ϴϴh'[he96jhe96UhJh'[he9hhCh6jh@RhU h@Rhh he9 he9jhe9UC*****/*/,/6/^/b/d/002222x444455p6r666&7(78<8>8H8p8t8v8";&;r;z;v<<== >$>>>D>`>b>h>t>v>x>z>>>??????@jh)(h0J+Uh)(h6jhCh0J+UhCh6hJh'[he9jhe9Uh h@Rhjhe96U he9@@@@$@t@x@|@@@@@ BB,B@BHEJE`EzEfFhFFFGGH8HH`HbHlHHHHHHHHHHHHIIKKLL2M4M>M|MMMMMMMMٮhhe9h?Hhe9jHh@RhUh,he9hv he9hvhdNqh6h h@RhhyNhe9hhe9jhe9U he9;HHLOPQRUVVZZ [r[[ta6ccLf>ggipjlor* & F#gd* & F"gd'gdzZ* & F!gd*gdMNNN NfNjNlNtNNNNNNOO P0P2PDPPPPPPQQQRRRR:SBSTTTT^U`UbUxUVV(VNVRVTVVVWW W(W8WWHYdYZZ [,[2\4\x\\\\\ٶٮٮٮٮٮhZh6jh@RhUh6he9hJhh:\#h6 h@Rhh3he9jhe9U he9hihe9D\\]]^^`````aa"a$a(a,a.aDaFaHaRahajanapaFc`cccccd dd.d8dd>f@fLfNf^fhfjftfffff>g@g\ggʸ쩠ԖԖ h0J.h'[he90J0h:4h0J0 hv0J0h:4h0J.h'[he9jhe9Uh'[he96 he9jhe96UhZth6h h@RhhZh66ggggggghhhhh,h6h:hhi>iHiJiTi|iiiipjjjjjjjjjfkklll@lJlLlVllllllllm`ovooooo pٲh:4h0J. h0J.h h 0J0h'[he9h'[he90J0 he9jhe9Uh:4h0J0 h0J0hhr h@Rhh@Rh6: ppp.p2p4p6pFpHppp@rNrrrBsDslssttZu^uuuvv$v0v\vvxxx*xyyyDyHyJyzz(z*z{{||r}~}}}}}}}}}}}}}0~2~<~h~l~n~ضضh'[he9jhe9Uh|h6hJhlpIh6h h@Rh h0J.h'[he90J. he9jhe90J.UDrtwxNy}p~TJ:$(J(~ $xxa$gd11gd1$a$gdkj* & F$gd'gdzZ#gdL"b*gdn~lnZ\ȂʂԂBFHքބ,. "$&rtv։؉ފnpȌȏ̏Ώ @DFȐʐ"&(jhkdh0J+UhXjh@RhUhlhe9hJh'[he9 he9jhe9Uh h@RhB\^h  ԗ֗ X工saQaAsheh16CJOJQJaJhthbCJOJQJaJ"jhbCJOJQJUaJh1CJOJQJaJ%jhgh1CJOJQJUaJh1hgh1CJOJQJaJ#hgh15CJOJQJ^JaJ,jLhgh15CJOJQJU^JaJhhM5hb hbjhbU hgh1%h.Uh1B*CJOJQJaJph pʢ̣JxvL$ & F&xx7$8$H$a$gd1$ & F%xx7$8$H$a$gd1#gdL"b$xx7$8$H$a$gd1'gdzZ $xxa$gd1|~Țʚ:<Fhlnp*TVTVxĢȾדsh"h16CJOJQJaJhthbCJOJQJaJ"jhbCJOJQJUaJhJCJOJQJaJhthb hbjhbU hgh1hUoOh1hgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJjh h10J+U-ĢȢʢʣ̣FHJvxdfp46:<ܩީbdnþþþxh@ehbh@ehbCJOJQJaJhJCJOJQJaJ"hthb6CJOJQJaJhthbCJOJQJaJ hb"jhbCJOJQJUaJh"h16CJOJQJaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ/ҪtvLT4v<F46̴(0¶pr| *,-NOTනනනනනhthbCJOJQJaJ hb"jhbCJOJQJUaJhvCJOJQJaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJhZh16CJOJQJaJ=Tmtvw͸ϸиNºʺԺJL$&ҿֿ$&0RVX>@"&(DHhvCJOJQJaJhthbCJOJQJaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ"jhbCJOJQJUaJ hbh>{hbh>{hbCJOJQJaJ7pHhdBn$ & F)xx7$8$H$a$gd1#gdL"b$ & F(xx7$8$H$a$gd1$xx7$8$H$a$gd1$ & F'xx7$8$H$a$gd1rtxJhlpf²宪Š’~hvCJOJQJaJhthbjhbU h:Wh1 hgh1hUoOh1hthbCJOJQJaJ hb"jhbCJOJQJUaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJhJCJOJQJaJ.DHJRTln\^`bdfpJLVz~~*.0HJT~ZʾʾʱʾʱʥʥhvCJOJQJaJjhJGh10J+Uh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJAZ\@BL  $(2>PTVhp:<FjξξήΖ~vfhZGhI>CJOJQJaJh(RhI>h(RhI>CJOJQJaJhhI>hhI>CJOJQJaJhk0hI>hk0hI>CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJ(jx|~46@jnprHJT*,6txz|HJTlprt(*z|*ќhvCJOJQJaJjhCh10J+UhthI>CJOJQJaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJ hI>hZGhI>=*.0*,TV`rtHP~ 8<>ٽٽٽɴٽ٨ٽٽٽ٘s"hthI>6CJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJh#^Th16CJOJQJaJhvCJOJQJaJhI>CJaJh1CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJ hI>(>@BDZ\^ "$&^`DHJ@BjrHxz㩤q_"hthI>6CJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJh3_h16CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJh#^Th16CJOJQJaJh*CJOJQJaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJjhCh10J+U%"dhjvx.0@B"NRTfhln  @Bѳѳёѳсh3_h16CJOJQJaJjh3_h10J+UhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJhJCJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJ2 FJLPTtv,FHJTnptv}k[}}[}hthI>CJOJQJaJ"hthI>6CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJhvh16CJOJQJaJhthI> hI>jhI>U hgh1hUoOh1heh15CJOJQJaJh3_h16CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJ L | F"#+6 ;;A$xx7$8$H$a$gd#$ & F+xx7$8$H$a$gd1$ & F*xx7$8$H$a$gd1$xx7$8$H$a$gd1#gdL"b$ & F)xx7$8$H$a$gd1 $&N24>fjl.0:Z^`$(*46@FJL㠍{{"hthI>6CJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJheNh16CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJh1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJjheNh10J+U0L"&(n$&*,4:46@RVX        x z       * H L N | ~   ڜ"hthI>6CJOJQJaJheNh16CJOJQJaJh1CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJhgh1CJOJQJaJ=               HJT~Z^prV^$(&6 :>@ٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽh1CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJ hI>J$&(2LPRbd x|X b         "!2!4!>"@"B"D"F"P"h"""N#ξ߮ΉΛ|߮|߮jheNh10J+U"hthI>6CJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJhh16CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>h1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJ/N#P#############$$b$$$$$,%0%&&&&&&>)@)J)b)f)h)b*d*f*h*x*******++++++++b,d,p,庵庵庵庵h#CJOJQJaJhvCJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJh1CJOJQJaJjhh10J+Uhgh1CJOJQJaJhJCJOJQJaJ7p,r,,,\-^-h-------$.(.*.F/H/&000^0`0j00000022333.42444@5B5667*7Z7\7f77779999P9T9V9d9r9t99999 ;;ξξξξξξh1h#CJOJQJaJjh!h10J+UhthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJ?;;;b;d;n;;;;;;<<<<<<^>`>d>x>AAAAAAAAAABBHBrBvBxBBBCο⭿οοοο⭿zhzο"hthI>6CJOJQJaJ%jhI>6CJOJQJUaJh=h16CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJhthI> hI>jhI>U hgh1hUoOhv(CC:C^C`CjCCCC^DDDDDDDDDdFhFFFHG|GGGGGGGHHH@HDHFHHH*I,I6IRIVIXIKKMMNNNOO ONP½½噽噽噽hthI>CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJ"hthI>6CJOJQJaJ hI>%jhI>6CJOJQJUaJh=h16CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJ6A,CBDJF4KXQSTUWXRZV[\]___btfvf'gdzZ$ & F.xx7$8$H$a$gd1$ & F-xx7$8$H$a$gd1$xx7$8$H$a$gd1$ & F,xx7$8$H$a$gd1NPPP8Q:QRNRbRdRRRSSST T,TBTFTJTTTtTxTzTTTUUUBUFUHURUTUUUUUVHVbVfVhVVξΦΦphth*CJOJQJaJ h*"jh*CJOJQJUaJhgh*CJOJQJaJhthI>CJOJQJaJh+-hI>h+-hI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJhgh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJ+VVV.W0W2WTWVWZWvWxWzWWWWWWWWX"X$X`XbXrXtXXXXXZNZRZnZpZ[[[J[N[P[R[ɽ|l|hthI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJhTFCJOJQJaJhgh1CJOJQJaJhh1CJOJQJaJh1CJOJQJaJhh*CJOJQJaJjh=h*0J+Uhgh*CJOJQJaJh*CJOJQJaJ*R[T[V[d[t[\\\\\&\]]_ _$_Z_\____``$`R`b`f`h`>dLdddeeFeHeeevfxfzfff񵰠zs hghf%h,hfB*CJOJQJaJphhe,1h1CJaJhlphI>hlphI>CJOJQJaJ hI>"jhI>CJOJQJUaJ%jhgh1CJOJQJUaJh1 hgh1h1CJOJQJaJhgh1CJOJQJaJ*vfxffg"g2h6hpx|~RjܬR $xx@&a$gdf $hx@&a$gd8W $xxa$gdf'gdzZgdf1gdf$a$gdfgd1ffffffg g$g&g^g`gjggggggg*h.h0h2h4hphrh|hhhhhhiiiiiijⴥwkwwwhJCJOJQJaJhfCJOJQJaJhthI>CJOJQJaJ"jhI>CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJ%j4hghfCJOJQJUaJhQ=hI>hfjlhaUhfCJUaJ hghfhthI> hI>jhI>U&jj&j,j0j2jjjjjjjjjjjjkkkBkFkHkLkNk^kkk"l$l.lXl\l^l`lllNmVm`mbmlm|mmmʾʾʮ雾}ʾʾʮphA5_6CJOJQJaJh CJOJQJaJ"hthA5_6CJOJQJaJ%jhA5_6CJOJQJUaJh^\hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhthA5_CJOJQJaJ hA5_"jhA5_CJOJQJUaJ,mmmmmVnXnoooRoVoXoZooooppppBpZpp(qnqpqqqqqqqqr$r&r0rVrbrfrhrjr(ss"hthA5_6CJOJQJaJh8hf6CJOJQJaJh^\hf6CJOJQJaJhNACJOJQJaJhthA5_CJOJQJaJ hA5_"jhA5_CJOJQJUaJhfCJOJQJaJjh^\hf0J+UhghfCJOJQJaJ+(s*ssJsLsNsTsVs\sssZt^tttbudunuuuuuuuuuu&v(v2vXv\v^vvvwwwwwwwwLyNyXyhyyyyyyzzh/<hA5_h/<hA5_CJOJQJaJjhwfhf0J+UhthA5_CJOJQJaJ hA5_"jhA5_CJOJQJUaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJjhXhf0J+U6z {{l{n{{{{|p|r|||||p}r}}}}}}}}~~~~~~~~~ЀҀ܀񷲢已r%jhA5_6CJOJQJUaJhM]hf6CJOJQJaJjhf>hf0J+UhthA5_CJOJQJaJ hA5_"jhA5_CJOJQJUaJhNACJOJQJaJhwfhf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ'܀  8>XZvx܁ ڂނ"JLNX|  $&'+,89ʻʻʻ驻ʻʻʻʻ|驻ʻʻ驻ʻhM]hf6CJOJQJaJjhOhf0J+UhthA5_CJOJQJaJ"jhA5_CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ%jhA5_6CJOJQJUaJ hA5_"hthA5_6CJOJQJaJ09>LNO LNrtĆƆ $&0>BDPȈ̈ΈTVɽɽɽɽɽɰɽɽɠ{"hthA5_6CJOJQJaJ%jhA5_6CJOJQJUaJh~hf6CJOJQJaJjh~hf0J+UhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhA5_CJOJQJUaJhthA5_CJOJQJaJ hA5_0V`z|Ƌ  (0 lVZ\^Žڎ~^x:>@`btHLɽؽɽɽɽɽɽؽɽɽɽɽɽɽɽؽɽjh_Thf0J+UhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhA5_CJOJQJUaJhthA5_CJOJQJaJ hA5_ELN  ",8<>TV^`jܗ,tv~ښޚRT^Ӥߒ h]G"jh]GCJOJQJUaJjhhf0J+UhthA5_CJOJQJaJ hA5_jh_Thf0J+UhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhA5_CJOJQJUaJ1^  NRTV`8:TVrɼɵꐵuiii]hJCJOJQJaJhfCJOJQJaJ%jhghfCJOJQJUaJh:+)h]Gjh]GUhJ hJW hJWjhJWUhf hghfjhhf0J+UhghfCJOJQJaJ"jh]GCJOJQJUaJ h]Ghth]GCJOJQJaJ$rt֣ޣflrz¤Ȥ֤ܤZ`$NPZz~Ҫ"$&L²圖}hL$hf6CJOJQJaJhY)hf0J: hY)0J:h]hf0J:jh}hf0J+Uh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhNACJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ-LNX~(*جܬެRTtvڭܭȹt\t\t\t\Mh hfCJOJQJaJ/h8Whf5:@B*CJOJQJaJph)h8W5:@B*CJOJQJaJphh8W0J:OJQJh,Hhf0J:OJQJh,HhY)0J:OJQJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJjh]hf0J+U"h:hJW6CJOJQJaJ hJW%jhJW6CJOJQJUaJRtڭ$(<$Ifa$gd8WB4' (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"     t(LLLLLLLLLLLL0"4 lap(LLLLLLLLLLLLBftƮ֮ڮܮPRԯ֯BD°ưȰܰް*.DFP½½½½½"h:hJW5CJOJQJaJ%jhJW5CJOJQJUaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhfCJOJQJaJh hfCJOJQJaJh7hf5CJOJQJaJ5BGkd$$Ifl\x4,"    t0"4 la (<$Ifgdi$(<$Ifa$gdiPrvxȱʱ>BDFJ~ڲܲ "HJ^`<>?@CZ[\]hɽؽɭɽɽɽɽؽɭɽɽh8W5CJOJQJaJh7hf5CJOJQJaJhfCJOJQJaJh hfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJWh:hJWCJOJQJaJ?HJ~L`BTGGG (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 la$(<$Ifa$gdiBChLdWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 la˴̴Ѵٴ۴ܴ :HJNXZhʶ46RT (,.FHRfjlƸȸʸԸ񮡮h7hf5CJOJQJaJh*5CJOJQJaJh7h*5CJOJQJaJhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJh hfCJOJQJaJ9LNn dWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikdٲ$$Ifl\x4,"    t0"4 la NxzLN*,0Ȼʻ "LNʼؼڼ.0:FJLNPRhjٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽh:hJWCJOJQJaJhfCJOJQJaJh7hf5CJOJQJaJh hfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJW<  N.dWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikdͳ$$Ifl\x4,"    t0"4 la.0PdWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 la<xdTTTT$(<$Ifa$gdV{kd$$Ifl\x4,"    t0"4 la<>xz̾&(TV`bĿƿXZ @BLNRҽ{k{{k{h:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhiCJOJQJaJh hiCJOJQJaJh7hi5CJOJQJaJ)h h8W@B*CJOJQJaJph/h8Wh8W5:@B*CJOJQJaJph)h8W5:@B*CJOJQJaJph*̾4' (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"     t(LLLLLLLLLLLL0"4 lap(LLLLLLLLLLLL̾dPRGkd$$Ifl\x4,"    t0"4 la (<$Ifgdi$(<$Ifa$gdiR &(2>BDXZdtxz,.bd#$)2456gh{|½½½½"h:hJW5CJOJQJaJ%jhJW5CJOJQJUaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhiCJOJQJaJh hiCJOJQJaJh7hi5CJOJQJaJ56}<dWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 la *+08:;UV[tv:<BTvxz|h,.@B`dnph7hi5CJOJQJaJhiCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJh hiCJOJQJaJDhdWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 laDHJ|~XZ"$.PTV~ڕڧqh7hi5CJOJQJaJhiCJOJQJaJhGehJW"hGehJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhg,hi6CJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJh hiCJOJQJaJ+@2dWGWG$(<$Ifa$gdi (<$Ifgdikd$$Ifl\x4,"    t0"4 la 6:<>fhrDFP~  02<^bd*.046²²²²²²²²妗hghfCJOJQJaJhiCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhiCJOJQJaJh hiCJOJQJaJhJCJOJQJaJ8246Hv>2"dXXXXIII$ & F4xxa$gdf $xxa$gdfkd$$Ifl\x4,"    t0"4 laHLNnp:Pnpz BDTV,FH\^`j~  ξξξξξhJWCJaJjh9`hf0J+Uh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJB  $&46@JNPhjt.P  >ɽɭɽ||hJCJOJQJaJ"h:hJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhX hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJh:hJWCJOJQJaJ hJW,BLPRTXh|<~&Žܮ׀אteteteteSN h*"jh*CJOJQJUaJhgh*CJOJQJaJh*CJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhghJW"hghJW6CJOJQJaJ hJW%jhJW6CJOJQJUaJhqhf6CJOJQJaJ&VZ\2z|j~"pr|ɺn^nRRRRhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ"h:hJW6CJOJQJaJ hJW%jhJW6CJOJQJUaJhkhf6CJOJQJaJhghfCJOJQJaJhgh*CJOJQJaJ"jh*CJOJQJUaJ h*h:h*CJOJQJaJ .24  bdjFN ptv*8ÿõڭڵÚÿÿÿÿÿÿÿÒ}ڇÿÿh:hJW6jhJW6UhD?ghf6%jhghfCJOJQJUaJh~0hJWjhJWUhf hghfh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJ1"`bl4PddF&  H b#&&.*$xx7$8$H$a$gdf#gdL"b$ & F5xxa$gdf*gdf'gdzZ $xxa$gdf$ & F4xxa$gdf8ZlxltPV24>~8>024FHRڼ鼷x^2jhJW59:@CJOJQJU\aJ,hAhf59:@CJOJQJ\aJh$hJWh$hJWCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJhf hghf$RdhjnpVXP`bl|dvxz"dpvȱȱȖȱhCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ,hAhf59:@CJOJQJ\aJ2jhJW59:@CJOJQJU\aJ hJW/h:hJW59:@CJOJQJ\aJ6LR  24>PTVZ\Flnxɹ梖懢梖梖hghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ,hAhf59:@CJOJQJ\aJh:hJWCJOJQJaJ/h:hJW59:@CJOJQJ\aJ hJW2jhJW59:@CJOJQJU\aJ3xz@ B     $ &         R T d f h x                      ²²²hJCJOJQJaJh1CJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhCJOJQJaJ< ! " # / 0 5 C E F V [ \ a s u v y ~       LNX^bd|~ 024>dhjl²²²²墕p‚"h:hJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhf6CJOJQJaJh?hf6CJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhJCJOJQJaJ,,.BD&Bjlv(,.06DJNξ|Ύo_|Ύξhhf6CJOJQJaJhf6CJOJQJaJ"h:hJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhM]hf6CJOJQJaJjh?hf0J+Uh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ% :<XZ46>@J (*4P|th%6hJWh%6hJWCJOJQJaJhJCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJhuWhJWhuWhJWCJOJQJaJhghfCJOJQJaJjhGw hf0J+UhfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJW-PTVlnx$&0LPR^`LZ D F  !!!ٽٽ٭ٽٽٽٽٽٝ%jhJW6CJOJQJUaJhihf6CJOJQJaJhGw hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJW4!J!N!P!~!!!!!!!"*"."D"`"d"""""""""""""# ###(#B#ֺ}m}]}hM]hf6CJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJhCJOJQJaJhGw hf6CJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJhihf6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJ hJW"h:hJW6CJOJQJaJ"B#D#X#\#^#`####$ $`$t$$$%%(%<%f%&&&V&X&b&&&&&((0(V+X+++j-r- .(.|t|dh9hf6CJOJQJaJhe hJWjhJWUhfjhYhf0J+Ujh?lhf0J+Uhihf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJWh:hJWCJOJQJaJhJWCJaJ'.**h+(,-804:@LGM0PRQR6TUWBYYZj`$ & F0xx7$8$H$a$gdf$ & F7xx7$8$H$a$gdf$ & F6xx7$8$H$a$gdf$xx7$8$H$a$gdf(.j.l.v......L0T00000001122&2P2T2V2r3t33355@555566 60626<6H6L6N66666664767@7h7l7n7p7"8:8F8J8X8߱hDMhfCJOJQJaJhfCJOJQJaJjh9hf0J+Uh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJ=X8`888888888`:b:l::::h;j;t;;;;;;<@<\=~======½命命uue½S"h:hJW6CJOJQJaJhS@hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJhmHhJW"hmHhJW6CJOJQJaJ hJW%jhJW6CJOJQJUaJhhf6CJOJQJaJhghfCJOJQJaJhCJOJQJaJ ===b>~>>>>>>>>>??(?\?`?b????@@@HAA2B4BPBRB~BBBBBB^C`CDDDDDȵ|o|jhS@hf0J+Uh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ"h:hJW6CJOJQJaJ hJW%jhJW6CJOJQJUaJhJW6CJOJQJaJhS@hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ+DEEEDEFE>FBFrFtFGGfHhHrHHHHHTKVKLMNMXMMMMMMN(N^NdNjNxNzNNNN4O6O@OɽɽɽɽꭥɘɈɽɽɽxɽhhf6CJOJQJaJhS@hf6CJOJQJaJjhS@hf0J+Uh7hJWh7hJWCJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJWh:hJWCJOJQJaJ)@OjOOOO"P.P0P~PPPPPPQNQRQQQQQQQpRRRRRRSSSS4T6TTTTTTTVVVVpphHhf6CJOJQJaJ"h:hJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhS@hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJWh/hJWh/hJWCJOJQJaJ,VV:W>W@WfWnWXXb[f[[[[[\ \"\\\]]]]]]]]^^^ ^$^&^:^<^F^P^T^V^^^^_ _____j``ɽɽɽɭɽɽؽɽɄhf"h:hJW6CJOJQJaJ%jhJW6CJOJQJUaJhhf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJh:hJWCJOJQJaJ hJW2````````a*abadaaacccddd"dBdLdPdRdddddeeee@gPgTgfglgggggʸʀʀʀsjhKhf0J+UhKhf6CJOJQJaJhshJWhshJWCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJhfh;>YhJW hJWjhJWU)j``fLhjhm rZrrTsstZtuz}jƋ~$ & F9xx7$8$H$a$gdf$ & F8xx7$8$H$a$gdf$xx7$8$H$a$gdf#gdL"bgggh4hFhJhLhlhnhxhhhhhiiiijjqjrjwjjjjjjjjjjj k k kldmhmn nnnnnnǷuǷuh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJjhoGhf0J+Uh:hJW0J;OJQJ hJWjhJW0J;OJQJUhAhf0J;OJQJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhoGhf6CJOJQJaJ.nnqqBqDqNqvqqqqqqqqqrr:rBD‹ċƋȋʶ񥞔jhJWU hghfhfjhehf0J+Uh:hJWhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJ9NRT~ ",`df PTV $&tv  <@BDҺҨҁqҁqҺҁqҁqh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJhfCJOJQJaJhJCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ hghfjhJWU hJWhjhJW)~D.Rؠzhp\4f$ & F;xxa$gdf$ & F:xxa$gdf$ & F:xxa$gdf $xxa$gdfDL.bdnؙ֙&(2\rvx֝؝JZRT̼勷{sh0\hJWh0\hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJhJCJOJQJaJh:hJW0J;OJQJ hJWjhJW0J;OJQJUhAhf0J;OJQJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhCJOJQJaJ-Ԡؠ46 (,"&($JL`bf ".0:J²񥜓uh:hJW0J;OJQJjhJW0J;OJQJUhXyhf0J-hXyhf0J;hAhf0J;OJQJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhJCJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ-JLZ\hlnVXbdh 62<F\"$BHĮȹȓ{k{{kh:hJWCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hf0J;hAhf0J;OJQJjhXyhf0J+UhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJjhJW0J;OJQJU hJWh:hJW0J;OJQJh:hJW0J-h:hJW0J;*JLVƯLNX԰ְ \^Ʊȱʱ*,.IJ0246~ٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽٽhJCJOJQJaJh/SdhJWh/SdhJWCJOJQJaJhfCJOJQJaJh:hJWCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jhJWCJOJQJUaJ hJW<bdx̶жbdn46@hlnxҸָrv¹ȹ BFHjlp޼ξξξ嵮ΜΤΉΤhwhJW hghfhfh:hJWjhJWU h[9ihfhghfaJh:hJWCJOJQJaJ hJW"jhJWCJOJQJUaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ6f¹nv:"8xx(>bL:  L  $ & FGxxa$gde#gdL"b*gdf $xxa$gdf"nrtv8<@Jfjlrx",@DFPfjnxӻөӈӈӈӈӈxph(h!h(h!CJOJQJaJhfCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJh=CJOJQJaJheCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhN$whJW hJWjhJWU hghf,Ŀҿֿ 6xjlv|rt68&(VX²–ǁ²jhhf0J+Uh6h!h6h!CJOJQJaJheCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJh=CJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ2.24LTdfp FJL>@Jz|LTflξξξξξξhJCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJF@BJLVz~ <@B,02hn$>BDfhrξξήξξξӚξhJCJOJQJaJh#yh!h#yh!CJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!hghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ;r (^j.248NXZ ",HLNR╍ttdh[h!CJOJQJaJheCJOJQJaJjhjFPhf0J+UhRnFh!hRnFh!CJOJQJaJhehf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ h!hkch!hkch!CJOJQJaJ"RdfpDFPz~xz ($&`bl *.߻߬ڏڗ߬߬hfCJOJQJaJh 6Ah!jh!U hghfhfhghfCJOJQJaJhjFPhfCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJh[hfCJOJQJaJ3.0^j268&(ξ߮ΉΛξξ}pjhjFPhf0J+UheCJOJQJaJ"h[h!6CJOJQJaJ%jh!6CJOJQJUaJhM]hf6CJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!hfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ+FJfj$Fjnr|jlxz\^`b  @DFHJ⥝еЁheCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJhDh!hDh!CJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ h!hFh!hFh!CJOJQJaJ2JLxz|~*,^fDT^bnp*JNξξ΢Ίhe4h!he4h!CJOJQJaJhH<h!hH<h!CJOJQJaJhfCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJheCJOJQJaJ3NP|24HJnp(*LN>@TV   X Z                     ӻӻӮh[h!CJOJQJaJh6"#h!h6"#h!CJOJQJaJ h!jh.hf0J+UhJCJOJQJaJh/dCJOJQJaJhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ2             P R         L P X Z l          & X \ ^ 񕎕|lh[h!CJOJQJaJh[h!jh!U hghfhfhRkhf6CJOJQJaJh95h!h95h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJjhRkhf0J+UhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ* L N P R     z    R Z   * T X Z         X Z d            ɽɽɽɽɽɽɽɽɽɽɱhJCJOJQJaJhfCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJh[h!CJOJQJaJ h!F R    h \& ( P. B2 2 (4 4 5 : < j= A bG M R JU #gdL"b$ & F=xxa$gdf$ & F<xxa$gdf $xxa$gdf  0 4 6             Z \      < @ B ~      f h    8 < >       x! z! " " " " " " J# L# V# # # ɽɱɥɱɱɱɱh[CJOJQJaJhfCJOJQJaJhJCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJh[h!CJOJQJaJ h!A# # # # $ $ $ $ % % T% V% r% x% % % % % % % ' ' @' B' ,( R( T( V( `( ( ( ( ( ( ( + + + 4+ 8+ :+ V, X, ²ߢxk²jh)jhf0J+Uh|h!h|h!CJOJQJaJ"h|h!6CJOJQJaJh>?hf6CJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!hfCJOJQJaJhJCJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ*X, r, t, , , , - \- ^- `- - - - - - - - - - - . . . . . 0. 4. t/ x/ / / / / 0 f0 0 0 0 0 0 0 ²哀nf€h > >> B> D> F> X> Z> \> d> > > P? \? ^? @ @ @ @ @ A A A A B B B B ξ庳ΡΩξӕ兕xxjh)jhf0J+Uh>hf6CJOJQJaJhfCJOJQJaJhVh!jh!U hghfhfh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJh/dCJOJQJaJ/B B "C $C .C VC ZC \C C C D D D FD JD LD E E E (E ,E .E 4E HE JE TE hE lE nE pE DF FF HF G G G G G G G H H H H H H NI PI I ɷɉəɉəɉə|ɉəjh%[hf0J+Uh[h!CJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJhfCJOJQJaJ"h[h!6CJOJQJaJ h!%jh!6CJOJQJUaJh%[hf6CJOJQJaJhghfCJOJQJaJ0I I I I I I J J J J J K K K K 4K L L $L &L M M M M M N N N O O bP dP xP zP P P R R R &R *R ,R PR RR \R ~R R R R R R R LS NS XS S h h!CJOJQJaJhgh/dCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJjh%[hf0J+UhghfCJOJQJaJhfCJOJQJaJ7S S S S T T T RT VT XT T T U 6U :U U @U FU JU U U U U V 4 6 8 :   6 8   * N R T     ` b    T X Z  ѵѵѵѵѳѵѵѵѵѵѵѵѵhh!hh!CJOJQJaJUhfCJOJQJaJh[h!CJOJQJaJhghfCJOJQJaJ"jh!CJOJQJUaJ h!h h!=JU U : X J 8 : , 0  8! % % ") ~+ `- 0 &2 2 R8 : *gdM#gdL"b$ & F2xxa$gdM $xxa$gdM $xxa$gdM'gdzZ $xxa$gdf$ & F>xxa$gdfa na formalno-proceduralne; steriliziranje umjetni kog stvaralaatva XE "stvaralaatva:steriliziranje"  zbog poativanja  nespornih proceduralnih zahtjeva, i tome sli no. Meutim, interna slo~enost i narasli problemi svakog pojedinog druatva koji ine Jugoisto nu Europu XE "Jugoisto nu Europu"  ali i regija u cjelini, zahtijevaju novi proces uspostavljanja strategije kulturnog razvoja i modela kulturne politike. Istovremeno, sve zemlje regije stalno su izlo~ene zahtjevima meunarodne zajednice, kojima se tra~i ukupna druatvena sistemska transformacija, kako bi se u ato skorijem roku punopravno uklju ile u europske integracijske procese XE "europske integracijske procese" . Samim time, prakti no sve zemlje nalaze se u potrazi za novim modelima javnih politika, pa time i kulturne politike. U tom smislu pozitivna iskustva zemalja koje su primijenile komunikacijski model XE "komunikacijski model:pozitivna iskustva"  kulturne politike, prvenstveno s obzirom na njihovu medijacijsku prikladnost, moraju biti iskoriatena i svakako su od visoke relevantnosti za multikulturne zemlje XE "multikulturne zemlje"  Jugoisto ne Europe XE "zemlje Jugoisto ne Europe" . IV. Hrvatska kulturna politika XE "Hrvatska kulturna politika:kontekst"   kontekst, prikaz stanja i razvojni izazovi  Mo~e se ustvrditi kako je u slu aju Hrvatske, razvojni pristup prema transformaciji i redizajniranju kulturne politike postigao vrlo dobre rezultate u periodu od osamostaljenja Republike Hrvatske XE "osamostaljenja Republike Hrvatske"  do danas. ak i upueni i neovisan promatra  nee nai supstancijalne ili radikalne promjene tijekom tog perioda, posebice gdje su prisutni osnovni instrumenti kulturne politike, kao ato su planiranje, zakonodavstvo i financiranje. Nesklonost injenja dubljih intervencija, ak i pri izlo~enosti dvjema politi ki razli itim opcijama, je upravo ono ato je potisnulo mogue krize na podru ju kulture. To je u oatrom kontrastu s obzirom na situaciju drugih javnih sektora (na primjer, u podru ju zdravstva) i svakako se razlikuje s obzirom na stanja drugih zemalja Jugoisto ne Europe XE "zemalja Jugoisto ne Europe" , na primjer, Rumunjske XE "Rumunjske" , Bugarske XE "Bugarske" , ili Srbije XE "Srbije" . `to se, pak, ti e analiti kog pogleda iznutra XE "hrvatska:analiti kog pogleda iznutra" , apsolutno je jasno kako je razdoblje devedesetih godina dvadesetog stoljea obilje~eno naporima s ciljem podr~avanja pojedinaca, ustanova, programa i projekata koji potpadaju pod pojmove:  nacionalna kultura i  nacionalne ustanove u kulturi . Posljedice takvog pristupa su mnogostrane i neke od njih se osjeaju i danas; meu njima posebno mo~emo izdvojiti sljedee: visok stupanj centralizacije XE "centralizacije:hrv"  ukupnog kulturnog ~ivota, s dominantnom ulogom Ministarstva kulture XE "hrv Ministarstva kulture"  koje odreuje osnovne trendove i prioritete ukupnog kulturnog razvoja, i to prvenstveno zahvaljujui zakonodavstvu koje daje relativno veliku mo sredianjim kulturnim autoritetima, uz uvanje relativne diverzificiranosti javnih kulturnih fondova XE "javnih kulturnih fondova:hrv" , pri emu posebnu va~nost imaju oni gradski; daljnja institucionalizacija kulturnog ~ivota, s posebnim naglaskom na nacionalnim ili veim kulturnim ustanovama; pridavanje drugotne va~nosti programskoj podraci XE "programskoj podraci:hrv" , pri emu su kulturne organizacije legalno i proceduralno u ravnopravnom polo~aju u natjecanju za takva sredstva s javnim ustanovama, ali su uvjeti njihovog pre~ivljavanja i razvoja znatno te~i, iz razloga ato javna tijela rijetko snose njihove fiksne troakove (uklju ujui nadoknade za rad) ili troakove odr~avanja infrastrukture; zanemarivanje va~nosti uspostave zakonodavnog okvira XE "uspostave zakonodavnog okvira:hrv" , koji bi na dugoro noj osnovi osigurao stabilnost ukupnog kulturnog sustava te posebno neprofitnog sektora, osobito kad su u pitanju mjere za indirektno financiranje kulture (porezne povlastice i olakaice); nedovoljni naglasak na lokalnom i posebice regionalnom aspektu kulturnog razvoja, i openito na pitanjima decentralizacije, ato je u devedesetima popraeno i odsustvom interesa za podraku alternativnim i eksperimentalnim kulturnim oblicima; nepostojanje ili malobrojnost programa i inicijativa usmjerenih na zadovoljavanje kulturnih potreba marginaliziranih kulturnih grupa XE "marginaliziranih kulturnih grupa:hrv" , kao i onih koji za cilj imaju stvaranje osnova za interkulturnu i multikulturnu suradnju i razvoj XE "interkulturnu i multikulturnu suradnju i razvoj:hrv" ; nepostojanje organiziranog obrazovanja XE "nepostojanje obrazovanja:hrv"  u podru ju umjetni kog i kulturnog menad~menta koje je popraeno izostankom takvih i sli nih programa usmjerenih ka izobrazbi kulturne administracije XE "izobrazbi kulturne administracije:hrv" . razvojni izazovi XE "razvojni izazovi:hrv"  Iznala~enje odgovora na klju no pitanje:  Kako kulturnom politikom stabilizirati hrvatski kulturni sustav? , direktno doti e dva sistemska procesa koji su se nametnuli u takozvanom, tranzicijskom periodu XE "tranzicijskom periodu:hrv"  kao dominantna preokupacija ope hrvatske druatveno-politi ke stvarnosti  privatizaciju XE "privatizaciju:hrv razvojni izazov"  i decentralizaciju XE "decentralizaciju:hrv razvojni izazov"   procesi uz koje je, od presudne va~nosti, vezano pitanje izrade kvalitetnog legislativnog instrumentarija XE "legislativnog instrumentarija:hrv" . Tako, i u smislu kreiranja bilo koje promialjenije strategije kulturne politike, od iznimne je va~nosti postojanje jasnog zakonodavstva i iza sektora kulture. Daljnje izlaganje, posvetit emo upravo naglascima vezanim uz procese privatizacije i decentralizacije u kulturi, te prikazom stanja pojedinih kulturnih podru ja, ilustrirati emo efikasnosti i dosege osnovnih instrumenata kulturne politike, posebno naglaaavajui ulogu zakonskih mjera, razina odlu ivanja i modela financiranja kulture. pravni okvir privatizacije XE "pravni okvir privatizacije:hrv"  S promjenom politi kog sustava i proglaaenjem neovisnosti i Republika Hrvatska je uala u proces tranzicije, uspostavljajui  tri pluralizma XE "tri pluralizma:hrv"  . To su: 1. pluralizam vlasniatva XE "pluralizam vlasniatva:hrv"   koji treba staviti u jednak polo~aj (uzimajui u obzir posebnosti) privatno i dr~avno (javno) vlasniatvo; 2. pluralizam tr~iata XE "pluralizam tr~iata:hrv"   kojim e se na tr~ni na in regulirati cijene svih proizvoda, dobara i usluga; 3. politi ki pluralizam XE "politi ki pluralizam:hrv"  (utjelovljen unutar viaestrana kog sustava) kojim e se utemeljiti demokratske procedure, kontrola politi ke vlasti i utjecaj graana na sferu vlasti. Privatizacija XE "Privatizacija:hrv"  ima izravan i najvei utjecaj na ostvarenje  prvog pluralizma , velik na  drugi pluralizam i neato manji na trei. Pluralizacija vlasniatva XE "Pluralizacija vlasniatva:hrv"  imala je po etni oblik u  pretvorbi vlasniatva . Iako se pojmovi  pretvorbe i  privatizacije vrlo esto rabe kao sinonimi, oni se u slu aju Hrvatske u mnogo emu razlikuju. Pojam pretvorbe XE "pretvorbe:pojam" , prvenstveno se ve~e uz promjenu pravnog statusa  druatvenih poduzea u dioni ka druatva i druatva s ograni enom odgovornoau. Privatizacija XE "Privatizacija:pojam/definicija"  je pak, proces transformacije dr~avnog u privatno vlasniatvo (prodaja dr~avnih poduzea i ustanova privatnim pravnim i fizi kim osobama). Prvi zakon kojim je reguliran taj proces, bio je donesen 1991. godine kao Zakon o pretvorbi druatvenih poduzea. Njime se nastojala urediti pretvorba druatvenih poduzea (u kojima ne postoji titular vlasniatva) u poduzea u kojima je odreen vlasnik. Vladine su ustanove, pak, uspjele zadr~ati kontrolu nad procesom privatizacije. Ova pozicija bila je osigurana navedenim zakonodavnim paketom koji se zalagao za pristup takozvane  kontrolirane decentralizacije XE "kontrolirane decentralizacije:hrv"   kad je rije  o druatvenom vlasniatvu. Drugim rije ima, poduzea i ustanove mogle su same predlagati metode privatizacije, ali je njihove prijedloge morala potvrditi Agencija za restrukturiranje i razvoj, kasnije Ministarstvo privatizacije, sredianja vladina ustanova ovlaatena za ovo podru je. Druatvena poduzea koja nisu bila privatizirana do odreenog datuma (30. lipnja 1992. godine), pripala su Hrvatskom fondu za razvoj, to jest, dr~avi. Kako do tog roka velik dio poduzea joa nije bio privatiziran, ona su postala dr~avnim vlasniatvom. Iako je navedeni zakon do~ivio niz promjena i dopuna, to nije moglo otkloniti probleme koji su u njemu bili ugraeni, te vee ili manje (ali stalno) nezadovoljstvo javnosti. Stoga je Sabor Republike Hrvatske u o~ujku 1996. godine, donio novi Zakon o privatizaciji. Novim je Zakonom eksplicitno potvreno kako je privatizacija neizostavni dio ukupne gospodarske i razvojne strategije i politike hrvatske dr~ave. Zakonom se obuhvaaju sva ona poduzea koja joa uvijek nisu privatizirana, a nalaze se u vlasniatvu fondova. Fond mo~e prodavati svoje dionice, udjele, stvari i prava javnom dra~bom ili javnim prikupljanjem ponuda. Zakonom o privatizaciji takoer se regulira privatizacija onih poduzea koja su u izravnom vlasniatvu dr~ave. Velika javna poduzea opet nisu obuhvaena ovim Zakonom, ve e se njihova pretvorba ureivati posebnim zakonom. Naime, za privatizaciju tih strateakih poduzea, Vlada Republike Hrvatske priprema posebna sredstva i mjere. Glavna novost u ovom Zakonu je nova shema masovne privatizacije XE "privatizacije:masovna hrv" , temeljena na besplatnoj dodjeli dionica odreenim kategorijama populacije  uglavnom braniteljima i stradalnicima domovinskog rata. privatizacija u kulturnim djelatnostima XE "privatizacija u kulturnim djelatnostima:hrv"  Kada su u pitanju sva ve otprije postojea poduzea, ali i ustanove i organizacije, za njih je trebalo najprije odrediti njihovog nominalnog vlasnika, odnosno vlasni ki titular. Ovaj je postupak proveden prema Zakonu o ustanovama, te su za sve ustanove u kulturi odreeni vlasnici. Gotovo su sve vee kulturne ustanove postale javne ustanove, a Zakon je odredio kako vlasniatvo nad njima mo~e biti podijeljeno izmeu sredianjih vlasti, te vlasti na razini lokalne samouprave (~upanije, gradovi i opine). Proces pretvorbe je, poglavito kad je rije  o kulturnim ustanovama, zapravo odgodio proces privatizacije XE "privatizacije:proces hrv" . Kako je opa politika privatizacije (dakle, ne pretvorbe) bila usmjerena na privatizaciju poduzea, to jest, na usko gospodarsko podru je, ustanove su (poglavito one iz podru ja javnih usluga)  ostale po strani. Privatizacija je u najveoj mjeri izvraena u onom podru ju kulture koje je najbli~e gospodarstvu i gdje su ustanove najsli nije poduzeima, kao ato su kulturne ustanove s komercijalnom djelatnoau ili kulturna poduzea. Rije  je o kulturnim industrijama. Privatizacija je najopse~nije provedena na podru ju izdavaatva i medija (posebno radio, televizija i tisak). Kako je privatizacija u kulturi o ito vrlo slo~ena i zahtjevna zadaa koja podrazumijeva itav niz pravnih instrumenata, koji nisu puko privatizacijske, ve najaire financijske i organizacijske naravi, ne udi ato takvi instrumenti joa uvijek nisu razraeni. Privatizacija XE "Privatizacija:oblici hrv"  se odvijala u sljedeim oblicima: prodajom vlasni kih prava vanjskom kupcu (ne isklju ivo privatnoj fizi koj ili pravnoj osobi), koji time postaje njenim manjinskim, veinskom ili isklju ivim vlasnikom; kombiniranom prodajom vlasniatva (unutar koje je u veoj ili manjoj mjeri sa uvano  prema unaprijed odreenim pravilima  javno vlasniatvo), uz postavljanje mjeaovitog upravnog odbora prema konkretnim udjelima u vlasniatvu; transformacijom velikih javnih poduzea u nekoliko novih i manjih, s prethodno opisanim mogunostima njihove privatizacije. Takoer se poveao broj novoutemeljenih ustanova XE "ustanova:novoutemeljene hrv"  koje su od samog za etka (naj eae u potpunosti) u privatnom vlasniatvu. To su umjetni ke i kulturne inicijative i projekti za koje njihovi voditelji i suradnici smatraju kako e im upravo takav vlasni ki status ustanove prekratiti put do realizacije vlastitih zamisli i ciljeva. Iako gotovo sve od njih imaju status neprofitnih kulturnih organizacija, jer je sustav poreznih olakaica joa uvijek vrlo nedostatan, u stalnim su financijskim poteakoama, te je njihov opstanak neprestano upitan. pojmovno odreenje decentralizacije XE "decentralizacije:pojmovno odreenje"  U novijoj literaturi koja se odnosi na pitanje kulturne decentralizacije u Europi lu i se pojam decentralizacije od dekoncentracije. U tom smislu, pojam decentralizacije se odreuje kao oblik priznavanja samostalnosti kulturnim ustanovama, tijelima, organizacijama ije je demokratsko djelovanje odvojeno od procesa odlu ivanja na sredianjoj razini. Ovako shvaen ( o iaen ) pojam decentralizacije, odnosi se prije svega na zemlje s vrlo visokim stupnjem politi ke decentraliziranosti, dakle na federalne ili konfederalne dr~ave  kao ato su `vicarska, Belgija ili Njema ka. U svojem manje  istom ,  rastezljivijem , odnosno, manje zastupljenom vidu podrazumijeva pravo postojanja samostalnih tijela i ustanova koji ipak imaju obvezu savjetovanja prije svake odluke, pravila ili programa ije je provoenje ovisno na bilo koji na in o autoritetu sredianje vlasti. Dekoncentracija s druge strane podrazumijeva na in na koji se osigurava izvraenje odluka, pravila ili programa koji su odreeni na sredianjoj razini i koji se tek do odreene mjere mogu prilagoditi razli itim situacijama na takozvanim ni~im teritorijalnim razinama ili razinama uprave, a smjeraju ravnomjernom kulturnom razvitku jedne zemlje. decentralizacija XE "decentralizacija:hrv"  kulturne politike U naaem slu aju, radi preglednosti i jednostavnosti, isklju ivo emo rabiti pojam decentralizacije proairujui ga i na pojam dekoncentracije. Kulturnu decentralizaciju emo, stoga, shvaati maksimalno obuhvatno i to kao bilo koji oblik djelovanja u kulturi  bilo s razine sredianjih kulturnih vlasti, bilo s razine onih ~upanijskih, gradskih i opinskih  putem kojeg se proairuju ovlasti i samostalnost lokalne inicijative u kulturi, na na in koji ne ugro~ava ve dostignutu kvalitetu i standarde kulturnog ~ivota, stvaralaatva i odr~avanja kulturne baatine, a omoguuje daljnji ukupni razvitak. Dakle, naau pa~nju jednako emo posvetiti decentralizaciji XE "decentralizaciji:odlu ivanja"  XE "decentralizaciji:financiranja"  XE "decentralizaciji:financiranja hrv"  odlu ivanja i financiranja (ato se prema navedenoj literaturi i imaju jedino smatrati mjerama decentralizacije), kao i decentralizaciji kulturnog ~ivota i kulturne infrastrukture (ato se pak dr~i podru jima na koja se odnose mjere dekoncentracije). Nadalje, posebno ne nazna ujui, navest emo mjere kojima se podjednako poti e takozvanu, okomitu decentralizaciju koja podrazumijeva prijenos ovlasti i resursa sa sredianjih na lokalne vlasti, kao i ona vodoravna decentralizacija kojom se sna~i utjecaj neprofitnog, civilnog odnosno treeg sektora na mjere i funkcioniranje kulturnih politika, kako sredianje tako i lokalnih vlasti ali i kojom se vrai prijenos obujma kulturnih djelatnosti od javne na civilnu inicijativu. Decentralizacija XE "Decentralizacija:uvjeti /ispunjenje hrv"  u tranzicijskoj zemlji kao ato je Hrvatska mora ispuniti etiri uvjeta koji su dijagnosticirani kao bitni za uspostavljanje i razvitak stabilnog kulturnog sustava. Ona, dakle, mora biti: odr~iva; koordinirana; intersektorska; poticajna. Prvi uvjet ve je jasno istaknut u naaem odreenju pojma decentralizacije XE "decentralizacija:uvjeti ispunjenje"  XE "decentralizacija"  i njime se, dakle, podrazumijeva takav niz mjera koji nee dovesti u pitanje ve dostignutu razinu kulturnog ~ivota, stvaralaatva u kulturi kao i stanja kulturne infrastrukture i kulturne baatine, ve e omoguiti novo dulje razdoblje kulturnog razvitka i to prvenstveno poboljaavajui kulturnu komunikaciju, podi~ui unutarnju u inkovitost u kulturi, strategijski usmjeravajui resurse te razvijajui resursnu osnovu (kadrovsku, financijsku, informacijsku, organizacijsku). Za postizanje ciljeva iz prvog uvjeta od klju ne je va~nosti to an i unaprijed dogovoren, usuglaaen i airoko prihvaen niz mjera koje su temeljem proceduralne jasnoe, odnosno, koordiniranog djelovanja na svim trima razinama kulturne politike (sredianjoj, ~upanijskoj, gradskoj, odnosno opinskoj) ali i djelovanja koje ima trans-formativni karakter na sve kulturne djelatnosti (na primjer, nakladniatvo XE "nakladniatvo:hrv" , likovnu umjetnost, glazbu, scensku umjetnost XE "scensku umjetnost:hrv" , film XE "film:hrv" , itd.) Kulturni razvitak XE "Kulturni razvitak:hrv"  je slo~en viae dimenzijski proces, koji u sebi objedinjuje itav niz podru ja koja se tradicionalno smatraju podru jima kulture; ali i ona koja se takvima ne smatraju, no bez kojih razvitak sam nije mogu (kao ato su turizam, komunikacije i transport, znanost i obrazovanje, poduzetniatvo i obrt, prou avanje okoliaa i planiranje prostora, itd.). Stoga, isklju ivo intersektorski pristup XE "intersektorski pristup:hrv"  jam i uspjeanost u postizanju zadanih decentralizacijskih ciljeva. Njime se inzistira na  interesnim spojkama koje prevladavaju prepreke unutar samih kulturnih djelatnosti (poglavito kad je rije  o takozvano javno financiranoj ili institucionaliziranoj kulturi), ali i prepreke koje odvajaju podru je kulture od svakodnevnog ~ivota i svijeta rada. Upravo stoga, decentralizacijske mjere XE "decentralizacijske mjere:hrv"  moraju biti poticajne, ato zna i: moraju u jednakoj mjeri biti prihvatljive kako javnom sektoru, tako i onom neprofitnom ili privatnom. Stvaranje preduvjeta koji omoguuju njihovu na elnu ravnopravnost dovodi do jasnijih konkurentskih odnosa unutar kulture, ja eg profiliranja kriterija i standarda, te izdvajanja kakvoe koja je u ovom podru ju od klju ne va~nosti. S obzirom na modele kulturnih politika koji su s uspjehom razvijani u Europi, Hrvatskoj trenutno, ini se, ponajviae odgovara transformirani austrijski XE "austrijski" , kao primjer zapadnoeuropskog kontinentalnog modela. U pitanju je zemlja unutar koje sve tri razine kulturne politike XE "tri razine kulturne politike:hrv"  imaju jasno postavljene i odreene uloge, pa se ujedno mo~e govoriti o takozvanom, simetri nom modelu kulturne politike. Nijedna od razina nema prete~nost u va~nosti, premda razina sredianjih kulturnih vlasti, dakako, ima znatnije ovlasti u odreivanju prioriteta kulturnog razvitka te u odr~avanju ukupnog kulturnog sustava. To je zemlja unutar koje se podru je kulture trajno smatra razvojnim prioritetom, s jasnim i nezaobilaznim zadaama dr~ave. Unato  tome, velik je naglasak na vezi kulturnih djelatnosti s onima srodnim (posebno turizmom) te na uporabi novih tehnologija u kulturi. Kulturna infrastruktura je obimna i razgranata, ali se ne te~i njenom smanjivanju ve boljem koriatenju i intersektorskom povezivanju. Kulturni ~ivot, stvaralaatvo i uvanje baatine smatraju se osnovicom samo-prepoznavanja unutar zemlje i izvan nje, te predstavljaju jedan od najva~nijih indirektnih druatvenih proizvoda, jer se blagostanje zemlje temelji prvenstveno na visoko razvijenom uslu~nom sektoru. S obzirom na ovaj model mogu se definirati i ostale tri razine kulturnog djelovanja XE "tri razine kulturnog djelovanja:definiranje" : Prva, odnosno sredianja razina XE "sredianja razina:hrv" , mo~e se odrediti kao razina odreivanja kulturnih ciljeva i mjera koje trebaju imati sinergijski u inak u poticanju i podr~avanju kulturnog stvaralaatva, zaatiti ve postojeih kulturnih dobara i vrijednosti, te podizanju ukupne kakvoe kulturnog i druatvenog ~ivota. Regionalna razina XE "Regionalna razina:hrv"  je, pak, ona na kojoj se susreu dinamika djelovanja od gore prema dolje i obratno. Na njoj se uspostavlja suodnos izmeu teritorijalno definiranih kulturnih potreba koje odreuju izravni akteri i ukupnih resursa kojima raspola~e zajednica. Pod-regionalna (gradska ili opinska) razina, XE "Pod-regionalna (gradska ili opinska) razina,:hrv"  pak, zadu~ena je za uspostavljanje konstruktivnog odnosa izmeu kulturne, druatvene i okolinske dinamike. decentralizacija odlu ivanja XE "decentralizacija odlu ivanja:hrv"   kao jedan od oblika decentralizacije, obi no se smatra klju nim. Njome se odreuju glavni akteri, kao i temeljni odnosi koji meu njima trebaju ili mogu postojati. Dobro precizirani i provedeni oblici i mjere decentralizacije omoguuju izbjegavanje zamke takozvane stihijske decentralizacije, koja obi no dovodi do uruaavanja dijela ili ukupnog kulturnog sustava, a posebnoj opasnosti su izvrgnuti djelatnici u kulturi te ukupna mre~a i stanje kulturne infrastrukture. Kako se svi ostali oblici decentralizacije izvode iz ovog oblika kao primarnog, mjere, odnosno, polja djelovanja moraju biti razgranati, obuhvatni i ato je mogue precizniji. upravna decentralizacija XE "upravna decentralizacija:hrv"   navodi se, kao i za veinu srednjoeuropskih zemalja, kao klju na zadaa. Broj i obuhvat teritorijalnih jedinica na razini lokalne samouprave nije razvojno funkcionalan te je ekonomski rastroaan; broj ~upanija ali jednako tako i opina je prevelik, a teritorijalan obuhvat premalen. Ovakva administrativna rascjepkanost XE "administrativna rascjepkanost:hrv"  dovodi do mrvljenja i usitnjavanja ukupnih kulturnih resursa i do vrlo velikih administrativnih izdataka. Va~nost odluka na ovim dvjema pod-nacionalnim razinama po esto je mala i nema znatnijeg utjecaja na ukupnu kulturnu dinamiku za razliku od one sredianje ili gradske. Posebna teakoa je zadaa koordinacije na (meu)~upanijskoj i (meu)opinskoj razini koja u pravilu ne postoji ili je rijetka i sporadi na po u incima. Teritorijalno, ~upanije ne obuhvaaju povijesne hrvatske regije, niti to po esto ini zbroj viae njih. Otud je zako ena komponenta regionalnog kulturnog razvoja XE "regionalnog kulturnog razvoja:hrv"  (osim u Istri i Meimurju), ato posebno ima teake posljedice u meunarodnoj kulturnoj suradnji koja se opet povoljno odvija isklju ivo na sredianjoj i gradskoj razini i ato e imati, ukoliko se stanje bude odr~avalo, dugoro ne nepovoljno u inke na daljnje pribli~avanje Hrvatske europskim integracijama. Godine 2000. je niz zakona izmijenjeno i dopunjeno amandmanima kako bi odrazili namjeru nove uprave da se upusti u procese decentralizacije odgovornosti za kulturu. Pravo imenovanja i izbora direktora (voditelja) i financiranje javnih institucija preba eno je s dr~avne razine na ~upanijsku, gradsku i opinsku. Kulturne institucije su sada veinom financirane od gradova, rjee od ~upanija a ponegdje od imunijih opina. Govorei o tim institucijama, veinom je rije  o novim, no loae opremljenim bibliotekama. Od po etka 2004. godine, izborom nove vlasti, nije bilo nikakvih zna ajnijih pomaka u kulturnoj politici: novo/staro Ministarstvo kulture XE "Ministarstvo kulture:hrv"  (gospodin mr. Bo~o Biakupi  takoer ministar u periodu od 1996. godine do 1999. godine) najavljuje kako e kulturna politika nastaviti proces decentralizacije  premda do sada ne posjeduje ijedan dokaz uspjeha!  i investiranje u kulturnu infrastrukturu. podru ja kulture  prikaz stanja XE "podru ja kulture  prikaz stanja:hrv"  izdavaatvo XE "izdavaatvo:hrv"   ovo je podru je u potpunosti privatizirano u razdoblju oo 1991. godine do 1996. godine. Trenutno u Hrvatskoj postoji oko 2 000 izdava a. Meutim, otprilike 500 izdava a ne bavi se izdavaatvom kao svojom primarnom djelatnoau. Za preostali broj od 1 500 izdava a mo~e se smatrati kako su u privatnom vlasniatvu, a njih aezdesetak mo~e se smatrati zna ajnim izdava ima. Javne vlasti na svim trima razinama financiraju isklju ivo izdava ke programe i projekte. Privatizacijski proces XE "Privatizacijski proces:hrv"  prouzro io je znatne probleme u podru ju izdavaatva jer je u najveem dijelu proveden poput podru ja gospodarstva u klasi nom smislu. Pritom se nisu uzimale u obzir tri injenice: iako je izdavaatvo doista djelatnost s komercijalnom zna ajkom, poduzea i ustanove koje se bave izdavaatvom ne mogu se smatrati pukim komercijalnim ili gospodarskim ustanovama, jer obavljaju djelatnost od ope druatvene i kulturne va~nosti; profitabilnost te kulturne djelatnosti izrazito je niska (a esto i ne postoji), tako ato je ona (osobito u slu aju male zemlje s jezikom koji govori ili poznaje malen broj govornika) gotovo uvijek osuena na razne oblike izravne i neizravne potpore javnih vlasti na svim razinama; izdavaatvo, odnosno, izdava ka poduzea i ustanove tek su jedan dio takozvanog  knji~nog lanca  meutim, ukoliko se jedna od karika tog lanca ugrozi, posljedice se osjeaju unutar svih ostalih  karika . U ovom je slu aju najte~e posljedice osjetila hrvatska mre~a knji~ara, koja je prepolovljena. muzeji XE "muzeji:hrv"   rat u Hrvatskoj i tranzicijski procesi utjecali su na muzeje na mnogo na ina: fizi ka ateta, uniatavanje i krae muzejske grae, smanjenje broja profesionalnog osoblja i drasti an pad broja posjetitelja muzeja. U 1998. godini je predstavljen jedinstveni pravni sistem, prema kojem muzeji postaju neovisni (partner-muzeji). Po prvi puta su dane jasne definicije: o institucijama koje trebaju raditi kao muzeji ili barem brinuti za pokretno kulturno nasljee, za standarde kompjutorskog umre~avanja, za nadzor rada i profesionalnu kompjutorizaciju, te su revidirani holdinzi kako bi se uspostavo broj i stanje predmeta pojedinih muzejskih kolekcija. Meutim, te promjene vode k mnogim sporovima unutar muzejske djelatnosti i institucija, a u nekim lokalnim jedinicama sam opstanak muzeja ili kolekcija je ugro~en. Svi su hrvatski muzeji (njih 210) u javnom vlasniatvu i ne postoji udio privatnog sektora u vlasni kim pravima. Svejedno, pitanje vlasni kih titulara (nositelja vlasniatva) u potpunosti je razrijeaeno i odreeno. Kako je rije  o osobito va~nim ustanovama i ustanovama od velike materijalne i kulturne vrijednosti, to se mo~e smatrati uspjehom. Kao vlasnici odreene su sredianje dr~avne vlasti, ~upanija, grad ili opina. Mogue je mjeaovito vlasniatvo, ali je uvijek odreen veinski vlasnik, te njegove obveze i prava, jednako kao i obveze i prava svih ostalih vlasnika. Postoje mnoge zna ajne privatne zbirke koje se veli inom (a kadato i va~noau) mogu izjedna iti s muzejima manje ili srednje veli ine. Iako su u privatnom vlasniatvu pojedinaca, one su uvedene u posebne registre zaatiene kulturne baatine. Katkad njihovu zaatitu i obnovu, ali i redovito funkcioniranje (otvorenost za javnost), financiraju javne vlasti. Od likovnih galerija (njih 66) velik je broj u privatnom vlasniatvu. kulturna baatina i nasljee XE "kulturna baatina i nasljee:hrv"   podru je ija imovina mo~e biti javna ili privatna i mo~e biti izvezena samo u posebnim slu ajevima. Najva~niji zahtjevi su briga i odr~avanje imovine i dostupnost javnosti, uklju ujui pravo, pod odreenim uvjetima, na kompenzaciju iz prora una za troakove odr~avanja. Vlasnici kulturnog blaga u~ivaju porezne olakaice i smanjena komunalna davanja s obvezom dr~ave u osiguravanju sredstava za restauraciju i konzervacijske zahvate. U praksi ljudi joa uvijek ne vjeruju privatnim vlasnicima i investicijskim partnerima. spomenici kulture  podru je koje je predstavljalo i joa uvijek predstavlja jedno od najosjetljivijih, poglavito u kontekstu ukupnog procesa denacionalizacije vlasniatva. Ipak, u injeni su neki zna ajni koraci  posebno u zakonodavnoj sferi  kako na podru ju nepokretnih spomenika kulture tako i onih pokretnih. `to se ti e nepokretnih spomenika kulture, prema Zakonu o vlasniatvu i drugom stvarnim pravima pravo njihove uporabe i upravljanja dano je nominalnom vlasniku (koji, prema Zakonu, bez zapreka mo~e biti privatna osoba ili ustanova). Zakonodavstvo za pokretne spomenike kulture pru~a dvije mogunosti. Prema odredbama Zakona o ustanovama svi spomenici tog tipa, koji su bili dani na raspolaganje ili upravljanje javnim kulturnim ustanovama, trebaju se smatrati njihovim vlasniatvom. S druge strane, konfiscirani spomenici i artefakti koji su postali integralni dio muzejskih zbirki, prema Zakonu o denacionalizaciji Hrvatske i dalje se imaju smatrati vlasniatvom stvarnog (prethodnog) vlasnika ako on to izri ito zatra~i. Unato  potvrenom vlasniatvu, fizi ki smjeataj spomenika i dalje treba ostati u muzeju. O ekuje se, kako e prema Zakonu o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara, potvreni vlasnici u~ivati pravo na porezne olakaice i odbitke. arheoloaka nalaziata XE "arheoloaka nalaziata:hrv"   njihov broj, dobro prezentiranih i dobro voenih, je joa relativno malen. Novi Zakon o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara donosi obvezno plaanje spomeni ke rente u slu ajevima kad je kulturni spomenik koriaten u tisku, promociji ili kad su prihod ili profit stvoreni iz ekonomskih aktivnosti izvedenih koriatenjem nekog nepokretnog spomenika kulture. Taj Zakon je dopunjen u 2003. godini u pokuaaju poboljaanja sistema prikupljanja i distribucije spomeni ke rente, a koji pokazuje prve vrlo pozitivne financijske rezultate. S nedavnim promjenama, Zakon je takoer usklaen s EU regulativom s obzirom na promet i povrat kulturnim dobrima. Jedna od najveih slabosti u tretmanu nasljea u Hrvatskoj bila je relativna zanemarenost tradicijskog ruralnog nasljea. Glavni razlozi za to su: zapuatenost ruralne ekonomije, veliko opadanje ruralne populacije i malen interes meu preostalom populacijom za stare tradicije i javne resurse, te injenica kako se razvojno investiranje koncentrira na ograni enom broju podru ja a marginalizira ostala. arhivi XE "arhivi:hrv"   premda je Zakon o arhivskoj grai i arhivima iz 1997. godine u inio moguim za jedinice lokalne administracije i samouprave financirati arhive, te takoer omoguava zasnivanje novih privatnih arhiva (od strane kompanija i univerziteta, politi kih stranaka, vjerskih organizacija, medija i drugih), tu joa nije zabilje~en nikakav interes za njihovim osnivanjem, te nisu kreirani adekvatni uvjeti za financiranje javnih arhiva izvan postojeeg dr~avnog i privatnog sistema. biblioteke XE "biblioteke:hrv"   mre~a narodnih biblioteka ne osigurava jednaku pokrivenost cijelog hrvatskog teritorija, te mre~e drugih biblioteka nisu joa potpuno uspostavljene i otvorene. Zbog razli itog nivoa informacijsko-tehnoloake razvijenosti te dostupnosti, nekoliko bibliote nih sistema nije u uporabi. Nikakav cjeloviti plan nije stvoren kako bi se uspostavila viaa razina bibliote ne povezanosti, no razina profesionalnog znanja na tom polju je zna ajna. kazaliata XE "kazaliata:hrv"   u Hrvatskoj trenutno postoji 28 kazaliata. Od toga njih 20 pripada kategoriji kazaliata u klasi nom smislu (fizi ka kua sa stalnim profesionalnim ansamblom i osobljem). Sa stajaliata vlasniatva sva su ta kazaliata javna kazaliata. Jedino je Hrvatsko narodno kazaliate u Zagrebu u vlasniatvu sredianjih kulturnih vlasti (Ministarstva kulture), ali je njegovo financiranje iz javnih sredstava raspodijeljeno izmeu Ministarstva kulture (51%), i grada Zagreba (49%). Vlasnici svih ostalih kazaliata su gradovi, uklju ujui i ostala dva nacionalna kazaliata (u Rijeci i Splitu). Vlasniatvo nad Hrvatskim narodnim kazaliatem u Osijeku je izmeu grada i ~upanije u podjednakim dijelovima. Postoje i tri kazaliane kue bez stalnih ansambala u vlasniatvu gradova. Jedno malo kazaliate mo~e se smatrati potpuno privatnom ustanovom. S druge strane, postoje 4 kazaliana ansambla koji su potpuno privatno voeni, ali su bez stalne kazaliane kue. Zakon o kazaliatima iz 1991. godine (dopunjen 1997. godine i 2000. godine) je jedini zakonski akt koji direktno regulira podru je scenskih umjetnosti i glazbe. Taj Zakon postavlja pravila za sve institucionalne forme kazaliata, uklju ujui nacionalna i gradska kazaliata, kao i ~upanijska, opinska te ona privatna kazaliata. U studenom 2004. godine, Ministarstvo kulture objavljuje nacrt o novom Zakonu o kazaliatima koji e, usvoji li se, zna ajno reformirati ansamble i druge kazaliane strukture kao i sve financijske preduvjete za te aktivnosti. film, video, televizija XE "film, video, televizija:hrv"   na podru ju produkcije videa i filma postoje 53 registrirana poduzea. Od tog broja samo dva poduzea, odnosno, ustanove nisu u privatnom vlasniatvu. Ponajprije, to je Jadran film XE "Jadran film"   najvee i najzna ajnije hrvatsko poduzee za produkciju i distribuciju filma i videa  koji ima mjeaovito vlasniatvo (javno i privatno). Zatim, Hrvatska radiotelevizija koja je u potpunosti javna ustanova. U podru ju distribucije filma i videa postoji 16 registriranih poduzea, od kojih je jedno s mjeaovitim vlasniatvom (Jadran film), dok su ostala u privatnom vlasniatvu. Postoji takoer 17 televizijskih postaja. Od tog broja, jedna ima status sredianje javne televizije (Hrvatska radiotelevizija XE "Hrvatska radiotelevizija" ), tri su javne televizije na ~upanijskoj razini, dok ih je osam lokalnih, odnosno, gradskih televizija (od ega su etiri privatne televizije, a etiri imaju mjeaovito vlasniatvo s veinskim gradskim vlasniatvom). Na podru ju istra~ivanja i promocije audiovizualnog podru ja, djeluje 16 razli itih ustanova, od kojih najvei broj ima status neprofitnih ustanova ili udruga graana. kulturne industrije i mediji XE "kulturne industrije i mediji:hrv"   ato se ti e kulturnih industrija, nulta stopa poreza je uvedena, a dodatni porezi na kino ulaznice su ukinuti. Redovni porez na dodanu vrijednost (PDV) od 22% se primjenjuje na druge kulturne proizvode i usluge. Posebna regulativa odreuje raspodjelu prora unskih sredstava za sufinanciranje hrvatskog filma. Po etkom 2003. godine, Hrvatska postaje lanicom Euroimage XE "Euroimage" -a. Tijekom nekoliko proalih godina u Hrvatskoj je bilo mnogo rasprave o Zakonu o elektroni kim medijima, medijskoj pluralizaciji i raznolikosti. Kao posljedica, Zakon o medijima, ak i novi, je mijenjan i dopunjavan nekoliko puta. Glavni fokus rasprave o elektronskim medijima je bila privatizacija Treeg programa Hrvatske televizije XE "Hrvatske televizije" . Druga va~na rasprava, voena u 2003. godini i 2004. godini, bila je na polju tiskovnih medija  rasprava o medijskoj koncentriranosti. Premda hrvatsko zakonodavstvo uklju uje regulaciju o kvotama i du~nostima vlasnika medija u vezi s raznolikoau sadr~aja, tu joa ne postoji sistemati no praenje, te stoga je nemogue odrediti do koje se granice regulativa raznih zakona poatuje. Ne postoji sistemska podraka kulturnoj industriji u Hrvatskoj koja, openito govorei, nije joa uvijek prepoznata kao ozbiljan investicijski potencijal ili kao, s punim pravom, profitno voeno podru je. No, neka podru ja poput nakladniatva, filmske i glazbene distribucije i produkcije su gotovo potpuno privatizirana i generiraju prihode iz razli itih izvora uklju ujui svoj vlastiti prihod, javna sredstva, sponzorstva i direktne investicije. Proizvode domae kulturne industrije se joa uglavnom distribuira i konzumira na domaem tr~iatu s iznimkom popularne glazbe koja je uspjeano izvezena airom regije. Film XE "Film:hrv" ovi su takoer naali svoj put do meunarodne publike (uglavnom putem festivala), te su tu i nekolicina pisaca ija djela su prevoena i distribuirana meunarodno. Liberalizacija audio-vizualnog tr~iata XE "Liberalizacija audio-vizualnog tr~iata:hrv"  i prisutnost privatnih televizija na hrvatskom tr~iatu e do odreene granice potaknuti domau audio-vizualnu produkciju koja uklju uje i sektor oglaaavanja i takoer neovisnu produkciju (veinom zabavnih programa). Ne postoji cjeloviti pravni okvir koji bi ciljano promovirao razvoj kulturne industrije, regulacija cijene knjige nije dogovorena, niti zakon o filmskoj promociji. Vlada, a u nekim slu ajevima, lokalna i regionalna vlast su dotirale publikacije, film, glazbenu industriju. Ministarstvo kulture takoer dotira promociju hrvatskog filma XE "hrvatskog filma"  na najrelevantnijim filmskim festivalima, plaajui za kopije filmova, promotivne materijale, prevoenje, sinkro-nizaciju, itd. Dok dnevni tisak XE "dnevni tisak:hrv"  nastavlja pratiti dogaanja u kulturnom ~ivotu, tri specijalizirana tjednika i dvotjednika (Zarez, Vijenac, Hrvatsko slovo) su specijalizirani za umjetnost i kulturu. Ministarstvo kulture je pozvalo grupu eksperata kako bi sastavili prijedlog reformi knji~ne produkcije u Hrvatskoj XE "knji~ne produkcije u Hrvatskoj" , koja e uklju iti sistem otkupa kao i mogue uvoenje fiksnih cijena knjige te obrazac za javne zajmove. U travnju 2004. godine prodaja knjige uz dnevni tisak uzrokuje ~estoku javnu raspravu. Prema Udru~enju nakladnika to predstavlja izuzetno negativan u inak za hrvatsko tr~iate knjige. Programi o umjetnosti, humanizmu, kulturnoj povijesti i identitetu su veinom prikazivani na Prvom programu Hrvatske televizije XE "Hrvatske televizije"  i na Treem programu Hrvatskog radija (koji je u potpunosti namijenjen visokoj kulturi). Visoka kultura permanentno dr~i prosjek od 4% u ukupnom radijskom programu. U usporedbi s nacionalnim stanicama, lokalne televizije i radiopostaje prenose mnogo viae komercijalnog programa, uglavnom poradi svoje isklju ive ovisnosti o tr~iatu. Zakon o elektronskim medijima iz 2003. godine prati glavne principe istaknute u Direktivama televizije bez granica, vezano uz koli inu hrvatskih i europskih audio-vizualnih djela, kao i broju programa proizvedenih od strane neovisnih produkcija. On regulira komercijalne televizije i radioprijenos, odredbe vezane uz sadr~aj, odredbe vezane uz javne usluge prijenosa, rad HRT. Taj Zakon takoer definira osnovne kriterije i procedure za dodjeljivanje koncesija od strane Vijea za elektronske medije XE "Vijea za elektronske medije"  koje je neovisno tijelo. Ministarstvo kulture, na osnovu prijedloga od strane Vijea, isti e pravila vezana uz sadr~aj i procedure za svaki javni tender pod licencom. Licencirani ugovor je onaj potpisan od strane Vijea, Agencije za telekomunikacije i odreenog vlasnika medija. Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni kih medija je kreiran novim Zakonom o elektroni kim medijima obvezujui HRT na izdvajanje u fond 3% od prihoda ste enih putem svoje licence. Fond je odgovoran za promoviranje produkcije i prijenosa elektronskim medijima sadr~aja koji je od interesa za javnost na lokalnoj i regionalnoj razini. Ta odredba uklju uje programe od posebne va~nosti za sljedee: za pravo graana na dostupnost javnih informacija, za nacionalne manjine, za promociju kulturnog stvaralaatva, razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti. Za o ekivati je kako e Vijee za elektronske medije uskoro usvojiti pravila za distribuciju prikupljenog novca kroz taj fond. Navedimo i to, kako je broj Internet korisnika u Hrvatskoj u naglom porastu: od 2,1% aktivnih korisnika u 1999. godini do 12% u 2001. godini te 23,2% u 2004. godini. Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) poveano se koriste kao premosnica izmeu raznih elemenata unutar kulturne industrije, izmeu kulture i drugih sektora kao i meu opom populacijom. ICT kompanije XE "ICT kompanije"  u veoj mjeri daju potporu kulturnim aktivnostima putem sponzorstava i donacija. Meutim, niti jedna strana ne ini to pratei bilo koji vladin program. ICT uporaba je u porastu posebice u kulturnim industrijama, kao ato su bibliotekarstvo i odr~avanje arhiva, ato vodi do otvaranja novih radnih mjesta. Novi Zakon o autorskim pravima je usvojen u studenom 2003. godine usklaujui hrvatsku regulativu s europskom. Hrvatsko zakonodavstvo prati droit d'auteur model XE "droit d'auteur model" . Uzimajui u obzir teorijsko promialjanje i sami pravni tekst, kontinentalna europska tradicija zaatite moralnih prava je popraena i ugraena u tekst novog Zakona. Zakon uklju uje odredbe za poatenu uporabu autorskih prava za edukacijske svrhe bez potrebe za bilo kojim oblikom obeateenja. Takoer regulira koriatenje privatnih kopija i adekvatna obeateenja putem odredbi za prazne medije (blank tape levies). Prema hrvatskom zakonodavstvu, autor i izvoa i imaju ekskluzivno pravo javnih nastupa dok vlasnici sekundarnih prava (kao ato su producenti) imaju pravo naknade za sekundarnu uporabu. Autorska vlasni ka prava XE "Autorska vlasni ka prava:hrv"  ostaju na snazi tijekom autorovog ~ivota te 50 godina nakon smrti, s nekim izuzecima (primjerice, fotografije su zaatiene 25 godina nakon ato su snimljene). Profesionalne organizacije mogu iskoristiti pravo na izvoenje ne postavljenih glazbenih i literarnih djela (pravo izvoa a) ak i bez autorova odobrenja (autorizacije). Zaatita nije produ~ena na producente tonskih i video zapisa i na vlasnike snimaka; isto se primjenjuje na postaje i njihove programe. financiranje kulture u hrvatskoj XE "financiranje kulture u hrvatskoj"  Mo~e se rei kako su financijske mjere bile pa~ljivo postavljene i izvraavane od samog po etka navedenog perioda pa sve do danaanjeg dana, uzimajui u obzir koristi po kulturne aktivnosti. Upravo i stalan rast dr~avnih izdataka za kulturu tijekom svih tih godina mo~e o tome posvjedo iti. Izvori financiranja kulture dolaze uglavnom iz dr~avnog prora una. Pored Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture"  i drugih javnih fondova, teako se mo~e nai ikoji drugi izvor uklju en u financiranje kulture; niti iz privatnog sektora, niti od strane drugih ministarstava. Premda odreeni segmenti umjetni ke produkcije, primarno kulturne industrije XE "kulturne industrije:hrv" , generiraju svoj vlastiti profit, i usprkos individualnim uspjesima u osiguravanju sponzorstava, veina kulturnih aktivnosti joa uvijek se oslanja na dr~avnu potporu, bilo da je rije  o dr~avnom ili lokalnom nivou. Shodno tome, raznovrsnost financijskih izvora je definirana kao jedan od klju nih problema i zadaa hrvatske kulturne politike. Tako, na primjer, novac prikupljen od lutrije XE "novac prikupljen od lutrije:hrv"  i igara na sreu nije transferiran na polje kulture sve do sredine 2002. godine, kad je to pitanje regulirano Zakonom o igrama na sreu i nagradnim igrama. Prema Zakonu i specijalnim regulativama usvojenima od vlasti, trenutno 5% ukupnog prihoda je namijenjeno potpori neinstitucionalnih, inovativnih kulturnih programa i aktivnosti. Pojedinci i organizacije iz neprofitnog sektora izrazili su svoje nezadovoljstvo s istom regulacijom, prema kojoj Ministarstvo kulture ima pravo prikupljanja i raspodjele tih sredstava a ne sam sektor. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog druatva je osnovana krajem 2003. godine s ciljem potpore, izmeu ostalog, kulturnih programa i inicijativa. Zaklada je takoer financirana iz lutrije no primarno iz: dr~avnog prora una, CARDS programa Europske zajednice i Odjela britanske vlade za meunarodnu kulturnu suradnju, s ukupnim sredstvima preko tri milijuna eura za sve aktivnosti. Premda pravna inicijativa postoji, privatna potpora kulturi mo~e se joa uvijek smatrati  marginalnom usporeujui sredstva osigurana od strane javnog sektora. Isto vrijedi i za zaklade i fondove. Zakon o zakladama i fundacijama je usvojen 1995. godine, no vrlo brzo se po inje smatrati neprikladnim jer postavlja prepreke na putu osnivanja takvih pravnih subjekata. Donacije se, za kulturne svrhe dane udrugama i drugim pravnim subjektima uklju enima u kulturne aktivnosti, ne oporezuju. U to su uklju ene donacije do 2% od donatorskog godianjeg prihoda, a sve ato prelazi tu navedenu sumu zahtijeva certifikat izdan od strane Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture" . Dakle, usprkos injenici kako je 2000. godine Zakon o porezu na dobit uklju io i amandmane s olakaicama za umjetnike i sponzore te investitore u kulturi, nije joa uvijek mogue sagledati efekte tih mjera. Meu aest glavnih mjera Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture:mjere financiranja" , kako je navedeno 2000. godine, tri su direktno vezane uz financijska pitanja i zna ajnu financijsku anga~iranost centralne i lokalne vlasti. Ti prioriteti su: kreiranje mjeaovitih fondova financiranja kulture; obnova i prilagodba kulturne infrastrukture zaostale iz perioda socijalizma; realizacija pojedinih projekata kao ato su: izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, zgrade Muzi ke akademije i Centra za suvremeni ples u Zagrebu, financiranje Nacionalnog audio-vizualnog centra s modernizacijom pripa-dajueg filmskog arhiva, obnova povijesnog centra u Splitu i restauracija Arheoloakog i turisti kog parka u Vu edolu. javni izdaci za kulturu XE "javni izdaci za kulturu:hrv"  U trogodianjem periodu od 1999. godine do 2001. godine, sredstva Ministarstva kulture su bila vea od svih javnih fondova gledano zajedno. (Vidi tablicu broj 3.) To prati grad Zagreb, koji popunjava 39% od svih lokalnih javnih fondova (ne uklju ujui sredstava Ministarstva kulture) potroaenih na kulturu. Svi ostali 119 gradova u zemlji pridonose 47% takvih sredstava, ~upanije 8%, te najmanje opine sa samo 5%. Uzmemo li sve lokalne fondove za kulturu zajedno, nekih 150 kuna ili 20 eura po stanovniku su potroaena (ato je cijena jedne knjige), u usporedbi s Ministarstvom, koje troai ukupno 118 kuna ili 16 eura. U istom periodu, kulturni fondovi su poveani na sve tri razine  Ministarstvo na 38%, grad Zagreb na 24%, drugi gradovi na 20%, te ~upanije na 11%. Premda te brojke pokazuju pozitivan trend u kulturnom razvoju, one takoer ukazuju kako je sna~no kulturna politika centralizirana s obzirom i na politi ki kriterij (centralne javne vlasti) i na teritorijalni kriterij (grad Zagreb). Za polje kulture, proces uspostave aire decentralizacije, posebice decentralizacije u financiranju, ostaje bez sumnje najva~nija zadaa. Kako su sredstva Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture"  krajnje zna ajna za cjeloviti kulturni razvoj u zemlji, va~no je napomenuti kako je njihov najvei dio utroaen na zaatitu spomenika kulture (Vidi tablicu broj 4.). To je srodno mnogim europskim zemljama i za o ekivati je i u slu aju Hrvatske, posebice uzimajui u obzir devastaciju kulturnih spome-nika kao posljedicu rata (1991.  1995.). tablica 3: javni izdaci za kulturu na vladinom nivou. (podaci su izra~eni u postocima.) godina1999.2000.Ministarstvo kulture3843gradovi3027grad Zagreb2422~upanije55opine33ukupno100100izvor: ministarstvo kulture republike hrvatske. tablica 4: javni izdaci za kulturu i sektorska raspodjela prora una ministarstva kulture za programske aktivnosti i potpora udrugama i organizacijama u 2002. godini. programske aktivnosti + potpora institucijama i organizacijamapoljekunaeuroinvesticijska potpora61 005 5008 235 835arhivske aktivnosti41 275 5145 572 257zaatita spomenika kulture154 682 69220 882 398slobodni umjetnici27 791 6443 751 914umjetnost i muzeji/galerije56 960 4327 689 745glazba/teatar68 277 6889 217 592literatura, izdavaatvo i biblioteke58 152 7937 850 715kinematografija35 359 2204 773 548umjetnost, alternativa i kultura mladih4 765 500643 350meunarodna suradnja10 948 8381 478 110aktivnosti udru~enja5 557 500750 271kompjutorizacija3 021 179407 864HINA16 148 0002 180 004ukupno543 946 50073 433 603izvor: kulturni razvitak, asopis ministarstva kulture, zagreb, 2002. Suprotno od 1990. godine, prioritetno podru je u pogledu financija su nova kulturna infrastruktura XE "nova kulturna infrastruktura:hrv" , izdavaatvo XE "izdavaatvo:hrv" , kao i alternativna kultura XE "alternativna kultura:hrv"  te kultura mladih XE "kultura mladih:hrv" . Rije  je i o reorganizaciji knji~arsko-izdava kog lanca u zemlji (nakon kolapsa u proalom desetljeu), te pomoi stabiliziranju funkcioniranja kulture neprofitnog sektora. S promjenom vlasti po etkom 2004. godine, tu su planovi za airoko predstavljanje indirektne potpore kulturnim institucijama i organizacijama osiguravanjem investicijskih zajmova s minimalnom kamatom, a zahvaljujui posebnim dotacijama Ministarstva kulture stvaraju se olakaice posebice izdavaatvu i filmskoj produkciji XE "filmskoj produkciji:olakaice hrv" . direktna i indirektna potpora XE "direktna i indirektna potpora:hrv"  Uobi ajeno je za eksperte kulturne politike navoditi kako se stvarno stanje te postignua u kulturnoj politici reflektiraju preko potpore dane za kulturno i umjetni ko stvaralaatvo. Samo takve investicije pridonose stjecanju kulturnog kapitala XE "kulturnog kapitala:stjecanje"  i novih formi komunikacije i (samo)razumijevanju. U Hrvatskoj su tri osnovna vida takve potpore osigurana od strane Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture"  XE "Ministarstva kulture:potpora" : potpora iz prora una preko godianjih javnih natje aja na svim poljima kulture (kazaliate XE "kazaliate" , film XE "film:hrv" , izdavaatvo, XE "izdavaatvo,:hrv"  glazba, itd.), sve osnovne (stvaralaatvo, reprodukcija, prevodilaatvo, itd.) i pratee (obrazovanje XE "obrazovanje" , potpora informacijskih tehnologija, itd.) kulturne aktivnosti; plaanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za slobodne umjetnike; ad hoc financiranje XE "ad hoc financiranje"  iz rezerve prora una Ministarstva kulture za projekte koji su ve primili potporu, ili se javljaju kao novi projekti izvan natje ajne procedure. U dodatku tim trima postojeim vidovima umjetni ke potpore, na primjer, svake godine Ministarstvo kulture organizira natjecanja za potporu umjetni kog stvaralaatva XE "natjecanja za potporu umjetni kog stvaralaatva:hrv" . Tako je Nagrada Marin Dr~i namijenjena poticanju stvaranja suvremenih dramskih tekstova preko javno otvorenog natje aja. Nagrada uklju uje nov ani iznos i postavljanje premijerne izvedbe nagraenog dramskog teksta u kazaliatu. Tu je takoer Nacionalna nagrada za potporu suvre-menim hrvatskim skladateljima, no u njenom slu aju ona ne osigurava premijerno izvoenje. Kona no, tu su godianji natje aji za film i izdavaatvo kako bi osigurali kontinuitet potpore stvaralaatva u tim podru jima. Gostujui recitali odr~avani u manjim zajedni-cama su dodatno financirani, a sredstva su preba ena glazbenicima preko godianjeg natje aja. Otprilike 260 recitala je financirano na taj na in svake godine; svaki gostujui recital mora uklju iti najmanje jedno djelo ~ivueg hrvatskog skladatelja. Institucije takoer nude potporu kao, na primjer, Hrvatsko narodno kazaliate u Zagrebu XE "Hrvatsko narodno kazaliate u Zagrebu"  koje povremeno uz svoje postojee aktivnosti potra~uje dodatna sredstva za narud~be nove hrvatske opere. Time se obvezuje i za njeno izvoenje. Nekoliko va~nih kulturnih dogaanja takoer nude potporu, posebice festivali koji primaju zna ajna programska sredstva iz kojih za uzvrat mogu financirati druge projekte i produkcije. Oni takoer dodjeljuju nagrade, poput Nagrade Orlando za najbolju izvedbu na Ljetnim dubrova kim igrama. Tu je i Zlatna arena pulskog filmskog festivala te mnoge druge. Kona no, odluka o odobravanju ad hoc potpora XE "ad hoc potpora"  se donosi od strane Ministarstva kulture ili od novo osnovanih Vijea kulture. U 2002. godini troakovi plaanja autorskih prava za potrebe izvoenja, te kupovinu glazbenih matrica su refundirana iz posebnog fonda. Premda dotacije i ostali vidovi potpore za umjetnike nisu uzimani kao zna ajni, poput, prije navedenih financijskih mjera, ne treba biti zanemarena njihova relevantnost i potencijalni utjecaj na status i financijske prihode umjetnika dugoro no. Na primjer, Nagrada Vladimir Nazor, najzna ajnija nacionalna nagrada je dotacija koja se dodjeljuje svake godine za postignua od posebne va~nosti na podru ju kulture. Takoer se dodjeljuje za ~ivotno djelo umjetnika. Centralna profesionalna umjetni ka i kulturna udru~enja, na polju literature, kazaliata, filma i takoer dodjeljuju mnoge nagrade. Te nagrade su va~ne u evaluaciji recentnih rezultata. Ponekad se priznanje dodjeljuje za cjelokupan rad pojedinca XE "pojedinca:hrv" , grupe ili institucije. Posebne institucije ili kulturna dogaanja (naro ito natjecanja) dodjeljuju nagrade. Kona no, poduzea kao ato su nakladni ke kue takoer dodjeljuju nagrade u obliku nov ane potpore, obi no na podru ju literature. Ukupan broj nagrada i priznanja je vrlo velik. Na primjer, 31 glavna nagrada se dodjeljuju na polju profesionalne glazbe, od kojih tek su neke nov ane. Ministarstvo kulture osigurava potporu za udru~enja ili udruge umjetnika u obliku dotacija i subvencija za njihove redovne aktivnosti. Ministarstvo takoer odobrava dotiranje individualnih lanova tih udru~enja ili udruga za vrijeme provedeno u posebnim umjetni kim centrima. Premda Ministarstvo kulture ne dotira akolarine  to je u nadle~nosti Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta (kako za u enike osnovnih akola i srednjih akola, tako i za studente fakulteta), ine se pokuaaji kako bi se koordinirale aktivnosti tih ministarstava sa srodnim institucijama u drugim zemljama. Aktivnost uklju uje potrebu za dotiranjem akolarina i potporom studijskim putovanjima u inozemstvo na polju kulture. U nekim podru jima, primjerice, ples i kulturni menad~ment XE "kulturni menad~ment:hrv" , ne postoji joa uvijek primjerena akademska edukacija u Hrvatskoj, te studenti pokuaavaju stei svoje obrazovanje u inozemstvu. Premda, sredstva za te treninge su limitirana. Kako bi ispravilo situaciju, Ministarstvo kulture dodjeljuje sredstva za kratkoro ne profesionalne izobrazbe u Hrvatskoj i inozemstvu iz sredstava izvan onih namijenjenih za meunarodnu kulturnu suradnju i drugim programima. trendovi u participaciji i njihove financijske konzekvence Trendovi u eaa su stabilizirani 90-tih godina no sama participacija je joa uvijek zna ajno manja no ato je bila u 80-tim godinama. Razlog za to su: ni~i ~ivotni standard, promjena navika u kulturnoj potroanji (vea potroanja kod kue), te nestanak sistema prema kojem su se ulaznice prodavale en masse, tipi no za 80-te, i ato joa nije nadomjeateno novim fleksibilnim sistemom osiguravanja informacija i prodaje ulaznica koriatenjem novijih tehnologija XE "novijih tehnologija" . Zasebni komercijalni odjel za prodaju ulaznica je planiran pri nacionalnom kulturnom informacijskom portalu (CultureNet  Hrvatska). Meutim, glavna kazaliata, koncerti i festivali ve nude uslugu on-line rezervacija. tablica 5: broj posjetitelja pojedinih kulturnih podru ja (u tisuama). godinaprofesionalna kazaliatakinamuzejidje ja i amaterska kazaliataprofesionalni orkestri i zborovi1983.1 10121 324---1998.6242 738-3893331999.6342 295-3442932000.6582 7431 0733372462001.8152 9351 4023891852002.8792 7661 474426279izvor: statisti ki ljetopis republike hrvatske. Joa uvijek je rijetkost za kulturne institucije postojanje odjela za marketing i odnose s javnoau XE "odjela za marketing i odnose s javnoau:hrv" , te postojanje barem jednog odgovornog profesionalca posveenog du~nostima za promotivno u eae u njihovim kulturnim aktivnostima. To ima za negativnu posljedicu na prisutnost publike i na koli inu samostalno prikupljenog prihoda. Neke kategorije populacije (u enici, osobe s posebnim potrebama i umirovljenici) plaaju samo 50% od pune cijene ulaznica. Tu su takoer i takozvane, Zagreba ke ulaznice XE "Zagreba ke ulaznice"  koje se koriste za povoljniju kupnju ulaznica za razna kulturna dogaanja. Prema Statisti kom godianjaku, struktura osobne konzumacije u domainstvima u 2002. godini uklju uje 7% troakova za rekreaciju i kulturne aktivnosti. Medijske kampanje za kulturu su rijetke i skupe. Mediji oklijevaju uspostaviti partnerstvo s kulturnim institucijama i dogaanjima. Meutim, primjer maatovitog prezentiranja kulturnih aktivnosti i uporaba medija od strane literarne grupe FAK (Festival Alternativne Knji~evnosti) XE "FAK (Festival Alternativne Knji~evnosti)" , demonstrira kako su va~ni iskoraci mogui. Tu su takoer vidljivi primjeri nekih institucija koje su u mogunosti privui viae posjetitelja preko, o igledno uspjeanih, kampanja, poput slo~enih i visoko specijaliziranih izlo~bi kakva je bila Secesija u Hrvatskoj, organizirana 2004. godine od strane Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Jedna od glavnih zna ajki hrvatskog kulturnog ~ivota XE "kulturnog ~ivota:hrv"  je postojanje raznolikih kulturnih amaterskih aktivnosti, organiziranih od strane kulturnih i umjetni kih druatava XE "amaterskih aktivnosti, organiziranih od strane kulturnih i umjetni kih druatava:hrv" , koja obi no imaju prostore u takozvanim, domovima kulture i akolama (koje su pak, najujedna enije rasprostranjeni oblik kulturne infrastrukture u zemlji). Premda Ministarstvo kulture XE "Ministarstvo kulture"  smatra kako amaterske aktivnosti trebaju potpasti pod lokalnu nadle~nost, ipak osigurava zna ajna sredstva za njih (3 086 000 kuna u 2001. godini). Razlozi su sljedei: nedostatak drugih oblika kulturnog ~ivota i teaka financijska situacija na mnogim lokacijama; zaatita vrijednih formi tradicijskog nasljea; podizanje svijesti o va~nosti kulture za identitet i oporavak gradova i regija. Prema mialjenju Hrvatske kulturne zajednice (krovne organizacije aktivnosti amatera) financijska potpora od 0,68% od ukupnih sredstava za programe Ministarstva kulture u istoj godini je premala, te previae od toga odlazi manjem broju dogaanja, dok su nedostatna sredstva dana za potporu osnovnim aktivnostima kulturnih i umjetni kih druatava te za potrebnu opremu. Prema podacima Ministarstva kulture, broj kulturnih udru~enja je u naglom porastu s oko 30 novih svake godine. Jedan od razloga tome je i zakonodavstvo predstavljeno u 2001. godini koje omoguuje vee porezne olakaice no prije. Tradicionalno, udruge igraju va~nu ulogu u kulturnom ~ivotu odr~avajui profesionalne standarde u kulturi, te osiguravajui smjernice za ukupnu kulturnu politiku i sudjelovanje. Veina kulturnih centara je utemeljena od lokalnih vlasti XE "lokalnih vlasti:hrv"  ili voena od strane nevladinih organizacija na lokalnom (grad ili opina) nivou. Broj takvih centara je u porastu, posebice u manjim gradovima, a koji su uklju eni u razne aspekte kulturnog ~ivota, od tradicionalnih amaterskih umjetnosti do novih medija. Mre~a takozvanih, Zajednica pu kih otvorenih u iliata sjedinjuje kulturne i edukacijske centre, nudei tako programe za djecu, mlade~ i odrasle. Ti centri su financirani uglavnom od lokalnih vlasti, no ne postoji statistika ili podaci raspolo~ivi na dr~avnoj razini koji bi ukazali na njihovo u eae u ukupnom prora unu. nova partnerstva i koalicije XE "nova partnerstva i koalicije:hrv"  Jedna od najpozitivnijih promjena koja se pojavila 2000. godine ti e se stvaranja novih partnerstva i suradnji. Najva~niji rezultat je bila dugoro na suradnja uspostavljena izmeu Ministarstva kulture i Instituta otvoreno Druatvo Hrvatska (Soros Foundation XE "Soros Foundation" ), partnerstvo koje nudi zna ajnu podraku ne-profitnom kulturnom sektoru. U isto vrijeme, glavni prioritet Ministarstva je bilo podr~avanje inovativnih kulturnih projekata uklju ujui alternativne i eksperimentalne pothvate te kulturu mladih. Meu takvim inicijativama posebice je vrijedno napomenuti razvoj nacionalnog kulturnog portala CultureNet  Hrvatska, XE "CultureNet  Hrvatska,"  utemeljenog u suradnji izmeu Ministarstva kulture, Instituta otvoreno druatvo Hrvatska, Hrvatskih telekomunikacija, Microsoft Hrvatska i Europske kulturne fondacije. Meutim, od po etka 2004. godine, CultureNet  Hrvatska gubi svoj neovisni status i postaje jednom od redovitih aktivnosti Ministarstva kulture XE "Ministarstva kulture"  koje nastavlja voditi i razvijati projekt nadalje. Udru~eno odlu ivanje izmeu Ministarstva kulture i predstavnika sektora kulture je utemeljeno na nacionalnoj razini, zajedno s institucijama nekoliko Kulturnih vijea XE "Kulturnih vijea:polja hrv"  na sljedeim poljima: glazba i glazbene izvoa ke umjetnosti; film i kinematografija; knjige i izdavaatvo; vizualne umjetnosti; novi mediji kulture; meunarodna kulturna suradnja i europski integracijski procesi. Premda je to vrlo zna ajan razvoj, nije rijeaen problem koordinacije i intersktorske (javne) financijske suradnje. Mogunosti za bli~u meuministarsku suradnju su zakrivene jasnim podjelama meu pojedinim razvojnim pitanjima svakog sektora. Jedine veze su financije i ekonomija, primjerice prora un i ekonomski rast, te primanja EU lanstva XE "EU lanstva:hrv" , a ato je izdvojeno kao zajedni ki cilj. Ipak, meu svim ministarstvima, Ministarstvo kulture je najaktivnije u predlaganju meuministarskih veza i suradnje. Sufinanciranje joa uvijek nije ureeno za pojedine projekte, a za koje postoji zajedni ki interes te nije za o ekivati kako e biti koordinirani sve dok planirani izvori za financije kulturnih projekata openito, ne postanu dostupni. Suradnja izmeu nacionalne, regionalne i opinske razine vlasti XE "razine vlasti:suradnja hrv"  je obi no utemeljena za investiranje u projekte renoviranje starih kulturnih institucija poput biblioteka XE "biblioteka:hrv" , arhiva XE "arhiva:hrv" , muzeja XE "muzeja:hrv"  i kazaliata, XE "kazaliata,:hrv"  ili za gradnju i uspostavljanje novih. Kulturno stvaralaatvo, oblici javnog kulturnog ~ivota, te javna i privatna potroanja nisu kontinuirano i sistemski praeni. Odsustvo te vrste informacija utje e na kvalitetu odlu ivanja, posebice donoaenjem odluka namijenjenih smanjenju postojeih nesrazmjera u kulturnom razvoju airom Hrvatske. Sa stvaranjem Vijea za kulturu novih medija pri Ministarstvu kulture, financiranje umjetni kog rada s novim tehnologijama XE "novim tehnologijama:hrv"  postaje transparentnije te posti~e lakai pristup javnim fondovima. Jedan od najva~nijih promotora novih medija kulture je Multimedijalni institut, neprofitna organizacija iz Zagreba koja preko ideje net kulture promovira razli ite poglede na pitanja nastalima uporabom novih tehnologija i medija u suvremenoj kulturi, donosei tako diskurse iz civilnog (aktivisti kog) ~ivota, te tehnologiji i znanosti o kulturi medija. Multimedijski institut XE "Multimedijski institut"  je takoer ~ariate Clubture XE "Clubture"   mre~e ne-profitnih, neovisnih kulturnih organizacija, klubova, i inicijativa voenih kao programska platforma za razmjenu. U prve dvije godine svog postojanja mre~a Clubture uklju uje viae od 40 organizacija i organizira viae od 500 razli itih dogaanja airom Hrvatske. Po etak 2004. godine do~ivljava  prvi put nakon petnaest godina  utemeljenje dugoro nog obrazovnog programa namijenjenog profesionalcima zaposlenima u javnim kulturnim institucijama grada Zagreba, koji pokriva podru ja izgradnje kapaciteta, strateako planiranje i organizacijski razvoj. U sljedeoj godini program je proairen na profesionalce u gradskoj kulturnoj industriji kao i na predstavnike najva~nijih ne-profitnih kulturnih organizacija u zemlji. Trenutno, program je financiran od grada Zagreba zajedno s Ministarstvom kulture. zapoaljavanje u sektoru kulture XE "zapoaljavanje u sektoru kulture:hrv"  Statistike koje se odnose na zapoaljavanje u sektoru kulture, baziraju se na krivoj definiciji kulturnih aktivnosti koja ne uklju uje kulturne radnike zaposlene u drugim sektorima. Uz samostalne umjetnike, statistika prepoznaje samo umjetnike u tradicionalnom smislu (primjerice, glazbenike, slikare, itd.) a ne druge profesije (kao ato su dizajneri ili drugi zaposleni, uglavnom u malim poduzeima). Zapoaljavanje u sektoru kulture prati neke od opih trendova uo enih u mnogim drugim europskim zemljama i primarno se odnosi na fleksibilnije zapoaljavanje sa svim beneficijama i izazovima koje to donosi. Najvei postotak tako zaposlenih u sektoru kulture je financiran iz javnih fondova (dr~avna ili opinska i lokalna razina). Ne postoji posebna zakonska regulativa radnih odnosa na polju kulture niti posebna politika, samo neke ope i indirektne mjere kroz poreznu i socijalnu politiku. Razine plaa zaposlenih u javnim kulturnim institucijama mogu biti usporeene s ostalim zaposlenima u javnom sektoru. Na~alost, statistike ne pokazuju razlike u naknadama izmeu samozaposlene osobe i onih zaposlenih od strane velikih kulturnih institucija, poput Nacionalne sveu iliane biblioteke ili Hrvatskog narodnog kazaliata. Dostupni podaci samo pokazuju visinu prosjeka plae, a koji nisu izra unati uklju ivanjem ostalih grupacija. Postoji jedinstveni sistem plaa za zaposlene u javnom sektoru, bilo da su u dr~avno utemeljenim kulturnim institucijama, bilo onim u gradskim ili opinskim kulturnim institucijama. Premda sindikat djelatnika u kulturi postoji, do sada nije uspostavljena tradicija pregovaranja o kolektivnom ugovoru. Stoga, tu je jasna potreba kako bi se razjasnila pozicija i prava svih koji su zaposleni u institucijama vis--vis samozaposlenih ili slobodnih umjetnika i kulturnih radnika. Upravo je za o ekivati kako e to pitanje biti stavljeno na razmatranje u skoroj budunosti. Zakonodavac je prepoznao poseban status samostalnih umjetnika u usporedbi s ostalim djelatnicima. Premda Zakon propisuje reviziju njihova statusa svake pete godine, broj samostalnih umjetnika za koje se zdravstveno i socijalno osiguranje (uklju ujui i mirovine) plaa iz prora una, u stalnom je porastu. S nedavnim promjenama u Zakonu, prema Udru~enju samostalnih umjetnika, uspostavljen je efikasniji sistem, koji uklju uje i odreivanje maksimalne sume od 5 000 kuna mjese no (otprilike 660 eura). To zna i kako e samostalni umjetnici koji zarauju manje od 5 000 kuna mjese no, nastavljati primati zdravstveno i socijalno osiguranje iz dr~avnog prora una. Oni koji zarauju viae od toga nee viae primati dodatnu dr~avnu potporu, no imati e pravo na odreene porezne olakaice. Prihod manji od 20 000 kuna godianje nije oporeziv (otprilike 2 740 eura). Kompenzacija za dnevnice i putne troakove ne smatra se dijelom prihoda. Do 25% od autorskih honorara nije oporezivo a drugih 40% je smatrano kao poslovni troaak. Nepostojanje prikladne statistike ini nemoguim pristup kretanjima ili broju zaposlenih za veinu kulturne industrije u Hrvatskoj. va~nost programski usmjerenog financiranja XE "financiranja:programski usmjereno hrv"  Slu aj Hrvatske pokazuje vrlo jasno do koje mjere je adekvatna i uveana financijska potpora od presudne va~nosti za postizanje stabilnosti kulturnog sistema i utemeljenje tendencija kulturnog razvoja pod tranzicijskim okolnostima. Najva~nija uloga u tom procesu je ona javnih vlasti koje, meutim, ini se nisu u stanju iznijeti svoju odgovornost bez izlaganja velikim negativnim posljedicama. U isto vrijeme, iako zemlja u~iva odreen ekonomski uspjeh (koji Hrvatska trenutno posjeduje) nije realno za o ekivati supstancijalne financijske XE "financijske:diverzifikacija izvora hrv"  pridonose iz privatnog sektora ili dodatne izvore od, na primjer, neovisnih neprofitnih organizacija (primjerice, zaklada ili meunarodnih organizacija). Meutim, diverzifikacija izvora popraenih s aktivnim i fokusiranim naporima ciljanima od establiamenta, bar neki elementi kulturnog tr~iata, podizanje konkurentnosti sva tri sektora (javni, privatni, neprofitni) i kretanje prema programski usmjerenom kulturnom financiranju, su prioriteti za financijski dugoro nu odr~ivost sektora kulture. Kako bi se to ostvarilo, najva~niji preduvjet je postavljanje svih institucija i organizacija na istu startnu poziciju, ato pak nije slu aj u ovom trenutku. Jasne privilegije za javne institucije postoje u smislu airoke primjene takozvanih, institucionalnih financijskih klju eva, a ne programski usmjerenog financiranja. Pod takvim okolnostima, samo javne institucije mogu o ekivati pokrivanje svog poslovanja i institucionalnih troakova, dok su drugi u poziciji samo se natjecati za programska sredstva. Ta financijska praksa je o uvala ogromnu kulturnu infrastrukturu airom zemlje, no u isto vrijeme je optereujui faktor dinami nijem i inovativnijem kulturnom razvoju. Dodatno, nisu poduzeti napori kako bi se stimuliralo institucije i organizacije na stvaranje vlastitog prihoda. Posljedi no, organizacijski razvoj je vrlo krhak a sposobnost prilagodbe niska  problem koji jedino mo~e biti rijeaen airom primjenom znanja strategijskog kulturnog menad~menta XE "kulturnog menad~menta"  i stvaranjem kapaciteta XE "stvaranjem kapaciteta" , te treninzima koji su usmjereni ka postizanju novog tipa upravljanja i kulturne profesionalnosti, koja je sposobna utemeljiti poslovnije i viae poduzetni ko ponaaanje XE "poduzetni ko ponaaanje"  na podru ju kulture. h:: ZAKLJU NO RAZMATRANJE  Zaklju no razmatranje  Cijela naaa analiza poduzeta je s ciljem svoenja izrazite razgranatosti XE "razgranatosti podru ja"   kako konceptualne tako sadr~ajno-provedbene  kad je posrijedi kulturna politika kao podru je XE "kulturna politika kao podru je" , te kad su posrijedi konkretne kulturne politike u europskom kontekstu XE "europskom kontekstu"   unutar odreenog broja teorijsko-tipoloakih odreenja te sistematizacije odrednica ovoga podru ja unutar preglednog analiti kog i pojmovnog okvira. Kao ato se dade zaklju iti iz ukupnog teksta, radi se o posebnoj javnoj politici ija problematika joa uvijek nije dovoljno niti akademski problematizirana niti su stavovi o raznim moguim klasifikacijskim sustavima i podjelama jednoduani. Otuda naaa analiza, prije svega, za svoj rezultat ima cjelovit pregled svih dimenzija i sastavnica kulturne politike kao i temeljnih pridru~enih podru ja. U tome smislu radi se o jedinstvenom pokuaaju unutar europskih okvira XE "europskih okvira" . Kombinirajui izrazito obuhvatni, sistemati an (koliko god je to bilo mogue) ali i prakti no relevantan istra~iva ki okvir utvrdili smo kako unato  relativnoj  fluidnosti podru ja, ono podlije~e relativno ograni enoj obradi najva~nijih izvora za prou avanje, poput: teorijsko-konceptualnih pristupa, na ina definiranja kulture i kulturne politike, te metodoloakog instrumetarija XE "metodoloakog instrumetarija"  pri istra~ivanju. Nadalje, klju ne sastavnice kulturne politike dadu se sistematizirati u relativno pregledan niz sastavnica po evai od odreenja na ela, subjekata, podru ja, instrumenata i mjera, razina djelovanja, te interne ekonomike samog podru ja. Ovi uvidi govore u prilog potvrdi naae hipoteze kako se redi o podru ju koje, poglavito zbog svoje prakti no-izvedbene naravi i mora biti podlo~no upravo ovakvom na inu obrade. U razdoblju isticanja izrazite va~nosti nekih od aspekata kulturne politike: participacijskom, proceduralnom, evaluacijskom i interkulturnom  sve njih obradili smo unutar analize naglaaavajui razli ita nacionalna iskustva XE "nacionalna iskustva"  i konkretne oblike kontekstualizacije, s posebnim naglaskom na iskustvu tranzicijskih zemalja, te onih iji je kulturni razvoj od po etka devedesetih obilje~en, takozvanim, turbulentnim okolnostima XE "turbulentnim okolnostima" . To je tendencija koja se jasno pojavljuje ve sredinom osamdesetih, ne jenjavajui na snazi i va~nosti sve do danas, pri emu postaje svojevrsni evaluacijsko-legitimacijski obrazac XE "evaluacijsko-legitimacijski obrazac"  s nizom konkretnih prosudbenih parametara za, bez-iznimno, svaku europsku, poglavito nacionalnu kulturnu politiku. O ito time nadnacionalna razina definiranja prihvatljivog okvira odreivanja ciljeva i prioriteta kulturne politike, instuticionalno-programskih okvira i formata, proceduralne jasnoe te uva~avanja demokratski potvrenih osnovnih vrijednosti, danomice biva sve ja e prisutna i istaknuta. Pitanje regionalnog i lokalnog razvoja XE "regionalnog i lokalnog razvoja"  istovremeno predstavlja klju ni izazov europske kulturne dinamike u cjelini. Teme kao ato su: urbana regeneracija XE "urbana regeneracija" , koriatenje lokalnih kulturnih resursa XE "koriatenje lokalnih kulturnih resursa" , kulturni turizam XE "kulturni turizam" , intersktorska suradnja, XE "intersktorska suradnja,"  adekvatni oblici meunarodne kulturne suradnje XE "meunarodne kulturne suradnje" , umre~avanje XE "umre~avanje" , partnerstva XE "partnerstva" , koprodukcije XE "koprodukcije"  i nove suradni ke platforme  nesumnjivo su od velikog pa i presudnog zna aja za veinu kulturnih politika. Meutim, zbog razloga jasnoe i preglednosti naaeg rada, ovim temama smo posvetili tek dio naae pozornosti, premda one to zasigurno zaslu~uju u znatno veoj mjeri. Upravlja ko-zakonodavno-financijski aspekt i problematika nesum-njivo prevladavaju, kako na razini pojedinih nacionalnih pristupa, tako i u europskom kontekstu openito. Pitanje adekvatnih upravlja kih procedura XE "upravlja kih procedura:pitanje"  i oblika, pitanje opeg pristupa javnom menad~mentu i politikama, zasigurno su meu dominantnim pitanjima koja, pak, nemaju kona nog odgovora, no unutar kojih se takoer dadu razaznati pojedini pristupi. U tom kontekstu, posebnu smo pozornost pridali upravo hrvatskoj XE "hrvatskoj"  kulturnoj politici. Ona, naime, od devedesetih godina naovamo jednim dijelom izra~ava sve klju ne ukupne druatveno-politi ke probleme i izazove zemlje, dok s druge strane predstavlja javnu politiku koja je namjerno bila atiena i koja je imala poseban status upravo zbog uniatavanja ili ugro~avanja velikog dijela ukupnog kulturnog kapitala, baatine, infrastrukturne i programske komponentne kulturne politike. Mo~e se rei kako je hrvatska XE "hrvatska"  kulturna politika bila dosljedna pa i uspjeana u stabiliziranju ukupnog kulturnog sustava ali je izostala bilo kakva sustavnija implementacija inovativnih i transformativnih europskih pristupa i praksi u ovome podru ju. I jedno i drugo se vrlo jasno dade ia itati, posebice, na financijskom i programskom aspektu kulturne politike. I dok je sfera javnog financiranja kulturne politike kontinuirano rasla, programski aspekti te posebno institucionalno-organizacijski aspekti ni u kojem slu aju nisu pratili ovaj trend. Pitanja  ukupnog ustroja upravljanja unutar kulturne politike; koordinacije mjera na svima trima razinama njena djelovanja; regionalnog razvoja XE "regionalnog razvoja:hrv" ; uklju enja u europske programe podrake kulturnog razvoja; podru je interkulturne suradnje; puna harmonizacija s europskim standardima u ovom podru ju; te puno uvoenje novih znanja i tehnika posebno iz podru ja kulturnog i umjetni kog menad~menta XE "kulturnog i umjetni kog menad~menta"   ostaju neosporno primarne budue zadae u ovom podru ju. [ literatura i odabrana bibliografija ]  Abate, Marco. (ur.) Treasuring of World Culture: Archeological Sites and Urban Centres. XE "Abate, M."  Unesco, Paris, 2002. Adorno, Theodor; Horkheimer, Max. Dialectic of Enlightement. Seabury, New York, 1972. [Adorno, Theodor] Adorno, Teodor. Negativna dijalektika. BIGZ, Beograd, 1979. Amara, R.C. Towards a Framework for National Goals and Policy Research. Policy Sciences, br. 3, 1972. Anderson, Benedict. Nacija: zamialjena zajednica. Razmatranja o porijeklu i airenju nacionalizama. `kolska knjiga, Zagreb, 1990. Anthony, L.J.; Deunett, J. Online Services, Information Technology and Information Industry in Europe. Online, vol. 9, br. 9, 1985. Arendt, Hannah. Eseji o politici. Antibarbarus, Zagreb, 1996. Arendt, Hannah. Totalitarizam. Politi ka misao, Zagreb, 1996. Arendt, Hannah. Eichman u Jeruzalemu: izvjeataj o banalnosti zla. Europski glasnik, vol. 5, 2000., str. 75-164. Aronowitz, Stanley. Roll over Beethoven. Univesity Press of England, Hannover, New Hampshire, 1993. Arriaga, Patricia. Towards a Critique of the Information Economy. Media, Culture and Society, vol. 7, br. 3, 1985. Artificial Intelligence. Daedalus, Journal of the American Academy of Arts and Science, vol. 117, br. 1, 1988. (Special Issue.) Bachler, Klaus. Coproduction City. International Arts Manager, May, 1992. Baun, M. Governance i javna uprava u kontekstu pridru~ivanja Hrvatske Europskoj uniji. U: Ott, K. (ur.). Pridru~ivanje Hrvatske Europskoj uniji  izazovi institucionalnih prilagodbi, Institut za javne financije, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2004, str. 125-157. Bassand, Michel. Culture et rgions d'Europe. Presses polytechniques et universitaires romandes, Lausanne, 1990. Baudrillard, Jean. Simulakri i simulacija. Svetovi, Novi Sad, 1987. Bauman, Zygmunt. Modernity and Ambivalence. Cornell University Press, New York, 1981. Baumol, William.J.; Bowen, William.G. Performing Arts. The Economic Dilemma: A Study of Problems common to Theater, Opera, Music and Dance, Cambridge, Mass., 1966. Becker, Jorg. Informacijski koncerni i druatvena mijena u Zapadnoj Europi. Politi ka misao, vol. 24, br. 1, 1987. Bell, Daniel. The Coming of the Post-industrial Society: A Venture in Social Forecasting. Basic Books, Inc., New York, 1973. Bell, Daniel. The Cultural Contradictions of Capitalism. Basic Books, Inc., New York, 1976. Bell, Daniel. Komunikacijska tehnologija. U: Sria, Velimir (ur.). Budunost pripada informatici - ili uvod u informacijsko druatvo. CDD , Zagreb, 1984. Benedict, Ruth. Patterns of Culture. Routledge and Kegan Paul, London, 1961. Benedict, Ruth. The Chrysantheum and the Sword. Patterns of Japanese Culture. Charles E. Tuttle Company, Tokyo, 1988. Berend, I. T.; Ranki, G. Economic Development in East-Central Europe in theNineteenth and the Twentieth Century. Columbia University Press, New York, 1974. Berger, Charles; Chaffee, Steven (ur.). Handbook of Communication Science. SAGE Publications, Inc., Newbury Park, Calif., 1987. Berthoud, Grald. Modernity and Development. The European Journal of Developmental Research, vol. 2, br. 1, 1990. Boden, Margaret A. (ur.). The Philosophy of Artificial Intelligence. Oxford University Press, Oxford, 1990. Bodo, Carla; Parisi, Giovanna. The Integration of Cultural Development Planning into the Global Planning Framework. Division of Study and Planning of Development. Unesco, Paris, 1987. Bohner, L. Indicators of Cultural Development within the European Context. Current Surveys and Research in Statistics, UNESCO, 1979, Working paper ST-79/conf. Bontick, Irmgard; Angerer, Marie-Luise. Comparative Study on Methods of Evaluation of Cultural Policy Measures in Europe. UNESCO, MEDIACULT, Paris-Vienna, 1990. Bontick, Irmgard. Integrative Evaluation of Cultural Policies. Aspects of Harmonisation of Policy Measures Affecting Culture in Austria. UNESCO, MEDIACULT, Paris-Vienna, 1990. Boorsma, Peter B.; XE "Boorsma, P. B."  van Hemel XE "Hemel, A. van" , Anemoon; van der Wielen, Niki. (ur.) Privatization and Culture. Experinces in the Arts, Heritage and Cultural Industries in Europe. XE "Wielen, N. van der"  Kluwer Academic Publishers, Drdrecht, 1998. Boromisa, A. Spremnost javne uprave za priklju enje Europskoj uniji. U: Ott, K. (ur.). Pridru~ivanje Hrvatske Europskoj uniji  izazovi institucionalnih prilagodbi, Institut za javne financije, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2004, str. 159-190. Bourdieu, Pierre. Outline of a Theory and Practice. Cambridge Univesity Press, Cambridge, 1977. Bourdieu, Pierre. Les trois tats du capitel culturel. Actes de la Recherche en Science Sociales, br. 30, 1979. Bourdieu, Pierre. Le sans pratique. Minuit, Paris, 1980. Bourdieu, Pierre. Questions de sociologie. Minuit, Paris, 1984. Bozeman, Adda B. Politics and Culture in International History. Transation Publishers, New Brunswick, 1994. Braudel, Fernand. Civilizacije kroz povijest /Grammaire des civilisations/. Globus, Zagreb, 1990. Buttolph, Janet; Joslyn,  XE "Buttolph, J." Richard A. XE "Joslyn, R."  Political Science Research Methods. A Division of Congressional Quarterly Inc., Washington, D.C., 1995. Calinescu, Matei. Lica moderniteta: Avangarda, dekadencija, ki . Stvarnost, Zagreb, 1986. Car, T. Culturelink, Special Issue. Institut za meunarodne odnose, Zagreb, 1991. Carlucci, Francesco; Dagum, Camilo. Scientific Realism and Idealism in Economics. Asian Journal of Economics and Social Studies, vol. 11, br. 1, 1992. Cassirer, Ernst. The Logic of the Humanities. Yale University Press, New Haven  London, 1971. Cassirer, Ernst. Ogled o ovjeku. Naprijed, Zagreb, 1978. Cassirer, Ernst. Filozofija simboli kih oblika I-III. Knji~evna zajednica, Novi Sad, 1985. Chirot, D. Ideology, Reality, and Competing Models of Development in Eastern Europe Between Two World Wars. Eastern European Politics and Societies, vol. 3, br. 3, 1986. Chirot, D. The Origins of Backwardness in Eastern Europe: Economics and Politcs from the Middle Ages Until Early Twentieth Century. University of California Press, Berkley, 1986. Cifri, Ivan. Napredak izmeu sadaanjosti i budunosti. Socijalna ekologija, vol. 2, br. 4, 1993. Cliche, D.; Mitchell, R.; Wiesand, A. Creative Europe. ERICarts, Bonn, 2002. Coleman, James S. Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990. Commission of the European Communities. Stronger Community Action in the Cultural Sector. Bulletin of the European Communities, Supplement 6, Luxembourg, 1982. Commission of the European Communities. The European Community and Culture. European File, Luxembourg, 1985. Commission of the European Communities. A Fresh Boost in the European Communities. Bulletin of the European Communities, Luxembourg, Supplement vol. 87, br. 4, 1988. Commission of the European Communities. The Audio-Visual Media in the Single European Market. Commission of the European Communities, Luxembourg, 1988. Commission of the European Communities. The European Community and Culture. IT European File, Luxembourg, 1988. Commissin des Communauts europennes. Vers un grand march europen de laudiovisuel. Le Dosier de l'Europe. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1988. Commission of the European Communities. Books and Reading: A Cultural Challenge for Europe. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1989. Commission of the European Communities. Culture and the European Citizen in the Year 2000. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1989. Commission of the European Communities. Directory of Public Databases. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1989. Commission of the European Communities. Vocational Training in the Arts Field. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1990. Commission of the European Communities. New Prospects for Community Cultural Action. COM (92)149 final. Commission of the European Communities, Bruxelles, 1992. Commissin des Communauts europennes. Europe Agreements and beyond. A Strategy to prepare the Countries of Central and Eastern Europe for Accession. COM (94) 361 final, 27 July 1994. Commissin des Communauts europennes. Le tourisme culturel en Europe. GEATTE, Groupement d'etude et d'assistance pour l'amenagement du territoire, le tourisme et l'environnement. Office des publications officielles des Communauts europennes, Luxembourg,1994. Council of Europe. Eurostat Yearbook. Council of Europe, Strasbourg, 1987, 1990, 1992. Council of Europe / Council for Cultural Co-operation. France: Report by the Panel of Experts. CDCC. Council of Europe, Strasbourg, 1987. Council of Europe. Swedish State Cultural Policy: A National Report. Council of Europe, European Programme of National Cultural Policy Reviews, Stockholm, 1990. Council of Europe. In From the Margins, A Contribution to the Debate on Culture and Development in Europe. Council of Europe, Strasbourg, 1996. Cronin, Blaise. The Information Society. Aslib Proceedings, vol. 38, br. 4, 1986. Cvetkovi, Vladimir (ur.). (Re)konstrukcija institucija  godinu dana tranzicije u Srbiji. Institut za filozofiju i druatvenu teoriju, Beograd, 2002. Cvjeti anin, Biserka. Evaluacija i komparacija kulturnih politika. Politi ka misao, vol. 25, br. 3, 1988. Cvjeti anin, Biserka (ur.). The Mediterranean: Cultural Identity and Intercultural Dialogue. Institute fot International Relations  Europe House, Zagreb, 1999. aldarovi, Ognjen. O pristupima klasifikaciji suvremenih socioloakih teorija. Kulturni radnik vol. 43, br. 2, 1990. engi, D.; Rogi, I. (ur.). Upravlja ke elite i modernizacija. Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2001. i ak-Chand, Ru~ica; Kumpes, Josip (ur.). Eti nost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa. Institut za mogracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1998. ulig, Benjamin. Napredak i politi ki koncepti. Socijalna ekologija, vol. 2, br. 4, 1993. Dallmayr, Fred. Global Development: The Importance of Culture. Chinese Academy of Social Sciences, Beijing, 1992. Damjanovi, Milan. Istorija kulture sa principima izlaganja i tuma enja. Gradina, Nia, 1977. Davis, Stanley M. Managing Corporate Culture. Ballinger Publishing Company, Cambridge, Mass., 1984. d Angelo, M.; Vespertini, P. Cultural policies in Europe. A comprative approach. Council of Europe, Strasbourg, 1998. de Callatay, Armand M. Natural and Artificial Intelligence. Processor Systems Compared to the Human Brain. Elsevier Science Publishers B.V., Amsterdam, 1986. Dedijer, Stevan; Jquier, Nicolas (ur.). Intelligence for Economic Development: An Inquiery into the Role of the Knowledge Industry. Berg, Oxford, 1987. de Rougemont, Denis. Ljubav i Zapad. Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1974. de Rougemont, Denis. Budunost je naaa stvar. Knji~evne novine, Beograd, 1989. Dodd, Diane; van Hemel,  XE "Dodd, D." Anemoon. (ur.) Planning Cultural Tourism in Europe. A presentation of Theories and Cases. Boekman Foundation, Amsterdam, 1999. Domenach, J. Europe: le dfi culturel. Editions la Dcouverte, Paris,1990. [Domenach, Jean-Marie] Domenak, }an-Mari. Evropa: kulturni izazov. Biblioteka XX Vek, Knji~ara Plato, Beograd, 1991. dos Santos, Theotonio. Quelques ides sur le systme monde. Cahier du GEMDEV, vol. 20, br.7, 1993. Dragojevi, Sanjin. Ideologija i druatveno komuniciranje. Kulturni radnik, vol. 17, br. 1, 1989, str. 45-57. Dragojevi, Sanjin. Ideology and Social Communication. U: Technologies: Resaux et Partenariats, Actes du Cours de Inter-University Centre de Dubrovnik, avril 1988. Presses Universitaires de Namur, Namur, 1990, str. 93-102. Dragojevi, Sanjin. Prioritetna podru ja kulturne politike Europske zajednice. Razvoj / Development, vol. 8, br. 1-2, 1991, str. 161-189. Dragojevi, Sanjin. Culture and Information. Expert Meeting on Information Systems in Culture. IMO-UNESCO. Zbornik. UNESCO, Pariz, 1991, CLT-91/WS-2. Dragojevi, Sanjin. Kulturna politika. U: Identifikacija integralne kompetitivnosti Republike Hrvatske na europskom privrednom prostoru. Institut za meunarodne odnose (IMO), Zagreb, 1991, str. 18-20. Dragojevi, Sanjin. The World of Culture and the World of Information. Razvoj/Development-International, vol. 6, br. 2-3, 1991, str. 357-370. Dragojevi, Sanjin. O kulturnom kapitalu i njegovoj va~nosti za budui razvoj Hrvatske. Razvoj / Development, vol. 9, br. 1, 1992, str. 139-142. Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Africa. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, 309 str. Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Asia and Pacific. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, 272 str. Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Europe. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, 403 str. Dragojevi, Sanjin. Indonesia. U: Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Asia and Pacific. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, str. 71-93. Dragojevi, Sanjin, Peruako ulek, Zrinjka. Japan. U: Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Asia and Pacific. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, str. 107-133. Dragojevi, Sanjin. Philippines. U: Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Asia and Pacific. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, str. 209-227. Dragojevi, Sanjin. Thailand. U: Dragojevi, Sanjin; Cvjeti anin, Biserka (ur.). Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States: Asia and Pacific. Cultural Policy Data Bank, Culturelink, Institute for International Relations (IMO); United Nations Educational, Scientifica and Cultural Organization (UNESCO), Zagreb, 1992, str. 259-272. Dragojevi, Sanjin. How to Establish a New Theater Management in Central and Eastern European Countries? Ekonomski pregled, br. 11-12, 1993, str. 820-834. Dragojevi, Sanjin. Dubrovnik: grad izmeu zaatite i turizma. Kolo, br. 11-12, 1993, str. 1043-1055. Dragojevi, Sanjin. Levels of Operating of Cultural Policy. Culturelink, Special Issue, 1994, str. 35-40. Dragojevi, Sanjin. Utjecaj kulturnog, druatvenog i simboli kog kapitala na razvoj zemalja Srednje i Isto ne Europe. Revija za sociologiju, vol. 26, br. 3-4, 1995, str. 177-189. Dragojevi, Sanjin. Rationality and Cultural Capital in Improving International Understanding. Biopolitics, the Bio-environment, Bio-culture in the Next Millennium, vol. 5, (Agni Vlavianos-Arvanitis, ur.). Biopolitics International Organization, 1996, str. 563-567. Dragojevi, Sanjin. Cultural Consulting, Cultural Management, Cultural Intelligence. Three Effective European Myths. Dynamics of Communication and Cultural Change: the Role of Networks. Proceedings of the First World Culturelink Conference, Zagreb, lipanj, 1995. Culturelink, Special Issue, 1996, str. 201-206. Dragojevi, Sanjin. The Developmental Dilemmas of the Central and Eastern European Countries. Proceedings of the Conference: Europe of the Cultures: Cultural Identity of Central Europe, Zagreb, 22-24. studeni 1996. Culturelink, Institute for International Relations (IMO); Europe House, Zagreb, 1997, str. 125-133. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija u kulturi  dio svakodnevice veine europskih zemalja. Privatizacija, vol. 3, br. 33, 1997, str. 20-25. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija u kulturi  slu aj Hrvatske. Privatizacija, vol. 3, br. 33, 1997, str. 46-51. Dragojevi, Sanjin. Country Report: Croatia. U: Conference Reader. Privatization / Dstatisation and Culture: Limitations and Opportunities for Cultural Development in Europe? CIRCLE (Cultural Information and Research Centres Liaison) Network Round Table, Amsterdam, 11-14. lipnja 1997. Boekman Foundation and Twente University, 1997, str. 111-114. Dragojevi, Sanjin; Uzelac, Aleksandra; Ivi, Sanja. Assessment of Cultural Information Needs in the Central European Countries in Transition Toward the Market Economy. UNESCO, World Decade for Cultural Development, CLT-98/WS/4, 1998, 79 str. Dragojevi, Sanjin. Decentralizacija. U: Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjeataj. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 1998, str. 67-81. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija. U: Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjeataj. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 1998, str. 109-113. Dragojevi, Sanjin. Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj. Privatizacija, vol. 4, br. 48, 1998, str. 52-55. Dragojevi, Sanjin. Utjecaj kulturnoga, druatvenog i simboli kog kapitala na razvoj zemalja Srednje i Isto ne Europe. U: Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj (Matko Meatrovi i Aleksandar `tulhofer, ur.). Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1998, str. 71-86. Dragojevi, Sanjin. Osamostaljenje i privatizacija muzeja u Nizozemskoj. Informatica Museologica, br. 3-4, vol. 29, 1998, str. 68-78. Dragojevi, Sanjin. The Mediterranean as a Cultural and Developmental Project. U: The Mediterranean: Cultural Identity and Intercultural Dialogue (Biserka Cvjeti anin, ur.). Culturelink, Institute for International relations; Europe House, Zagreb, 1999, str. 247-255. Dragojevi, Sanjin. Culture of Peace and Management of Cultural Diversity: Conceptual Clarifications. Culturelink, Special Issue, vol. 10, br. 29,1999, str. 131-139. Dragojevi, Sanjin. Decentralization. U: Cultural Policy in Croatia: National Report (Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin, ur.). Council of Europe, Strasbourg; Ministry of Culture, Zagreb; Institute for International Relations, Zagreb, 1999, str. 67-82. Dragojevi, Sanjin. Privatization. U: Cultural Policy in Croatia: National Report (Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin, ur.). Council of Europe, Strasbourg; Ministry of Culture, Zagreb; Institute for International Relations, Zagreb, 1999, str. 110-115. Dragojevi, Sanjin. Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprotstavljeni ili nadopunjujui koncepti. U: Kultura, etni nost, identitet (Jadranka a i-Kumpes, ur.). Institut za migracije i narodnosti; Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1999, str. 77-90. Dragojevi, Sanjin. Pluriculturality, multiculturalism, interculturalism, transculturalism: Divergent or Complementary Concepts? In: The Challenges of Pluriculturality in Europe (Susane Baier-Allen i Ljubomir u i, ur.). Center for European Integration Studies, Rheinischen Friedrich-Wilhelms-Universitaet Bonn in cooperation with Europe House Zagreb. Nomos Verlagsgesellschaft, Baden-Baden, 2000, str. 11-18. Dragojevi, Sanjin. Privatization in Culture: the Case of Croatia. Proceedings of the Sixth Conference of the International Society for the Study of European Ideas (ISSEI). International Society for the Study of European Ideas, 2001, 5 str, CDROM, ISBN 965-555-067-2 Dragojevi, Sanjin. Decentralizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu.- Strategija kulturnog razvitka (Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin, ur.). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2001, str. 50-53. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu.- Strategija kulturnog razvitka (Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin, ur.). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2001, str. 63-65. Dragojevi, Sanjin. South Eastern Europe: An Existing or Constructed Region: Challenges and Issues. In: Redefining Cultural Identities: The Multicultural Context of the Central European and Mediterranean Regions (Nada `vob-oki, ur.). Culturelink, Institute for International Relations (IMO), Zagreb, 2001, Special Issue, str. 17-27. Dragojevi, Sanjin. How to Reach Cultural Information Needs in Central and Eastern European Countries: research and Methodological Questions. In: Culture: Research  Policies  Development. Russian Institute for Cultural Research, Moskva, 2001, str. 162-163. Dragojevi, Sanjin. Decentralizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu. (ur. Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin). Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, 2001, str. 38-39. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu. (ur. Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin). Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, 2001, str. 46-47. Dragojevi, Sanjin. The Process of Pacification in Southeastern Europe: Challenges and Issues for the Cultural Point of View. Canadian Journal of Communication, vol. 27, br. 2-3, 2002, str. 243-252. Dragojevi, Sanjin. Proces decentralizacije i muzeji u Hrvatskoj: kratke naznake. Informatica Museologica, vol. 33, br. 1-2, 2002, str. 27-30. Dragojevi, Sanjin. Cultural Policy Objectives and Measures Developed in National Information Strategies. Medijska istra~ivanja, vol. 8, br. 1, 2002, str. 47-60. Dragojevi, Sanjin. Decentralizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu: strategija kulturnog razvitka. (ur.Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin). Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003, str. 52-54. Dragojevi, Sanjin. Privatizacija. U: Hrvatska u 21. stoljeu: strategija kulturnog razvitka. (ur.Vjeran Katunari i Biserka Cvjeti anin). Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003, str. 64-66. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Organizacioni razvoj, podizanje kapaciteta i samoodr~ivost nevladinih organizacija u kulturi: Primer programa Kultura Nova. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, Beograd, 2004. Dragojevi, Sanjin; Varbanova, Lidia. The Cultural Policy and Management in Central Asia. Central Asian Academy of Arts, Almaty; Unesco, Paris; Open Society Institute, Budapest, 2004, str. 195-275. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Interkulturna medijacija na Balkanu. OKO, Sarajevo, 2004, 127 str. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Intercultural Mediation in the Balkans. OKO, Sarajevo; Unesco, Paris, 2004, 129 str. Dragojevi, Sanjin. Possibilities and Obstacles for Cultural Co-operationin the Danube Region. Compendium of Papers, 2nd International Danube Conference on Art and Culture, Belgrade, 17-20 September, Belgrade Cultural Centre, 2004, str. 25-28. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. The Second International Danube Conference on Art and Culture. A Vision of the Danube Region Within the New Europe. Conclusion, Proposed Projects, Ideas and Domains for Further Cultural Co-operation in the Danube Region. Compendium of Papers, 2nd International Danube Conference on Art and Culture, Belgrade, 17-20 September, Belgrade Cultural Centre, 2004, str. 133-138. Dragojevi, Sanjin; engi, Drago; Vida ak, Igor. Hrvatska administrativna elita i problemi upravljanja u procesu europskih integracija. Druatvena istra~ivanja, br. 69-70, 2004, str. 3-25. Dragojevi, Sanjin; Kani~aj, Igor; }abec, Iva. Medijska analiza odabranih tiskovina na temu stranih poduzetnika u Hrvatskoj. Druatvena istra~ivanja, br. 69-70, 2004, str. 97-120. Dragojevi, Sanjin. Intercultural Mediation in Southeastern Europe. In: Perspectives of Multiculturalism: Western and Transitional Countries. (ed. Milan Mesi). Faculty of Philosophy; Croatian Commission for Unesco, Zagreb, 2004, str. 201-214. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Menad~ment umetnosti u turbulentnim okolnostima. CLIO, Beograd, 2005, 232 str. Dragojevi, Sanjin et al (eds.). eCulture: The European Perspective. Cultural Policy, Creative Industries, Information Lag. Culturelink, Unesco, CIRCLE. Institute for International Relations, Zagreb, 2005, 193 str. Dragojevi, Sanjin; Dodd, Diane; Smithuijsen, Cas. Comclusions and Recommendations. In: eCulture: The European Perspective. Cultural Policy, Creative Industries, Information Lag (Sanjin Dragojevi et al, eds.) . Culturelink, Unesco, CIRCLE. Institute for International Relations, Zagreb, 2005, str. 161-169. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Navigating the Arts-Cultural Management in Turbulent Circumstances. AQM Approach. Boekman Foundation, Amsterdam, 2005. Dragojevi, Sanjin. Transforming the financing of culture in Croatia. U: Hamersfeld, Ineke van (ur.). The arts, politics and change, Boekman Foundation, Amsterdam, 2005. Dragojevi, Sanjin; Dragievi-`eai, Milena. Imagined divides. U: Meinhof, Ulrike (ur.). Cultural Policy. Palgrave Publisher, London, 2005. Dupin, Xavier; Rouet, Franois. Public Authority Measures Affecting the Culture Industries in Europe. Ministre franais de la culture, Dpartement des tudes et de la prospective, Paris, 1989. [Durkheim, mile] Dirkem, Emil. O podeli druatvenog rada. Prosveta, Beograd, 1972. Eco, Umberto. La struttura assente. Introduzione alla ricera semiologica. Bompiani, Milano, 1968. Eco, Umberto. Kultura, informacija, komunikacija. Nolit, Beograd, 1973. Elias, Norbet. O procesu civilizacije. Antibarbarus, Zagreb, 1996. Eriksen, E. O. Democratic or Technocratic Governance? U: Syposium: Mountain or Molehill? A Critical Appraisal of the Commision White Paper on European Governance, Jean Monet Program. Harward Law School, New York University School of Low, Boston-New York, 2001. European Commision. White Paper on European Governance. 25. 7. 2001., COM (2001) 428 final, 2001. European Commision. Second Stabilisation and Associatian Report on Croatia. 26. 3. 2003., COM (2003) 139 final, 2003. Evans, C. Kompjutorski izazov. Globus, Zagreb, 1983. Expert Meeting on Information Systems in Culture. IRMO, Zagreb, 1990. CLT-91/WS-2.: Unesco, Paris, 1991. Fabrizio, C. Reflections on the Evolution of the Notion of Culture and of the Concepts Relating to Cultural Development and Cultural Policies since 1970. Unesco, Paris, 1980. Featherstone, Mike (ur.). Global Culture: Nationalism, Globalization and Modernity. Theory, Culture & Society / SAGE Publications, vol. 7, br. 2-3, 1990. Fernandes-Armesto, Felipe. The Times Guide to the Peoples of Europe. The Essential Handbook of Europe's Tribes. Times Books, London, 1994. Fisher, Rod (ur.). Who does what in Europe? An introduction to the role and cultural policies of the supra-national, inter-governmental or pan-European institutions and the scope they provide as sources of finance. Arts Council of Great Britain, London, 1992. Flego, Gvozden (ur.). Postmoderna. Nova epoha ili zabluda. Naprijed, Zagreb, 1988. Frey, Bruno S; Pommerehne, Werner W. Muses and Markets. Expolorations in the Economics of the Arts. Basil Blackwell Ltd., Cambridge, Mass., 1989. Foucault, Michel. Discipline and Punish. Vintage Books, New York, 1979. [Foucault, Michel] Fuko, Miael. Istorija ludila u doba klasicizma. Nolit, Beograd, 1980. Fukuyama, Francis. Kraj povijesti? Politi ka misao, vol. 27, br. 2, 1990. Fulk, Janet; Steinfield, Charles W. (ur.). Organizations and Communication Technology. SAGE Publications, Inc., Newbury Park, Calif., 1990. Gadamer, George Hans. Nasljee Europe. Matica Hrvatska, Zagreb, 1997. Gellner, Ernest. Culture, Identity and Politics. Cambridge University Press, Cambridge, 1987. Gellner, Ernest. Nations and Nationalism. Cornell University Press, New York, 1987. Giddens, A.; Turner, J. (ur.). Social Theory Today. Stanford University Press, Stanford, 1987. Girard, Antonin. Dveloppement culturel. Expriences et politiques. Dalloz-Unesco, Paris, 1982. Girard, Antonin. Cultural Indicators: A Few Examples. Council of Europe. Council for Cultural Cooperation. DECS-Cult., br. 6, 1992. Goonatilake, Susantha. History as Information Flows Reacting to Entropic Processes. International Federation of Social Science Organization (IFSSO), Selected Papers, IX General Conference, Copenhagen, Special Issue, br. 24.  April 1990. Gouiedo, Leif. Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO, Paris, 1993. Gouldner, Alvin W. The Future of Intellectuals and the Rise of the New Class. The Macmillan Press, London, 1979. Gournay, Bernard (ur.). France: National Report. CDCC. Council for Cultural Co-operation, Council of Europe, Strasbourg, 1987. Gramsci, Antonio. Selection from the Prison Notebooks. International Publishers, New York, 1971. Greenberg, B. G. Evaluation of Social Programmes. Review of the International Statistical Institute, br. 36, 1977, str. 260-277. Gudykunst, William B. Culture and Interpersonal Communication. SAGE Publications, Newbury Park, Calif., 1988. Gudykunst, William B.; Modyt, Bella. Handbook of International and Intercultural Communication. Thousand Oaks, Calif. / Sage Publications, London, 2002. Guinchat, C.; Menou, M. General Introduction to the Techniques of Information and Documentation Work. UNESCO, Paris, 1983. Guiraud, Pierre. Semiologija. BIGZ, Beograd, 1975. Gumpert, Gary; Cathcart, Robert (ur.). Inter/Media: Interpersonal Communication in a Media World. Oxford University Press, New York, 1986. Habermas, Jrgen. Theorie des kommunikativen Handels - 2 vol. Frankfurt am Main, 1982. Habermas, Jrgen. Tehnika i znanost kao "ideologija". `kolska knjiga, Zagreb, 1986. Haferkamp, H.; Smelser, N. J. (ur.). Social Change and Modernity. University of California Press, Berkley, 1990. Hall, Edward. Nemi jezik. BIGZ, Beograd, 1976. Hall, Stuart. Cultural Studies and the Centre. Some Problematiques and Problems. U: Hall, Stuart (ur.). Culture, Media, Language. Hutchinson, London, 1980. Hall, R.M. Organizations: Structures, Processes, and Outcomes. Prentice-Hall Inc., Englewood Cliffs, NJ., 1987. Hasitschka, Werner. Kulturbetriebslehre  Konturen einesneuen Wissenschafts-bereichs. Jahrbuch der Hochschule fr Musik und darstellende Kunst. Lcker Verlag, Jahrbuch br. 1, Wien, 1993. Hauser, Arnold. Filozofija povijesti umjetnosti. Matica Hrvatska, Zagreb, 1963. Hebdige, Dick. Potkulture: zna enje stila. Rad, Beograd, 1980. Heikkinen, Merja; Irjala, Auli (ur.). Finland's Cultural Statistics. The Finnish National Commission for Unesco, Helsinki, 1990. Hendon, William S. The General Public's Participation in Arts Museums. American Journal of Economics and Sociology, vol. 49, br. 4, 1990. Hettne, Bjrn. Development Theory and the Third World. Swedish Agency for Research Cooperation with Developing Countries, Stockholm, 1987. Hettne, Bjrn. Developent Theory and the Three Worlds. Longman Scientific & Technical, Essex, 1990. Hiebert, Ray Eldon. Mass Media IV. An Introduction to Modern Communication. Longman Inc., New York, 1985. Higley, J.; Lengylel, G. (ur.). Elites After State Socialism. Rowman & Littlefield Publishers Inc., Boston, 2000. Hillman-Chartrand, Harry; McCaughey, Claire. The Arm's Lenghth Principle and the Arts: an International Perspective  Past, Present and Future. U: Who's to Pay for the Arts? The International Search for Models of Art Support. ACA Books, New York, 1989. Hofecker, Franz-Otto. Cultural Statistics and Cultural Indicators: A Tool on Which to Base a New Approach to Cultural Policy? Institute for Cultural Management, Vienna, 1993. Hofecker, Franz-Otto; Sndermann, Michael (ur.). Datenharmonisierung in der Kulturstatistik. Neue Modelle und Verfahrensweisen fr vergleichende Analysen. Berichte zur Kulturstatistik V. ARCult, Bonn, 1993. Hofstede, G. Culture Consequences, 2nd ed. Sage Publications, Thousend Oaks, London-New Delhi, 2001. Horvth, Thoms M. (ur.) Decentralisation: Experiments and Reforms  Volume 1. Local Government and Public Service Reform Initiative / Open Society Institiut, Budapest, 2000. Horwath, Peter (ur.). Humanism and the Good Life. Peter Lang Publishing, New York, 1998. Huizinga, Johan. Jesen srednjeg vijeka. Naprijed, Zagreb, 1991. Huizinga, Johan. Homo ludens. Naprijed, Zagreb, 1992. Ilczuk, Dorota XE "Ilczuk, D." . Cultural Citizenship. Civil Society and Cultural Policy in Europe. Boekmanstudies/CIRCLE, Amsterdam, 2001. Isar, Y.R. On the Financing of Culture: more Questions than Answers. World Commission on Culture and Development. UNESCO, CCD-III/94/SEC.2. 1994. Jantsch, Erich. The Self-Organizing Universe. Pergamon Press, Oxford, 1980. Jauss, Hans Robert. Estetika recepcije. Nolit, Beograd, 1978. Jeffcutt, Paul. Creativity and Convergence in the Knowledge Economy. Reviewing Key Themes and Issues. U: Convergence, Creative Industries and Civil Society: The New Cultural Policy, Culturelink, Zagreb, Special Issue, 2001 Jeli, Jordan. Jednodimenzionalna antropologija. Kriti ki ogled o Robertu Redfieldu. August Cesarec, Zagreb, 1988. Johnston, William M. The Austrian Mind. An Intellectual and Social History. University of California Press, Berkeley, 1983. Johston, William M. Austrijski duh. Globus, Zagreb, 1993. Kalanj, Rade. Napredak i mo. Socijalna ekologija, vol. 2, br. 4, 1993. Kandeva, Emilia (ur.) Stabilization of Local Governments  Volume 2. Local Government and Public Service Reform Initiative / Open Society Institiut, Budapest, 2001. Kassarjin, H.; Robertson, T. Perspectives in Consumer Behaviour. Scott Foresman, Glennville, Il., 1981. Kato, Shuichi. Form, Style, Tradition. Reflections on Japanese Art and Society. Kodasha International, Tokyo, 1981. Katunari, Dra~en. Kua dekadencije. Naklada MD, Zagreb, 1992. Katunari, Vjeran. Razvoj i izgradnja nacije: kulturni kapital, politika i tehnologija. Naae teme, vol. 34, br. 1-2, 1990. Katunari, Vjeran. Razmee teorije evolucije i druatvenog razvoja. U: Cifri, I. (ur.). Razvoj, pretpostavke i ekoloaka protuslovlja. Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1992. Katunari, Vjeran. Centar, periferija i regionalizam:  tvrda europska postmoderna. U: Zrina ak, Siniaa (ur.) Dr~ava, regije, regionalni razvoj. Druatvena istra~ivanja  Posebno izdanje, vol. 1, br. 1, 1992, str: 5-12. Katunari, Vjeran. Bogovi, elite, narodi. Aktant (Antibarbarus), Zagreb, 1994. Katunari, Vjeran (ur.). Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. Interkultura, Zagreb, 1997. Katunari, Vjeran; Cvjeti anin,  XE "Katunari, V." Biserka. (ur.) Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjeataj. XE "Cvjeti anin, B."  Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 1998. Katunari, Vjeran. Sociokulturni kapital budunosti: neoklasi ni i drugi pristupi. U: Meatrovi, M.; `tulhofer, A. (ur.). Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1998, str. 205-231.Katunari, Vjeran;  XE "Katunari, V." Cvjeti anin, Biserka. (ur.) Hrvatska u 21. stoljeu: Kultura. XE "Cvjeti anin, B."  Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2001. Katunari, Vjeran. Kultura: sredstvo i cilj. U: Katunari, Vjeran; Cvjeti anin, Biserka. (ur.) Kultura u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka. Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003. Kellner, Douglas. Media Culture: Cultural studies, identity and politics between the modern and the postmodern. Routledge, New York, 1995. Kesner-`kreb, M.; Pleae, I.; Miki, M. Dr~avne potpore poduzeima u Hrvatskoj 2001. godine. Financijska teorija i praksa, vol. 27, br. 3, 2003, str. 287-330. Knapp, Mark L.; Miller, Gerald, R. (ur.). Handbook of Interpersonal Communication. Thousand Oaks, Calif. / Sage Publications, London, 1994. Knill, C. The Europeanisation of National Administration. Patterns of Institutional Change and Persistence. Cambridge University Press, Cambridge, 2001. Koncs, Gabor. Unesco's Action in the Field of Cultural Planning. Unesco, Section for Cultural Policies, Paris, 1986. Kovacs, J. (ur.). Transition to Capitalism? The Communist Legacy in Eastern Europe. Transaction Publishers, London-New Brunswick, 1994. Kovacs, J. After the Accession: The Socio-Economic Culture of Eastern Europe in the Enlargent Union: An Asset or a Liability?Research Proposal. Institute for Human Sciences, Vienna, 2002. Kroeber, A.L.; Kluckhorn, Clyde. Culture. A Critical Review f Concepts and Definitions. Vintage Books, New York, 1952. Kuhn, T. Struktura nau nih revolucija. Nolit, Beograd, 1974. Kurz, H. (ur.). United Germany and the New Europe. Elgar, London, 1993. Landry, Charles. Ekspertni izvjeataj. Vijee Europe, Strasbourg-Sarajevo, 2002 Langsted, J. (ur.). Trends in Cultural Needs and Cultural Policy Strategies. Studies in Modern Cultural Policy. Aarhus University Press, 1990. Lay, Rupert. Philosophie fr Manager. ECON Tascherbuch Verlag, Dsseldorf, 1991. Leach, Edmund. Kultura i komunikacija. Logika povezivanja simbola. Uvod u primenu strukturalisti ke analize u socijalnoj antropologiji. Prosveta, Beograd, 1983. Leko, Kruno. Evaluacijske tehnike i indikatori kulturnog razvoja. Kulturni radnik, vol. 42, br. 5, 1989. Leksikon temeljnih pojmova politike, `kolska knjiga, Zagreb, 1990. Lelas, Sran. Promialjanje znanosti. Hrvatsko filozofsko druatvo, Zagreb, 1990. Levi-Strauss, Claude. Divlja misao. Nolit, Beograd, 1978. Levi-Strauss, Claude XE "Strauss, C. L." . Strukturalna antropologija. Stvarnost, Zagreb, 1977. Ley, Robert D.; Johnson, L. E. Selecting Social Goals: Alternative Concepts of Rationality. American Journal of Economics and Sociology, vol. 49, br. 4, 1990. Liessman, Konrad Paul. Osvit Zapada: jedna rekonstrukcija Europe. Europski glasnik, vol. 4, br. 4, 1999, str. 107-163. Loomis, C. P.; Dyer, E. D. Social Systems. Schenkman, Cambridge, Mass., 1976. Loomis, Terrence. Toward a "Cultural" Political Economy. International Federation of Social Science Organization (IFSSO). Selected Papers, IX General Conference. Special Issue: br. 24, Copenhagen, 1990. Lotman, Jurij M. Ogledi iz tipologije kulture. Trei program Radio Beograda, jesen, br. 23, 1974. Luhman, Niklas. Teorija sistema. Globus, Zagreb, 1981. Lukacs, Gyrgy. Povijest i klasna svijest. Naprijed, Zagreb, 1970. Marcuse, Herbert. ovjek jedne dimenzije. Veselin Masleaa, Sarajevo, 1968. Martini, Tena. Slobodno vrijeme i suvremeno druatvo. Informator, Zagreb , 1977. Martini, Tena. Kultura kao samoodreenje. Pretpostavke za kulturnu politiku. Cekade, Zagreb, 1986. Martini, Tena. Druatvenost informacije. Informator, Zagreb, 1987. Martini, Tena. Komunikacija i postmoderna. Politi ka misao, vol. 27, br. 2, 1990, str. 190-198. Martini, Tena. Svakodnevnica u obzoru moderne. Politi ka misao, vol. 28, br. 4, 1991, str. 115-124. Martini, Tena. Postmoderna, svakidaanjica, komunikacija. Naklada Benja, Opatija, 1994. Martini, Tena. Obavijest i razvoj. Politi ka misao, vol. 32, br.3-4, 1995, str. 158-165. Martini, Tena. Od Guternbergova izuma do globalnog nformacijskog povezivanja: pristup informaciji u umre~enom svijetu. Naklada Benja, Zadar, 2002. Meatrovi, Matko. Svijet, svijest i zavisnost. August Cesarec, Zagreb, 1983. Meatrovi, Matko. Kultura, ekonomija i razvoj  nepoznate veze i proturje na poimanja. Kulturni radnik, vol. 43, br. 5, 1990. Meatrovi, M.; `tulhofer, A. Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1998. Meatrovi, Matko (ur.). Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj / Globalization and its reflections in Croatia. Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 2001. Mead, Richard. Cross-Cultural Management. John Wiley & Sons, Chichester, 1990. Milardovi, Anelko. (ur.) Metodologija politologije.  XE "Milardovi, A." Pan liber, Osijek-Zagreb-Split, 1998. [Mills, C. Wright] Mils, S. Rajt. Elita vlasti. Kultura, Beograd, 1964. Ministerio de Cultura. Equipamientos, prcticticas y consumos culturales de los Espaoles. Ministerio de Cultura, Coleccin Datos Culturales, Madrid, 1991. Mitchell, Ritva; Fisher, Rod. Professional Managers for the Arts and Culture? The Training of Cultural Administrators and Arts Managers in Europe  Trends and Perspectives. CIRCLE Publications, br. 4. 1992. Mokre, Monika. Funktionalitt sterreichischer Theaterfinanzierung. sterreichische Akademie der Wissenschaften. Forschungsstelle fr Soziokonomie, Wien, 1993. Moore, Charles A. (ur.). The Japanese Mind. Essentials of Japanese Philosophy and Culture. Charles E. Tuttle Company, Tokyo, 1986. Morgan, Gareth. Images of Organization. SAGE Publications, Inc., Newbury Park, Calif., 1986. Morin, Edgar. Duh vremena I-II. BIGZ, Beograd, 1979. Morin, Edgar. Kako misliti Evropu. Svjetlost, Sarajevo, 1989. Mounin, Georges. Lingvistika i filozofija. BIGZ, Beograd, 1981. Mowlana, Hamid; Wilson, Laurie J. The Passing of Modernity. Communication and the Transformation of Society. Longman, New York, 1990. Mowlana, Hamid. Global Communication in Transition. Sage, London, 1996. Mushakkoji, Kinhide. In Search of New Approaches to New Social Scientific Research and Global Change: Interparadigmatic and Intercultural Dialogues. International Federation of Social Science Organization (IFSSO). Selected Papers, IX General Conference. Copenhagen, Special Issue br. 24, 1990. Myerscough, John. Ekonomski zna aj kulturnog sektora u Velikoj Britaniji. Okrugli stol:  Zapoaljavanje u umjetni kim djelatnostima i regionalni kulturni razvoj , Dublin, 28-29. rujna 1989. Culturelink, IRMO, vol. 1, br. 1, 1989. Nagai, Michio. Education Policy in Japan. International Federation of Social Science Organization (IFSSO). Selected Papers, IX General Conference. Copenhagen, Special Issue br. 24, 1990. North, D. Institutions, Institutional Change and Economic Performance. Cambridge University Press, Cambirdge, 1990. OECD. The OECD List of Social Indicators. The OECD Social Indicators Development Programme, br. 5, 1982. OECD. Living Conditions in OECD Countries. A Compendium of Social Indicators. OECD Social Policy Studies, br. 3, 1986. OECD. Trends in the Information Economy. OECD, Paris, 1986. OECD. The Internationalisation of Software and Computer Services. OECD, Paris, 1989. OECD. European Principles for Public Administration. SIGMA Papers, br. 27, 1999. OJ L 347. Europe Agreement Establishing in Association between the European Communities and their Member States, of the one part, and the Republic of Hungary, of the other part, 31 December 1993. Osmanagi, Bedenik Nid~ara. Kriza kao aansa: kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha. `kolska knjiga, Zagreb, 2003. Ott, K. (ur.). Pridru~ivanje Hrvatske Europskoj uniji. Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe, Knjiga I. Institut za javne financije, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 2003. Pai, }arko. Antibehemot 1992. Kulturnopoliti ke strategije i novi europski identitet. Kulturni radnik, vol. 43, br. 5, 1990. Pajnik, Mojca. (ur.). Xenophobia and post-socialism. Peace Institute, Ljubljana, 2002. Parker, C. C.; Turley, R. V. Information Sources in Science and Technology. Butterworths, London, 1986. Peeters, B. G.; Pierre, J. Governance Without Government? Rethinking Public Administration. Journal of Public Administration Research and Theory, vol. 8, br. 2, 1998, str. 223-243. Pennycook, Alastair. The Diremptive/Rediremptive Project: Postmodern Reflections on Culture and Knowledge in International Academic Relations. Alternatives, vol. 15, 1990. Perko-`eparovi, Inge. Teorije organizacije. `kolska knjiga, Zagreb, 1975. Perko-`eparovi, Inge; Hr~enjak, Juraj. Organizacija teritorija. Informator, Zagreb, 1982. Perko-`eparovi, Inge. Tehnologija, mo, samoupravljanje. Samobor, Zagreb, 1983. Perko-`eparovi, Inge; Ivaniaevi, Stjepan; Kregar, Josip; Pavi, }eljko; Petkovi, Stanko; Pusi, Eugen; Ramljak, Milan; `imonovi, Ivan. Uprava i druatvo. Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata, Zagreb, 1986. Perko-`eparovi, Inge. On the elements for a paradigm of the system of collective action in the postmodern period. Special case of regional co-operation. Round table "Croatia - Baden Wuerttemberg", Stuttgart, 21 February 1991. Discussion. Razvoj / Development, vol. 6, br. 1, 1991, str. 91-119. Perko-`eparovi, Inge. Vrijednosne orijentacije postmoderne u izborima 1990. Politi ka misao, vol. 29, br. 3, 1992, str. 142-163. Perko-`eparovi, Inge. Postmodernisti ke vrijednosne orijentacije: (tendencije izbora 1992.). Politi ka misao, vol. 30, br. 4, 1993, str. 118-129. Perko-`eparovi, Inge. Ekoloaki izazovi i dr~avni management: dva svjetonazora. Simpozij "Ekoloaki izazovi modernom druatvu", Zagreb, 25-26.4.1996. Socijalna ekologija, vol. 5, br. 4, 1996, str. 543-552. Perko-`eparovi, Inge. Pravo i zaatita okoliaa. Socijalna ekologija, vol. 6, br. 1-2, 1997, str. 71-80. Perko-`eparovi, Inge. The Reform of Local Self-Government in Croatia. Hrvatski pravni centar, Zagreb, 2001. Perko-`eparovi, Inge. Novi javni menad~ment-britanski model. Politi ka misao, vol. 39, br. 4, 2002, str. 31-44. Perko-`eparovi, Inge. Globalisation and democracy : the paradoxes of new public management. The conference "Globalisation and Democracy", Zagreb, November 8-9, 2002. Politi ka misao, vol. 39, br. 5, 2002-2003, str. 97-106. Perko-`eparovi, Inge. Decentralizacija javne uprave u Hrvtskoj. Hrvatski pravni centar, Zagreb, 2003. Perko-`eparovi, Inge. Globalizacija i demokracija. Paradoksi Novog javnog menad~menta. U: Prpi, Ivan (ur.). Globalizacija i demokracija. Fakultet politi kih znanosti, Zagreb, 2004. Petak, Zdravko. Fiskalna decentralizacija i regionalni razvoj Hrvatske. Druatvena istra~ivanja, vol.1, br. 1, 1992, str. 101-113. Petak, Zdravko. Trebaju li ekonomisti i sociolozi raspravljati o ukusima? U: Vojni, Dragomir (ur.). Dijalog, ili neato viae? Okrugli stol o odnosu ekonomike i sociologije, Zagreb, 1995. Ekonomski pregled, vol. 47, br. 11-12, 1996, str. 757-799. Petak, Zdravko. Financiranje lokalne samouprave u zemljama Europske unije. Informator  Prilog Europska unija, br.12, 1996, str. 9-14. Petak, Zdravko. Javna dobra u teoriji javnog izbora: doktorska disertacija, Zagreb, 1999. Petak, Zdravko. Javna potroanja u Hrvatskoj izmeu globalizacije i decentralizacije / lokalizacije. Politi ka misao, vol. 37, br. 2, 2000 , str. 180-193. Petak, Zdravko. Komparativne javne politike: mogu li se mjeriti rezultati vladinog odlu ivanja. Politi ka misao, vol. 39, br. 1, 2002, str. 51-62. Petak, Zdravko. Financiranje lokalne samouprave: politike decentralizacije u Hrvatskoj i svijetu. U: Zdravko Petak, Mirjana Kasapovi, Dra~en Lali. Lokalna politika u Hrvatskoj: tri studije. Fakultet politi kih znanosti, Zagreb, 2004. Polany, K. Velika preobrazba. Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Pomykalo, Davor. Usluge u svjetskoj privredi. /magistarski rad/ Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet politi kih nauka, Postdiplomski studij  meunarodni odnosi, Zagreb, 1991. Popper, Karl. Objective Knowledge.: Oxford University Press, Oxford, 1972. Porter, M. The Competive Advantage of Nations. The Free Press, New York, 1999. Prnjat, Branko. Kulturna politika i kulturni razvoj. Savremena administracija, Beograd, 1986. Puli, Ante. Informacijsko druatvo i ekonomija. Privredni vjesnik, Zagreb, 1990. Pupovac, Milorad. O pojmu komunikacijske zajednice. Politi ka misao, vol. 24, br. 1, 1987. Putnam, Robert D. Democracy, Development, and the Civic Community. U: Serageldin, I.; Taboroff, J. (ur.). Culture and Development in Africa. Environmentally Sustainable Development Procedings Series br. 1, Washingon, D.C., 1994. Putnam, R. Bowling Alone: America's Declining Social Capital. Journal of Democracy, vol. 6, br.1, 1995, str. 65-78. Radovan, Mario. Projektiranje informacijskih sistema. Informator, Zagreb, 1989. Reed, Michael I. The Sociology of Organizations: Themes, Perspectives and Prospects. Harvester Wheatsheaf, New York, 1992. Regional Diversity in Europe. The Role of Different Cultures in the Construction of the European Union. Conference proceedings. Servizio Studi of the Autonomous Region of Trentino-South Tirol, 1994. Rist, Gilbert. Development as Part of the Modern Myth. The Western Socio-cultural Dimension of Development. The European Journal of Development Research, vol. 2, br. 1, 1990. Robertson, Roland. Globality, Global Culture and Images of World Order. U: Haferkamp, H.; Smelser, N. J. (ur.). Social Change and Modernity. University of California Press, Berkley, 1990. Robinson, Sherman. Analyzing the Information Economy: Tools and Techniques. Information Processing and Management, vol. 22, br. 3, 1986. Rogi, I. Kulturne potrebe. Politi ka misao, vol. 25, br. 3, 1988. Rogi, I. Tehnika i samostalnost. Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 2000. Rokkan, S.; Urwin, D.W. Economy, Territory, Identity. Sage, London, 1983. Rosengreen, Karl Erik. Cultural Indicators Research. Newsletter of the Sociology of Culture. br. 4, Section of the American Sociological Association 6, 1992. Rubin, Michael. Alternative Approaches to Measuring the Information Sector. ATAS Bulletin, br. 3, 1986. Ru~i, Fjodor. Informacijsko komunikacijski sistemi. `kolska knjiga, Zagreb, 1991. Samard~ija, V. Europska unija i Hrvatska: putevi povezivanja i suradnje. Institut za razvoj i meunarodne odnose, Zagreb, 1994. Samard~ija, V.; Stani i, M.; Niki, G. (ur.). Hrvatska i EU: Koristi i troakovi integriranja, Edicija Europa. IMO, Zagreb, 2000. Schaff, Adam; Friedrich, Gnter. Mikroelektronika i druatvo: za bolje ili loaije? Globus, Zagreb, 1987. Schaff, Adam. Kamo vodi taj put? Globus, Zagreb, 1989. Schlesinger, Philip. Wishful Thinking: Cultural Politics, Media, and Collective Identities in Europe. Journal of Communication, vol. 43, br. 2, 1993, str. 6-17. Schudson, M. Culture and the Integration of National Societies. International Social Science Journal, br.139, 1994. Shils, Edward. Center and Periphery: Essays in Macrosociology. University of Chicago Press, Chicago, 1975. Shills, Edward. The Culture of Local Communities. U: Regional Diversity in Europe. The Role of Different Cultures in the Construction of the European Union. Conference proceedings. Servizio Studi of the Autonomous Region of Trentino-South Tirol, 1994, str. 117-135. Seymour, Daniel T. Marketing Research. Qualitative Methods for the Marketing Professional. Probus Publishing Company, Chicago, 1988. Silva, M.; Sjgren, B. Europe 1992 and the New World Power game. J. Wiley, New York, 1990. Skinner, Quentin (ur.). The Return of Grand Theory in the Human Sciences. Cambridge University Press, Cambridge, 1985. Skledar, Nikola XE "Skledar, N." . ovjek i kultura. Uvod u socio-kulturnu antropologiju. SOCIETAS, Zavod za sociologiju, Matica Hrvatska Zapreai, Zagreb, 2001. Sloterdijk, Peter. Ako se Europa probudi. Europski glanik, vol. 3, br. 3, 1998, str. 23-50. Smiers, Joost.  XE "Smiers, J." Arts Under Pressure: Promoting Cultural Diversity in the Age of Globalization, Zed Books, London, 2003. Smith, Antony D. The Etnic Origins of Nations. Basil Blackwell, Oxford  New York, 1986. Sokolov, E.V. Kultura i li nost. Prosveta, Beograd, 1976. Sria, Velimir (ur.). Budunost pripada informatci  ili uvod u informacijsko druatvo. CDD, Zagreb, 1984. Sria, Velimir; Njavro, uro (ur.). Informacijske tehnologije i razvoj. Privredni vjesnik, Zagreb, 1988. Sria, Velimir. Mened~er i informacijski sustavi. Poslovna knjiga, Zagreb, 1994. Stewart, Julian H. Teorija kulturne promene. BIGZ, Beograd, 1981. Stojkovi, Branimir. Identitet i komunikacija. igoja atampa, Beograd , 2002. Statisti ki ljetopis Republike Hrvatske. Sredianji statisti ki ured Republike Hrvatske, Zagreb, 2002. Strouhal, Ernst. (ur.). Kultur. Kunst. Staat. Aufschwnge und Abgesnge zur Zukunft der Kulturfrderung. Zukunft und Kulturwerksttte, Wien, 1991. Swianiewicz, Pawel. (ur.). Public Participation of Local Governments. LGI / OSI, Budapest, 2001. `eai, Bogdan. Filozofija istorije. Matica srpska, Novi Sad, 1986. `vob-oki, Nada (ur.). Meunarodni polo~aj novih europskih zemalja. Institut za meunarodne odnose, Zagreb, 1994. `vob-oki, Nada (ur.). The Cultural Identity of Central Europe. Institute for International Relations, Europe House, Zagreb, 1997. The Integration of the Cultural Dimension of Development: A Review of Unesco's Reflections and Experience. Razvoj/Development-International, vol. 6, br. 2-3, 1991. Thill, Georges; Kemp, Peter (ur.). Technologies: Networks and Partnerships. Presses Universitaires de Namur, Namur, 1990. Tichy, Noel M. Managing Strategic Change. Technical, Political and Cultural Dynamics. John Wiley & Sons, New York, 1983. Ting-Toomey, S.; Korzenny, F. Language, Communication, and Culture. SAGE Publications, Inc., Newbury Park, Calif., 1989. Tkalac, Slavko. Relacijski model podataka. Informator, Zagreb, 1988. Tkalac, Slavko; Tuman, Miroslav (ur.). Informacijske znanosti i znanje. Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1990. Tomasi, Luigi. Territorial Sense of Belonging with Regard to Ecology and Culture. U: Regional Diversity in Europe. The Role of Different Cultures in the Construction of the European Union. Conference proceedings. Servizio Studi of the Autonomous Region of Trentino-South Tirol, 1994, str. 147-169. Tosi, Henry L. Managing Organizational Behavior. Pitman Publishing Inc., Marshfield, Ma., 1986. Touraine, Alain. Postindustrijsko druatvo. Globus, Zagreb, 1980. Toynbee, Arnold. A Study of History I-XII. Oxford University Press, London, 1961. Tuman, Miroslav. Struktura kulturne informacije. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983. Tuman, Miroslav. Teorija informacijske znanosti. Informator, Zagreb, 1986. Tuman, Miroslav; Ljuboja, Svetlana (ur.). Handbook for INDOC Culture Centres. Center for Studies in Cultural Development, Beograd, 1990. Tuman, Miroslav. Obavijest i znanje. Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1990. Unesco. Round Table Meeting on Cultural Policies, Monaco, 18-22 December, 1967. Final Report. Unesco, Paris, 1967. Unesco. Cultures and Time. At the Croassroads of Cultures. Unesco, Paris, 1976. Unesco. Many Voices One World. Towards a new more just and more efficient world information and communication order. Kogan Page, Unipub, Unesco, London  New York  Paris, 1980. Unesco. Expert Meeting on the Development of Cultural Policies in Europe. Helsinki, 9-12 December 1980. Final Report. Finnish National Commission for Unesco, Helsinki, 1981. Unesco. Cultural Industries. A Challenge for the Future of Culture. Unesco, Paris, 1982. Unesco. La culture, clef du dveloppement. Fonds international pour la promotion de la culture. Unesco, Paris, 1983. Unesco. The Unesco Framework for Cultural Statistics (FCS). Third Joint Meeting on Cultural Statistics, 17-20 March. CES/AC.44/12. Unesco, Geneva, 1986. Unesco. The Common Communication Format for Factual Information. CCF/F. UNESCO, Paris, 1992. (PGI-92/WS/8). Unesco. The Common Communication Format for Bibliographic Information. CCF/B. UNESCO, Paris, 1992. (PGI-92/WS/9). Unesco. International Information System on Cultural Development. CDS/ISIS Model Data Base. General Information Programme and UNISIST. Unesco, Paris, 1994. Unesco. The Common Communication Format for Information on Cultural Development. General Information Programme and UNISIST. Unesco, Paris, 1994. Unesco. World communication and information report, 1999-2000. UNESCO, Paris, 1999, 302 p. United Nations. Handbook on Social Indicators. Studies in Methods. Series F, br. 49, 1989. United Nations. Statistical Yearbook. Department of International Economic and Social Affairs. Unesco Statistical Office, New York, 1991. Valry, Paul. La crise de l'esprit. U: Euvres I. Gallimard, Paris, 1957, str. 988-1014. van den Boom, Holger. Digitalna estetika. Informator, Zagreb, 1988. Vasarhelyi, Pal. Marketing Cultural Information: Needs, Possibilities, Ways and Means. FID (Federation for Information and Documentation), 1993. Veikkola, Eva-Sisko. Statistics for Cultural Policy and Management: Experiences on Applying the Unesco Framework on Cultural Statistics in Finland. Finnish National Commission for Unesco, br. 52, Helsinki, 1990. Venturi, Robert; Scott Brown, Denise; Izenour, Steven. Pouke Las Vegasa. IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1988. Vida ek, I. (ur.). NGO's and Public Administration: Perspectives of Partnership in the Processes of European Integration. Institut za meunarodne odnose, Zagreb, 2001. Vojni, Dragomir. Ekonomija i politika tranzicije. Ekonomski institut  Informator, Zagreb, 1993. Volten, P. M. E. (ur.). Bound to Change: Consolidating Democrasy in East and Central Europe. Westview Press, Boulder, Co., 1992. Vukadinovi, Radovan; Mileta, Vlatko. Evropa iza ugla. August Cesarec, Zagreb, 1990. Wallerstein, Immanuel. World-System Analysis. U: Giddens, A.; Turner, J. (ur.). Social Theory Today. Stanford University Press, Stanford, 1987. Wallestein, Immanuel. Suvremeni svjetski sistem. Cekade, Zagreb, 1988. Wangermee, Robert (ur.). Evaluation of National Cultural Policies. Guidelines for the Preparation of National Reports. Council for Cultural Co-operation, Council of Europe, Strasbourg, 1992, DECS-Cult(92)5. Watson, Warren E.; Kumar, Kamalesh; Michaelsen, Larry K. Cultural Diversity's Impact on Interaction Process and Performance: Comparing Homogeneous and Diverse Task Groups. Academy of Management Journal, vol. 36, br. 3, 1993. [Weber, Max] Veber, Maks. Etni ke grupe. U: Parsons, T. et al. Teorije o druatvu. Osnovi savremene socioloaketeorije. Vuk Karad~i, Beograd, 1969, str. 295-298. [Weber, Max] Veber, Maks. Privreda i druatvo I-II. Prosveta, Beograd, 1976. Welsch, Wolfgang. Transkulturalitt: Zur vernderten Verfatheit heutiger Kulturen. Zeitschrift fr Kulturaustausch, vol. 45, br. 1, 1995, str. 39-44. Wesner, Simone; Palka, Adrian. Chalenges for Cultural Policy and Management in Central and Eastern Europe. Council of Europe, Strasbourg, 1997, DECS-Cult/Form(97). White, Thomas. The State of the Arts and Culture in the United States. Japan-US Comparative Cultural Policy Project. UCLA, 1993. Wiesand, Andreas Johannes. Models of Financing Development in Cultural Policy and the Arts. CC-88/WS-20. UNESCO, Paris, 1986. Wiesand, Andreas. Models of Financing Development in Cultural Policy and the Arts. Unesco, Division of Cultural Development, Paris, 1988. Williams, Raymond XE "Williams, R." . Keywords. A Vocabulary of Culture and Society. Oxford University Press, New York, London, 1982. World Bank. Social Indicators of Development. Johns Hopkins University Press, Baltimore, 1991. Zakon o arhivskoj grai i arhivima. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 105/97. Zakon o autorskim pravima. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 167/03. Zakon o denacionalizaciji Hrvatske. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 92/96, 39/99, 80/02. Zakon o elektroni kim medijima. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 122/03. Zakon o igrama na sreu i nagradnim igrama. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 83/02. Zakon o kazaliatima. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 61/91, 13/97, 145/00. Zakon o kulturnim vijeima, Narodne novine Republike Hrvatske, br. 53/01, 48/04. Zakon o porezu na dobit. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 127/00, 163/03. Zakon o pretvorbi druatvenih poduzea. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99. Zakon o privatizaciji. Narodne novine Republike Hrvatske br. 21/96, 71/97, 73/00. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi. Narodne novine Republike Hrvatske br. 96/01. Zakon o ustanovama. Narodne novine Republike Hrvatske br. 76/93, 29/97  Ispravak Zakon o vlasniatvu i drugim stvarnim pravima. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 91/96. Zakon o zakladama i fundacijama. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 64/01. Zakon o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 69/99. Zavod za kulturu Hrvatske. Informacija i dokumentacija u kulturi. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1976. Zavod za kulturu Hrvatske. Shvatiti i djelovati. Unesco o problemima danaanjice i izazovima sutraanjice. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1979. Zavod za kulturu Hrvatske. Prema sistemu kulturnih informacija. Novi bilten, br. 4, 1990. Zavod za kulturu Hrvatske. Zajedni ke osnove izgradnje sistema kulturnih informacija. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1990. Zentrum fr Kulturforschung. Participation in Cultural Life. Papers presented to the European Round Table on Cultural Research, Moscow, April 1991. CIRCLE, Bonn, 1991. Zrina ak, Siniaa (ur.). Dr~ava, regije, regionalni razvoj. Druatvena istra~ivanja - Posebno izdanje, vol. 1, br. 1, 1992. [ kazalo imena i pojmova ]  [ a ] Abate, Marco 40, 249 abhazijska kulturna politika 181 ad hoc financiranje 234 kulturni programi 182 potpora 235 administracija, administrativno (kulturna pol.) 73, 119, 121 i podjela 113 i rascjepkanost u Hrvatskoj 220 i tijela 68 Adorno, Theodor 20 akteri kulturnog ~ivota 80, 82 i informacijski potencijal 166 akulturacija 16 akumulacija kapitala 28 albanska kulturna politika 181, 182, 187 algoritmizacija druatva 136, 190 Amara, R.C. 87 amaterizam 238 analiza (istra~ivanja) 86, 88, 109 djelotvornosti 63 i definicija kulturnih 86 i sektori 206 kao zadaa 45 anti ka Gr ka 53 anti-kulture 102 antropologija biologijska 42 filozofska 42-43 sociokulturna 42-43 Arendt, Hannah 24, 173 arheoloaka nalaziata u Hrvatskoj 224 arhivi 146 u Hrvatskoj 224, 241 armenska kulturna politika 181 Aronowitz, Stanley 30 Art for Social Change 187 asimilacija 163 audiovizualne produkcije 56, 108, 168 i liberalizacija hrvatskog tr~iata 227 i tr~iate 67 kao sektor/podru je 70, 77 aukcije 81 austrijska kulturna politika 65, 70, 108-110, 115, 127, 129, 194, 218 autorska prava 125 kao droit d'auteur model 229 Opa konvencija o a. p. 125 u Hrvatskoj 230 [ b ] balet, 183 Baudrillard, Jean 177 Bauman, Zygmunt 25, 173 Baumol, William 61 i baumolov zakon 61 baatina (vidi: nasljee) baze podataka 144, vrste 154-158 belgijska kulturna politika 103, 107-108, 110, 179 Bell, Daniel 136, 139, 190 Benedict, Ruth 163 biblioteke 45, 146 u Hrvatskoj 224, 241 birmingemska akola 28 Bohner, L. 87 Boorsma, Peter B. 12, 250 Bosna i Hercegovina  kulturna politika 179, 181-182, 186, 197, 205 Bourdieu, Pierre 11, 28, 72, 166, 192-193 i pojam kulturnog kapitala 84 Bowen, William. G. 61 Braudel, Fernand 170, 194 bugarska kulturna politika 179, 185, 187, 201, 210 Buttolph, Janet 31, 251 [ c ] Car, T. 49 Cassirer, Ernst 11 centralizacija u Hrvatskoj 210 Cifri, I. 110 CIRCLE (vidi takoer: mre~e) 101 civilizacija 39-40, 165, 194 definicija 39 kao proces 16 kao razvojna gramatika 194 civilno druatvo (neprofitni, nevladin i trei sektor) 44, 126, 186-187, 196-198, 201 i autonomni razvoj 200 i izostanak podrake 187 i podru ja djelovanja 201 i razvoj i odr~ivost, 201-202 i struktura 198 i sustavna podraka, 201-202 i tranzicijske zemlje 199 i uruaavanje, 200 i uvjeti trajnijeg razvoja 203 Cliche, D. 55, 59 Clubture (vidi takoer: mre~e) 241 Coleman, James S. 27, 72, 166, 193-194 Comte, Auguste 20 copyright (vidi: autorska prava) Council of Europe (vidi: Vijee Europe) crkva 29, 92 cultural intelligence 81, 177 CultureNet  Hrvatska (vidi takoer: mre~e) 66, 239 Cvjeti anin, Biserka 12, 41, 44, 50, 262 [  ] engi, Drago 82 eaka Republika  kulturna politika 183 [ d ] d Angelo, M. 32, 57 de Rougemont, Denis 110 decentralizacija 37, 108, 207 financiranja u Hrvatskoj 217 i mjere u Hrvatskoj 218 i pojmovno odreenje 216 i uvjeti ispunjenja u Hrv. 216-217 kao kontrolirana u Hrvatskoj 213 kao razvojni izazov u Hrvatskoj 212 kao upravna u Hrvatskoj 220 odlu ivanja u Hrvatskoj 219 demokracija, demokratizacija i druatveni indikatori 200 kao proces 173, 208 kao ustavna 19, 167 kulture 68-69, 82, 178 demokratski politi ki ustroj 58 socijalizam 29 difuzionizam kao kulturni model djelovanja 80 dijalog kao javni 203 dimenzije kulture 62 dinami ki evolucionizam 166 dizajn kao institucionalni 195 djelatnici (u kulturi) 12, 63, 129, 180 i ekonomsko stanje umjetnika 119 i razvoj kadrova 184 i odliv kadrova u civil. sektoru 203 dnevni tisak u Hrvatskoj 228 Dodd, Diane 12, 253 dokapitalizacija u Hrvatskoj 189 dokumentacijski centri 146 dom kulture (vidi takoer: amaterizam, udru~enja) 45 Domenach, Jean-Marie 59, 164 donacije (vidi takoer: potpore, sponzorstva, mecenat.) 129, 201 Dragojevi, Sanjin 64-65, 68, 82, 103, 296-300 druatvena integracija 189 kohezija 194-195 nomenklatura 191 druatveni prioriteti 51 dr~ava, modeli arhitekt 33, 120 in~enjer 33, 121 i uspostavljanje neovisnih 199 kao pravna 58 kao promicatelj 33 kao socijalisti ka 199 kao zaatitnik 33, 118 liberalna 78 nacionalna 107 olakaavatelj 33, 118 dr~ave blagostanja 78 duh Europe 17, 169 Durkheim, Emile 20 [ e ] Eco, Umberto 22, 23 ekonomika (kulturne pol.) 83 definicija 88 i liberalizacija umjetnosti 81 eksplicitna kult. pol. 74-75, 123 Elias, Norbert 16, 39, 165 elite 82 druatvene 189, 195 i stvaralaatvo 116 kulturne 81, 183 politi ke 93 emancipacija kao proces 19 ERICarts 13 estetika 20 Euroimage 177, 226 Europa i humanisti ka tradicija 16, 91, 167-168, 172 i ideja europske federacije 18 i identitet 18, 167, 169 i kulturni kontekst 53, 167, 183, 246 i odgovor 177 i povijest 53 i pristupi 8 i zemlje 11, 92, 110, 120, 121, 128, 133, 164, 178 Europska komisija 76 Europska kulturna fondacija 8, 187 Europska unija (Europska zajednica) 8, 25, 32, 34, 59, 63-64, 76-77, 107, 165,168, 172, 177, 178, 179, 186, 191, 195, 201 i hrvatsko lanstvo 240 i integracijski procesi 7, 32, 57, 165-166, 204, 208 i stav 76 Europska konvencija o televiziji bez granica 124 Eurostat 34 evaluacija 48, 63, 65, 75, 88, 111, 124, 158 i aspekti 36, 204-205, i input-output model 84 i legitimacijski obrazac 247 i nacionalni izvjeataji 134, 206 i razine i pristupi 131 i projekt kompendija europskih kulturnih politika 38, 206 i propitivanja 93, 98 kao demokratizacijski pristup 133 kao funkcionalisti ki pristup 132 kao identitetni pristup 131 evolucija 42-43 [ f ] FAK (Festival Alternativne Knji~evnosti) 238 fantazijsko-ludi ka sfera 176 faaizam 29, 121 Featherstone, Mike 167 federalizam 112 feminizam 29 festivali 123 filantropija (vidi takoer: civilno druatvo) 199-200 film 20, 30, 56, 81, 97, 98, 123, 177, 179 i olakaice produkciji u Hrvatskoj 234 u Hrvatskoj (video, tv) 218, 226-227, 228, 234 financiranje u kulturi 48-49, 75, 77, 84, 100, 118, 121, 168, 201 i diverzifikacija izvora u Hrvatskoj 243 i mjere 231 i opa kriza 70 i pokazatelji 115 i vrste/podjela 125-126 iz neovisnih izvora 129 kao direktno 120, 127 kao direktna i indirektna potpora u Hrvatskoj 234 kao indirektno 128 kao pomo, potpora, olakaice 104, 119, 198, 203 kao programski usmjereno u Hrvatskoj 243 kao samofinanciranje 116 od lutrije u Hrvatskoj 230 openito u Hrvatskoj 230, 240 finska kulturna politika 59 Fisher, Rod 65, 79 folk produkcije 179 fondovi i fondacije (vidi takoer: Soros Found.) 126, 130, 165, 168 umjetni kih savjeta 119 fonoteke 179 format kao informacijski 150 kao institucionalni 184, 191 kao kulturni 177 i meunarodni komunikacijski 150 Foucault, Michel 21, 25, 173 francuska kulturna politika 14, 39-40, 56, 64, 103, 107-108, 120, 127, 177, 179, 191, 216, 230 francuski kulturni krug 21 Freud, Sigmund 20 Frey, Bruno S. 83, 126, 128 fundraising 201 funkcionalizam kao kulturni model djelovanja 80 kao redukcijski (stati ki) 163, 165 [ g ] Gadamer, George Hans 17, 19, 43 Gasset, Ortega y 17, 170 Gellner, Ernest 25, 173 getoizacija kultura 163, 181 glazba 123, 177, 179 globalizacija, globalno 26, 56, 82, 167-168, 170, 177 i dijaloaki univerzum 58 i kulturna dinamika 114, 176 i kulturne tendencije 114 i kulturno tr~iate 115, 179, 184 i prodor kulturne produkcije 178 i trendovi 59 Gouiedo, Leif 48, 85, 86, 88, 99, 101 Gouldner, Alvin W. 166 graanski sloj 199 Gramsci, Antonio 29 Greenberg, B. G. 84 grupe 88 i stupanj zadovoljstva 88 kao ad hoc 103 kao alternativne 102 kao autohtone 165 kao formalne 101 kao hipostazirane 103 kao imigrantske 165 kao lokalne 178 kao manjinske 165 kao neformalne grupe 102, 105 gruzijska kulturna politika 179, 181, 182 [ h ] Habermas, Jrgen 17 Haferkamp, H. 26 Hall, Stuart 28 hardver (hardware) druatveni, 190 Hegel, W. 16, 169 Hemel, A. van 12, 250 Hettne, Bjrn 194 Hillman-Chartrand, Harry 117 Hofecker, Franz-Otto 66, 109, 115, 127 holizam (kulturni) 25 i utemeljenje pravca 172 horizontalna normativna usuglaaenost 34 Horkheimer, Max 20 hrvatska kulturna politika 8, 12, 30, 37, 50, 65, 102, 111, 115, 129, 144, 151, 175, 178, 181-182, 185, 187, 197, 199, 203, 247-248 i analiti ki pogled iznutra 210 i definicija kulturne politike 50 i interkulturna i multikulturna suradnja i razvoj 211 i izobrazba kult. admin. 211 i javni izdaci za kulturu 232 i javni kulturni fondovi 211 i kontekst 210 i Ministarstvo kulture 210, 221, 230-232, 234, 238-239 i nacionalni izvjeataj 12 i suradnja 207, 218, 247 i tri razdoblja 210 kao model 120 Hrvatska radiotelevizija 226-228 Hrvatsko narodno kazaliate u Zagrebu 235 Hrvatsko novinarsko druatvo 226 Huizinga, Johan 176 humanizam 18, 170 kao model kulturne politike 78 [ i ] ICT kompanije (vidi takoer: nove tehnologije) 229 ideja maksimalizacije 169 identitet (kulturni) 92, 131, 162, 194 i definicija 94 i sr~ nacionalnog 108 i stvaranje 102 i zemlja 189 kao kolektivni 167 kao kriza i uniatavanje 94-95 kao nacionalni 178 ideologija i definicija 23 kao kohezijska sila 23 kao obrazac 22, 121 ideoloako-etatisti ka orijentacija 22 Ilczuk, Dorota 44, 261 imigracije kao proces 161 implicitna kulturna politika 74, 76, 123 indikatori (kulturni) 63, 65, 109, 132, 158 i definicija 86 kulturnog ponaaanja 48 industrije sadr~aja, zabave 176 industrijalizacija 40 industrijska revolucija 18 infrastruktura (kulturna) 50, 68, 100, 116, 182 i nova, hrvatska 234 i proces institucionalizacije 49 kao komunikacijsko-informacijska 49, 108, 143-144 informacija i specifi nost kulturne 141 kao kulturna 45 kao slobodan protok 22 kao strukturiranje kulturne 141 informacijski servisi 144 sustav i oprema 147 institucije javnog sektora 196, 200 kulturne 184 Institut za razvoj i meunarodne odnose (IRMO) 66 integracijski procesi (vidi: Europska unija) inteligencija druatvena 189 interkulturalisti ko-postkolonijalni pristup (kulturne studije) 28, 167 interkulturalizam 164-165 internet, izvori 13 interveniranje u kulturi 117, 122 Isar, Y.R. 118, 125, 127 izdavaatvo 98 u Hrvatskoj 218, 221, 234 [ j ] Jadran film 226 japanska kulturna politika 55, 129, 191 Jauss, Hans Robert 97 javnost stru na i opa 205 kulturna 88, 105 Jeffcutt, Paul 176 Joslyn, Richard A. 31, 251 judaizam 18 Jugoisto na Europa (vidi: zemlje Jugoisto ne Europe) [ k ] kanadska kulturna politika 108, 207 Kant, Immanuel 16, 91 kapital i grupe i mre~e 195 i stjecanje kulturnog 234 i utjecaj tri kapitala 192 kao druatveni 72, 193 kao ekonomski 189 kao kulturni 11, 72, 84, 192, 207 kao ljudski  forme/vrste 192 kao produkcijski 72 kao simboli ki 194 kao socijalni 166 kapitalizam liberalni 29 Kassarjin, H. 89 Kato, Shuichi 55 Katunari, V. 12, 41, 44, 50, 110, 111, 262 kazahstanska kulturna politika 182 kazaliata 123, 146, 180, 183, 234 i alternativna produkcija 103 kao eksperimentalna 123 u Hrvatskoj 225, 241 Kellner, Douglas 15, 28 kina 88, 98 kirgistanska kulturna politika 182 klasi ne socijalne teorije 20 klasi ni funkcionalisti ki pristup 189 Kluckhorn, C. 39 knji~nice (vidi: biblioteke) kodiranje kao proces 23 kolonijalne uprave 68 komercijalni uspjeh 119 komuniciranje javno 22 komunikacijske industrije 70 komunikacijski akt 195 i definicija obrasca 142 interakcionizam 16, 165 model 207, 208 obrasci i specifi nost 136, 141-142 pozitivna iskustva i opasnosti protokol 152, 191 uvoenja modela 208-209 komunizam 29 Koncs, Gabor 47, 66, 122 konfederalizam 112 konformizam 19 Konvencija o koprodukcijama 177 koprodukcije 168, 247 Konvencija o koprodukcijama 178 korupcija 182 kreativne industrije 176 kriza, krizna podru ja (vidi takoer: zemlje Jugoisto ne Europe i tranzicije) i faktori nestabilnosti 183 krizni menad~ment (vidi: menad~ment, umjetni ki i kulturni) Kroeber, A. L. 39 kraanstvo 18 kultura i ad hoc odreenja 38 i antropoloako odreenje 42 i autonomnost 44 i civilizacija 39 i definicija pojma 38-39 i hrvatska alternativna 234 i informacijsko odreenje 45 i kanonizacija 95 i ludi ka uloga 44 i manjine i doseljenici 69 i operativna definicija 94 i operativno odreenje 115 i  zapadni i  isto ni kao etablirana 102 kao etni ka 113 kao nacionalna 36, 54, 56, 63, 68, 75, 80, 106, 186 kao narkoti ka 20 kao svakodnevna 69 u u~em smislu 44, 73 za mlade u Hrvatskoj 234 Kultura Nova 187 KulturKontakt 8 kulturna akcija, svrhovitost 46 dinamika, dimenzije razvoja, 62, 75, 104, 109, 113, 121 kulturna dobra 50 i Unesco-va definicija 96 kulturna graa, razdioba 153 izolacija 163 izuzea (exception culturelle), 178 nomenklatura (vidi: zakonodavstvo) kulturna politika i definiranje odrednica 19 i instrumenti i mjere 117, 198, 204 i operativna definicija 50 i poteakoe definiranja 47 i preairoka definicija 47 i sektorska klasifikacija podru ja 74 i struje/pristupi 15 i tehnokratska definicija 49 i tri razine 218 kao termin i pojam 14, 91 kao podru je, odreenje 13 kulturna pustoa, istine 95, 178 potreba 47-48, 89 kulturna raznolikost 16, 160-161, 171, 181 i pristupi 174 i Unesco-va rezolucija 66 kulturna specifi nost 56 kulturna vijea i polja djelovanja u Hrvatskoj 240 kulturne djelatnosti 54, 57, 78, 83, 92, 120, 138 i definicija 40-41 i dr~avna davanja 180 i ekonomski rast 59 kao ne potroaa ki sektor 54 kulturne funkcije 72, 88, 193 i prijenos i distribucija 85 i Unesco-va podjela 85 kulturne industrije 20, 73, 164, 176 i mediji u Hrvatskoj 226, 230 kulturne razine 49 djelovanja, definiranje, 106, 219 utemeljenja kulturne politike, 60-61 kulturne vrijednosti 112, 165 tvorbe 45 kulturni informacijski sustav 70, 77, 135 ciljevi i funkcije 158 definicija 140 definiranje 138 elementi nacionalnog 143, 145 podjela 145 pojava i va~nost 136 razvoj 78 sastavnice 149 kulturni informacijski standard 65 i umjetni ki menad~ment (vidi: menad~ment) kontinuitet 92 konzalting 70, 81 objekti, razdioba 153 paradoks 95 plan, definicija 123 razvoj (vidi: razvoj) sustav 31 stabilizacija 14 kulturno pamenje 94, 194 praenje 88, 149 stanje 107 upravljanje 72 [ l ] Landry, Charles 205 Lay, Rupert 11 legislativa (vidi: zakonodavstvo) Leko, Kruno 86 Levi-Strauss, Claude 43 liberalna misao 18 Liessman, K. P. 17, 18, 169, 170 lokalna razina 113, 116, 201 Lukacs, Gyrgy 22 [ m ] maarska kulturna politika 230 makedonska kulturna politika 181-182, 186-187 Malraux, Andr 80, 178, 216 marketing i odnosi s javnoau 7, 181 odjeli u Hrvatskoj 237 Martini, Tena 9, 22 definicija kulturne politike 51 informacijsko odreenje kulture 45-46 Marx, Karl 20, 22 masovna kultura (vidi takoer: kultura, stvaralaatvo, elite) 81 rascjep masovne i elitne kulture 69 masovni mediji 17, 20, 22, 29, 68, 73, 198, 204 novi, hrvatski 240 sloboda 182 McCaughey, Claire 117 Mead, Margaret 163 mecenatstvo (vidi takoer: sponzorstva, potpore) 53, 73 medijacija i definicija 205 interkulturna 203, 208 kulturna 204 mediji (vidi: masovni mediji) meunarodna kulturna razmjena i suradnja 49, 56, 80, 98, 108, 198, 202, 247 menad~eri (kulturni; vidi takoer: djelatnici) 72 menad~ment (kulturni i umjetni ki) 8, 70, 79, 81, 164, 244, 248 kao krizni 181 u Hrvatskoj 236 merkantilizam 169 kao kulturni model 81 metodologija 64, 149, 88, 48, 246 i klasifikacije 36 kulturna 31, 62, 63, 77, 109, 132, 188 Meatrovi, Matko 87 Milardovi, Anelko 31, 264 mir 19, 167 Mitchell, Ritva 55, 59, 79 mo i distrib. druatvene i politi ke 106 kao produktivna 62 model kulturnog djelovanja 80 kulturnog ~ivota 104 pitanje buduih kult. pol. u regiji 206 transformacije kulturne politike 83 tr~iani 78, 177 moldavska kulturna politika 181, 186-187 Moore, Charles A. 55 Morin, Edgar 17, 19, 169 mre~e (kulturne) 146, 178, 202 multikonfesionalizam 58 multikulturalizam 58, 161, 163, 203-204, 209 kritika 165 pristupi 162 multimedijska zbivanja 123 Multimedijski institut 241 multiplex kina 197 mundijalno prisutni trendovi 125 muzeji u Hrvatskoj 222, 241 Myerscough, John 59 [ n ] nacionalna iskustva 247 razina 76 nadnacionalna razina 76-77, 106, 108 na ela kulturne politike 91 univerzalna 93 na elo kontinuiteta 92 samoodreenja 92 selektivnosti 93 Nagai, Michio 56 nakladniatvo (vidi: izdavaatvo) nasljee (kulturno i prirodno  baatina, tradicija) 77, 82, 93-94, 182, 194 definicija i podjela 96 u Hrvatskoj 223 uniatavanje 94 i tehnologija 40 nagrade i natje aji 123, 208 i politika nagraivanja 202 nenasilje 19, 167 neoklasi ni pristup druat. znan. 27 neprofitni, nevladin sektor (vidi: civilno druatvo) nizozemska kulturna politika 65, 120, 164, 207 nomenklature druatvenih sektora 54 [ nj ] njema ka kulturna politika 39, 40, 103, 107-110, 115, 194 [ o ] obi aji 82 obrazac ponaaanja 172 obrazovanje (kulturno) 98, 123, 164, 198, 204, 234 i stru no usavraavanje 189, 203 i nepostojanje u Hrvatskoj 211 odnosi s javnoau 7, 17 OECD 64 opera 183 osamostaljenje Republike Hrvatske 210 Osmanagi, Bedenik Nid~ara 181 otuenje 19 [ p ] Pakt za stabilnost 187 Palka, Adrian 183 participacija (vidi: sudjelovanje) partnerstva 201, 247 i koalicije u Hrvatskoj 239 Periklo 53 Perko, Inge 9 Petak, Zdravko 9 peti slobodni protok 63 planiranje (kulturno) 49, 61, 72-73, 100, 121, 122 i aspekti i prioriteti 122 i obrazac upravljanja 54 kao druatveno 74 kao razvojno 208 pluralizacija 171 kulturne scene 198 plurikulturalizam ili kulturni pluralizam 171-172 tri pluralizma 133, 171, 212 podizanje kapaciteta 188 pod-regionalna (gradska ili opinska) razina 219 podru ja kulture 94, 126 i razgranatost 246 i Unesco-va podjela 98 kao specijalisti ka 247 klasifikacija 74 prikaz stanja u Hrvatskoj, 221 poduzetniatvo (kulturno) 183 kao ponaaanje 244 pokroviteljstvo 73, 129 pokulturnjenje kao proces 19 Policies for culture 187 poljska kulturna politika 230 Pommerehne, Werner W. 83, 126, 128 ponuda  potra~nja (kulturna) 41, 48, 76, 81, 86, 98 i participacija 181 popularna kultura (vidi takoer: kultura, stvaralaatvo, elite) 30 porezne olakaice 181 postindustrijsko razdoblje 176 postmoderna i druatva 114 i pristupi 20 i produkcijski realitet 189 post-socijalisti ke zemlje 183 post-strukturalisti ka misao 21 post-totalitarna misao 22, 24 potkulture 69, 102 potpore (podrake; vidi takoer: nagrade, sponzorstvo) kao programska u Hrv. 211 za umjetni ko stvaralaatvo u Hrvatskoj 234 potroanja (vidi: ponuda-potra~nja) povijesna iskustva 16, 42, 104, 194 povijest europskih ideja 17 pragmati no-liberalni pristup 26 prava i jednake mogunosti 19, 165 i nacionalne manjine 58, 182, 207 kao ovjeka i graanina 167 kao ljudska 18, 25, 58, 167, 182 pretvorba kao pojam 212 pristup kulturne kritike 19 privatizacija 82, 207, 212 oblici u Hrvatskoj 214-215 pojam/definicija 212 u kulturnim djelatnostima 214 privatni (drugi) sektor 197 procedure i ciljevi 200 i transparentnost 182 kao operativne 191 kao programske 151 proces komodifikacije i marketizacije 27 produkcija, proizvodnja (kulturna) 50, 80, 115, 133, 176 programska podraka (vidi: potpore) protokolarnost 77 protu-kulture 102 Putnam, Robert D. 27, 166 [ r ] Radovan, Mario 152 racionalizam, znanstveni 18 razvoj (kulturni) 11, 102, 141, 205 i aporije 54 i dimenzioniranje 62 i odreivanje 108 i organizacijski program 188, 191 i performanse 191 i recentniji trendovi 55 i strategija 55, 126 i tendencije 116, 176 i tri sektora 187, 195 i univerzalizacija parametara 58 kao autohtoni 63 liberalni model 200 u Hrvatskoj i izazovi 211, 218 Reed, Michael I. 40 regionalizam 111 i regionalne podjele 113 regionalna razina 37, 70, 109, 219-220, 247-248 i tipoloaka podjela 112 Reich, Wilhelm 20 relativizam (kulturni) 165 renesansa 18, 53 Republika eaka  kulturna politika 230 resursi (kulturni) ekonomiziranje ukupnih 75 informacijski 158 koriatenje 70 lokalni 247 Robertson, Roland 26, 170 Robertson, T. 89 Robinson, Sherman 190 Rokkan, S. 112 romantizam 18 Rosengreen, Karl Erik 87 rumunjska kulturna politika 185, 187, 201, 210 ruska kulturna politika 182 Ru~i, Fjodor 152 [ s ] SAD  kulturna politika 28, 56, 76, 77, 102, 108, 118, 122, 129, 168, 176, 178, 182, 186 Savjet Europe 65, 124, 177-179, 186 scenska umjetnost 218 Schlesinger, Philip 67, 167 Schudson, M. 192 Shills, Edward 114 sistem (kulturni) 197 i definicija sustava 40 i uruaavanje vrijednosti 185 kao institucionalni 204 site-specific pristup 188 skandinavske zemlje - kulturna politika 40, 103, 119, 179 skandinavski kulturni krug 108 Skledar, Nikola 42, 269 sklop kao informacijski 145-146 kao kulturni 53 sloboda, slobode 30, 91 individualne 19 izra~avanja 44 pojedinaca 19 kao temeljne 167 kao univerzalni zakon 91 Sloterdijk, Peter 17-18, 169 slovenska kulturna politika 103, 179, 185, 203, 230 Smesler, N.J. 26 Smiers, Joost 31, 57, 269 socijalisti ko razdoblje 196 u enje 18 socijalne dihotomije 16, 166 socijalni troakovi 189 socijetalni fenomeni 55 sociologija historijska 170 procesna 17 sociokulturna sredina 43 softver (software) 144, 176 druatveni 190 Sokolov, E.V. 39 solidarnost 168, 170 kao socijalisti ka 199 Sndermann, Michael 109 Soros Foundation (vidi takoer: fondacije) 8, 187, 201, 239 sponzorstvo (vidi takoer: donatorstvo i potpore) 73, 126, 129, 181 Srbija i Crna gora  kulturna politika 181, 186-187, 197, 199, 210 Sria, Velimir 148 staljinizam 121 statistika (kulturna) 63, 65, 85, 109, 149, 158 definicija 86 Osnovne okosnice kulturne statistike (Framework of Cultural Statistics  FCS), 65, 99 Stojkovi, Branimir 19 Strauss, C. L. 43, 263 strategija (kulturna) 49, 84 strip 97 studije (kulturne) 19, 28-29, 31-32, 55, 61-62 klasifikacija 11 stvaralaatvo 14, 46, 50, 69, 81, 93, 97, 115, 123-124, 168, 207 druat. grupa i zajednica 97 i produkcija 85 i steriliziranje 208 i vrste, podjela 97 kao urbano 98 mladih i za mlade 97 stvaranje kapaciteta 244 subjekti (kulturni, kulturne politike) 100 kao informacijski 145 kao pojedinac 104, 146, 150, 235 subkulture 102 subvencije 201 sudjelovanje (kulturno) 69, 76, 123, 207 i razlikovanja 41 suradnja, tri tipa kulturne 109 sustav druatvene razmjene i komunikacije 20 i strukturiranje kulturnih informacija 137 kao sredina informacijskog 147 planiranja 72 upravljanja 72 sveu iliata 92, 198 Svjetska trgovinska organizacija 176, 178 [ a ] akola (vidi takoer: obrazovanje) 29 apanjolska kulturna politika 65, 103, 108 avedska kulturna politika 64, 194 avicarska kulturna politika 109, 107, 111, [ t ] talijanska kulturna politika 14, 108, 127, 129, 179 Tanovi, Denis 179 tehnologija druatvena 190 ekstenzivno koriatenje 207 informacijska 138 intelektualna 190, 193 napredne 139 novije, hrvatske 236, 241 tipovi/vrste 139 Televizija bez granica 177 teorija identiteta u Jugoisto noj Europi 19 i razdoblje modernisti kih 20, 40 i izvori kulturne politike 11 komunikacijske zajednice 17 kulturnog partikularizma 163 kulturnog relativizma 163 multikulturalizma 29 postmodernisti ka 21 semioloaka 22 teorijske paradigme 15 Tomasi, Luigi 114 totalitarizam 121, 172 tradicija (vidi: nasljee) transformacija kulturne politike 88, 185 karakteristike 185 transkulturalizam 167-169 transnacionalna kultura 27, 168, 171 tranzicija (vidi takoer: zemlje tranzicije i Jugoisto ne Europe) djelovanje 190 proces 25 razdoblje 8, 211 trei sektor (vidi: civilno druatvo) trendovi kulturnog razvoja 36 tr~iate (kulturno) formiranje 207 i pluralizacija u Hrvatskoj 212 i pluralizam 171 kao svjetsko kulturno 171 uspostavljanje europskog 168 liberalni koncept 176, 179 Tuman, Miroslav 142, 145, 159 turbulentne okolnosti 247 turizam (kulturni) 69, 181, 247 turska kulturna politika 65 [ u ] udru~enja 130, 146 Ujedinjeni narodi (vidi takoer: Unesco) 186 ukrajinska kulturna politika 182 umjetni ki i kulturni menad~ment (vidi: menad~ment) umjetni ki savjeti (art councils; vidi takoer: kulturna vijea) 118 umre~avanje (vidi takoer: mre~e) 187, 247 Unesco 7, 40, 47-48, 61, 62, 64, 65, 66,68, 77, 98, 107, 121, 151, 179, 186 urbana regeneracija 247 Urwin, D.W. 112 ustanove (kulturne) 56, 119,124, 127, 138, 144-145, 149, 164, 182 definicija 100 javne 81 karitativne 130 novoutemeljene hrvatske 215 Unesco-va klasifikacija 100 [ v ] Valry, Paul 17-18, 169 van der Wielen, Niki 12 van Hemel, Anemoon 12 Velika Britanija - kulturna politika 28, 40, 59, 102, 108, 119, 164, 176, 179 britanske kulturne studije 29 vertikalna normativna usuglaaenost 34 Vespertini, P. 32, 57 Vida ak, Igor 82 Vijee Europe 8, 12-13, 32, 34, 64, 77, 107, 200, 205, 206 Vijee za elektronske medije 228 vizualne umjetnosti 81, 97 vlasniatvo 73 i pluralizacija u Hrvatskoj 212 i titulari 213 kao privatno 58, 199 vlasti gradske 203 u Hrvatskoj lokalne 239 vraanje  korijenima 183 [ w ] Wallerstein, Immanuel 26, 170 Walter, Benjamin 20 Weber, Max 20 Welsch, Wolfgang 161 Wesner, Simone 183 White, Thomas 122 Wielen, N. van der 12, 250 Wiesand, A. 55, 59 Williams, Raymond 43, 272 i odreenje kulture i civilizacije 43 [ z ] zagreba ke ulaznice 237 zakonodavstvo (legislativa, regulativa) 49, 121, 124, 198 i privatizacija u Hrvatskoj 212 i uspostava okvira u Hrvatskoj 211 kulturno 149 zaatita Bernska konvencija o zaatiti knji~evnih i umjetni kih djela 125 Konvencija o zaatiti graditeljskog nasljea 124 Konvencija o zaatiti fonograma protiv njihova neautoriziranog umno~avanja 125 kulturnog nacionalnog blaga 64, 182 zapoaljavanje u sektoru kulture u Hrvatskoj (vidi takoer: djelatnici) 242 zemlje bivae Jugoslavije 196-197, 200 zemlje Centralne Europe 199 zemlje Isto ne Europe 199 zemlje Jugoisto ne Europe 7, 179, 182, 185, 187, 200, 203-204, 206, 208-210 i faktori nestabilnosti 183 kao krizna regija 185 razvojne performanse i odrednice 188, 191 zemlje Srednje Azije 65, 179, 182-183 zemlje tranzicije 32, 132-134, 189, 191, 195, 200 i civilno druatvo 199 i modeli 200 i podjela zemalja Jugoisto ne Europe (Isto ni i Zapadni Balkan) 187 zlatno razdoblje nacionalnih kultura 69 znanje (vidi takoer: obrazovanje) kao javno 143 kao specijalizirano 28, 166 Zrina ak, Siniaa 110 [ ~ ] ~elje i o ekivanja (kulturne) 48, 87-88 ~ivot (kulturni) 48, 75, 81, 98, 101, 120, 205, 63, 68-69, 132, 182 definicija kulturnog 41 druatveni 193 kao stil 87 [ popis tablica ]  tablica 1:modeli djelovanja u kulturi/81/tablica 2:problemi kriznih podru ja tijekom 90-tih godina/180-181/tablica 3:javni izdaci za kulturu na vladinom nivou/232/tablica 4:javni izdaci za kulturu i sektorska raspodjela prora una ministarstva kulture za programske aktivnosti i potpora udrugama i organizacijama u 2002. godini/232/tablica 5:broj posjetitelja pojedinih kulturnih podru ja/236/ [ sa~etak ]  klju ne rije i: / definicija kulture i kulturne politike, europski pristupi i modeli, hrvatska kulturna politika, instrumenti i mjere, interkulturalizam, kulturna politika, kulturna raznolikost, kulturni informacijski sustavi, kulturni pluralizam, kulturni razvoj, metodologija istra~ivanja, multikulturalizam, odrednice i sastavnice, posebne javne politike, transkulturalizam / Rad je razveden na uvod, sedam analiti kih cjelina te zaklju no razmatranje kojima se izla~e problematika ukupnog podru ja kulturne politike kao posebne javne politike, s naglaskom na suodnosu i kontekstualizaciji hrvatske kulturne politike unutar europski potvrenih pristupa, modela, inicijativa i dominantnih praksi. Prvi dio rada izla~e teorijsko-metodoloaka polaziata, te u analizu uvodi klasifikaciju relevantnih izvora pri obradi ove problematike. Teorijsko utemeljenje kulturne politike daje prikaz dominantnih  europskih akola mialjenja u podru ju umjetnosti i kulture koja predstavljaju i osnovu promialjanja kulturne politike (pristup europske humanisti ke orijentacije; pristup kulturne kritike; ideoloako-etatisti ka orijentacija, semioloaki pristup i posttotalitarna misao; pragmati no-liberalni pristup; interkulturalisti ko-postkolonijalni pistup  kulturne studije). S druge strane, metodoloaki okvir istra~ivanja donosi prikaz klju nih metoda kojima se rad slu~i: sistemska analiza, komparativna analiza, tipoloaka metoda, metoda prou avanja dokumenata, evaluacijska i indikatorska metoda, metoda studije slu aja. Unutar istog dijela iznose se i osnovne hipoteze, a meu njima se posebno isti u dvije: mo~e li se ukupno podru je kulturne politike analiti ki svesti na odreeni broj sastavnica, odnosno je li sve europske kulturne politike mogue podvesti pod odreeni broj sastavnica; te, je li hrvatska kulturna politika harmonizirana s dominantnim europskim modelima, pristupima i inicijativama u ovom podru ju. Na kraju ovog dijela posebna pozornost se posveuje antropo-loakom i informacijskom odreenju pojma kulture, te pokuaajima definiranja pojma kulturne politike (preairoko, tehnokratsko, operativno). Drugi dio rada donosi detaljan prikaz razvoja kulturne politike, kako na meunarodnoj tako i na nacionalnoj razini i to od aezdesetih do kraja devedesetih godina proalog stoljea. Trei dio rada se bavi problematikom kulturne politike kao posebne javne politike. U ovoj je analizi naro it naglasak na dijagnosticiranju globalno prisutnih modela kulturnog djelovanja koje mo~emo podijeliti na: kulturni difuzionizam, kulturni funkcionalizam i kulturni merkantilizam. Posebno je obraeno podru je ekonomike kulture. etvrti dio rada donosi detaljan prikaz odrednica i sastavnica kulturne politike. Naglasak je na analizi na ela, podru ja, subjekata, razina djelovanja, instrumenata i mjera kulturne politike te evaluacijskim razinama i pristupima. Kulturni informacijski sustavi postali su klju nim koordinacijskim i komunikacijskim sredstvom poglavito europskih nacionalnih kulturnih politika, te je peti dio rada posveen ovoj problematici. Posebno se obrauje njihova va~nost, specifi nost kulturne informacije, integralni elementi nacionalnog kulturnog informa-cijskog sustava te njegova struktura, ciljevi i funkcije. Kulturna raznolikost nesumnjivo postaje jedno od dominantnih podru ja odreivanja europske orijentiranosti, kako nacionalnih tako i onih regionalnih ili lokalnih kulturnih politika. Stoga su dominantni pristupi kulturnoj raznolikosti  multikulturalizam, interkultu-ralizam, transkulturalizam, kulturni pluralizam  detaljno obraeni u aestom dijelu rada. Sedmi dio rada analiti ki kontekstualizira hrvatsku kulturu politiku unutar svjetskog, europskog i regionalnog okru~enja. Ponajprije se obrazla~e globalna kulturna dinamika te globalne tendencije u kulturnom razvoju, s naglaskom na analizi kulturnog konteksta u, takozvanim, kriznim podru jima. U tom je sklopu Jugoisto na Europa posebno analizirana, poradi zbivanja koja su u velikoj mjeri utjecala na definiranje hrvatske nacionalne kulturne politike. Naposljetku se izla~e detaljni prikaz i analiza svih temeljnih odrednica hrvatske kulturne politike s klju nim trendovima i tendencijama kulturnog razvoja. Zaklju no razmatranje utvruje osnovne postavke rada ali i visoku usuglaaenost hrvatske kulturne politike s europskim pristupima, modelima i na inima djelovanja. Ipak i nadalje postoje i znatna odstupanja pa i manjkavosti koje se mogu definirati kao primarne budue zadae hrvatske kulturne politike, te se mogu svesti na sljedei niz mjera i incijativa: bolje usustavljenje ukupnog ustroja upravljanja unutar kulturne politike; koordinacija mjera na svim trima razinama djelovanja; problematika regionalnog razvoja; uklju enje u europske programe podrake kulturnog razvoja; podru je interkulturne suradnje; te puno uvoenje novih znanja i tehnika  prije svega iz podru ja umjetni kog i kulturnog menad~menta. [ summary ]  key words: / Croatian cultural policy, cultural development, cultural diversity, cultural information systems, cultural pluralism, cultural policy, culture and cultural policy definitions, elements and determinants, European approaches and models, instruments and measures, interculturalism, methodology of research, multiculturalism, sector public policies, transculturalism / The analysis has been divided into the Introduction, seven research parts and Concluding remark by which all the wide spectrum of the issues belonging to cultural policy are covered. Particular focus is on the interrelationship and contextualization of the Croatian cultural policy within the already approved approaches, models, initiatives and dominant European praxis. The first part elaborate theoretical-methodological background as well as analysis of relevant sources related to this problematique. The theoretical foundation of cultural policy provide us with dominant  European thought schools in the field of arts and culture which, at the same time serve as the basis for the analytical approach toward cultural policy (European humanistic approach; cultural critics approach; ideologicaly-ethatistic orientation, semiologial approach and postotalitarian thought; pragmatic-liberal approach; interculturalistic- postcolonial approach-cultural studies). Methodological framework of the research brings set of key methods used: systemic analysis, comparative analysis, typological method, documents research method, method of evaluation and indicators, as well as case-study analysis. The integral part of this part is explanation of main hypothesis including the most important two putting questions: is possible to reduce overwhelming field of (European) cultural policies into the certain number of elements and determinants; the second is dealing with harmonization question of Croatian cultural policy with dominant European models, approaches and initiatives in the field. At the end of this very part particular attention is devoted to the anthropological and informational definition of culture and present attempts to define cultural policy issue (too wide, technocratic and operational approaches). The second part of analysis brings the detailed overview of the development of cultural policy beginning with the sixties until the end of nineties of the last century. The third part is devoted to the elaboration of the issues encompassing cultural policy as one of public policies. The particular attention is on the diagnosis of globally presented models of cultural operating: cultural diffusionism, cultural functionalism and cultural mercantilism. The field of economics of culture is also elaborated. In addition, the fourth part is focused on detailed analysis of elements and determinants of cultural policy (principles, fields, subjects, levels of operating, instruments and measures as well as evaluational approaches). Cultural informational systems have become the most important tools of coordination and communication of European, particularly national, cultural policies to which completely this part of the analysis is related. The specific issues like their relevance, informational specificies of cultural information, and integral elements of cultural informational system including its structure, aims and functions are explained in the fifth part. Cultural diversity undoubtedly is becoming the key fields to test and evaluate European orientation of national, regional and local cultural policies. Consequently main concepts and approaches  multiculturalism, interculturalism, transculturalism and cultural pluralism, are critically reviewed. The seventh part of the analysis tries to contextualize Croatian cultural policy within the world, European and regional surroundings. The main focus in on the globally presented trends and tendencies with particular focus on the so-called turbulent or crisis areas. In this context South-Eastern Europe has been widely elaborated due to events which constantly influenced the process of definition and establishment of Croatian cultural policy. The main part of the analysis is devoted to the detailed overview of all basic characteristics and components of Croatian cultural policy including basic trends of cultural development. The Concluding remark section states the basic findings of the overall analysis as well as statements of relatively high degree of harmonization of Croatian cultural policy with European approaches, models and approaches of operating in this very field. However, it is possible to note substantial lacks and urgent tasks to be in front of the further cultural policy development initiatives, measures and tasks. Among them particularly the following are of utmost importance: further consolidation of overall governing within the cultural policy; better coordination of measures on all three basic levels of operating of cultural policy (national, regional, local); more focus on the regional cultural development; full inclusion into European programs of cultural development; prioritizing of intercultural cooperation; and finally, full inclusion and implementation of the set of knowledge and skills belonging to art and cultural management. [ ~ivotopis ]  Sanjin Dragojevi je roen 1961. godine u Zagrebu. Osnovnu je akolu zavraio u Selcima na otoku Bra u, a gimnaziju u Makarskoj. Studirao je filozofiju, komparativnu knji~evnost i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu diplomira 1986. godine. U razdoblju 1987-1993. radi u Institutu za meunarodne odnose (IMO) u Zagrebu. lan je prvog radnog tima koji konceptualno osmialjava i postavlja rad mre~e Culturelink (Svjetska mre~a za istra~ivanje i suradnju na podru ju kulturnog razvoja), a sam u potpunosti osmialjava, dizajnira i djelomice ostvaruje informacijski sustav Mre~e. I trenutno je u uredniatvu asopisa  Culturelink koji je glasilo Mre~e. lan je uredniatva  Europskog glasnika , vodeeg hrvatskog asopisa za pitanja europskih ideja i europskih rasprava o kulturi, kao i asopisa  Migracijske i etni ke teme . Redovni je suradnik Treeg programa Hrvatskog radija. Godinu 1994. provodi kao gost-predava  u Institutu za kulturni menad~ment u Be u, dok u razdoblju 1995-1998. radi kao na elnik Odjela za bilateralnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture. Sanjin Dragojevi zavraio je 1994. godine poslijediplomski studij iz podru ja informacijskih znanosti na Sveu iliatu u Zagrebu. Njegovi su znanstveni i stru ni radovi tiskani u brojnim domaim i inozemnim znanstvenim asopisima i publikacijama. U godini 1992. dobiva meunarodnu nagradu Pergamon Pressa iz europskih studija. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulia za zasluge u kulturi. Suurednik je niza publikacija pod nazivom  Stanje i trendovi u kulturnoj politici i ~ivotu unutar Unescovih zemalja- lanica (Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in Unesco Member States), projekta ato ga je potaknuo Unesco i unutar kojega je obraeno viae od 160 nacionalnih kulturnih politika (1990-1992). U godini 1993. zavraava projekt pod nazivom  Potreba za novim kazalianim menad~mentom u zemljama Isto ne Europe (Need for a New Theatre Management in East European Countries), ato ga financira austrijska fundacija KulturKontakt. U godini 1994. zavraava projekt pod nazivom  Strukturiranje kulturnih informacijskih sustava u Srednjoj i Isto noj Europi (Structuring of the Cultural Information Systems in the Central and Eastern European Countries), ato ga financira Srednjoeuropsko sveu iliate iz Praga (sada u Budimpeati). U razdoblju 1995-1998. sudjeluje kao istra~iva  u projektu  Kulturni kapital i razvojna strategija Hrvatske na Ekonomskom institutu u Zagrebu, ato ga financiraju Ministarstvo znanosti i tehnologije, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske i Institut Otvoreno druatvo Hrvatska. U godini 1997. glavni je istra~iva  na projektu  Procjena kulturnih informacijskih potreba u srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama (Assessment of Cultural Information Needs in the Central European Countries in Transition Toward Market Economy), ato ga financira Unesco. Tijekom razdoblja 1997-2001. jedan je od vodeih stru njaka na projektu  Evaluacija kulturne politike Republike Hrvatske koji se ostvaruje u okviru inicijative Vijea Europe, jednako kao i na projektu  Strategija kulturnog razvitka Republike Hrvatske koji je ostvaren kao inicijativa Vlade. U godini 2001. dovraava nacionalni izvjeataj o politikama za razvoj informacijskog druatva u Republici Hrvatskoj za Vijee Europe, i lan je suradni kog tima koji sa injava nacionalni izvjeataj o kulturnoj politici Hrvatske za  Kompendij europskih kulturnih politika ove meunarodne Organizacije. Voditelj je dionice Kultura na projektu  Decentralizacija javne uprave Republike Hrvatske (2002-2003) ato ga financira Hrvatski pravni centar iz Zagreba. Nacionalni je voditelj projekta  Kultura Nova  organizacijski razvoj neprofitnih organizacija na prostoru Jugoisto ne Europe ato su ga zajedni ki inicirali Europska kulturna fondacija iz Amsterdama i Institut Otvoreno druatvo Hrvatska (2001-2003). lan je suradni kog tima za izradu kulturne strategije grada Zagreba (2003-2004). Jednako tako, kao istra~iva  surauje na projektima  Mediji i druatvo , Fakulteta politi kih znanosti iz Zagreba, te  Kulturni kapital i razvoj Hrvatske u Institutu Ivo Pilar, takoer iz Zagreba (2003-2004). U istom Institutu voditelj je istra~ivanja (u suradnji s be kim Institutom za prou avanje ovjeka)  Medijska analiza na temu stranih poduzetnika u Hrvatskoj , te je koautor na dionici  Administrativna elita i integracijski procesi u Hrvatskoj (2002-2003). U 2003. godini zavraava istra~ivanje  Obrazovne potrebe iz podru ja kulturne politike i kulturnog menad~enta u zemljama Srednje Azije za Unesco i Institut Otvoreno druatvo iz Budimpeate. Iste godine dovraio je knjigu iz interkulturne medijacije (u koautorstvu s Milenom Dragievi `eai) za Unescov ured u Sarajevu. Napisao je, u istom koautorstvu, knjigu  Umjetni ki menad~ment u turbulentnim uvjetima za Boekman fundaciju i Europsku kulturnu fundaciju iz Amsterdama, koja se trenutno smatra vodeom europskom publikacijom iz navedenog podru ja. Od godine 2005. osmialjava i vodi u suradnji s Pu kim otvorenim u iliatem i mre~om Klubtura dvogodianje obrazovne programe za javne ustanove i neprofitne organizacije u kulturi iz Zagreba i Hrvatske iz podru ja autoevaluacije, organizacijske dijagnostike, organizacijskog razvoja i strateakog planiranja. U godini 2006. dovraava kao voditelj studiju o  Medijskom izvjeatavanju triju vodeih hrvatskih dnevnih novina u razdoblju avisa i prekida pregovora s Europskom unijom , unutar projekta  Dioscuri Europske unije ato ga vodi Institut za prou avanje ovjeka iz Be a. Odabran je kao glavni vanjski ekspert za izvedbu dvogodianjeg programa izobrazbe iz podru ja organizacijskog razvoja i strateakog kulturnog planiranja za Kalinjingradsku oblast (Rusija) unutar zajedni kog projekta same regije i Europske unije. Stalni je ekspert Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Unescoa, Vijea Europe, Europske kulture fondacije iz Amsterdama, Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba, Instituta Otvoreno druatvo iz Zagreba i Budimpeate, Europskog instituta za kulturna istra~ivanja u kulturi ERICArts iz Bonna, Europske mre~e za istra~ivanja u kulturi CIRCLE ( iji je lan Upravnog odbora, zadu~en za koncepciju daljnjeg razvoja Mre~e), te drugih, i to posebno na podru ju kulturnog razvoja, kulturne politike i kulturnog menad~menta. Bio je lan grupe europskih stru njaka za evaluaciju kulturne politike Gruzije koja se odvija u sklopu inicijative Vijea Europe (2002). Jednako tako bio je lan Povjerenstva za informacijske tehnologije Hrvatske komisije za Unesco (2003-2005.). Od godine 2004. klju ni je vanjski suradnik za problematiku kulturne politike i strateakog menad~menta za arapske zemlje, Tursku, unutarnju Aziju (Mongolija i zemlje Srednje Azije) ato ih kao inicijative poduzima Europska kulturna fundacija, fundacija Soros te Srednjeazijska kulturna akademija. Iste godine organizirana je i posebna proljetna Akademija, primjenjujui metodologiju iz autorove knjige vezane uz ovo podru je. Od 1998. godine izabran je kao predava  na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu, na kolegijima  Sociologija kulture i  Sociologija masovnih komunikacija . Na istom Fakultetu trenutno predaje kolegije  Kulturna politika i  Politika masovnih medija , dok na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predaje kolegij  Kulturni i umjetni ki menad~ment . Pri Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu dovraava doktorsku disertaciju pod nazivom  Kulturna politika: europski pristupi i modeli . Povremeni je gost-predava  na poslijediplomskom studiju Instituta za kulturni menad~ment u Be u, bio je predava  na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske za podru je meunarodne kulturne suradnje (1998-2002), te je stalni gost-predava  na Poslijediplomskom studiju Kulturne politike i menad~menta u Jugoisto noj Europi na Univerzitetu umetnosti iz Beograda (od 2003), kao i predava  na Diplomatskoj akademiji Crne Gore iz podru ja meunarodne kulturne suradnje. Vodi itav niz meunarodnih seminara i radionica iz podru ja kulturne politike i kulturnog menad~menta (Bratislava, Sarajevo, Mostar, Ulan Bator, Ohrid, Biakek, Amsterdam, Dubrovnik, Beograd, Kairo, Aman, Kayseri, Kars, Kaliningrad, itd.). lan je Meunarodnog udru~enja za prou avanje europskih ideja u Londonu kao i Hrvatskog socioloakog druatva. Podru ja njegova interesa uklju uju masovne komunikacije, kulturni razvoj i meunarodnu kulturnu suradnju, kulturnu politiku, medijsku politiku, kulturni menad~ment i informacijske sustave u kulturi.   Posebno u, takozvanim,  pragmati nim podru jima kao ato su kulturni menad~ment, kulturni konzalting, osiguranje organizacijske i financijske stabilnosti, marketing XE "marketing" , odnosi s javnoau XE "odnosi s javnoau" , vodstvo i razvoj publike, itd.  Poglavito onih unutar Vijea Europe XE "Vijea Europe"  i Europske unije XE "Europska unija"  kao i mnoatva drugih meunarodnih organizacija, kao ato su: Europska kulturna fondacija XE "Europska kulturna fondacija" , KulturKontakt XE "KulturKontakt" , europske kulturne mre~e, Fondacija Soros XE "Fondacija Soros" , profesionalne asocijacije, itd.  Na primjer, analize u djelu: Lay, Rupert XE "Lay, Rupert" . Philosophie fr Manager. ECON Tascherbuch Verlag, Dsseldorf, 1991.  Cassirer, Ernst XE "Cassirer, Ernst" . Ogled o ovjeku. Naprijed, Zagreb, 1978.  Bourdieu, Pierre XE "Bourdieu, Pierre" . Le sans pratique. Minuit, Paris, 1980.  Postoji, dakako, itav niz publikacija koje se bave pojedinim specijalisti kim pitanjima kulturne politike od kojih, na primjer, izdvajamo onu pod naslovom: Boorsma, Peter B. XE "Boorsma, Peter B." ; XE "Boorsma, P. B."  van Hemel XE "Hemel, A. van" , Anemoon XE "van Hemel, Anemoon" ; van der Wielen, Niki XE "van der Wielen, Niki" . (ur.) Privatization and Culture. Experinces in the Arts, Heritage and Cultural Industries in Europe. XE "Wielen, N. van der"  Kluwer Academic Publishers, Drdrecht, 1998.  U ovaj tip publikacije pripadaju pojedine nacionalne strategije kulturnog razvoja, pa tako i ona pod nazivom: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" ;  XE "Katunari, V."  Cvjeti anin, Biserka XE "Cvjeti anin, Biserka" . (ur.) Hrvatska u 21. stoljeu: Kultura. XE "Cvjeti anin, B."  Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.  Isto tako, kad je meunarodna razina posrijedi mo~emo navesti publikaciju kao ato je: Council of Europe XE "Council of Europe" . In From the Margins, A Contribution to the Debate on Culture and Development in Europe. Council of Europe, Strasbourg, 1996.  U okviru posebnog programa pod nazivom:  Evaluacija nacionalnih kulturnih politika i Republika Hrvatska XE "hrvatska kulturna politika"  XE "hrvatska kulturna politika:nacionalni izvjeataj"  je sa inila svoj nacionalni izvjeataj unutar kojega se detaljno obrazla~u kako cjelokupne osnove kulturne politike tako i svih njenih sastavnih dijelova. `ire o tome vidi u: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" ; Cvjeti anin,  XE "Katunari, V." Biserka. (ur.) Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjeataj. XE "Cvjeti anin, B."  Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 1998.  Primjer takve publikacije je: Dodd, Diane XE "Dodd, Diane" ; van Hemel,  XE "Dodd, D." Anemoon XE "van Hemel, Anemoon" . (ur.) Planning Cultural Tourism in Europe. A presentation of Theories and Cases. Boekman Foundation, Amsterdam, 1999.  Veliki broj svih gore navedenih izvora dostupan je i u elektroni koj formi XE "internet"  u nizu specijaliziranih baza podataka ili tiskanih publikacija iz ovog podru ja. U tom smislu izdvajamo trenutno najzna ajniji europski izvor za upoznavanje s klju nim odrednicama nacionalnih kulturnih politika na elektroni koj adresi:  HYPERLINK "http://www.culturalpolicies.net" www.culturalpolicies.net. Radi se o zbirnom pregledu (kompendiju) mahom europskih nacionalnih kulturnih politika, koji donosi njihove klju ne odrednice obraene za viae od trideset zemalja prema jedinstvenoj metodologiji. Ovaj trajni projekt dio je inicijativa Vijea Europe XE "Vijee Europe" , a provodi se u suradnji s kulturnom istra~iva kom organizacijom ERICarts XE "ERICarts"  kao i nizom poje- dina nih nacionalnih eksperata.  Na primjer, europske kulturne politike u vidu konciznih i meto- doloaki usuglaaenih prikaza. (Vidi gornju biljeaku.)  Termin  kulturna politika XE "kulturna politika:termin"  , kad god ne bude navedeno druga ije, uvijek e podrazumijevati pojam  nacionalna kulturna politika . To je, naime, uvrije~en obi aj unutar sli nih europskih rasprava o ovoj problematici. Bude li se radilo o nekoj drugoj kulturnoj politici, recimo: regionalnoj, gradskoj, lokalnoj (koje su odreene prema podnacio-nalnom teritorijalnom obuhvatu), ili na primjer kazalianoj, izdava koj, muzeoloakoj (odreenih prema posebnim podru jima kulture i umje-tnosti)  to e biti izrijekom navedeno.  Velik dio stavova koje sadr~i ovaj dio naae analize temelji se na djelu: Kellner, Douglas XE "Kellner, Douglas" . Media Culture: Cultural studies, identity and politics between the modern and the postmodern. Routledge, New York, 1995.  Prema: Elias, Norbert XE "Elias, Norbert" . O procesu civilizacije. Zagreb, Antibarbarus, 1996.  Kao ato se dade zaklju iti, radi se takoer i o svojevrsnom naporu objedinjavanja i prakti ki aktualiziranja, kako Kantove XE "Kantove"  tako i hegeli-janske XE "hegeli-janske"  tradicije Zapada, gdje se ono poopivo kao univerzalno ispostavlja kao duboko ljudsko, i gdje se individualno samozadobijanje dogaa isklju ivo kao vremeniti, atoviae povijesni proces, koji je samim time i kulturni i civilizacijski.  Prema: Liessman, Konrad Paul XE "Liessman, Konrad Paul" . Osvit Zapada: jedna rekonstrukcija Europe. Europski glasnik, vol. 4, br. 4, 1999, str. 107-163.  `ire o ovome vidi u: Habermas, Jrgen XE "Habermas, Jrgen"  XE "Habermas, Jrgen" . Theorie des kommunikativen Handels - 2 vol. Frankfurt am Main, 1982.  Valry, Paul XE "Valry, Paul" . La crise de l'esprit. U: Euvres I. Gallimard, Paris, 1957, str. 988-1014.  Liessman, Konrad Paul XE "Liessman, Konrad Paul" . Osvit Zapada: jedna rekonstrukcija Europe. Europski glasnik, vol. 4, br. 4, 1999, str. 120.  Po svojoj preglednosti, od ogromnog broja rasprava koje se bave ovom problematikom, svakako su one Edgara Morina XE "Edgara Morina"  i Hans Georg Gadamera XE "Hans Georg Gadamera" ; dok je najozbiljniji teorijski poduhvat analize problematike teorija identiteta u Jugoisto noj Europi XE "teorija identiteta u Jugoisto noj Europi"  poduzeo Branimir Stojkovi. `ire o tome vidi u: Stojkovi, Branimir XE "Stojkovi, Branimir" . Identitet XE "studija"  i komunikacija. igoja atampa, Beograd , 2002.  U djelu: Adorno, Theodor XE "Adorno, Theodor" ; Horkheimer, Max XE "Horkheimer, Max" . Dialectic of Enlightement. Seabury, New York, 1972.  Kao u djelu: Foucault, Michel XE "Foucault, Michel" . Discipline and Punish. Vintage Books, New York, 1979.  Poglavito je va~an predstavnik ove orijentacije Gyrgy Lukacs XE "Lukacs, Gyrgy"  sa svojim djelom  Povijest i klasna svijest , Naprijed, Zagreb, 1970.  Rije   kontrola , koja se ovdje pojavljuje, treba shvatiti vrlo airoko. Ona ne mora biti zastupljena u svom najgrubljem obliku zabrane ili cenzure, ve mo~e funkcionirati na mnogo suptilnije, takozvane,  objektivne na ine. Jedan od njih je i marginaliziranje poruka, iskaza, informacija koje nisu u skladu s vladajuim ideoloakim obrascem ili koje nisu komercijalno i tr~iano interesantne. `ire o tome vidi u: Martini, Tena XE "Martini, Tena" . Postmoderna, svakidaanjica, komunikacija. Naklada Benja, Opatija, 1994.  Eco, Umberto XE "Eco, Umberto" . La struttura assente. Introduzione alla ricera semiologica. Bompiani, Milano, 1968.  Upravo stoga ato se ovaj dogovor odvija preautno, napisan je kao  dogovor , a ne jednostavno dogovor (kojemu je pretpostavka zbiljski proces dogovaranja).  Hannah, Arendt XE "Hannah, Arendt" . Totalitarizam. Zagreb, Politi ka kultura, 1996. Takoer: Eseji o politici. Zagreb, Antibarbarus, 1996. Ili: Eichman u Jeruzalemu: izvjeataj o banalnosti zla. Europski glasnik, vol. 5., 2000., str. 75-164.  Foucault, Michel XE "Foucault, Michel" . Istorija ludila u doba klasicizma. Beograd, Nolit, 1980.  Bauman, Zygmunt XE "Bauman, Zygmunt" . Modernity and Ambivalence. New York, Cornell University Press, 1981.  Gellner, Ernest XE "Gellner, Ernest" . Nations and Nationalism. New York, Cornell University Press, 1987.; ili: Culture, Identity and Politics. Cambridge, Cambridge University Press, 1987.  Wallestein, Immanuel XE "Wallestein, Immanuel" . World System Analysisi. U: Giddens, A.; Turner, J. (ur.). Social Theory Today. Stanford, Stanford University Press, 1987.  Robertson, Ronald XE "Robertson, Ronald" . Globality, Gloal Culture and Images of the world. U: Haferkamp, H XE "Haferkamp, H" .; Smesler, N.J. XE "Smesler, N.J."  (ur.). Social Change and Modernity. Berkley. University of California Press, 1990.  Coleman, James S. XE "Coleman, James S."  Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990.  Putnam, Robert D. XE "Putnam, Robert D."  Democracy, Development, and the Civic Community. U: Serageldin, I.; Taboroff, J. (ur.). Culture and Development in Africa. Environmentally Sustainable Development Procedings Series br. 1, Washingon, D.C., 1994.  Bourdieu, Pierre. XE "Bourdieu, Pierre."  Outline of a Theory and Practice. Cambridge Univesity Press, Cambridge, 1977.; takoer i: Le sens pratique. Paris, Minuit, 1980.; kao i: Questions de sociologie. Paris, Minuit, 1984.  Osnovne tvrdnje u ovome dijelu teksta iznesene su prema: Kellner, Douglas XE "Kellner, Douglas" . Media Culture: Cultural studies, identity and politics between the modern and the postmodern. Routledge, New York, 1995.  Postoji znatan broj tekstova o povijesti i genealogiji kulturnih studija. Ovdje donosimo jednu od njih: Hall, Stuart XE "Hall, Stuart" . Cultural Studies and the Centre. Some Problematiques and Problems. U: Hall, Stuart (ur.). Culture, Media, Language, Hutchinson, London, 1980.  Gramsci, Antonio XE "Gramsci, Antonio" . Selection from the Prison Notebooks. International Publishers, New York, 1971.  Aronowitz, Stanley XE "Aronowitz, Stanley" . Roll over Beethoven. Univesity Press of England, Hannover, New Hampshire, 1993.  `ire o metodoloakim pitanjima u politi kim znanostima vidi u: Buttolph, Janet XE "Buttolph, Janet" ; Joslyn,  XE "Buttolph, J." Richard A XE "Joslyn, Richard A" . XE "Joslyn, R."  Political Science Research Methods. A Division of Congressional Quarterly Inc., Washington, D.C., 1995. Kao i u: Milardovi, Anelko XE "Milardovi, Anelko" . (ur.) Metodologija politologije.  XE "Milardovi, A." Pan liber, Osijek-Zagreb-Split, 1998.  Ovo je problematika koja po inje dominirati upravo s po etkom novog tisuljea pa trenutno predstavlja podru je bavljenja sve veeg broja analiti ara i istra~iva a. Studija XE "Studija"  koja je, na nizu najrazli itijih svjetskih primjera, pokazala njenu va~nost u razdoblju globalizacije je: Smiers, Joost XE "Smiers, Joost" .  XE "Smiers, J." Arts Under Pressure: Promoting Cultural Diversity in the Age of Globalization, Zed Books, London, 2003.  Od trenutno dostupnih europskih studija XE "studija"  koje se bave ovom problematikom posebno se isti u one Vijea Europe XE "Vijea Europe" , te poglavito: d Angelo, M. XE "d Angelo, M." ; Vespertini, P. XE "Vespertini, P."  Cultural policies in Europe. A comprative approach. Council of Europe, Strasbourg, 1998, str. 48-52.  Tako, kad je rije  o odnosu dr~ave prema kulturnom podru ju mo~emo razlikovati etiri tipa: dr~ava olakaavatelj XE "dr~ava olakaavatelj" , dr~ava zaatitnik XE "dr~ava zaatitnik" , dr~ava arhitekt XE "dr~ava arhitekt"  i dr~ava in~enjer XE "dr~ava in~enjer" ).  Zanimljivo je kako, u biti, ovaj stav zastupa i ve spomenuti projekt Kompendija europskih kulturnih politika XE "projekt Kompendija europskih kulturnih politika"  unutar kojega se u metodoloakim uputama, tra~i navoenje slu~beno prihvaene definicije kulture. Dakako, u slu aju brojnih zemalja ovom se zahtjevu nije moglo udovoljiti (uope je upitna, ustvari, njegova smislenost i potrebnost), poato je, dakako u svakoj od njih, u  opticaju itav niz  definicija , shvaanja i odredbi ovog pojma. Poteakoa je i u tome ato bi se trebalo smatrati slu~beno prihvaenim odreenjem i koji autoritet bi ga trebao potvrditi. O ito se radi o potencijalno visoko politiziranom i ideolo-giziranom pitanju jer, tome nasuprot, uobi ajeno je da svaka zemalja vrlo jasno navodi i odreuje, i to na razli itim razinama vlasti, koje djelatnosti podvodi pod one kulturne i na koji na in ih je du~na razvijati i potpomagati.  U djelu: Kroeber, A.L. XE "Kroeber, A.L." ; Kluckhorn XE "Kroeber, A.L.\; Kluckhorn" , Clyde XE ", Clyde" . Culture. A Critical Review f Concepts and Definitions. Vintage Books, New York, 1952.  U djelu: Sokolov, E.V XE "Sokolov, E.V" . Kultura i li nost. Prosveta, Beograd, 1976.  I ovo slaganje na elne je naravi jer, dakako, postoji opse~na literatura o razlikovanju pojmova kultura i civilizacija poglavito u pojedinim kulturnim krugovima. U tom smislu, posebno se navode razlike koje postoje unutar njema kog XE "njema ka kulturna politika"  i francusk XE "francuska kulturna politika" og konteksta. Pored prethodno navedenih djela izdvajamo i: Elias XE "Elias, N." , Norbert XE "Elias, Norbert" . O procesu civilizacije. Antibarbarus, 1996, str. 55-101.  Zamjetan je trend sve veeg poklanjanja pozornosti upravo  civilizacijskom aspektu XE "civilizacijskom aspektu"  kulturne politike i to poglavito u smislu vrednovanja i zaatite tehnoloakog nasljea XE "tehnoloakog nasljea"  vezanog za, takozvano, modernisti ko razdoblje XE "modernisti ko razdoblje"  ili klasi no razdoblje industrijalizacije XE "industrijalizacije"  u Europi (19. stoljee i prva polovina 20. stoljea). Tako je na Unesco XE "Unesco" -vu listu zaatiene svjetske spomeni ke baatine uvraten i industrijski kompleks njema ko XE "njema ka kulturna politika" -francusk XE "francuska kulturna politka" e Rhurske oblasti, kao jednog od sredianjih indu-strijskih bazena kontinenta. `ire o tome vidi u: Abate, Marco XE "Abate, Marco" . (ur.) Treasuring of World Culture: Archeological Sites and Urban Centres. XE "Abate, M."  Unesco, Paris, 2002. Zemlja koja ovom aspektu poklanja ponajviae pozornosti je nesumnjivo Velika Britanija XE "Velika Britanija - kulturna politka"  XE "britanska kulturna politika"  upravo zbog svog bogatog industrijskog nasljea, slijede je zatim, skandinavske zemlje XE "kulturna politika skandinavske zemlje"  koje i na svjetskoj razini prednja e na podru ju zaatite kulturne baatine.  Kad govorimo o konceptualnom aspektu, govorimo, dakako, prije svega o stalnom procesu odreivanja temeljnih idejnih, estetskih i vrijed-nosnih odrednica neke kulture, ali i o stalnom procesu utemeljenog utvrivanja postignutog stanja i potencijalnih mogunosti njena kulturnog razvoja ato, zajedno gledano, predstavlja osnovu odreivanja neke kulturne politike. Izvedbeni aspekt, s druge strane, podrazumijeva ukupni sustav poticanja kreativnosti i kulturnog razvoja kao i komunikacijskih procedura kojima se pokuaavaju provesti pojedini prioriteti definirani na konceptualnoj razini. Organizacijski aspekt, pak, podrazumijeva sposobnost neke zajednice, uz adekvatnu uporabu raspolo~ivih resursa, postizanje po~eljne razine kulturnog razvoja te sposobnost pridonoaenja uveanju ukupnog kulturnog, druatvenog i simboli kog kapitala zajednice. Drugim rije ima, dok se konceptualnom razinom pokuaava dati odgovor na pitanja: ato, zaato i za koga; izvedbena pokuaava odgovoriti na pitanje: kako; organizacijska se pita: tko e sve to napraviti i s kojim resursima. `ire o ovoj problematici u: Reed, Michael I. XE "Reed, Michael I."  The Sociology of Organizations: Themes, Perspectives and Prospects. Harvester Wheatsheaf, New York, 1992.  Radi vee razumljivosti i pasivnog i aktivnog kulturnog sudjelovanja XE "kulturnog sudjelovanja:razlikovanja" , navodimo odreenje koje se obi no izvodi iz definiranja i jednog i drugog za potrebe kulturne statistike. Tako se za pasivno sudjelovanje, koje je masovnije, odreuje: a) posjeivanje kulturnih priredbi (kazaliane izvedbe, kina, koncerti, muzeji i galerije); b) itanje knjiga, asopisa, novina i elektronskih tiskovina; c) gledanje televizije; d) gledanje video i DVD filmova, e) sluaanje radija. Aktivno sudjelovanje se odnosi prije svega na rad amaterskih kazaliata, amaterskih orkestara, recitatorskih, literarnih i sli nih grupa, folklornih grupa i sekcija, likovnih radionica i udruga kulturno-umjetni kog amaterizma. Prema: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" ; Cvjeti anin,  XE "Katunari, V." Biserka XE "Cvjeti anin, Biserka" . (ur.) Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjeataj. XE "Cvjeti anin, B."  Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 1998, str. 83.  `ire o ovome razlikovanju kao i detaljnom obrazlo~enju pravaca u antropologiji, vidi u: Skledar, Nikola XE "Skledar, Nikola"  XE "Skledar, N." . ovjek i kultura. Uvod u socio-kulturnu antropologiju. SOCIETAS, Zavod za sociologiju, Matica Hrvatska  Zapreai, Zagreb, 2001.  Prema: Levi-Strauss, Claude XE "Levi-Strauss, Claude"  XE "Strauss, C. L." . Strukturalna antropologija. Stvarnost, Zagreb, 1977.  Vrlo blisko ovom shvaanju je i ono ato ga iznosi Williams, koji ukupno zna enje zasniva trojako, i to kao: 1. opi proces civilizacije u smislu samo-uzdizanja i obrazovanja; 2. vjerovanje, praksu i na in ~ivota koji razlikuje neku etni ku skupinu ili neko druatvo od drugih, kao i druatvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.; i 3. dijela i praksu intelektualne, osobito umjetni ke aktivnosti. Prema: Williams, Raymond XE "Williams, Raymond:odreenje kulture i civilizacije"  XE "Williams, Raymond"  XE "Williams, R." . Keywords. A Vocabulary of Culture and Society. Oxford University Press, New York, London, 1982. U ovome kontekstu, od gore navedenih, kulturna politika se bavi treim podru jem.  Vrlo dobar primjer takvog poimanja je ono Hansa Georga Gadamer XE "Gadamer, H. G." a koji kulturu odreuje kao  narav razvijenu njegom . Iz: Gadamer, George Hans XE "Gadamer, George Hans:odreenje kulture"  XE "Gadamer, George Hans" . Nasljee Europe. Matica Hrvatska, Zagreb, 1997, str. 38.  Viae o tome u: Ilczuk, Dorota XE "Ilczuk, Dorota"  XE "Ilczuk, D." . Cultural Citizenship. Civil Society and Cultural Policy in Europe. Boekmanstudies/CIRCLE, Amsterdam, 2001. Ova studija indikativnog naslova naglaaava va~nost civilnog sektora XE "civilnog sektora"  za stvaranje istinski otvorenog i slobodnog prostora dijaloga, kao jedne od primarnih zadaa kulture i kulturnog razvoja.  Otud se Vjeran Katunari XE "Katunari, V."  s pravom zala~e za istovremeno shvaanje  kulture kao cilja i  kulture kao sredstva kao podjednako va~nih strateakih odreenja budueg hrvatskog kulturnog razvoja. Naime,  kultura-cilj uva izvorne vrijednosti umjetnosti i kulturne tradicije, ali te~i samo-zatvaranju, esto i autoritarnosti i klanskim podjelama; dok je  kultura-sredstvo probita an na in uklapanja kulture u druge sektore, no donosi rizik izjedna avanja uporabne i razmjenske vrijednosti, istine i propagandne poruke. Prema: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" . Kultura: sredstvo i cilj. U: Katunari, Vjeran; Cvjeti anin, Biserka XE "Cvjeti anin, Biserka" . (ur.) Kultura u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka. Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003, str. 24.  Sve temeljne stavove unutar ove analize temeljimo na djelu Tene Martini u: Martini, Tena XE "Martini, Tena:informacijsko odreenje kulture" . Kultura kao samoodreenje. Pretpostavke za kulturnu politiku. Cekade, Zagreb, 1986.  Prema: Unesco XE "Unesco" . Round Table Meeting on Cultural Policies, Monaco, 18-22 December, 1967. Final Report. Unesco, Paris, 1967, str. 76. Isto i u: Koncs, Gabor XE "Koncs, Gabor" . Unesco's Action in the Field of Cultural Planning. Unesco, Section for Cultural Policies, Paris, 1986.  Jasno je samo po sebi kako bi kulturne potrebe trebale predstavljati temeljni pojam i odrednicu demokratski koncipirane kulturne politike. Kulturne potrebe stoje o ito u vrlo uskoj vezi s kulturnim ~eljama, i oba termina imaju airoko druatveno zna enje i obuhvat. Karakteristi no je ato recentniji pokuaaji evaluacije XE "evaluacije"  kulturne politike polaze sa sasvim druge razine u svojim evaluacijskim naporima. Osnovna pa~nja fokusirana je tako na suodnos proklamiranih ciljeva kulturne politike i njihove realizacije. Sredstvo ukazivanja na suglasnost polaziata i njihovog stvarnog ispunjenja pronalazi se uglavnom u sferi financiranja XE "financiranja"  i potroanje XE "potroanje"  kao temeljnih indikatora kulturnog ponaaanja XE "indikatora kulturnog ponaaanja" . Slabost ovakvog pristupa je uo ena, ali se zanemaruje uglavnom iz formalnih prigovora kako je gotovo nemogue razviti metodoloaki aparat XE "metodoloaki aparat"  mjerenja kulturnih potreba, te posebno, registriranja kulturnih ~elja XE "kulturnih ~elja" , te ih stoga treba (barem zasad) ostaviti podru ju privatnosti i ukusa. `ire o tome u: Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO XE "UNESCO" , Paris, 1993.  Prema: Car, T. XE "Car, T."  Culturelink, Special Issue. Institut za meunarodne odnose, Zagreb, 1991, str. 74-75.  Treba napomenuti kako i odreenje koje se pojavljuje u joa uvijek klju nom strateakom dokumentu vezanom za hrvatsk XE "hrvatska kulturna politika"  XE "hrvatska kulturna politika:definicija politike" u kulturnu politiku, njen obuhvat bitno smanjuje. Prije svega, u smislu subjekata koji se prvenstveno vezuju uz politi ko-upravne autoritete, te u smislu instrumenata koji se opet vide kao, prije svega, zakonskim i upravnim; stoga se jednim dijelom mo~e smatrati i tehnokratskim odreenjem. U nastavku naae analize pokuaat emo pokazati kako je kulturna politika mnogo obuhvatnija kao podru je i slo~enija kao proces odlu ivanja i usuglaaavanja oko pitanja va~nih za kulturu i kulturni razvoj. Definicija o kojoj je rije  je sljedea:  Kulturna politika je skup zakonskih i upravnih mehanizama koji pokreu i usmjeravaju uporabu razli itih resursa  financijskih, fizi kih, politi kih umjetni kih, znanstvenih obrazovnih i socijalnih  radi poveanja kulturnog kapitala zemlje i utjecaja na oblikovanje kulturnog krajolika. (Prema: Katunari, Vjeran. Kultura: sredstvo i cilj. U: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" ; Cvjeti anin, Biserka XE "Cvjeti anin, Biserka" . (ur.) Kultura u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka. Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003, str. 45.).  Jedno takvo indikativno odreenje kulturne politike ka~e: "Kulturna politika ozna uje ukupnost planiranih kulturnih akcija na temelju globalne vizije druatvenog i kulturnog razvitka, odreene kulturne situacije i kulturnih potreba, te zate enog kulturnog standarda." Prema: Martini, Tena XE "Martini, Tena:definicija kulturne politike" . U: Leksikon temeljnih pojmova politike, `kolska knjiga, Zagreb, 1990, str. 186.  Unutar europske povijesti XE "europske povijesti:euro kontekst"  XE "europske povijesti"  najo itiji primjeri ne ega ato bi se uvjetno, uz sve nu~ne vremenske ograde, moglo zvati kulturnom politikom su  kulturna politika Periklo XE "Periklo" va doba unutar kulturnog sklopa stare Gr ke XE "anti ka Gr ke" , te mecenat XE "mecenat"  porodice Medici XE "Medici, porodica"  u razdoblju visoke renesanse XE "renesansa" .  Takvo promatranje raa barem dvije ozbiljne i nerazrjeaive razvojne aporije XE "razvojne aporije" . Sektorska raspodjela implicitno u sebi sadr~ava oatar rez koji ima najozbiljnije posljedice u razlikovanju proizvodnih od neproizvod-nih djelatnosti i pripadnih im sektora. Unutar takve podjele na elno se ne nije e potrebitost postojanja neproizvodnih sektora za funkcioniranje ukupne druatvenosti, nego se naprosto konstatira kako jedan dio djelatnosti ~ivi od i na ra un drugih. To naj eae zna i kako upravo kulturne djelatnosti XE "kulturne djelatnosti:kao nepotroaa ki sektor"  XE "kulturne djelatnosti"  predstavljaju najizrazitije primjere neproduktivnih djelatnosti, pa, prema tome, logi no i beznadno bivaju smjeatene unutar ne samo neproizvodnih ve i izrazito potroaa kih druatvenih sektora. Takav pogled prije i sagledavanje kulture kao ukupne razvojne sposobnosti nekog druatva. Jedino ona, naime, povezuje ukupni identi-tet, aktivitet i potencijalitet neke zajednice. Druga aporija uvijek pokazuje svoje lice pri bilo kojoj podjeli i uspostavljanju klasifikacijskog sustava a koji imaju za zadatak ustanoviti ato bi trebalo biti i ato jest kulturna djelatnost. Recentniji razvojni trendovi XE "Recentniji razvojni trendovi"  pokazali su, naizgled paradoksalno, kako i one djelatnosti koje se ine u visokoj mjeri neovisne od kulturne osnove i matrice iz koje ni u, jednostavno nisu objaanjive kao socijetalni fenomeni XE "socijetalni fenomeni"  bez kulturne i temporalne kontek-stualizacije. itav niz promaaenih razvojnih iskustava iz nedavne proalosti dovela su do stajaliata koje, ipak, ne uspijeva bitnije prakti no razrijeaiti navedenu aporiju a moglo bi se izraziti rije ima: kultura je sve, te posebno neato od toga. (`ire u: Cliche, D. XE "Cliche, D." ; Mitchell, R. XE "Mitchell, R." ; Wiesand, A XE "Wiesand, A" . Creative Europe. ERICarts, Bonn, 2002.)  Velik broj stru njaka koji su se upustili u objaanjavanje ekonomskog uda Japan XE "japanska kulturna politika" a, dijeli gotovo identi no mialjenje: jedan od najzna ajnijih razloga koji stoji u tako silovitom i naglom ekonomskom usponu te zemlje stoji u jedinstvenom japanskom sustavu bri~ljivog dugoro nog planiranja koje je razdijeljeno u itav niz meusobno povezanih politika, koje naj eae imaju obveznu jednogodianju strogu evaluaciju. Ono ato se naj eae zanemaruje, ali u posljednjim kulturoloakim analizama XE "studija"  izlazi na vidjelo, jest visoko izra~ena sposobnost vjeatine planiranja koju je teako nai bilo gdje drugdje na svijetu, te mogunost usuglaaenog djelovanja sa aire prihvaenim planovima. Odgovor na ovaj fenomen treba tra~iti, a tamo se ponaj eae i nalazi, u ukupnom japanskom kulturnom ustrojstvu a ne u tek nekim izvanjskim i po esto prenaglaaenim faktorima (kao ato je oto ki karakter zemlje, nedostatak sirovina, kruto akolstvo, itd.). `ire o tome u: Kato, Shuichi XE "Kato, Shuichi" . Form, Style, Tradition. Reflections on Japanese Art and Society. Kodasha International, Tokyo, 1981.; Moore, Charles A. XE "Moore, Charles A."  (ur.). The Japanese Mind. Essentials of Japanese Philosophy and Culture. Charles E. Tuttle Company, Tokyo, 1986.; te zatim u: Nagai, Michio XE "Nagai, Michio" . Education Policy in Japan. International Federation of Social Science Organization (IFSSO). Selected Papers, IX General Conference. Copenhagen, Special Issue br. 24, 1990.  Fenomen kojemu trenutno prisustvujemo, a izvanjski je vezan uz obnovljene rasprave o transformaciji GATT-a, vrlo je instruktivan i dalekose~an. Iako je kulturno podru je unutar sektorskog tipa rasprave posve efemerno i zanemarivo, unutar rasprava koje su povedene vrlo brzo se iskristaliziralo kako, na primjer, problematika film XE "film" a i audiovizualne produkcije XE "audiovizualne produkcije"  europskih zemalja, napose Francuske XE "francuska kulturna politika" , i njima suprotstavljene ameri ke XE "SAD - kulturna politika"  produkcije, mo~e dovesti u akripac ukupni proces dogovaranja. To s jedne strane govori kako je kulturni ulog koji jedna dr~ava mo~e ~rtvovati unutar procesa kompromisnog usugla-aavanja suprotstavljenih, poglavito ekonomskih, interesa  posljednji i krajnji jer je to, ujedno, s druge strane ponajbolji put trajnoj, strukturnoj i sistemskoj ukupnoj ovisnosti iz koje je izlaz vjerojatno nepovratan. Kulturni produktivni mehanizmi XE "Kulturni produktivni mehanizmi"  gledani kroz redukcionisti ku ekonomsku optiku predo uju se banalnima sve do one to ke kad kulturna os samo-prepoznavanja druatvene ukupnosti ne postane upitna. Tog trenutka itava rasprava se preokree, pa se upravo kulturni ulog ini najva~nijim i najvrednijim iju rasprodaju treba izbjei pod svaku cijenu. `ire o tome u: d Angelo, M. XE "d Angelo, M." ; Vespertini, P. XE "Vespertini, P."  Cultural policies in Europe. A comprative approach. Council of Europe, Strasbourg, 1998, str. 37. Te posebno: Smiers, Joost.  XE "Smiers, J." Arts Under Pressure: Promoting Cultural Diversity in the Age of Globalization, Zed Books, London, 2003.  Taj porast ekonomske vrijednosti kulturnih djelatnosti iji zametak vidimo ve po etkom aezdesetih, vrlo jasno se dade razabrati koncem osamdesetih kad, na primjer, u 1989. godini kulturni sektor u zemljama Europske zajednice XE "Europske zajednice"  zapoaljava preko 4.000.000 ljudi, i tvori 3 do 6% BNP pojedinih zemalja. (Prema: [Domenach, Jean-Marie XE "Domenach, Jean-Marie" ] Domenak, }an-Mari. Evropa: kulturni izazov. Biblioteka XX Vek, Knji~ara Plato, Beograd, 1991, str. 32.) Kako bi se stekao uvid u suodnos ovoga podru ja s nekim drugim, mo~emo navesti podatak kako su u Velikoj Britaniji XE "Velikoj Britaniji - kulturna politika"  u istoj godini elektroprivreda i automobilska industrija uzeti zajedno sa injavali oko 3% BNP. (Prema izlaganju Johna Myerscougha XE "Myerscougha, Johna"  pod nazivom "Ekonomski zna aj kulturnog sektora u Velikoj Britaniji", na okruglom stolu "Zapoaljavanje u umjetni kim djelatnostima i regionalni kulturni razvoj", Dublin, 28-29. rujna 1989. `iru informaciju vidi u Culturelink, IRMO, vol. 1, br. 1, 1989.) Danas je ovaj trend najuo ljiviji u slu aju Finske XE "finska kulturna politika"  kod koje oko 7% BNP dolazi iz podru ja kulture i kreativnih industrija (Cliche, D. XE "Cliche, D." ; Mitchell, R. XE "Mitchell, R." ; Wiesand, A. XE "Wiesand, A."  Creative Europe. ERICarts, Bonn, 2002, str. 135.)  Posebno treba spomenuti pionirski poduhvat Williama J. Baumola i Williama G. Bowena s njihovim poznatim djelom:  Izvedbene umjetnosti  ekonomska dilema: studija o zajedni kim problemima kazaliata, opere i plesa (Baumol, William. XE "Baumol, William." J.; Bowen, William.G. XE "Bowen, William.G."  Performing Arts. The Economic Dilemma: A Study of Problems common to Theater, Opera, Music and Dance, Cambridge, Mass., 1966.). Ta studija XE "studija"  ne samo da je najzna ajniji pokuaaj takve vrste koji se bilje~i aezdesetih, ve mnoge postavke i uvidi ostaju trajno ~ivi i aktualni do dana danaanjega, te je djelo zadobilo status klasi nog djela iz ekonomike izvedbenih umjetnosti, od posebne vrijednosti za kazaliani menad~ment. uveni "Baumolov zakon XE "baumolov zakon" "  koji govori o trajnom vremenskom poveanju unutarnjih troakova izvedbenih umjetnosti  tek je naj uvenija a i danas posve ~iva postavka razraena unutar ovog zna ajnog analiti kog pokuaaja.  Poseban je problem ato itavo postavljanje problema nije ispravno i prihvatljivo. I premda e ovako postavljena i intonirana rasprava jasno istaknuti va~nost kulturnog kompleksa, pragmati na operacionalizacija ovakvih napora uglavnom e izostati iz dvaju razloga. Sagledavanje kulturne problematike kao jedne od dimenzija razvoja prije i uvide, kako u razumijevanje razvoja, tako i kulture neke zajednice. Naime, ukupno poimanje i sagledavanje razvoja ve unaprijed je kulturno determinirano do te mjere ato kulturni element (dimenziju) ne mo~emo naknadno nadodati jer je ona ve (viaedimenzionalno) uklju ena  ovaj previd nam ne omoguuje ispravno sagledavanje razvoja neke zajednice. S druge strane, unutar ovakvoga stajaliata je zanemarena istinska produktivna mo XE "produktivna mo"  neke kulture, jer se ona pojavljuje uvijek kao pridodana, naknadno dimenzionirana. Kako bi se ona mogla istinski izdii, gornji izri aj bi trebalo promijeniti u  razvojne dimenzije kulture XE "razvojne dimenzije kulture"  .  Mora se ipak priznati kako je Unija "peti slobodan protok" ipak morala ubla~iti i relativizirati. Europska je unija, unato  svojoj sklonosti gledanja podru ja kulture prvenstveno kroz ekonomski obuhvat, morala ustuknuti i priznati neukidivo proturje je izmeu principa slobodnog kretanja graana i dobara, te zaatite nacionalnog i kulturnog blaga XE "zaatite nacionalnog i kulturnog blaga" . Stoga  kako bi tu proturje nost barem ubla~ila, kad je ve ne mo~e otkloniti  inzistira na dvjema mjerama: preciznom definiranju kriterija koji e rukovoditi zemlje- lanice pri odreivanju ato pripada "nacionalnoj riznici kulturnog ili umjetni kog blaga sa svoje umjetni ke, povijesne ili arheoloake vrijednosti", te uspostavljanja mjera i procedura koje bi jam ile zaatitu nacionalnih riznica. (Prema: Dragojevi, Sanjin XE "Dragojevi, Sanjin" . Prioritetna podru ja kulturne politike Europske zajednice. Razvoj / Development, vol. 8, br. 1-2, 1991, str. 161-179.)  Unato  tome ato se u oba nacionalna slu aja radi o izrazito respektabilnim metodoloakim i znanstvenim pristupima i dostignuima, treba li uditi injenica i je li joa jednom potrebno navoditi kako se metodologije XE "metodologije"  koje su primijenjene unutar ova dva izvjeataja  uvelike razlikuju. Polazi se od razli itih definicija i poimanja kulture, podru ja koja pripadaju kulturnim aktivnostima nisu jednaka, jednako kao shvaanje i prikaz pojedinih kulturnih indikatora XE "kulturnih indikatora" . Zaklju no, time se i evaluacija poglavito odnosi na svaki nacionalni slu aj ponaosob, ali same evaluacije XE "evaluacije"  meusobno unutar vrlo su~enog podru ja (uglavnom financiranja kulturnih djelatnosti). Time se joa jednom potvruje kako su napori oko usuglaaavanja metodologija koje se primjenjuju unutar kulturnih istra~ivanja (naro ito na podru ju kulturne statistike XE "kulturne statistike"  i kulturnih indikatora), vrlo va~na i stalna zadaa iako se ona, zbog specifi nosti kulturne problematike koja se korijeni unutar razli itih kulturnih identiteta i razli ite kulture prakse, vjerojatno nikad nee (a vjerojatno niti mogu) dovesti do kona ne usuglaaenosti. Vidjevai potrebu za airom metodoloakom razradom projekta Savjet Europe XE "Savjet Europe"  ipak 1992. godine donosi obuhvatan i razraen metodoloaki okvir istra~ivanja. `ire o ovoj problematici u: Council of Europe. Eurostat Yearbook. Council of Europe, Strasbourg, 1987, 1990, 1992.  `ire o postupnom airenju i transformaciji kulturne politike Europske zajednice vidi u: Dragojevi, Sanjin XE "Dragojevi, Sanjin" . Prioritetna podru ja kulturne politike Europske zajednice. Razvoj / Development, vol. 8, br. 1-2, 1991, str. 161-189.; Fisher, Rod XE "Fisher, Rod"  (ur.). Who does what in Europe? An introduction to the role and cultural policies of the supra-national, inter-governmental or pan-European institutions and the scope they provide as sources of finance. Arts Council of Great Britain, London, 1992.  Tijekom vremena ovoj akciji Unesco XE "Unesco" -a su upuene mnoge kritike poradi kojih kulturno-statisti ke djelatnosti ove organizacije sve viae stagniraju, a i sama takozvana Okosnica naiala je na mnogobrojne primjedbe pa i osporavanja. Kako, meutim, u meuvremenu nije usustavljen niti jedan obuhvatniji, dosljedniji ili prihvatljiviji oblik reguliranja kulturno-statisti kog praenja, Okosnica i nadalje ostaje onim najboljim u ovoj domeni. `ire o tome u: Hofecker, Franz-Otto XE "Hofecker, Franz-Otto" . Cultural Statistics and Cultural Indicators: A Tool on Which to Base a New Approach to Cultural Policy? Institute for Cultural Management, Vienna, 1993.  Predvia se da e biti obraene sve zemlje lanice, to jest, viae od njih 160. Dakako, svaka kulturna politika e biti predstavljena samo u najosnovnijim crtama.  `ire o ukupnim akcijama Unesco-a u razdoblju od kraja aezdesetih do sredine osamdesetih vidi u: Koncs, Gabor XE "Koncs, Gabor" . Unesco's Action in the Field of Cultural Planning. Unesco, Section for Cultural Policies, Paris, 1986.  `ire o ovoj problematici u: Schlesinger, Philip XE "Schlesinger, Philip" . Wishful Thinking: Cultural Politics, Media, and Collective Identities in Europe. Journal of Communication, vol. 43, br. 2, 1993, str. 6-17.  Ukupna periodizacija pojedinih razdoblja te nizanje njihovih obilje~ja koja donosimo u ovom poglavlju, uglavnom se zasnivaju na uvidima koje je autor imao radei kao suurednik i autor XE "Dragojevi, Sanjin"  na prvoj verziji ve spomenutoga zajedni kog projekta UNESCO XE "UNESCO" -a i IRMO-a pod nazivom  Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in UNESCO Member States . Poglavito se to odnosi na regionalne vodi e za Europu, Aziju i Afriku.  Jedan od najboljih primjera je slu aj Austrije XE "Austrije" . U pitanju je zemlja koja je poslije drugog svjetskog rata trajno inzistirala na realizaciji dvaju druatvenih ciljeva: uspostavi stabilnog demokratskog druatva, te shodno tome, uspostavi kontroliranog i uravnote~enog razvoja. Ispravno shvaanje izuzetne va~nosti kulturne komponente (kao jedine sistemske druatvene komponente), omoguilo joj je postizanje gore navedenih ciljeva. Ono ato vanjski analiti ari ponajviae cijene u austrijskom modelu razvoja  ekoloaki prihvatljiv model razvoja, te visoko vrednovanje i koriatenje kulturnih resursa XE "koriatenje kulturnih resursa" , prvenstveno u turisti ke svrhe  dovelo je u devedesetima problematiku kulturne politike u samo srediate ukupnog druatvenog planiranja ove zemlje.  Naglasak na regionalnom kulturnom razvoju unosi problematiku njene policentri nosti. Razni pristupi u kulturnom menad~mentu XE "kulturnom menad~mentu" , te na inima financiranja i organiziranja kulturnih djelatnosti unose dimenziju polimatri nosti. Nagli porast zna enja usluga i podru je kulture stavlja u visoku meuzavisnost s ostalim podru jima druatvenosti, dok karakteristi ni porast otvorenosti prema novim i nepoznatim disciplinskim pristupima (ekonomskim i informacijskim, na primjer) ukupnoj kulturnoj problematici dovode do njene kombina-tori nosti.  Najva~niji teoretski odjeci ovakve promjene u stajaliatima, prisutni su prije svega u radovima Pierrea Burdieua XE "Pierrea Burdieua" , te Jamesa S. Colemana XE "Jamesa S. Colemana" . Dok prvi autor pokuaava produkcijsku snagu i vrijednost kulture sagledati i analizirati pod pojmom kulturnog kapitala XE "kulturnog kapitala" , drugi to ini pod terminom druatvenog kapitala XE "druatvenog kapitala" . Ono ato je najva~nije jest to kako se obojica sla~u u tvrdnji kako se najvei produkcijski kapital XE "produkcijski kapital"  sastoji u kulturnoj matrici XE "kulturnoj matrici"  koja odlikuje neku druatvenu zajednicu i temeljno odreuje njene razvojne performance. `ire o tome u: Bourdieu, Pierre. Les trois tats du capitel culturel. Actes de la Recherche en Science Sociales, br. 30, 1979.; te vidi u: Coleman, James S. Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990, str. 300-321.  Ponajprije se to odnosi na medije XE "medije"  i kulturnu industriju XE "kulturnu industriju" .  Dijelimo li i klasificiramo XE "klasifikacija podru ja"  li kulturne politike prema podru ju, tada zapravo govorimo o sektorskim kulturnim politikama XE "sektorskim kulturnim politikama"  XE "sektorskim kulturnim politikama:klasifikacija podru ja" , to jest, o kulturnoj politici na podru j XE "podru j"  XE "podru ja:knji~evnosti"  XE "podru ja:dramskih umjestnosti"  XE "podru ja:ples"  XE "podru ja:glazba"  XE "podru ja:film"  XE "podru ja:izdavaatvo"  XE "podru ja:radio, tv" u knji~evnosti, dramskih umjetnosti, plesa, radija, filma, izdava ke djelatnosti, glazbe, itd. Dijelimo li ih, pak, prema obuhvatnosti XE "klasifikacija obuhvatnosti obuhvatnosti" , tada kulturna politika mo~e biti: nadnacionalna, nacionalna, regionalna, lokalna. Ovo je vrlo srodna, komplementarna a ponekad i istovjetna podjela kulturnih politika s obzirom na operativni nivo. Prvenstvena razlika je u tome ato je geografsko-teritorijalni klju  preciznije specificiran pa tako imamo kulturnu politiku na razini: zemlje, pokrajine, grada, prigradskih naselja, sela, otoka, itd. Ukoliko se kao osnovni parametar podjele uzme strukturno-organizacijski model (ato se vrlo esto doista i zbiva, te je ova podjela jedna od najva~nijih), kulturna politika se obi no dijeli na: centralisti ku i decentraliziranu.  Za razliku od eksplicitne kulturne politike implicitna se obi no  izvodi iz ukupnih mjera i akcija (financijskih, zakonskih, politi kih, medijskih itd.) koje donosi i provodi neka zajednica ili grupacija kako bi cjelovito regulirala ukupnost vlastitih djelatnosti.  Tako e, u skladu sa svojom implicitnom kulturnom politikom, Ekonomska unija ustvrditi:  Zajednica ~eli pomagati, a ne utjecati na kulturnu djelatnost. Europska komisija XE "Europska komisija"  nema namjeru ulaziti u sadr~aj umjetni ke djelatnosti, niti ~eli podvostru avati posao koje obavljaju druge institucije zadu~ene za kulturu. Njena kulturna akcija se uglavnom koncentrira na poboljaavanje druatvenih i ekonomskih uvjeta u kojima se odvijaju kulturne djelatnosti, jer smatra kako e time potpomoi ne samo razvoj ovoga podru ja ve i Zajednice uope. (Prema: Commission of the European Communities. Stronger Community Action in the Cultural Sector. Bulletin of the European Communities, Supplement 6, Luxembourg, 1982, str. 6.) Opi slu~beni stav Europske unije XE "Europske unije:stav"  nije se bitno promijenio ni do dana danaanjeg.  Treba, doduae, nadodati kako je kulturna politika Europskog saveza implicitna viae kao plod kompromisa, nego izra~ene volje kako bi takvom postala. Europski je savez s jedne strane stijeanjen kulturnim problemima (posebno zaostajanjem na audiovizualnom podru ju XE "audiovizualnom podru ju" ), koji uvelike nadrastaju mogua nacionalna rjeaenja lanica, dok s druge strane, neprestano mora voditi ra una o nizu (naj eae proturje nih, a ponekad i sukobljenih) interesa koje zastupaju pojedine nacionalne kulturne politike. Ovu situaciju dodatno komplicira vrlo striktno reguliranje podru ja kao ato su usluge XE "usluge"  (posebno financijske XE "financijske" , informacijske i turisti ke) koje su, treba li napominjati, u vrlo visokoj mjeri povezane s kulturnom tradicijom XE "kulturnom tradicijom"  i ~ivotom pojedinih zemalja lanica.  O ito je, cijelu ovu problematiku treba povezivati s politi kim ustrojem i ukupnom druatvenom orijentacijom. Razradom takvog stava, nadalje, dolazimo do podjele prema kojoj tradicionalno centralizirane dr~ave i dr~ave druatvenog blagostanja XE "dr~ave druatvenog blagostanja"  preferiraju eksplicitni tip kulturne politike (koji se obi no opet povezuje s takozvanim humanisti kim modelom kulturne politike XE "humanisti kim modelom kulturne politike" ), dok se liberalne dr~ave XE "liberalne dr~ave"  odlu uju za njemu nasuprotan, implicitni (ili takozvani tr~iani model kulturne politike XE "tr~iani model kulturne politike" ). Ono ato je za nas u ovome trenutku va~no napomenuti jest injenica kako ni jedne, ni druge ne zaostaju u izrazito visokoj valorizaciji potrebe uspostavljanja informacijskih sustava. Postoje analiti ari koji implicitnoj kulturnoj politici daju primat i smatraju kako je kulturna dinamika i vitalnost onih zemalja koje je primjenjuju viaa od onih koji se zala~u za njoj nasuprotni tip. Prema takvim postavkama pojedini tipovi upravljanja u kulturi, odnosno specifi ni kulturni menad~ment XE "kulturni menad~ment" , najdirektnije se mo~e i treba implementirati u kulturu kao osnovni preduvjet efikasnog kulturnog menad~menta. (`ire o ovoj problematici u: Mitchell, Ritva XE "Mitchell, Ritva" ; Fisher, Rod XE "Fisher, Rod" . Professional Managers for the Arts and Culture? The Training of Cultural Administrators and Arts Managers in Europe  Trends and Perspectives. CIRCLE Publications, br. 4. 1992.)  Dragojevi, Sanjin XE "Dragojevi, Sanjin" ; engi, Drago XE " engi, Drago" ; Vida ak, Igor XE "Vida ak, Igor" . Hrvatska administrativna elita i problemi upravljanja u procesu europskih integracija. Druatvena istra~ivanja, br. 69-70, 2004, str. 3-25.  Odreivanje opsega i sadr~aja navedenog podru ja, dakako, nije lak zadatak. Kao primjer poteakoa u odreivanju tog i sli nih podru ja, mo~emo navesti pokuaaj autorskog para Frey i Pommerehene (Frey, Bruno S XE "Frey, Bruno S" ; Pommerehne, Werner XE "Pommerehne, Werner"  W. Muses and Markets. Expolorations in the Economics of the Arts. Basil Blackwell Ltd., Cambridge, Mass., 1989, str. 4.) u njihovom deskriptivnom odreenju  ekonomije umjetnosti XE "ekonomije umjetnosti"  XE "ekonomije umjetnosti:odreenje"  (economics of the arts). Tako autori ka~u:  Ekonomija umjetnosti nije ograni ena na analizu puko materijalnih ili ak financijskih aspekata kulturnih ustanova. Ona, nasuprot, viae predstavlja pogled na umjetnost s ekonomskog stajaliata. Ekonomija koja se ovdje primjenjuje prekora uje svoje tradicionalne granice i dodiruje podru ja kao ato su: ekonomija politike (ili javnog odlu ivanja); ekonomija okoline; ekonomija prava, obiteljska ekonomija, ekonomska psihologija ili ekonomija sporta. .  Nije naodmet spomenuti kako se ta logistika mo~e uspostavljati s obzirom na maksimalan ili minimalan opseg ekonomike kulturne politike kao podru ja. Ukoliko je u pitanju njen maksimalan doseg, tad je prvenstveni predmet promatranja proces stvaranja, koriatenja i troaenja ukupnog kulturnog kapitala neke zajednice. Pojam kulturnog kapital XE "kulturnog kapital" a utemeljio je i razradio Pierre Burdieu (Bourdieu, Pierre XE "Bourdieu, Pierre:i pojam kulturnog kapitala" . Les trois tats du capitel culturel. Actes de la Recherche en Science Sociales, br. 30, 1979, posebno str. 3-6) koji smatra kako postoje tri osnovna oblika njegova postojanja, i to u utjelovljenom, objektiviranom i institucio-naliziranom stanju. Utjelovljeni kulturni kapital zahtijeva vrijeme, u enje i akumulaciju i neodvojiv je od konkretne osobe koja je njen nositelj i koja mu daje jedinstvenost i kvalitetu. Objektiviran kulturni kapital nalazi se u obliku kulturnih dobara, bilo se radilo o knjigama i slikama, bilo o instrumentima i strojevima (nastalim na osnovi znanstvenih teorija i kritika tih teorija). Trei njegov oblik je institucionaliziran kulturni kapital koji nastaje institucionalnim priznanjem (akolskim svjedo-d~bama, titulama, zvanjima, nagradama) a koji garantira druatveni status, ulogu i primanja. Kao ato se vidi, ovako zacrtan opseg ekonomike kulturne politike rastvara se unutar (kulturne) ekonomike ukupne druatvene prakse, odnosno unutar razvojnog modela XE "razvojnog modela"  i prakse neke zemlje ili zajednice. Ukoliko se, tome nasuprot, takva ekonomika uspostavlja u njenom minimalnom obliku, predmet njena promatranja i analize postaje efikasnost koriatenja kulturnih financijskih XE "financijskih"  sredstava (posebno s obzirom na mjerenje razine i kvalitete kulturne produkcije i usluga i to uglavnom koriatenjem troaak-u inak analiza te drugih input-output metoda procjene). `ire o tome vidi u: Greenberg, B. G XE "Greenberg, B. G" . Evaluation of Social Programmes. Review of the International Statistical Institute, br. 36, 1977, str. 261.  Osnovne kulturne funkcije su preuzete prema: Unesco. The Unesco Framework for Cultural Statistics (FCS). Third Joint Meeting on Cultural Statistics, 17-20 March. CES/AC.44/12. Unesco, Geneva, 1986. Ujedno se u naaoj razradi oslanjamo na uvide u: Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO, Paris, 1993. Dakako ovaj dio naae rasprave neposredno se nadovezuje na dio teksta u kojemu se govori o podru jima kulturne politike XE "podru jima kulturne politike"   jer se kulturne funkcije odnose na tamo pobrojana podru ja, te na poglavlje u kojemu donosimo razradu instrumenata kulturne politike  jer upravo oni predstavljaju osnovne koordinate i prostor akcije unutar kojih djeluje kulturna politika.  Dok kulturna statistika XE "kulturna statistika:definicija"  sakuplja i obrauje podatke uglavnom u njihovoj manifestnoj dimenziji, te kao takva obi no daje broj ane nizove ili njihove odnose, kulturni indikatori XE "kulturni indikatori"  XE "kulturni indikatori:definicija"  ukazuju na dinami ku i latentnu dimenziju unutar njih. Kulturne analize XE "Kulturne analize:definicija"  uspostavljaju matrice indikatora i daju objaanjenje kulturnih promjena i tendencija koje postoje unutar kulturnog modela neke zajednice. (`ire o ovom problemu u: Leko, Kruno XE "Leko, Kruno" . Evaluacijske tehnike i indikatori kulturnog razvoja. Kulturni radnik, vol. 42, br. 5, 1989.). Kako bismo ovo razlikovanje u inili joa jasnijim navodimo i mialjenje Gouiedoa (Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO, Paris, 1993, str. 17) koji ka~e:  Statistika je mahom niz brojki koje se u razvojne svrhe koriste uglavnom kao deskriptivno i orijentacijsko sredstvo. Indikator se, nasuprot, zasniva na nekom relevantnom kriteriju politike i ima vrijednosnu i operativnu svrhu. Otud indikator proizlazi iz nekog modela koji pokuaava uspostaviti razli ite odnose i veze meu razli itim komponentama (kulturnog) sustava. Indikatori tako pridodaju statistici odreen smisao, teoriju ili paradigmu koja je predmet kulturne analize (op.a.). Indikatori se nesumnjivo, kao ato se dade zaklju iti, velikim dijelom oslanjaju na kulturnu statistiku i obi no se dijele na: 1. ope pokazatelje (karakteristi ne za velik broj zemalja na primjer postotak javnih izdvajanja za kulturu unutar ukupnih javnih izdataka; postotak izdvajanja za kulturu unutar bruto nacionalnog dohotka, itd.); 2. pokazatelje u nominalnim iznosima (na primjer ukupni broj kazaliata, muzeja, kulturnih djelatnika, itd); 3. realne pokazatelje (na primjer broj pro itanih knjiga po glavi stanovnika, kulturna potroanja XE "kulturna potroanja"  po stanovniku s ura unatim koeficijentom inflacije, itd.); 4. pokazatelji kulturnih preferencija (stupanj posjeenosti pojedinih kazalianih predstava prema ~anru ili autoru, stupanj zadovoljstva pojedinim mjerama kulturne politike, itd.).  Prva etiri odreenja namjene kulturnih indikatora, statistike i analiza preuzeli smo iz: Bohner, L XE "Bohner, L" . Indicators of Cultural Development within the European Context. Current Surveys and Research in Statistics, UNESCO, 1979, Working paper ST-79/conf.; petu smo pak sami pridodali.  Usporedi s: Amara, R.C XE "Amara, R.C" . Towards a Framework for National Goals and Policy Research. Policy Sciences, br. 3, 1972, str. 63. O sli nom pitanju vjerojatno najsustavniji pregled daje Rosengreen (Rosengreen, Karl Erik XE "Rosengreen, Karl Erik" . Cultural Indicators Research. Newsletter of the Sociology of Culture. br. 4, Section of the American Sociological Association 6, 1992, str. 17) koji ka~e kako  postoje tri osnovne vrste socijetalnih indikatora: ekonomski, socijalni i kulturni. Kulturni indikatori mjere ideje, osobito osnovne vrijednosti o onome ato je dobro ili loae, istinito ili la~no, prihvatljivo ili neprihvatljivo. Ekonomski indikatori mjere bogatstvo. Socijalni indikatori pak mjere stupanj blagostanja ljudi i ope dobrobiti . Meatrovi (Meatrovi, Matko XE "Meatrovi, Matko" . Kultura, ekonomija i razvoj  nepoznate veze i proturje na poimanja. Kulturni radnik, vol. 43, br. 5, 1990, str. 36) takoer slijedei Rosengrenove postavke smatra kako  ekonomski indikatori mogu ukazati na neke bitne zna ajke odreenog druatva u pogledu produkcije i akumulacije dobara u njemu, kao ato i socijalni indikatori zacijelo mogu rei neato o njihovoj raspodjeli i potroanji, a kulturni o druatvenoj reprodukciji dominantnih ideja, vrijednosti i vjerovanja, pa prema tome i o moguim inovacijama i promjenama u tom druatvu .  Dosadaanja iskustva u kulturnom praenju XE "kulturnom praenju"  i analizi XE "kulturna analizi"  ipak nedvosmisleno pokazuju kako se u slu aju najveeg broja zemalja koje ina e imaju vrlo razvijenu i razgranatu metodologiju XE "metodologiju"  na ovome podru ju, obje ove funkcije  s teorijskog stajaliata najva~nije  sustavno zanemaruju i obi no zaboravljaju. Izraze nezadovoljstva postojeom (zapadnoeuropskom) praksom izra~ava i Gouiedo, vjerojatno najvei autoritet na ovom podru ju. Tako ka~e:  Mjerenje kulturnih ~elja, o ekivanja ili stupnja zadovoljstva u injenim na europskoj razini posve je rijetko, ukoliko uope i postoji. `to je onda s evaluacijskim XE "evaluacijskim"  istra~ivanjima na podru ju kulture? Jedan primjer takvih pokuaaja je i pregled nacionalnih kulturnih politika koji vodi Savjet Europe. Meutim, najvei dio  indikatora teako da mogu zadovoljiti bilo koji zahtjev za ispitivanjem uspjeanosti postizanja ciljeva politike. Uglavnom su izra~eni u nov anim iznosima tako da je vrijednosna dimenzija posve zanemarena. ak kada se prikazuje i komponenta  sudjelovanja , ona se iznosi na na in  grube statistike  broj anim iznosima za aktivnosti kao ato su u estalost odlazaka u kino XE "kino"  ili koli ina vremena utroaena na itanje ili sluaanje glazbe. . (Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO, Paris, 1993, str. 15.)  Za povezivanje ovih triju komponenti unutar kulturnog ~ivota i kulturnih istra~ivanja posebno su se zalagali Kassarjin i Robertson (Kassarjin, H. XE "Kassarjin, H." ; Robertson, T. XE "Robertson, T."  Perspectives in Consumer Behaviour. Scott Foresman, Glennville, Il., 1981.).  Ta mogua  netrpeljivost mo~e nastati dvojako: unutar dva osnovna poimanja pojma politika. Unutar prvog  gdje se politika obi no odreuje kao umijee smislenog djelovanja koje te~i ureenju ukupne zajednice  do nesuglasja nastaje ukoliko se kulturna ukupnost politizira, to jest, direktno podvodi (instrumentalizira) pod odreeno vienje ureenja zajednice; ime se zapravo dovodi u pitanje razina ukupne politi ke kulture te zajednice. Unutar drugog  gdje se politika definira kao sustav mjera i propisa kojima se regulira neka od djelatnosti unutar zajednice  do sukoba dolazi uslijed onemoguavanja kulturnog samoodreenja subjekata; ime se dvoji nad razinom kulturne demokrati nosti te zajednice.  Od Immanuela Kanta XE "Kant, Immanuela"  naovamo.  Nije, stoga, ni danas promaaeno tvrenje koje ka~e kako se temelj i bit kulturnog identiteta XE "kulturnog identiteta"  neke europske dr~ave XE "europske dr~ave"  ili regije mo~e o itati iz naravi, uloge i strukture njene crkve XE "crkve"  i sveu iliata XE "sveu iliata" . Kao ato je poznato, jedino ove dvije institucije (unato  svim promjenama koje su ih vremenom obilje~ile) direktno nasljeujemo iz srednjeg vijeka. S druge strane, kao primjer kulturnog uruaavanja XE "kulturnog uruaavanja"  koje nastaje uslijed naglih i neodmjerenih raskida s proaloau, mogu nam poslu~iti novija iskustva (posebice u naaem stoljeu) najveeg broja srednjeeuropskih i isto no-europskih zemalja: svakih 30 do 50 godina, najvei je njihov broj pred novim utemeljivanjem kulturne politike, koja se prvenstveno ima zbivati kao radikalan raskid s (neposrednom) proaloau. Uslijed izostajanja politike kulturnog nasljeivanja XE "nasljeivanja" , u tim zemljama se itavo ovo stoljee zbiva kao niz kulturnih lomova i kriza, koje su po naravi, dubini i konzekvencama ipak neusporedive s onima u Zapadnoj Europi.  Premda se o ito radi o apstraktnim (i upravo zato univerzalnim) na elima kulturne politike XE "na elima kulturne politike:univerzalna" , njihova prakti na vrijednost dolazi do jasnoe pri bilo kojem ozbiljnijem evaluacijskom XE "evaluacijskom:propitivanja"  pokuaaju. Pitanja koja na primjer propituju: Na koji na in se donose odluke o implementaciji kulturne politike? Kako se uspostavljaju novi projekti? Tko preuzima odgovornost za njihovu realizaciju i na kojoj razini (lokalnoj, regionalnoj, dr~avnoj)? Koji se selektivni mehanizam primjenjuje pri odabiru projekata: pritiskom pojedinih stvaralaca, politi kih elita XE "politi kih elita" , ustanova, sponzora, ili, naprotiv, putem mialjenja posebnih eksperata, odnosno, javnim mnijenjem iskazanim putem medija? Donose li se odluke i planovi uz pomo neovisnih savjetodavnih tijela (na primjer na osnovi ekspertiza, stru nih vijea, ad hoc preporuka) ili uz pomo izvranih tijela? Koja je uloga umjetni kih i kulturnih udru~enja u kulturnom odlu ivanju? Koja je procedura mijenjanja pojedinih odredbi, programa, zakona vezanih uz kulturne djelatnosti? Na koji na in se odreuje vrijednost kulturne tradicije XE "kulturne tradicije"  i stvaralaatva? Sva ova pitanja, i itav niz drugih koje bismo takoer mogli navesti, zapravo propituju na in na koji pojedina kulturna politika primjenjuje, odnosno, ne primjenjuje gore navedena na ela. Implicitno se, naravno, pretpostavlja kako njihova primjena (bez obzira o kome modelu kulturne politike se radilo) osigurava slobodu kulturnog stvaralaatva i ~ivota.  Zanemarivanje nekog dijela kulturnog pamenja, ili ogromnog njegovog dijela, uvijek usporedo ide s bujanjem i plavljenjem onog probranog i istaknutog dijela, kako bi se istovremeno zamaskirala i prekrila kulturna pustoa XE "kulturna pustoa"  i praznina XE "kulturna pustoa i praznina"  koja takav proces neminovno prati.  Unutar kulturne politike pojam kulturnog nasljea i tradicije XE "kulturnog nasljea i tradicije:definicija"  XE "kulturnog nasljea i tradicije:podjela"  naj eae dobiva konkretizaciju unutar pojma kulturnog dobra. Iako je uvrije~eno dijeljenje kulturnog nasljea i tradicije po itavom nizu klju eva (ona tako mo~e biti replikabilna i nereplikabilna; materijalna, nematerijalna; pisana i nepisana, itd.) i same te podjele u sebi predmnijevaju takoer taj isti pojam. Jedna od definicija kulturnog dobra XE "kulturnog dobra:definicija (Unesco)"  je Unesco XE "Unesco:definicija kulturnog dobra" -va koja pod kulturnim dobrom podrazumijeva:  predmete koji su izraz ili svjedo anstvo ljudskog stvaralaatva ili prirodne evolucije i koji, po mialjenju nadle~nih organa svake dr~ave, predstavljaju ili mogu predstavljati povijesnu, umjetni ku, znanstvenu ili tehni ku vrijednost ili zanimljivost, te posebno oni koji pripadaju sljedeim kategorijama: a) egzemplari iz oblasti zoologije, botanike, geologije; b) arheoloaki predmeti; c) etnoloaki predmeti i dokumentacija; d) predmeti iz oblasti likovne i dekorativne umjetnosti, kao i predmeti primijenjene umjetnosti; e) knji~evna, muzi ka, fotografska i filmska djela; f) arhive i dokumenti . (Unesco. The Unesco Framework for Cultural Statistics (FCS). Third Joint Meeting on Cultural Statistics, 17-20 March. CES/AC.44/12. Unesco, Geneva, 1986.) O igledno je, meutim, kako je odreenje kulturnog dobra preusko jer bi, u najmanju ruku, pod kulturnim dobrom trebalo smatrati ne samo predmete ve i ustanove (na primjer akademije, konzervatorije, muzeje, sveu iliata), zbivanja (na primjer obi aje, festivale, plesove) te ambijentalne cjeline (gradovi, parkovi, graditeljski lokaliteti, povijesne industrijske i tehnoloake cjeline) koji su od povijesne, umjetni ke, znanstvene ili tehni ke vrijednosti i zna enja. Sam proces vrednovanja (uspostavljanja i klasificiranja kulturnih vrijednosti i dobara) kulturna politika bi trebala prepustiti ekspertima i javnosti.  Ne treba smetnuti s uma kako ovoj podjeli svakako pripadaju i novoetablirane i novo prepoznate kulturne forme i oblici stvaralaatva masovne kulture kao ato su: strip XE "strip" , video stvaralaatvo XE "video stvaralaatvo" , pop, rock i jazz glazbeno stvaralaatvo XE "pop, rock i jazz glazbeno stvaralaatvo" , a film XE "film"  i fotografiju je suviano i spominjati. Jednako tako, u kulturno stvaralaatvo, pa onda i nasljee, sasvim se ravnopravno uklju uju i design, plakati, namjeataj, moda, tehnoloaki iznalasci.  `ire o ovom fenomenu u poznatom djelu: Jauss, Hans Robert XE "Jauss, Hans Robert" . Estetika recepcije. Nolit, Beograd, 1978.  Pojedine nacionalne kulturne politike, napose u osamdesetima i devedesetima, veu pa~nju posveuju kulturnom stvaralaatvu tako-zvanih manjinskih i marginalnih druatvenih grupa i zajednica XE "stvaralaatvu tako-zvanih manjinskih i marginalnih druatvenih grupa i zajednica" . Tako se u fokusu kulturnih politika, po prvi put, pojavljuje poticanje stvaralaatva mladih i za mlade XE "stvaralaatva mladih i za mlade" , ruralnog ili specifi no urbanog kulturnog stvarala-atva XE "urbanog kulturnog stvarala-atva"  (kontra-kulturno i subkulturno stvaralaatvo), kulturnog stvarala-atva doseljenika, te posebno, kulturnih, druatvenih i nacionalnih ma-njina.  Takozvani demokratizirani, decentralizirani i deelitizirani pristup kulturnoj politici najva~niju evaluacijsku provjeru XE "evaluacijsku provjeru"  neke kulturne politike vidi upravo unutar ovog podru ja. Pristup je, dakle, pomaknut s podru ja kulturnog stvaralaatva (posebno formi takozvane legitimne kulture) na podru ja kulturnog ~ivota. Obi no se kao osnovno evaluacijsko sredstvo uzimaju razni indikatori o participaciji stanovniatva u kulturnom ~ivotu (na primjer, suodnos interesa pojedinih druatvenih grupa za neke kulturne forme i djelatnosti (bilo potroanja, bilo stvaralaatvo) te njihovog socijalnog porijekla i obrazovne pozadine). Unutar ovog pristupa, koji se u ve velikoj mjeri udomaio u itavom nizu zapadnoeuropskih zemalja, posebna se pa~nja pridaje i multikulturalizmu kako na nacionalnoj razini (polo~aj manjih nasuprot onima zastupljenijim kulturnim zajednicama/grupama, te isto tako polo~aj pripadajuim im kulturama), tako i meunarodnoj razini XE "meunarodnoj razini"  (obujam meunarodne kulturne razmjene XE "meunarodne kulturne razmjene" , njen karakter, oblici i usmjerenost). Naposljetku, naglaaena uloga kulturnih industrija upravo u ovom podru ju kulturne politike, takoer dolazi do punog zna enja, bilo se radilo o izdavaatv XE "izdavaatvo" u (knjige, novine, asopisi), film XE "film" u (kina XE "kina" , videoteke, videogrami), radiju, televiziji ili nositeljima zvuka (plo e, kazete, kompakt-diskovi, DVD).  Nije naodmet, na kraju, spomenuti joa jednom respektabilan i sinteti ki pokuaaj opkora ivanja ukupnog podru ja kulture koji je poduzeo Unesco XE "Unesco:deset podru ja kulture, podjela"  XE "Unesco"  i koji unutar kulturne statistike primjenjuju mnoge zemlje, a sistematiziran je unutar Osnovne okosnice kulturne statistike XE "Osnovne okosnice kulturne statistike" . Prema ovoj podjeli, ukupno podru je kulture mo~e se podijeliti u deset slijedeih podru ja: 1. kulturno nasljee; 2. pisana rije ; 3. glazba; 4. izvedbene umjetnosti; 5. vizualne umjetnosti; 6. film i fotografija; 7. mediji; 8. socio-kulturne djelatnosti; 9. sport i igre; 10. priroda i okolia. `ire o problematici Okosnice, jednako kao i njenom koriatenju za izgradnju kulturnih indikatora u: Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commi-ssion and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, Unesco, Paris, 1993.  Kao primjer na ina na koji se institucionalni kompleks metodoloaki mo~e konkretizirati unutar korpusa pojedine nacionalne kulturne politike, mo~e poslu~iti Unesco XE "Unesco:klasifikacija kulturnih ustanova" -va klasifikacija koja je primijenjena unutar ve spomenutoga IRMO-UNESCO projekata pod nazivom:  Gude to Current State and Trends in Cultural Policies and Life in UNESCO Member Countries . Prema toj podjeli, institucionalni sklop se imenuje pod terminom  administrativne i institucionalne strukture , koje se potom dijele na javna ili polu javna tijela (ministarstva, odjeli, savjeti, komisije, itd.), te ustanove od opeg kulturnog zna enja (nevladine ustanove, privatne i neovisne ustanove, fondacije, muzeji, itd.). Jedna druga, druga ija po tipu pa prema tome i od manje vrijednosti za naau raspravu, je Unesco-va klasifikacija koja sve meunarodno usmjerene kulturne ustanove dijeli na: 1. meuvladine organizacije (na primjer, Unesco, Savjet Europe, Komisija Europskog saveza, itd.); 2. meunarodne organizacije pridru~ene meuvladinim organizacijama (na primjer, Azijski kulturni Centar za Unesco, mre~a CIRCLE XE "CIRCLE, mre~a" , itd.); 3. udru~enja istra~iva a (na primjer, Udru~enje za kulturnu ekonomiku SAD, Centar za kulturna istra~ivanja iz Bona, itd.); 4. nacionalne organizacije s meunarodnom orijentacijom (na primjer, Institut za razvoj i meunarodne odnose iz Zagreba, Centralnoameri ki i priroda i okolia. `ire o problematici Okosnice XE "Okosnice" , jednako kao i njenom koriatenju za izgradnju kulturnih indikatora u: Gouiedo, Leif XE "Gouiedo, Leif" . Proposals for a Set of Cultural Indicators. Conference of European Statisticians. Joint ECE/UNESCO Work Session on Cultural Statistics. Statistical Commission and Economic Commission for Europe, 26-28. travnja 1993. Working Paper br. 10, UNESCO, Paris, 1993.  Neformalne grupe obi no se razmatraju unutar preciznijih pod-pojmova kao ato su potkulture XE "potkulture"  (subkulture XE "subkulture" ), protu-kulture XE "protu-kulture"  (anti-kulture XE "anti-kulture" ), te, najaire, alternativne grupe XE "alternativne grupe" .  Zagreba ki grafit XE "hrvatska"   Ja sam protiv!  mo~da ponajbolje doti e unutarnji karakter velikog dijela neformalnih grupa. Ta negativnost i suprotstavljenost svemu ato ima biti prepoznatom i etabliranom kulturom XE "etabliranom kulturom" , ipak kulturnu politiku ne liaava zadatka razmialjanja o njima te neprestanog pokuaavanja podupiranja i uklju ivanja u korpus ~ive kulture velikog dijela njihovih djelatnosti. Naprotiv, pokazalo se kako one zemlje koje su u tome uspjele, posebno preko tr~ianih mehanizama (SAD XE "SAD"  i Velika Britanija XE "Velika Britanija"  na primjer), prednja e u proizvodnji mundijalno prisutnih kulturnih i umjetni kih obrazaca. Neke druge zemlje (ponaj-prije Njema ka XE "Njema ka" , Francuska XE "Francuska" , Belgija XE "Belgija" , `panjolska XE "`panjolska"  i skandinavske zemlje XE "skandinavske zemlje" ) njihove djelatnosti pokuaavaju podr~ati planskom i sustavnom financijskom potporom i praenjem, te uklju ivanjem unutar korpusa takozvane legitimne kulture XE "legitimne kulture" . Ako tomu nije tako, dolazi do njihova uruaavanja i nestajanja bez dubljeg pro~imanja ukupnog kulturnog stanja neke zajednice XE "kulturnog stanja neke zajednice" . Pou an je primjer Slovenije XE "Slovenije"  ija alternativna kazaliana produkcija XE "alternativna kazaliana produkcija"  ima europski zna aj i vrijednost te je temelj njenog ukupnog nadnacionalnog kulturnog prepoznavanja, no istovremeno je unutar ukupnih mjera kulturne politike zapostavljena i podcijenjena. Naime, premda produkcija alternativnih kazaliata iznosi 5% od ukupne dr~avne kazaliane produkcije, te iako alternativna kazaliata u inozemstvu ostvaruju 16% od ukupnog broja svih slovenskih predstava u inozemstvu, ona primaju tek 1,6% javnih sredstava namijenjenih kazaliatu. `ire o tome u: Dragojevi, Sanjin XE "Dragojevi, Sanjin" . How to Establish a New Theater Management in Central and Eastern European Countries? Ekonomski pregled, br. 11-12, 1993, str. 820-834.  Novija povijesna iskustva XE "povijesna iskustva"  pokazuju kako nema izrazitije kulturne dinamike XE "kulturne dinamike"  ukoliko u nekoj kulturnoj politici dimenzija, predvianja i prepoznavanja nisu integrirana. S druge strane, porazna iskustva ideoloake manipulacije u naaem stoljeu pokazuju kako su najgrublji oblici kraenja i uniatavanja kulturne dinamike (na primjer, slu aj faaisti kih i staljinisti kih re~ima) bili posljedicom zloporabe te iste sposobnosti i moi. Joa jednom se pokazuje kako je poativanje triju ve navedenih na ela kulturne politike kakvo-takvo jamstvo protiv mogue zloporabe moi koja je inherentna kulturnoj politici, a u ovom njenom segmentu se pojavljuje u punoj jasnoi.  Treba ovom prilikom spomenuti joa tri pojma za koja bi se moglo smatrati kako trebaju biti razmatrani u ovome sklopu  to su: kulturni administrator XE "kulturni administrator" , kulturni animator XE "kulturni animator" , te kulturni menad~er XE "kulturni menad~er" . Prva dva pojma, svojedobno vrlo popularna, izgubili su na svojoj va~nosti dok trei izrazito i naglo na njoj dobiva. Ukoliko se barem ovlaa upustimo u njihovu analizu vidjet emo kako se ova promjena dade objasniti promijenjenim stavom o na inima na koji treba funkcionirati ukupna kulturna politika. I dok prva dva termina implicitno iskazuju stav kako se kulturna politika kao i kulturna produkcija (odnosno efekti kulturne politike) na prvoj razini stvaraju, na drugoj distribuiraju a na treoj troae, trei termin se zala~e za poduzetni ki odnos na svim razinama te za meusobno mijeaanje razina. Ova promjena opcije podudara se s temeljnim promjenama koje nastupaju krajem osamdesetih, kao ato smo to ve pokuaali razjasniti. Va~no je pripomenuti kako prva dva termina treba razmatrati kad se govori o institucionalnom okviru pojedine kulturne politike, odnosno kad se govori o onom njenom dijelu koji se obi no naziva  (dr~avnom) kulturnom administracijom , dok trei treba razmatrati kad se govori o neformalnoj grupi XE "neformalnoj grupi"  koju bismo mogli nazvati  kulturni poduzetnici i menad~eri .  Prvi slu aj bit e karakteristi an za Francusku XE "Francusku" , drugi za Njema ku XE "Njema ku" , trei za `vicarsku XE "`vicarsku" , a etvrti za Belgiju XE "Belgiju" .  Najva~nije nadnacionalne ili meunacionalne organizacije koje se bave i kulturnom suradnjom, upravo funkcioniraju na ovaj na in, bilo da je rije  o Unesco XE "Unesco" -u, Vijeu Europe XE "Vijeu Europe"  ili Europskoj uniji XE "Europskoj uniji" . Svaka od njih neprestano mora voditi ra una o poativanju nacionalnih interesa svojih lanica. To je nesporni preduvjet u bilo kojem procesu dogovaranja ili odlu ivanja.  Ve spomenuti napori i Unesco-a i Vijea Europe u tome pravcu neosporna su potvrda ovog trenda.  Kako ovaj zadatak nije nimalo bezazlen pokazuje injenica ato gotovo sve zemlje imaju posebna ministarstva za kulturu, bilo odvojena bilo udru~ena s nekim drugim podru jima. Zemlje koje ga nemaju uslijed politi ke strukture koja takvo ato onemoguuje, obi no formiraju posebno tijelo koje obavlja ukupnu kulturnu koordinaciju na nacionalnoj razini. Pou an je primjer Njema ke XE "Njema ke" , gdje svaka federalna jedinica (Lnder) od njih 16, ima svog posebnog ministra kulture. Svi oni zajedno tvore  Stalnu konferenciju ministara kulture s prvenstvenim ciljem branjenja posebnih interesa svake federalne jedinice na saveznoj razini. Ograni enu nadle~nost u kulturnim poslovima na saveznoj razini, stoga, prvenstveno imaju Ministarstvo za vanjske poslove, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo prosvjete i znanosti, te Ministarstvo gospodarstva. Upravo uslijed izuzetne slo~enosti ovoga zadatka, sve europske zemlje bilje~e ubrzavanje procesa decentralizacije XE "decentralizacije"  kulturne infrastrukture i kulturnog odlu ivanja.  Obi no se na nacionalnoj razini zacrtavaju samo one smjernice koje sa injavaju samu sr~ nacionalnog kulturnog identiteta XE "nacionalnog kulturnog identiteta:sr~" , stvaralaatva i ~ivota. Pojedine zemlje e u tome takoer iskazivati razli ite preferencije: Austrija XE "Austrija"  e tako neosporni primat dati podru ju glazbenih i izvedbenih umjetnosti, te graditeljskoj kulturnoj baatini; Njema ka XE "Njema ka"  podru ju umjetni kog stvaralaatva, kreativnosti i novim kulturnim pristupima; Francuska XE "Francuska"  povezivanju kulturne baatine, kulturnog stvaralaatva i promocije Francuske i francuskog jezika u svijetu, itd. Gotovo svim europskim zemljama je zajedni ka poja ana briga oko produkcije audiovizualnih XE "audiovizualnih"  materijala zbog o iglednog kaanjenja za SAD XE "SAD" .  Pojedine nacionalne kulture svoju meunarodnu prisutnost u njima zna ajnim zemljama trajno osiguravaju posebnim institutima, centrima ili savjetima (slu aj je to SAD, Velike Britanije XE "Velike Britanije" , Francuske, Njema ke, Italije XE "Italije"  i itavog niza drugih zemalja). Neke zemlje se odlu uju promovirati svoje kulture unutar bri~ljivo planirane ukupne, poglavito turisti ke i privredne promocije (Austrija, `panjolska XE "`panjolska" , Italija, Francuska). Mnoge od njih posveuju veliku pa~nju aktivnom radu i prisutnosti unutar djelatnosti svih va~nijih meunarodnih kulturnih organizacija i mre~a, te potpori vlastitih ustanova koje za cilj imaju meunarodnu kulturnu suradnju i razvoj XE "meunarodnu kulturnu suradnju i razvoj" . Najvei broj zemalja potpisuje bilateralne kulturne ugovore unutar kojih to no odreuju prioritete meusobne kulturne suradnje. Velik broj meu njima e odabrati nadnacionalnu regionalnu razinu XE "nadnacionalnu regionalnu razinu"  ili kulturni krug unutar kojeg vidi kulturni interes od najviae va~nosti (na primjer srednjeeuropski kulturni krug, Sredozemlje, ili, najizrazitije, skandinavski kulturni krug XE "skandinavski kulturni krug"   za gotovo sve zemlje koje zemljopisno toj regiji pripadaju). Kanada XE "Kanada" , na primjer, kao zemlja velikih razdaljina, s ime su povezani i problemi koordinacije i komunikacije, ustrajno  i vrlo uspjeano  pokuaava nacionalnu i nadnacionalnu kulturnu suradnju prvenstveno zasnovati koristei razvijenu komunikacijsku i informacijsku infrastrukturu XE "komunikacijsku i informacijsku infrastrukturu" . Belgija XE "Belgija" , naprotiv, ostavit e gotovo potpunu slobodu u razvijanju vlastite kulturne prezentacije i promocije svakoj od svojih triju jezi nih i kulturnih zajednica. Sve ove i joa mnoge druge strategije, oblike i na ine iskazivanja vlastite nacionalne i nadnacionalne prisutnosti, pojedine e nacionalne kulturne politike meusobno i kombinirati i nadopunjavati.  Joa jednom doti emo problematiku kulturne statistike XE "kulturne statistike"  i kulturnih indikatora XE "kulturnih indikatora" . Niti jedna zemlja ne mo~e utemeljeno prou iti vlastitu kulturnu dinamiku XE "kulturnu dinamiku" , niti mo~e utjecati na njen daljnji razvoj  bez: imanja relativno pouzdanog i provjerenog skupa kulturnih pokazatelja. Toga su posvema svjesne sve europske zemlje, tako, ak i one koje su suo ene s najveim problemima, poput, na primjer, Austrije XE "Austrije" , Njema ke XE "Njema ke"  ili `vicarske XE "`vicarske" , koje ne samo ato ne odustaju ve i prednja e u naporima oko izgradnje pojedinih nacionalnih statisti kih sustava (usuglaaenih i na meunarodnoj razini u ato je to mogue veoj mjeri); napori koji bi bili osnovom svim kulturnim istra~ivanjima, praenju i analizi. `ire o tome u: Hofecker, Franz-Otto XE "Hofecker, Franz-Otto" ; Sndermann Michael XE "Sndermann Michael"  (ur.). Datenharmoni-sierung in der Kulturstatistik. Neue Modelle und Verfahrensweisen fr vergleichende Analysen. Berichte zur Kulturstatistik V. ARCult, Bonn, 1993.  Pojam regionalnog podjednako esto e se rabiti za tri tipa kulturne suradnje XE "kulturne suradnje:tri tipa"  koji se meu sobom izrazito razlikuju i po dometu i po razini i po u incima. Regionalnom kulturnom suradnjom nazivat e se tako jednakopravno: 1. kulturna suradnja pojedinih zemalja koje su bliske po nekoj kulturnoj osnovi ili za koje se smatra kako mogu postii neki stupanj kulturnog zajedniatva; 2. meunarodna suradnja pojedinih regija neke zemlje s regijama jedne ili viae drugih zemalja; 3. kulturna suradnja unutar jedne regije, ili ta ista suradnja s drugim regijama jedne te iste zemlje. Da ova nepreciznost ipak nije tek plod puke proizvoljnosti i slu ajnosti, govori nam injenica ato prvo zna enje regionalnog koje smo naveli, korespondira s tendencijom raslojavanja nacionalnog, odnosno, dr~avnog odozgo, pri kojemu se itav niz odluka va~nih za nacionalnu kulturu odlu uje na nadnacionalnoj razini (slu aj zemalja- lanica Europske unije). Drugo zna enje regionalnog koje smo naveli, odgovara tendenciji raslojavanja nacionalnog i dr~avnog sa strane; dok tree zna enje odgovara procesu raslojavanja nacionalnog odozdo. (Terminologija koja objaanjava proces raslojavanja nacionalnog preuzeta je prema: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" . Razmee teorije evolucije i druatvenog razvoja. U: Cifri, I. XE "Cifri, I."  (ur.). Razvoj, pretpostavke i ekoloaka protuslovlja. Hrvatsko socioloako druatvo, Zagreb, 1992, str. 10-11.) Treba joa jednom pripomenuti kako navedenu tendenciju valja promatrati s du~nom analiti kom opreznoau, jer, kako to ve uvelike pokazuju iskustva gotovo svih zapadnoeuropskih zemalja, koje nesumnjivo imaju vrlo izra~en proces regionalizacije, mo i zna aj savezne, sredianje ili dr~avne razine se ni u kome slu aju ne smanjuje, ve se prvenstveno transformira. I to ponajviae uz pomo takozvanih mekih (informacijsko-organizacijskih) sredstava koordinacije sveukupnog dr~avnog zajedniatva. `ire o problematici regionalnog, posebno u: de Rougemont, Denis XE "de Rougemont, Denis" . Budunost je naaa stvar. Knji~evne novine, Beograd, 1989.; Bassand, Michel. Culture et rgions d'Europe. Presses polytechniques et univer-sitaires romandes, Lausanne, 1990,; Zrina ak, Siniaa XE "Zrina ak, Siniaa"  (ur.). Dr~ava, regije, regionalni razvoj. Druatvena istra~ivanja - Posebno izdanje, vol. 1, br. 1, 1992.  U Austriji XE "Austriji"  regija e se, prema tome, percipirati unutar teritorijalne jedinice koju Austrijanci zovu pokrajinom, u Njema koj XE "Njema koj"  e se to zvati Lnder, u Belgiji XE "Belgiji"  zajednica. Indikativno je ato se znatni problemi pojav-ljuju ve u slu aju zemalja s upravnim jedinicama koje su po veli ini manje i koje se vrlo teako mogu zvati regijama, ali koje ujedno nisu ni lokalne naravi: slu aj je to na primjer s kantonima u `vicarskoj XE "`vicarskoj" , ili, naposljetku, sa ~upanijama u Hrvatskoj XE "Hrvatskoj" . `iri pregled nacionalnih odgovora na izazove regionalnog ustroja, poglavito s politi ko-upravnog aspekta vidi u: Katunari, Vjeran XE "Katunari, Vjeran" . Centar, periferija i regi-onalizam:  tvrda europska postmoderna. U: Dr~ava, regije, regionalni razvoj. Druatvena istra~ivanja  posebni broj. vol. 1, br. 1, 1992, str: 5-12.  Podjela je preuzeta iz: Rokkan, S. XE "Rokkan, S." ; Urwin, D.W. XE "Urwin, D.W."  Economy, Territory, Identity. Sage, London, 1983, str: 141.; premda je manjim dijelom tran-sformirana i u potpunosti prilagoena problematici koju promatramo.  `ire o ovom problemu u: Regional Diversity in Europe. The Role of Different Cultures in the Construction of the European Union. Conference proceedings. Servizio Studi of the Autonomous Region of Trentino-South Tirol, 1994.; naro ito unutar tekstova: Shills, Edward XE "Shills, Edward" . The Culture of Local Communities, str. 117-135.; Tomasi, Luigi XE "Tomasi, Luigi" . Territorial Sense of Belonging with Regard to Ecology and Culture, str. 147-169.  Premda sami financijski pokazatelji XE "financijski pokazatelji"  nisu dovoljni za procjenu razine kulturnog ~ivota nekog podru ja, oni ipak barem na elno mogu pokazati, uz pomo kvantificiranih pokazatelja, koliki raspon meu pojedinim lokalnim jedinicama mo~e postojati kad je samo pitanje financiranja posrijedi. Tako je Frankfurt XE "njema ka" , jedan od najbogatijih gradova svijeta, u 1991. godini potroaio na kulturu 11% od ukupnih troakova grada. Be  XE "austrija" , grad s izrazito razvijenim kulturnim ~ivotom, u istom razdoblju potroaio je svega 1.96% (Hofecker, Franz-Otto XE "Hofecker, Franz-Otto" . Cultural Statistics and Cultural Indicators: A Tool on Which to Base a New Approach to Cultural Policy? Institute for Cultural Management, Vienna, 1993, str. 23). Sredstva grada Zagreb XE "hrvatska" a namijenjena kulturi u devedesetima bila su vea od ukupnih javnih sredstava za kulturu cjelokupne Hrvatske XE "Hrvatske" .  Vrlo se esto pojmovi  instrumenti i  mjere kulturne politike izjedna uju. Unutar naaeg pokuaaja oni su razdijeljeni na taj na in ato svaki od tri osnovna instrumenta kulturne politike ima itav niz mjera putem kojih svaki od njih zadobiva kvalitativnu i pragmati nu dimenziju.  Preuzeto i razraeno prema: Hillman-Chartrand XE "Hillman-Chartrand" , Harry XE "Hillman-Chartrand, Harry" ; McCaughey, Claire XE "McCaughey, Claire" . The Arm's Lenghth Principle and the Arts: an International Perspective  Past, Present and Future. U: Who's to Pay for the Arts? The International Search for Models of Art Support. ACA Books, New York, 1989.  Sjedinjene Ameri ke Dr~av XE "Sjedinjene Ameri ke Dr~av" e su zemlja unutar koje je ovakav model ponajviae naiaao na svoju primjenu. Unato  injenici kako se i u SAD-u udio direktnog javnog financiranja sve viae poveava, ipak viae od dvije treine ukupnog javnog financiranja kulturnih djelatnosti sa injavaju namjenski porezni izdaci. (Prema: Isar, Y.R XE "Isar, Y.R" . On the Financing of Culture: more Questions than Answers. World Commission on Culture and Development. UNESCO, CCD-III/94/SEC.2. 1994, str. 5).  Ovom modelu priklonio se velik dio zemalja engleskog govornog podru ja, dok mu je Velika Britanija XE "Velika Britanija"  klasi ni zastupnik. Takoer i skandinavske zemlje XE "skandinavske zemlje"  mahom primjenjuju ovaj dr~avni model interveniranja u kulturi.  Premda se najvei broj europskih zemalja XE "europskih zemalja"  priklanja upravo ovakvom modelu organiziranja i provoenja mjera kulturne politike,  naj iai primjeri su izlu ivi u slu aju Francuske XE "Francuske"  i Nizozemske. XE "Nizozemske."  Treba spomenuti kako se i hrvatski model XE "hrvatski model:dr~ava in~enjer"  ponajbolje mo~e razmatrati i analizirati unutar temeljnih odrednica upravo ovog modela.  Nakon 1989. godine teako kako ovaj model u njegovoj istoj formi mo~emo pronai u bilo kojoj europskoj zemlji XE "europskoj zemlji" . Bio je karakteristi an za gotovo sve totalitaristi ke re~ime XE "totalitaristi ke re~ime" , a posebno za njema ki i talijanski faaizam XE "faaizam" , te sovjetski staljinizam XE "staljinizam" . Ne treba, meutim, zna enje niti ovog modela podcjenjivati jer mnoge njegove mjere, jednako kao i  stil funkcioniranja nee u potpunosti ostati bez atraktivnosti za mnoge zemlje danaanjice.  Ima, doduae, mnogih mialjenja koja zastupaju stav kako bi meu instrumente kulturne politike trebalo svakako uvrstiti i kulturno administriranje, XE "kulturno administriranje,"  odnosno kulturnopoliti ku upravnu strukturu XE "kulturnopoliti ku upravnu strukturu"  koja omoguuje koordiniranje ukupnog odlu ivanja u kulturi jednako kao i usmjeravanje kulturnog ~ivota i razvoja. (Takav stav ujedno zastupa i itav niz studija i inicijativa poduzetih pod okriljem Unesco XE "Unesco" -a. O tome aire vidi u: Koncs, Gabor XE "Koncs, Gabor" . Unesco's Action in the Field of Cultural Planning. Unesco, Section for Cultural Policies, Paris, 1986.). Ipak, unutar naae razrade ovaj dio kulturne politike obraen je u itavom nizu prijaanjih segmenata i odrednica kulturne politike (posebno u dijelovima u kojima smo govorili o subjektima, razinama, te ekonomici kulturne politike). S druge strane, novije analize posebno neeuropskih iskustava unutar koncipiranja i reguliranja kulturnih djelatnosti je pokazao kako administriranje kulturnih djelatnosti ponekad mo~e biti svedeno na najmanju moguu mjeru (slu aj je to posebno SAD XE "SAD" -a  o tome vidi u: White, Thomas XE "White, Thomas" . The State of the Arts and Culture in the United States. Japan-US Comparative Cultural Policy Project. UCLA, 1993.), dok e upravo podru je zakonodavnog definiranja kulturnih djelatnosti ili, bolje re eno, zakonodavno reguliranje onih djelatnosti koje mogu biti od interesa ili utjecaja na kulturu, postati primarnim instrumentom kulturne politike. Zanimljivo je napomenuti kako se taj instrument kulturne politike, upravo nasuprot ameri kom iskustvu, sustavno zanemaruje ili podvodi pod instrument financiranja kad su posrijedi analize i prakti na iskustva raznih europskih kulturnih politika XE "europskih kulturnih politika" . To, dakako, nije slu ajno i u tome se i sastoji osnovna razlika ovih dvaju pristupa i orijentacija interveniranja u kulturi. XE "interveniranja u kulturi."   Na svijesti o ovome problemu kad su u pitanju eksplicitne kulturne politike se i zasniva projekt evaluacije XE "evaluacije"  kulturnih politika ato ga podupire Savjet Europe XE "Savjet Europe" . Upravo se, naime, evaluacijskim procesom (post festum) dade opravdati temeljni apriorizam koji im stoji u biti. To je ujedno i na in ustanovljavanja konkretne odgovornosti s obzirom na u inke kulturne politike.  Odredbe ovog tipa obi no su usuglaaene s odredbama Savjeta Europe kao ato su: Konvencija o ljudskim pravima, ili Europska kulturna konvencija.  I ove odredbe su obi no usuglaaene s onima koje je donio Savjet Europe i to posebno s: Konvencijom o zaatiti graditeljskog nasljea XE "Konvencijom o zaatiti graditeljskog nasljea" , ili Europskom konvencijom o televiziji bez granica XE "Europskom konvencijom o televiziji bez granica" .  Odredbe o autorskom pravu obi no se usklauju s raznim meunarodnim odredbama koje reguliraju to podru je kao ato su: Bernska konvencija o zaatiti knji~evnih i umjetni kih djela XE "Bernska konvencija o zaatiti knji~evnih i umjetni kih djela" ; Opa konvencija o autorskom pravu; XE "Opa konvencija o autorskom pravu\;"  Konvencija o zaatiti proizvoa a fonograma protiv njihova neautoriziranog umno~avanja XE "Konvencija o zaatiti proizvoa a fonograma protiv njihova neautoriziranog umno~avanja" , itd.  Prema: Isar, Y.R. XE "Isar, Y.R."  On the Financing of Culture: more Questions than Answers. World Commission on Culture and Development. UNESCO, CCD-III/94/SEC.2. 1994.  Pregled moguih na ina financiranja kulturnih djelatnosti sa injen je uglavnom na sintezi stavova i uvida izra~enih u: Frey, Bruno S. XE "Frey, Bruno S" ; Pommerehne, Werner W XE "Pommerehne, Werner W" . Muses and Markets. Expolorations in the Economics of the Arts. Basil Blackwell Ltd., Cambridge, Mass., 1989.; Isar, Y.R. XE "Isar, Y.R."  On the Financing of Culture: more Questions than Answers. World Commission on Culture and Development. UNESCO, CCD-III/94/SEC.2. 1994.  Navodimo dva zanimljiva primjera suodnosa javnih izdataka za kulturu prema razinama, i to ona Francuske XE "Francuske"  i Austrije XE "Austrije" . U Austriji sredianje vlasti izdvajaju za kulturu 41% od ukupnih dr~avnih izdataka kulturi; regionalne (pokrajinske) izdvajaju 23%, grad Be  izdvaja 13%, dok lokalne vlasti izdvajaju 23%. (Prema: Hofecker, Franz-Otto XE "Hofecker, Franz-Otto" . Cultural Statistics and Cultural Indicators: A Tool on Which to Base a New Approach to Cultural Policy? Institute for Cultural Management, Vienna, 1993, str. 22.) U Francuskoj je situacija ovakva: sredianje vlasti izdvajaju 38% (22% ministarstvo kulture, 16% ostala ministarstva); regionalne vlasti (regije i departmani) izdvajaju 11%; dok lokalne vlasti (opine) izdvajaju 51%. (Prema: Hofecker, Franz-Otto; Sndermann Michael (ur.). Datenharmonisierung in der Kulturstatistik. Neue Modelle und Verfahrensweisen fr vergleichende Analysen. Berichte zur Kulturstatistik V. ARCult, Bonn, 1993, str. 174.) Kao ato se dade zaklju iti prema ovim financijskim pokazateljima, iako se obi no smatra kako je Austrija decentralizirana zemlja kad je kulturna politika posrijedi, dok je Francuska visoko centralizirana ukoliko se uzima u obzir samo aspekt financiranja, obje zemlje su otprilike jednako centralizirane, odnosno decentralizirane.  Ovaj oblik  izdaanog financiranja karakteristi an je za ustanove XE "ustanove"  sa statusom ustanova od nacionalne va~nosti kao ato su: La Scala (Milano, Italija XE "Italija" ), Comdie Franaise (Paris, Francuska XE "Francuska" ) ili Staatsoper (Be , Austrija XE "Austrija" ).  Ovaj oblik direktnog dr~avnog financiranja bit e karakteristi an za Sjedinjene Ameri ke Dr~ave, ali e ga sve viae u posljednje vrijeme primjenjivati gotovo sve zapadnoeuropske zemlje kako bi barem djelomi no izjedna ile ~ivotne i umjetni ke uvjete najveeg broja umjetnika i poslenika u kulturi.  Ovo je mjera koju primjenjuju uglavnom sve europske zemlje XE "europske zemlje"  kad je u pitanju funkcioniranje kazaliata koja imaju status javnih ustanova, te jednako tako muzeji s istim ili sli nim statusom. Ne~eljene posljedice ovog na ina (su)financiranja vrlo dobro su proanalizirane u tekstu: Frey, Bruno S XE "Frey, Bruno S" ; Pommerehne, Werner W XE "Pommerehne, Werner W" . Muses and Markets. Expolorations in the Economics of the Arts. Basil Blackwell Ltd., Cambridge, Mass., 1989, posebno str. 31-79.  Donatorstvo XE "Donatorstvo" , pokroviteljstvo XE "pokroviteljstvo"  i sponzorstvo XE "sponzorstvo"  kao oblici financiranja kulturnih djelatnosti sve viae dobivaju na zna enju. Poznato je kako ovaj oblik financiranja kulturnih djelatnosti sa injava viae od dvije treine ukupnih sredstva za financiranje kulture u Sjedinjenim XE "Sjedinjenim"  Ameri- kim Dr~avama. Meutim, u osamdesetima i Japan XE "Japan"  se pridru~uje ovom trendu, a od europskih zemalja prednja i Italija. XE "Italija."   Ova mjera i danas je u vrlo airokoj primjeni u gotovo cijeloj Austriji XE "Austriji" . Kod nas je godinama pokazivala vrlo pozitivan utjecaj u zaatiti kulturne baatine Dubrovnika XE "hrvatska" .  Mnoge zemlje kao ato su Nizozemska (koja u koriatenju ove financijske mjere nesumnjivo prednja i na svjetskoj razini), Belgija, Kanada, Danska, Hrvatska (prvenstveno u dobrotvorne svrhe) i mnoge druge godinama se oslanjaju na ovaj oblik financiranja u kulturi.  Na ovaj na in se obi no uspostavljaju posebne fondacije. Na sli an na in je na primjer po eo sa svojim radom Kanadski savjet (Canada Council) 1957. godine. Inicijalni kapital je bio 50 milijuna US$. (Prema: Isar, Y.R. On the Financing of Culture: more Questions than Answers. World Commission on Culture and Development. UNESCO, CCD-III/94/SEC.2. 1994, str. 8).  Financiranje pojedinih kulturnih inicijativa tijekom, na primjer, rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mahom je bilo omogueno iz sredstava ovakvih ustanova i udru~enja.  Upravo na ovoj evaluacijskoj razini i pristupu bi trebala doi do izra~aja bit kulturnih indikatora XE "kulturnih indikatora"  kao indikatora koji ispituju i govore o druatvenoj reprodukciji dominantnih ideja, vrijednosti i vjerovanja, pa prema tome i o moguim inovacijama i promjenama u tom druatvu. Kako ukupna metodologija XE "metodologija"  izgradnje ovakvih indikatora joa nije razvijena, itava ova problematika (koja upravo i sa injava ono ato se zove kulturnim identitetom) ostaje viae dijelom duhovnog samo-razumijevanja neke zajednice nego istinske i produbljene svijesti.  Koji time, ato je krajnji slu aj, ipak nije i rijedak. Dapa e, upravo pred temeljnim zadatkom pre-definiranja ukupnog kulturnog identiteta naale su se sve takozvane zemlje tranzicije XE "zemlje tranzicije" , pa je ovo stanje trenutno jedno od dominantnih unutar kulturnih politika Starog kontinenta XE "Starog kontinenta" .  Pored ovih triju na ela obi no se uzima u obzir poativanje, odnosno nepoativanje, triju pluralizama XE "triju pluralizama"  XE "triju pluralizama:vlasniatva"  XE "triju pluralizama:tr~iata"  XE "triju pluralizama:politi kog sustava"  za koje se, takoer, smatra kako su od neprijeporne va~nosti za demokratski ustroj, kako zajednice u cjelini, tako i njene kulturne politike. Navedena tri pluralizma su: pluralizam vlasniatva, pluralizam tr~iata, te pluralizam politi kog sustava. Unato  svim specifi nostima kulturnog podru ja uva~avanje triju univerzalnih na ela kulturne politike uz istovremeno respektiranje triju druatvenih pluralizama postaje mjerilom uspjeanosti pojedinih zemalja tranzicije XE "zemalja tranzicije"  u svladavanju i prilagoavanju univerzalnih parametara demokratskog razvoja. Tako, govorei o slu ajevima evaluiranja nacionalnih kulturnih politika XE "evaluiranja nacionalnih kulturnih politika"   posebno u slu ajevima takozvanih zemalja tranzicije  po zna enju i konzekvencama, trei evaluacijski pristup uvelike premaauje zna aj kulturnog sektora i kulturne problematike na koju se u osnovi odnosi.  Prema: Bell, Daniel. XE "Bell, Daniel."  The Coming of Post-Industrial Society. A Venture in Social Forecasting. Basic Books, Inc., New York, 1973.  Dakako, tehnologija je prema ovome poimanju shvaena na posve specifi an na in, i to kao koriatenje znanstvenih uvida za identifikaciju na ina i sredstava na koji se neato radi na ponavljajui na in. (Prema: Bell, Daniel XE "Bell, Daniel" . The Coming of Post-Industrial Society. A Venture in Social Forecasting. Basic Books, Inc., New York, 1973.) Unutar ovakvog shvaanja strojna tehnologija  to jest, tehnologija kao koriatenje znanstvenih uvida za stvaranje strojeva  ubrzano gubi na va~nosti. Tome nasuprot, na va~nosti dobivaju druatvena te posebno intelektualna tehnologija. Druatvena tehnologija, prema takvom mialjenju, slu~i za uspostavljanje i organiziranje mre~e druatvenih odnosa s ciljem postignua nekih druatvenih ciljeva ili prakti nih zadaa (kao ato je to, na primjer, organizacija zdravstvene zaatite ili obrazovnog sustava), dok intelektualna tehnologija slu~i stalnom i konzistentnom zamjenjivanju intuitivnih sudova s algoritmima koji operiraju i zasnivaju se na informacijama.  Tuman, Miroslav XE "Tuman, Miroslav" . Struktura kulturne informacije, Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983, str. 88.  Ova podjela informacijske infrastrukture unutar nacionalnog informacijskog sistema preuzeta je iz elaborata: Zavod za kulturu Hrvatske XE "Hrvatske" . Zajedni ke osnove izgradnje sistema kulturnih informacija. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1990.  Tuman, Miroslav XE "Tuman, Miroslav" . Obavijest i znanje. Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1990, str. 28-30.  M. Tuman izvorno rabi termin  informacijska kultura koji je s obzirom na karakter naae rasprave teako uporabljiv jer dovodi do zabuna i teakog razgrani enja meu ostalim pojmovima. Stoga smo upotrijebili pojam  informacijskog sklopa XE "informacijskog sklopa"  koji je, po naaem mialjenju, po naravi najbli~i terminu  informacijska kultura .  Nije naodmet navesti jedno od odreenja strukture informacijskog sustava koje se poprili no razlikuje od izlo~enog ali je ujedno, dakako, s njime komplementarno. Tako Sria navodi kako su glavni dijelovi informacijskog sustava: 1. Hardware  materijalna osnovica koju ine informacijske tehnologije, na primjer elektroni ka ra unala, radne stanice, modemi, fizi ke linije za komunikaciju. 2. Software  nematerijalni elementi u obliku programskih rjeaenja, rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera. 3. Lifeware  ljudi koji rade s informacijskim tehnologijama, bio kao profesionalni informati ari, ili, pak, kao korisnici sustava. 4. Orgware  organizacijski postupci, metode i na ini vezanja triju komponenata u skladnu, funkcionalnu cjelinu. 5. Netware  koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata u skladnu cjelinu. 6. Dataware  baza podataka. (Sria, Velimir XE "Sria, Velimir" . Mened~er i informacijski sustavi. Poslovna knjiga, Zagreb, 1994, str. 18-19.)  Najpoznatija su tri meunarodna komunikacijska formata XE "komunikacijska formata:meunarodni"  koja su izradile meunarodne organizacije. Prvi je UBC/UNIMARC format, drugi je UNISIST/RM, a trei je CCF (Common Communication Format), kojega je sa inio Unesco. ISO (International Organization for Standardization) standard je format za razmjenu bibliografskih informacija na magnetskom mediju (ISO 2709-19737). UNIMARC zapis odreuje oznake, indikatore i kodove pod-polja koji se pridaju bibliografskom slogu u strojno itljivom obliku za knjige i periodiku, lanke, kartografski materijal, filmove, glazbu, rukopise, zvu ne zapise i predmete. UNISIST/RM (Reference Manual) format, koji je izradio Unesco XE "Unesco" , predvien je za potrebe dokumentacijske obrade, posebno za indeksiranje i apstrahiranje grae. CCF format izraen je za razmjenu podataka kojom bi se trebalo objediniti potrebe bibliote nog sustava i slu~bi koje vrae isklju ivo izradu sa~etaka i kazala, a koje ve tradicionalno rabe razli ite formate. Godine 1994. Unesco je dopunio CCF s dijelom namijenjenim informacijama iz podru ja kulturnog razvoja. Cilj mu je omoguiti razmjenu podataka izmeu razli itih informacijskih slu~bi, uklju ujui knji~nice, informacijske sustave i referalne agencije.  Moramo takoer primijetiti kako je upravo ovaj aspekt ponajbolje, najstru nije i najpreciznije obraen unutar literature o informacijskim sustavima. Upravo, stoga, ovaj aspekt kulturnog informacijskog sustava i ne namjeravamo detaljnije analizirati i obrazlagati. Naime i na hrvatsko XE "hrvatsko" m jeziku je u posljednje vrijeme objavljen itav niz knjiga i radova koji ovaj dio problematike vrlo temeljito obrazla~u. Time bi naa napor rasvjetljavanja problematike ponavljao ve poznate i vrlo stru no izlo~ene stavove, klasifikacije i koncepcije; uklju ujui mogunost, dakako, ostajanja u nepotpunosti jer je problematika ovog aspekta uspostavljanja informacijskih sustava izrazito slo~ena i razgranata. Od najzna ajnijih analiza takve vrste u nas isti emo one Radovana (Radovan, Mario. XE "Radovan, Mario."  Projektiranje informacijskih sistema. Informator, Zagreb, 1989.), te Ru~ia (Ru~i, Fjodor XE "Ru~i, Fjodor" . Informacijsko komunikacijski sistemi. `kolska knjiga, Zagreb, 1991.).  Podrobnije o strukturi kulturnih informacija nismo govorili jer je to ve u injeno u istoimenom djelu Miroslava Tumana (Tuman, Miroslav XE "Tuman, Miroslav" . Struktura kulturne informacije. Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983.).  Welsch, Wolfgang XE "Welsch, Wolfgang" . Transkulturalitt: Zur vernderten Verfatheit heutiger Kulturen. Zeitschrift fr Kulturaustausch, vol. 45, br. 1, 1995, str. 39-44.  Na primjer, Nizozemska XE "Nizozemska" , koja ih od tog vremena prikazuje unutar godianjih izvjeataja o blagostanju zemlje i kakvoi ~ivota.  U brojnim europskim zemljama XE "europskim zemljama"  kulturni sektor ini 3-6% BND, ato je, na primjer, u slu aju Velike Britanije XE "Velike Britanije"  viae nego ato tvore automobilska i elektri na industrija zajedno. [Domenach, Jean-Marie XE "Domenach, Jean-Marie" ] Domenak, }an-Mari. Evropa: kulturni izazov. Biblioteka XX Vek, Knji~ara Plato, Beograd, 1991, str. 4.  Elias, Norbet XE "Elias, Norbet" . O procesu civilizacije. Antibarbarus, Zagreb, 1996.  Bourdieu, Pierre XE "Bourdieu, Pierre" . Les trois tats du capitel culturel. Actes de la Recherche en Science Sociales, br. 30, 1979.  Coleman, James S XE "Coleman, James S" . Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990.  Schlesinger, Philip XE "Schlesinger, Philip" . Wishful Thinking: Cultural Politics, Media, and Collective Identities in Europe. Journal of Communication, vol. 43, br. 2, 1993, str. 6.  Featherstone, Mike XE "Featherstone, Mike"  (ur.). Global Culture: Nationalism, Globalization and Modernity. Theory, Culture & Society / SAGE Publications, vol. 7, br. 2-3, 1990.  Valry, Paul XE "Valry, Paul" . La crise de l'esprit. U: Euvres I. Gallimard, Paris, 1957, str. 988-1014.  Sloterdijk, Peter XE "Sloterdijk, Peter" . Ako se Europa probudi. Europski glanik, vol. 3, br. 3, 1998, str. 37.  Liessman, Konrad Paul XE "Liessman, Konrad Paul" . Osvit Zapada: jedna rekonstrukcija Europe. Europski glasnik, vol. 4, br. 4, 1999, str. 120.  Liessman, Konrad Paul XE "Liessman, Konrad Paul" . Osvit Zapada: jedna rekonstrukcija Europe. Europski glasnik, vol. 4, br. 4, 1999, str. 141.  Isto kao pod 152.  Wallerstein, Immanuel XE "Wallerstein, Immanuel" . World-System Analysis, /in/ Giddens, A.; Turner, J. (ur.). Social Theory Today. Stanford University Press, Stanford, 1987.  Robertson, Roland XE "Robertson, Roland" . Globality, Global Culture and Images of World Order. U: Haferkamp, H.; Smelser, N. J. (ur.). Social Change and Modernity. University of California Press, Berkley, 1990.  Arendt, Hannah XE "Arendt, Hannah" . Eseji o politici. Antibarbarus, Zagreb, 1996; Arendt, Hannah. Totalitarizam. Politi ka misao, Zagreb, 1996.  [Foucault, Michel XE "Foucault, Michel" ] Fuko, Miael. Istorija ludila u doba klasicizma. Nolit, Beograd, 1980.  Bauman, Zygmunt XE "Bauman, Zygmunt" . Modernity and Ambivalence. Cornell University Press, New York, 1981.  Gellner, Ernest XE "Gellner, Ernest" . Culture, Identity and Politics. Cambridge University Press, Cambridge, 1987.; Gellner, Ernest. Nations and Nationalism. Cornell University Press, New York, 1987.  Jeffcutt, Paul XE "Jeffcutt, Paul" . Creativity and Convergence in the Knowledge Economy. Reviewing Key Themes and Issues. U: Convergence, Creative Industries and Civil Society: The New Cultural Policy, Culturelink, Zagreb, Special Issue, 2001.  Huizinga, Johan XE "Huizinga, Johan" . Homo ludens. Naprijed, Zagreb, 1992.  Izrazito zaoatren stav o manipulativno-konstrukcijskom robnom karakteru suvremene kulture iznosi Baudrilllard koji navodi kako je simulakrum, produkt fantazije, u stvari jedina stvarnost ovoga svijeta, to jest, stvarnost se mo~e do~ivljavati i ia itavati samo preko produkata kreativnih industrija (Baudrillard, Jean XE "Baudrillard, Jean" . Simulakri i simulacija. Svetovi, Novi Sad, 1987.).  Paradigma ovakve transformacije ostvarena je u audiovizualnom sektoru, prije svega u film XE "film" u, glazbi XE "glazbi" , radio-televizijskim sistemima, itd.  Ipak, odreena nastojanja kulturnih politika pojedinih europskih vlada (na primjer, Francuska XE "Francuska" ), pa i Savjeta Europe XE "Savjeta Europe"  (Konvencija o koprodukcijama XE "Konvencija o koprodukcijama" , Euroimage XE "Euroimage"  i prekograni na televizija) i Europske unije XE "Europske unije"  (Televizija bez granica XE "Televizija bez granica" ), posti~u djelomi ne efekte, prije svega u produkcijskom smislu XE "produkcijskom smislu" , no s malim utjecajem na potroanju, to jest, na gledanost/sluaanost europskih audiovizualnih proizvoda.  U tom smislu, Hrvatska XE "Hrvatska"  je vodila duge pregovore, kako bi naala kompromis, no nije uspela do kraja postii uvjete kojima bi mogla kasnije potpisati Konvenciju o koprodukcijama XE "Konvenciju o koprodukcijama"  Savjeta Europe XE "Savjeta Europe"  koja se u Sjedinjenim ameri kim dr~avama XE "ameri kim dr~avama"  smatra visoko protekcijskim mehanizmom.  Na primjer, u sistemu glazbe XE "glazbe"  u najveem broju ovih zemalja nema nacionalne fonoteke XE "fonoteke" , nema glazbenog notnog izdavaatva, industrije instrumenata i sli no.  Pa se tako, na primjer, u Gruziji XE "Gruziji"  devedesetih godina proalog stoljea nisu proizvodili film XE "film" ovi, a filmsko tr~iate je ostavljeno isklju ivo dominantnoj svjetskoj produkciji. Time se jedan izraziti umjetni ki doprinos Gruzije svjetskoj kulturi isklju io iz kulturnog ~ivota zemlje i svijeta, isklju ujui pri tome osjeanje odgovornosti javnih vlasti u tom procesu.  Prije svega, skandinavske zemlje XE "skandinavske zemlje" , ali i druge kontinentalne zemlje Europske unije XE "Europske unije" .  To je trenutno slu aj s najveim brojem filmskih redatelja centralne Azije XE "centralne Azije" , Irana, pa i Bosne i Hercegovine XE "Bosne i Hercegovine" . Novi bosansko-hercegova ki film iako realiziran velikim dijelom u samoj zemlji, potpisuju autori, a prije svega ko-producenti iz inozemstva. Tako Denis Tanovi XE "Tanovi, Denis"  ~ivi u Parizu, a ko-producenti njegovog filma Ni ija zemlja / No Mans Land / 2001, dobitnika Oscara 2002. godine, dolaze iz Slovenije XE "Slovenije" , Italije XE "Italije" , Francuske, XE "Francuske,"  Velike Britanije XE "Velike Britanije"  i Belgije XE "Belgije" . Navedimo i primjer bugarsko XE "bugarsko" g polifonog pjevanja koje, s druge strane, postaje svjetski poznat fenomen izdavanjem CD-a avicarskog producenta XE "producenta"  (Misteriji bugarskih glasova), te pjeva ice tog zbora veinom borave u inozemstvu, a glazba koju izvode u Bugarskoj ima manje publike i, adekvatno tome, prihoda od drugih, potpuno neautenti nih formi nove folk produkcije XE "folk produkcije" , a svakako, daleko manje od svjetske produkcije prisutne na bugarskom tr~iatu.  Tako, na primjer, redukcija broja zaposlenih XE "zaposlenih"  u kazaliatima XE "kazaliatima"  objektivno ne smanjuje izdvajanja iz bud~eta, jer se samo viaak zaposlenih prebacuje u kategoriju onih koji dobivaju socijalnu potporu.  Osmanagi, Bedenik Nid~ara XE "Osmanagi, Bedenik Nid~ara" . Kriza kao aansa: kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha. `kolska knjiga, Zagreb, 2003  Wesner, Simone XE "Wesner, Simone" ; Palka, Adrian XE "Palka, Adrian" . Chalenges for Cultural Policy and Management in Central and Eastern Europe. Council of Europe, Strasbourg, 1997, DECS-Cult/Form(97).  U tom smislu, djeluju i druge meunarodne organizacije i fondacije, kao ato je, na primjer, mre~a Soros fondacija XE "mre~a Soros fondacija" . Meu njima je i Europska kulturna fondacija XE "Europska kulturna fondacija"  koja razvija platforme Policies for culture i projekte, poput Art for Social Change XE "Art for Social Change"  u kojima se podr~avaju inicijative koje nastaju u razli itim zemljama Jugoisto ne Europe XE "Jugoisto ne Evrope" , ali uz istovremenu regionalnu i europsku perspektivu.  Program Kultura Nova XE "Kultura Nova" , namijenjen organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta odabranih nevladinih organizacija u kulturi iz Hrvatske XE "Hrvatske" , Srbije, Crne Gore XE "Srbije, Crne Gore"  i Makedonije XE "Makedonije" .  Bez obzira je li rije  o Ju~nom Mediteranu, sjevernom ili ju~nom Kavkazu, Latinskoj Americi, Centralnoj Aziji, Indokini, itd.  O ito je kako e programi organizacijskog razvoja XE "programi organizacijskog razvoja"  u sredinama gdje je doalo do financijskog bankrota biti znatno druga iji od onih koji su namijenjeni sredinama s etni kim konfliktima. Stoga, svaki model i program podrake organizacijskom razvoju, trebao bi unutar sebe nositi distinkcijske sposobnosti za konkretna djelovanja u raznim mikro-sredinama, u kojima e svaki lokalni ekspertno-trenerski tim imati mogunosti izgraivanja vlastitog pristupa i modifikacija predlo~enih na ina djelovanja.  Na primjer: gubitak polo~aja i moi druatvenih elita XE "druatvenih elita" ; druatvena i ekonomska dezintegracija; kratkoro ni ili dugoro ni gubitak ~ivotnog standarda; uruaavanje nekih elemenata identiteta zemlje XE "identiteta zemlje" , itd.  Bell, Daniel XE "Bell, Daniel" . The Coming of the Post-industrial Society: A Venture in Social Forecasting. Basic Books, Inc., New York, 1973.  Robinson, Sherman XE "Robinson, Sherman" . Analyzing the Information Economy: Tools and Techniques. Information Processing and Management, vol. 22, br. 3, 1986.  Nesumnjivo je ato ovako postavljen kut gledanja, priziva u sjeanje metodoloaki ve sasvim udomaene pristupe koji za svrhu imaju razjaanjavanje unutarnjih integracijskih mehanizama nacija-dr~ava. Gotovo sve takve analize u fokus uvla e nekoliko sistemskih kulturoloakih fenomena koji imaju cjeloviti u inak. To su posebno jezik, obrazovni sustav i mediji. Meu golemom literaturom napisanom na ovu temu, po svojoj klasi noj jednostavnosti izdvajamo: Schudson, M. XE "Schudson, M."  Culture and the Integration of National Societies. International Social Science Journal, br.139, 1994.  Odreenje za koje se ovdje zala~emo, mahom se temelji na Bourdieu XE "Bourdieu" ovoj razradi utjelovljenog oblika kulturnog kapitala. Sam Bourdieu ga odreuje na sljedei na in:  Veina svojstava kulturnog kapitala mogu se izvesti iz injenice da je u svome bitnom stanju vezan uz tijelo i da pretpostavlja utjelovljenje. Akumulacija kulturnog kapitala iziskuje utjelovljenje koje, kao stanje kojemu prethodi rad prisvajanja, zahtijeva vrijeme i to vrijeme koje investitor treba osobno ulo~iti. Kulturni kapital je imetak koji je postao bie, utjelovljeno svojstvo koje je postalo dio li nosti, habitus. Taj osobni kapital ne mo~e biti odmah prenosiv darovanjem ili nasljeivanjem, kupovinom ili razmjenom. On ne mo~e biti akumuliran mimo sposobnosti usvajanja pojedina nog sudionika. . (Bourdieu, Pierre XE "Bourdieu, Pierre" . Le sans pratique. Minuit, Paris,1980.; Bourdieu, Pierre. Questions de sociologie. Minuit, Paris,1984.)  Odreenje druatvenog kapitala pak, uglavnom se temelji na Coleman XE "Coleman" ovim razumijevanjima koji ga odreuje kao: zbroj povezanih odnosa meu grupom ljudi koji se uspostavljaju i mijenjaju s ciljem olakaanog djelovanja i br~eg postignua ciljeva.  Coleman, James S. XE "Coleman, James S."  Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990.  I na svjetskoj razini nisu este zemlje koje imaju jasno prepoznatljivu  razvojnu gramatiku XE "razvojnu gramatiku"  . Unutar europskog prostora po tom pitanju nesumnjivo najviai respekt, s obzirom na poslijeratne pozicije, zaslu~uje Austrija XE "Austrija" . Dosljedno pridr~avanje principa  nje~nog odnosno  decentnog razvoja, nije ju omelo istovremeno zabilje~iti najviau stopu ekonomskog rasta u Europi. Bruto nacionalni proizvod u toj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, povean je za devet puta, dok je u `vedskoj XE "`vedskoj"  povean za aest, a u Njema koj XE "Njema koj"  za etiri puta. (Hettne, Bjrn XE "Hettne, Bjrn" . Developent Theory and the Three Worlds. Longman Scientific & Technical, Essex, 1990, str. 153.) Nesumnjivo je kako se u razradi pojma kao ato je  razvojna gramatika , treba mahom oslanjati na Braudelove analize gramatika pojedinih civilizacija XE "civilizacija"  XE "civilizacija:razvojna gra,atika" . (Braudel, Fernand XE "Braudel, Fernand" . Civilizacije kroz povijest /Grammaire des civilisations/. Globus, Zagreb, 1990.) Odreenje druatvenog kapitala pak, uglavnom se temelji na Colemanovim razumijevanjima koji ga odreuje kao zbroj povezanih odnosa meu grupom ljudi koji se uspostavljaju i mijenjaju s ciljem olakaanog djelovanja i br~eg postignua ciljeva.(Coleman, James XE "Coleman, James"  S. Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass., 1990.)  Sva ova tri uvjeta vrijede, dakako, ako se i u prvom i u drugom i u treem slu aju pretpostavlja kako razvojni parametri koje treba postii nisu sporni, jer su oni uglavnom izvedeni i prili ivi na drugoj razini, kao ato je to posrijedi, na primjer, kad je EU XE "EU"  u pitanju.  U ovom podru ju XE "zemlje bivae juge" , najbrojnije su knji~are kao poslovni poduhvati, poput knji~are Buybook iz Sarajeva XE "Bih" , ili multiplex kina XE "multiplex kina"  airom Hrvatske XE "Hrvatske" . Najmanje ima korporacijskih kulturnih projekata, od kojih su oni poznatiji, na primjer: Galerija  Miroslav Kraljevi kompanije INA u Zagrebu; projekti kompanije Zepter iz Beograda XE "Srbija" : izdava ka kua Zepter BOOK World kao i knji~ara, te galerija i Fondacija za podraku umjetni kim projektima  Madlena Jankovi .  Navedimo, na primjer, kako je na Cetinju XE "Srbija i Crna gora"  joa prije I. svjetskog rata samodoprinosom graana nastao Zetski dom, a u razdoblju izmeu dva svjetska rata u Srbiji je samoorganizacijom graana stvoren Paviljon Cvijeta Zuzori u Beogradu, kao prvi prostor  institucija za izlaganje likovnih dijela u gradu. Istovremeno je u Zagrebu, XE "hrvatska"  na osnovi civilne inicijative, stvoren sustav bolnica koji i danas predstavlja osnovu zdravstvene zaatite grada.  Politi kim promjenama u zemljama slijednicama bivae Jugoslavije XE "zemlje bivae Jugoslavije"  od 2000. godine nastoji se vratiti civilni sektor u ukupni druatveni sistem, te je to postao jedan od glavnih indikatora uspjeane dalje politi ke demokratizacije druatva XE "demokratizacije druatva:indikatori" .  Upravo to se pokazalo ve djelomi nim odlaskom sa scene Soros fondacije XE "Soros fondacije" , nakon ega su brojne nevladine organizacije zapale u istinsku egzistencijalnu krizu.  Na primjer, nemogunost odr~avanja radionica koje zahtijevaju vei broj sudionika i popratnu opremu. Ipak, postoje primjeri u kojima su, prije svega, gradske vlasti XE "gradske vlasti"  prihvatile kao svoju obvezu rjeaavanje prostornih uvjeta za nevladin sektor, pa je pored uvenog primjera vojarne bivae JNA u Metelkovoj XE "slovenska"  ulici u Ljubljani, koja je predana na koriatenje itavom nizu nevladinih kulturnih organizacija, neato sli no u inila i administracija grada Pule XE "hrvatska" , dodijelivai izrazito velik prostor vojarne  Karlo Rojc , prema posebnom natje aju svim zainteresiranim neprofitnim organizacijama, snosei sve fiksne troakove odr~avanja zgrade, ime su ih dovele u barem na elno ravnopravan polo~aj s onim javnim.  Na primjer: plaena odsustva, financijska pomo XE "financijska pomo"  za izradu doktorata i magisterija, plaeno u eae na stru nim seminarima, dostupnost stru ne literature i sli no.  To je poglavito to no u slu aju Bosne i Hercegovine XE "Bosne i Hercegovine"  jer:  Ne postoji zemlja u Europi u kojoj je kulturna politika va~nija. Kultura je u isto vrijeme izvor i rjeaenje problema. Kulturne razmirice su koriatene za podjelu zemlje. Ipak, kultura bi mogla ponovo ujediniti narod kroz pokretanje kulturnih programa i aktivnosti na razvijanju meusobnog razumijevanja . (Landry, Charles XE "Landry, Charles" . Ekspertni izvjeataj. Vijee Europe, Strasbourg, 2002.)  Navedimo samo neke od uvjeta: donoaenje propisa vezanih za proces decentralizacije XE "decentralizacije" ; ustanovljavanje osnovnih mehanizama za provoenje privatizacije XE "privatizacije" ; definiranje pravnog okvira i institucionalnih okvira usmjerenih na zadovoljavanje prava nacionalnih manjina XE "prava nacionalnih manjina" , itd.  Na primjer: formiranje kulturnog tr~iata XE "formiranje kulturnog tr~iata" ; airenje kulturnog kapitala XE "kulturnog kapitala" ; proairenje obujma i kvalitete stvarala ke prakse XE "stvarala ke prakse"  i participacije XE "participacije"  u kulturi, itd.  Poseban naglasak je bio i ostao na participativnom odlu ivanju XE "participativnom odlu ivanju"  i ekstenzivnom koriatenju novih informacijsko komunikacijskih tehnolo-gija XE "informacijsko komunikacijskih tehnolo-gija:ekstenzivno koriatenje" , radi osiguravanja dostupnosti i uklju enosti.  Tako se, na primjer, u slu aju starosjedila kog kanadskog XE "kanadskog"  stanovniatva i unato  uspostavljanja novog modela kulturne politike nije uspio poniatiti marginalan polo~aj ovih druatvenih grupa. U drugom slu aju, nizozemska XE "nizozemska"  umjetni ka zajednica priznajui zna ajne rezultate koji su postignuti primjenom novog modela, ipak iskazuje i nezadovoljstvo proceduralnim zahtjevima koje participativni model sobom nosi.  Ipak, bez obzira na navedene tendencije u kulturnom razvoju od devedesetih godina naovamo mo~emo razlikovati tri razdoblja XE "tri razdoblja:hrv" : ono od 1991. godine do 1995. godine  koje karakterizira ratno stanje u Hrvatskoj; zatim, od 1996. godine do 2000. godine; te razdoblje od 2001. godine.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99.  Ono u emu su se razlikovala hrvatska poduzea i ustanove u usporedbi s onima iz drugih zemalja Srednje ili Isto ne Europe, jest to ato su poduzea u tim zemljama bila u dr~avnom vlasniatvu (postojao je posve jasan nositelj-titular vlasniatv XE "vlasniatvo:titular hrv" a), dok su hrvatska poduzea i ustanove bile u takozvanom druatvenom vlasniatvu; nastala su i razvijala se ulaganjem djelatnika, s nejasnim vlasni kim titularom i njegovim ingerencijama.  Glavni ciljevi koji se ~ele postii zakonom jesu: postizanje br~eg gospodarskog rasta; stvaranje novih radnih mjesta; uklju ivanje hrvatskog gospodarstva u svjetske gospodarske tokove; poticanje rasta hrvatskog poduzetniatva; restrukturiranje ponude hrvatske privrede; smanjenje javnog duga i drugi. (Narodne novine Republike Hrvatske br. 21/96, 71/97, 73/00.)  Otprilike 350 000 ljudi, kojima e biti dodijeljeno dionica u vrijednosti 2,65 milijardi DEM, to jest, oko 50% dionica iz portfelja fondova.  Narodne novine Republike Hrvatske br. 76/93, 29/97  Ispravak.  Vrlo nalik, ve obrazlaganom slu aju civilnog sektora, problemu financija svakako pridonosi opa kulturna politika javnih kulturnih vlasti, koje gotovo nikad ne snose takozvane, fiksne troakove funkcioniranja privatnih ustanova i organizacija, ve jedino troaak njihovih programskih djelatnosti.  Ovako pojmljena decentralizacija u mnogo veoj je mjeri prisutna unutar europskih zemalja te je karakteristi na i za Hrvatsku.  U tom smislu, na primjer, Francuska XE "Francuska"  od vremena kad je ministar kulture bio Andr Malraux XE "Malraux, Andr" , bila bi zemlja koja je sustavno provela mjere dekoncentracije ali ne i decentralizacije.  Kako bilo, intencija reformiranja sektora kulture bila je izra~ena kroz ponudu za podrakom kulturne industrije preko uvoenja posebnih zajmova u kulturi s du~im periodom odgode plaanja, te injenjem napora dizajniranja novih strategija kulturnog razvoja. Dodatno, kao posljedica nove podjele portfelja i redukcije broja ministarstava, Ministarstvo kulture je dobilo odgovornost za zaatitu prirode i bio-raznolikosti u 2004. godini.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 91/96.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 92/96, 39/99, 80/02.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 69/99.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 105/97.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 61/91, 13/97, 145/00.  Prema tom nacrtu, glumci e biti anga~irani na projektnoj osnovi u trajanju od 2 do 4 godine. Sindikat kazalianih glumaca tra~i istovremeno raspravljanje pitanja doprinosa socijalnog osiguranja, u smislu zaatite glumaca tijekom perioda kada nee biti pod ugovorom. Predlo~eni Zakon takoer predvia reformu upravne strukture kazaliata.  Broj ne uklju uje sve vei broj kablovskih televizija (njih dvadesetak s tendencijom naglog porasta). Izvor: Hrvatsko novinarsko druatvo XE "Hrvatsko novinarsko druatvo" . Slu~bene web stranice. Imenik televizijskih postaja u Republici Hrvatskoj.  HYPERLINK "http://www.hnd.hr/tvadresar/index.php" www.hnd.hr/tvadresar/index.php  Zakon iz 1980. godine o kinematografiji je joa na snazi te se odnosi samo na produkciju domaeg filma.  Rije  je o Fondu Vijea Europe za koprodukciju, distribuciju i izvoenje europskih filmskih ostvarenja. Trenutno se ine napori za pripremu prvih prihvatljivih prijava, jer do sada, samo je jedna koprodukcija bila financirana od tog fonda, zajedno s dvije godianje dodjele potpora nekim kinematografskim institucijama.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 122/03.  Jedan od najva~nijih izdava a (Europa Press Holding) izrazio je interes za kupovinom jednog od 6 glavnih dnevnih listova.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 122/03.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 167/2003.  U 1992. godini kulturni projekti su primili 0,52% iz dr~avnog prora una, u 1996. godini primaju 0,66%, u 1999. godini 0,8%, a u 2001. godini primaju 1,1%. (Iste godine Slovenija XE "Slovenija"  izdvaja 2%, Maarska XE "Maarska"  1,3%, Poljska XE "Poljska"  1,4%, Republika eaka XE "Republika eaka"  0,75%, Francuska XE "Francuska"  0,97%.)  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 83/02.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 173/03.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 64/01  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 127/00, 163/03.  Podatke za 2001. godinu ne treba usporeivati s godinom 2000. za muzeje, s obzirom kako su po prvi puta uklju eni podaci muzeja u Dubrovniku, ato objaanjava zna ajni ukupni porast broja posjetitelja muzeja u Hrvatskoj, dok u stvarnosti veina muzeja javlja manji, ako uope ikakav, porast broja posjetitelja.  Sredianji statisti ki ured Republike Hrvatske.  Prema Uredu za udruge, rije  je o ukupno 18 981 udruga u velja i 2001. godine od kojih je 2 174 njih na polju kulture.  Narodne novine Republike Hrvatske, br. 53/01.  Prema novoj verziji Zakona o kulturnim vijeima, usvojenom 8. travnja 2004. Narodne novine Republike Hrvatske, br. 48/04., kao dio svog programa vlasti izabrane u prosincu 2003. godine, polja pripadanja nadle~nosti razli itih vijea su reorganizirana te su u injene promjene u njihovom broju, airini odgovornosti i proceduralnim obvezama. Vijea su redefinirana kao savjetodavna tijela sa smanjenom odgovornoau za odlu ivanje. Te promjene su potaknule airoku javnu raspravu, posebice vezano uz budue financiranje XE "financiranje:hrv"  i stav Ministarstva prema takozvanoj, alternativi, kulturi mladih i novim medijima XE "novim medijima:hrv" . Zahtjev svim ~upanijama i gradovima s populacijom veom od 30 000 stanovnika ili viae da utemelje svoja vlastita vijea kako bi se osiguralo daljnje decentra-liziranje odlu ivanja u kulturi, i vei utjecaj profesionalaca na podru ju, primljen je pozitivno. Meutim, veina njih ne posjeduje profesionalnu osposobljenost kako bi mogli utemeljili takva tijela.  Kako je ve prije navedeno, status i broj institucija u dr~avnom vlasniatvu ostaje gotovo nepromijenjen. Negativna iskustva u privati-zaciji kulturne industrije tijekom 90-tih (osobito ato se ti e izdavaatva), izrazito su usporila ili zaustavila taj proces. Javne kulturne institucije, meutim, nisu bile zatvarane. Zakonska regulativa to naprosto nije dozvoljavala. Zatvaranje institucije mora biti odobreno od strane Ministarstva kulture. To je va~na odredba koja osigurava o uvanje postojee kulturne infrastrukture.  Upravo specijalisti ka podru ja XE "specijalisti ka podru ja"  imaju itav niz vrlo utemeljenih studija, ato se za podru je kulturne politike joa uvijek ne mo~e rei. Otuda i ovakav naa pristup ima posebno opravdanje i utemeljenost.     PAGE  PAGE 11  H J T     D H J n p            . 2 4 : < @ R x z       * , ²ššٖ|t|hhZ4 hZ4jhZ4U hghMhMhfh[h!CJOJQJaJhO h!hO h!CJOJQJaJ h!"jh!CJOJQJUaJhghfCJOJQJaJh/dCJOJQJaJhfCJOJQJaJ(, . 0 t                    ( , . B D N ^ b d | ~          ȶԔԶԶԶԶȄq%jhZ46CJOJQJUaJh|X"hM6CJOJQJaJjh2`hM0J+Uh[hZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJhM56OJQJ^JjhghMOJQJU* N R T     @ P V h j | ~              $ & : < 8! p! r! |! ! ! ! ! ! ! ." 0" :" ĸĨĨ|"jhZ4CJOJQJUaJhBhZ4"hBhZ46CJOJQJaJh9?hM6CJOJQJaJhJCJOJQJaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ%jhZ46CJOJQJUaJ hZ4herhZ4/:" j" n" p" " " \$ ^$ h$ $ $ $ $ $ % :% <% \% ^% % H& J& T& |& & & & ( ( ( ,( d( t( ") ) ) ɽꭥؽɕɕɕuc[uɽɽɽɕuh9\hZ4"h9\hZ46CJOJQJaJ%jhZ46CJOJQJUaJhM6CJOJQJaJh9?hM6CJOJQJaJhT9hZ4hT9hZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h[hZ4CJOJQJaJ#) ) ) ) ) ) ) * * * * F+ J+ ~+ , - \- `- - - - (. h. j. t. . . . . / / / / |ͲjZh5KhZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJh7z hZ4"h7z hZ46CJOJQJaJhJCJOJQJaJh9?hM6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ%jhZ46CJOJQJUaJhEhhZ4"hEhhZ46CJOJQJaJ hZ4 / / / 0 0 P0 R0 \0 0 0 0 0 0 ~1 1 1 1 1 2 2 2 "2 $2 &2 F2 H2 R2 z2 ~2 2 4 4 $4 шxpшlbZblbhk>hZ4jhZ4UhMhUhZ4hUhZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJh=)[hZ4"h=)[hZ46CJOJQJaJ%jhZ46CJOJQJUaJh9?hM6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h5KhZ4 $4 V4 Z4 \4 4 5 5 5 65 \5 `5 b5 h5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 : : *; ,; 6; r; v; x; z; < < < < ǿueh hZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJhChZ4 h=OhMh phZ4hvhZ4hvhZ46hJhZ4hJhZ46jhZ46Uh_ahM6hMjhZ4U hZ4hA{hZ4&: z; < *> 4? @ B F H L N S >X X \ b d ,e ~f @h 8i m `n $ & F/xx7$8$H$a$gdM$hxx7$8$H$^ha$gdM$xx7$8$H$a$gdM#gdL"b< < < < < = = = D= J= N= P= 0> T> V> `> > > > > :? b? d? n? ? ? ? ? @ @ @ @ @ zh`ThMCJOJQJaJhF<hZ4"hF<hZ46CJOJQJaJhFhZ4"hFhZ46CJOJQJaJh#dhZ4"h#dhZ46CJOJQJaJ%jhZ46CJOJQJUaJh:hM6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h hZ4 @ A A "A $A >B @B JB |B B B B C C C "C (C *C DC FC C C D D D $D .D 2D 4D PE RE \E xE E E E G G HG Ⱪ⍅umhshZ4hshZ4CJOJQJaJh CxhZ4h CxhZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJh/lhZ4h/lhZ4CJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4hz$hZ4hz$hZ4CJOJQJaJ&HG G G G H H H H H H J J RJ TJ ^J J J J J J J M M M M N X @X X X X X X X X Y Y Y Y Y Y FZ HZ fZ lZ Z Z Z ξ񥞔ΌΔp`h;\hM6CJOJQJaJh8hM6CJOJQJaJh/dCJOJQJaJh i|hZ4jhZ4U hghMhjh^hM0J+UhGhZ4hGhZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ#Z Z Z [ [ [ [ ] ] ] ] ] ] ] V^ X^ ^ ^ _ _ ` ` rc tc d d d d d d d i i i i i i i 8k @k k ԶԶԶqihihZ4hihZ4CJOJQJaJh1hZ4h1hZ4CJOJQJaJhZhZ4hZhZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJh;\hMCJOJQJaJjh;\hM0J+U(k k m m m m n n n Xn \n ^n `n o @o Ho fo o o "u $u u u w w w w w x ,x 0x 2x Xx y y y y z z | | x} z} } } } } } ȾȣȾȣȣȣȣȣzh( UhZ4hv1;hZ4hJjhShM0J+UhbhM6 hShM h@RhMh nhZ4 hZ4jhZ4UhMhMCJOJQJaJjhhM0J+UhghMCJOJQJaJhJCJOJQJaJ/`n r w Xx   2 R h : h Е H L 4 n ΰ r h l d $xxa$gdM* & FAgdM* & F@gdM#gdL"b*gdM} ~ ~ ~ ~ \~ `~ b~ B D   * , 6  . 2 N R d f  J N R \ | : v d f . F H ` b l $ ( * 6 8 B չhY6 hZ4h uhZ4hJh[hZ4hghZ4hKhZ4hM hShMhDhZ4jhZ4U hZ4hhZ4?B R V X f ď Ə Ɛ Ȑ     2 D J L l z Β В ڒ     " $   ( ` d f  v x ԛ ؛ ڛ l h6hZ4h[hZ4hN)ehZ4h<>hZ4h<>hZ46jhZ46Uh1hM6h0lJhZ4 hShMhMjhZ4U hZ4h+hZ4; * 6 2 6  L N X Ԥ " ( , . $ d f h Ц Ҧ J L n p z R X \ ^ f h ɾٴپɾ٢پɾِپh>&hZ4h>&hZ46hv`hZ4hv`hZ46hw|hZ4hw|hZ46jhZ46UhpshM6hhZ4 hZ4jhZ4UhfhM hShMh*D'hM65h  4 l n x « ޫ  ĭ ԭ ֭ ح   * , ΰ < B F H L f l v ̱ α ڱ ܱ ǵ̞Lj̞hDvhZ4#hDvhZ459:@\aJhMhAhM59:@\h8rhZ4#h8rhZ459:@\aJ hZ4&jhZ459:@U\aJ hAhM59:@\aJhfhM6 hShM2ܱ в Ҳ ʳ ̳ ֳ      h j v ~ > @   \ ` b d ʻʻ晑橻xqmeqhdbhZ4hM hKhMjhfhM0J+UhJCJOJQJaJhahZ4hahZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJhMhZ4hj;hZ4 hZ4jhZ4Uhf hShM'd x z   * : r t n p z b l | ~ ~ J L \ ^ ͶҢue]uhfChZ4hfChZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJhUoOCJOJQJaJhMCJOJQJaJhIhZ4,hIhZ459:@CJOJQJaJ hZ4/jhZ459:@CJOJQJUaJ)hKhM59:@CJOJQJaJ$d r B   6 ` ,$v $  $xxa$gdM*gdM$ & F3xx7$8$H$a$gdM$xx7$8$H$a$gdM^ 6 t T V  " , Ŀ֢|b2jhZ459:@CJOJQJU\aJ,hhM59:@CJOJQJ\aJhJhM h"fhM hM:h [hZ4h [hZ459:@\ hZ4"jhZ459:@U\h"fhM59:@\hMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ, d j n p t v  ^ v wgZKjhSkhM0J+U\hSk6CJOJQJaJhhM6CJOJQJaJ,hh{hM59:@CJOJQJ\aJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ,hhM59:@CJOJQJ\aJ2jhZ459:@CJOJQJU\aJ hZ4h;_hZ4/h;_hZ459:@CJOJQJ\aJv d f h p ` ǸԨԁgbJBbghT3hZ4/hT3hZ459:@CJOJQJ\aJ hZ42jhZ459:@CJOJQJU\aJ,hh{hM59:@CJOJQJ\aJh7'h7'6CJOJQJaJh7'hM6CJOJQJaJjhSkhM0J+U\hSk6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJh]hM6CJOJQJaJ 0 2 n t       " & ( , . 0 B ξΐ|we]w|QhUoOCJOJQJaJh'hZ4#h'hZ40J-59:@\ hZ4&jhZ40J-59:@U\ hh{hM0J-59:@\jhW.hM0J+Uh7'h7'6CJOJQJaJh7'hM6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ,hh{hM59:@CJOJQJ\aJB ( >    " $ ( , ఖyqeN,hFhM59:@CJOJQJ\aJhJCJOJQJaJhs&hZ4/hs&hZ459:@CJOJQJ\aJ hZ42jhZ459:@CJOJQJU\aJ,hh{hM59:@CJOJQJ\aJhMCJOJQJaJjhW.hM0J+UhghMCJOJQJaJhT(hM6CJOJQJaJ "$Jnp@hjprv~qaRqh7'hMCJOJQJaJhXAhM6CJOJQJaJjhShM0J+UhShM6CJOJQJaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ,hFhM59:@CJOJQJ\aJ2jhZ459:@CJOJQJU\aJ hZ4h-hZ4/h-hZ459:@CJOJQJ\aJv 4 6 Z \ f |        h    񾷨zڊkkk\M\hShSkCJOJQJaJhShMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJh[hZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJhMCJOJQJaJh hMCJOJQJaJ h hMhMh'@hZ4h'@hZ459:@\ hZ4"jhZ459:@U\h hM59:@\  rt~,4FHXZ.0̼㭡v\2jhZ459:@CJOJQJU\aJ&hM59:@CJOJQJ\aJ,hYhM59:@CJOJQJ\aJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJh[hZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhShMCJOJQJaJjh! hhS0J+U06:<>@"$.@DFJzk^kLCzD|D4FRFtFvFH H*H\HbHfHhHLL L8LHLJLTLLLLLNǸ}uǸnjfn\T\jh[hZ4jhZ4UhAhM hghMhA'hZ4hA'hZ4CJOJQJaJhR#}hM6CJOJQJaJhR#}hMCJOJQJaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h[hZ4CJOJQJaJ"h[hZ46CJOJQJaJNNNNNOOOOOOOPP:PQQQQQQQTTTTU>UDUHUJU(V㯪㯪rj㯪ZRhrhZ4hrhZ4CJOJQJaJh(VhZ4h(VhZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJh7'CJOJQJaJh[hZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhNhM0J- hM0J-%hghMB*CJOJQJaJphhghMCJOJQJaJjhK3hM0J+U(VVVVVVVZZ[[[[]^0^D^F^^^haaaaaaa(bVbXb ccccĸīĸ|wgw|X|wjhA2hM0J+U\h[hZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJjhA2hM0J+UhA2h7'6CJOJQJaJjhK3hM0J+UhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJjhA2hMH*UhA2hMCJOJQJaJhA2hM6CJOJQJaJ ccd d"dBefeh,i.iZi\ifiiiiijjjj$l&lvnxnnnrrrrrss s♣vjjZh[hZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJhJCJOJQJaJ hM0J:hP[hM0J:hhZ4jhZ4U hghMh9hnCJOJQJaJ h>X=hMhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h`hZ4h`hZ4CJOJQJaJ# s0tNt^u`uuuuuuhvjvvvv@wNw^w`wwwɼp]pK9#h [h1@0J:5CJOJQJaJ#h [hl0J:5CJOJQJaJ%hfh1@B*CJOJQJaJphhhb}h1@CJOJQJaJ%hhb}h1@B*CJOJQJaJphhfh1@0J:59B*phhfhUoO0J:59B*phhf0J:OJQJhF/h1@0J:OJQJ hn0J:5hMCJOJQJaJhXO=CJOJQJaJhP[hM0J:hghMCJOJQJaJuuuhvvvvv$<$Ifa$gd6Jo $<a$gd1@vvvvvL>00$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6JokdR$$IflFC   tLLLLLL06    44 lapLLLLLLvvvvvqcUU$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6Jokdu$$IflFC  t06    44 lavvvw wqcUU$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6Jokda$$IflFC  t06    44 la w ww"w&wqcUU$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6JokdM$$IflFC  t06    44 la&w(w6w:w>wqcUU$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6Jokd9$$IflFC  t06    44 la>w@wNwVw^wqcUU$<$Ifa$gdV{$<$Ifa$gd6Jokd%$$IflFC  t06    44 la^w`www yL@;/ $xxa$gdM#gdL"b $xxa$gd1@kd$$IflFC   tLLLLLL06    44 lapLLLLLLwwwww yyyyy~&~T~V~~~~Ʒm[I7#h [hC0J:5CJOJQJaJ#h [hM0J:5CJOJQJaJ#h [hl0J:5CJOJQJaJ%h5hMB*CJOJQJaJphh5hM0J:59B*phh1@hM0J:59B*ph,hfhM0J:9B*CJOJQJaJphhP[hMCJOJQJaJhjDzhM0J:OJQJhf0J:5:OJQJhjDzhM0J:5:OJQJhjDzh90J:5:OJQJ yyyyyyynkd:$$Ifl0!v  t644 lap$$Ifa$gdnyyyyzscSS$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnkd$$IflF!  tLLLLLLLLL6    44 lapLLLLLLLLLzz0zFzZzxx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd6$$IflF! t6    44 laZz\zzzzxx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 lazzzz{xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 la{{J{`{t{xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 lat{v{{{{xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkdH$$IflF! t6    44 la{{||0|xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd $$IflF! t6    44 la0|2|R|h|||xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 la||~||||xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 la||}4}H}xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkdL$$IflF! t6    44 laH}J}t}}}xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd $$IflF! t6    44 la}}}}}xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 la}}}~~xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkd$$IflF! t6    44 la~~&~>~T~xx$$Ifa$gdV{$$Ifa$gdnfkdP$$IflF! t6    44 laT~V~~pDԅ\sg[[V[GG$ & F1xxa$gdM#gdL"b $xxa$gdM $xxa$gd1@kd$$IflF!  tLLLLLL6    44 lapLLLLLL~~~~4:>@xzހĵvn^VhJhZ4hJhZ4CJOJQJaJhj`hZ4hj`hZ4CJOJQJaJh].hZ4h].hZ4CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJ,h [hM0J:5B*CJOJQJaJph#h [hM0J:5CJOJQJaJ#h [h_x0J:5CJOJQJaJLN 8<>DF~̅Ѕ҅ԅƇ"⥝−phhhZ4hhZ4CJOJQJaJhy!hZ4jhZ4U hghMhL"bhThZ4hThZ4CJOJQJaJhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4hhZ4hhZ4CJOJQJaJ""JNR\NPZlpr~Ɗފvԋ؋ڋ".ررꡙرꉁرuuرuhMCJOJQJaJhr]hZ4hr]hZ4CJOJQJaJhSfhZ4hSfhZ4CJOJQJaJhghMCJOJQJaJh#hZ4h#hZ4CJOJQJaJ"jhZ4CJOJQJUaJ hZ4h[hZ4CJOJQJaJ)(@DF $&4`TV\^ RVXXZxɷxl``Plh[h=CJOJQJaJhXO=CJOJQJaJhMCJOJQJaJhh=hh=CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJh[hZ4CJOJQJaJ"h[hZ46CJOJQJaJ hZ4"jhZ4CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJh4hM6CJOJQJaJjRp4\rBLZn̶ܶ $IfgdV{#gdV{#gdL"b $xxa$gdM$ & F1xxa$gdM›  " ",TZ^`bnDȸڜڄ|ple hghMhL"bhJCJOJQJaJhNrh=hNrh=CJOJQJaJhh=hh=CJOJQJaJhMCJOJQJaJh[h=CJOJQJaJ"h[h=6CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJ&DTHVrܶ8ɹੜp[L:#hhL"b0J:5CJOJQJaJh!hMCJOJQJaJ)hV{hM0J:B*CJOJQJaJphhhM5CJOJQJaJ$jhhM0J+5OJQJUh[WRhM0JLhV{0J:5:OJQJhjDzhV{0J:5:OJQJh[h=CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJh4hM6CJOJQJaJܶ޶kdG$$Iflֈb k!hzh  t<LLLLLLLLLLLLLLLLLL!644 lap<LLLLLLLLLLLLLLLLLL޶ $$IfYD<a$gdV{$$IfYD<a$gdM&26>]M====$$IfYD<a$gdV{$$IfYD<a$gdMkd$$Iflֈb k!hzh t!644 la>FHT\hlM=$$IfYD<a$gdMkd $$Iflֈb k!hzh t!644 la$$IfYD<a$gdV{lt|~M=$$IfYD<a$gdMkd$$Iflֈb k!hzh t!644 la$$IfYD<a$gdV{ȷзM=$$IfYD<a$gdMkd$$Iflֈb k!hzh t!644 la$$IfYD<a$gdV{зܷM=$$IfYD<a$gdMkd!$$Iflֈb k!hzh t!644 la$$IfYD<a$gdV{&.68MA $xxa$gdL"bkd($$Iflֈb k!hzh t!644 la$$IfYD<a$gdV{^`jĹƹʹ Ľ ptv\qdqjhQFhM0J+UhQFhM6CJOJQJaJh[h=CJOJQJaJhh=hh=CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJhghMCJOJQJaJhMCJOJQJaJ#hhM0J:5CJOJQJaJ#hhA20J:5CJOJQJaJ'\z(X6L~r,$ & FCxxa$gdM#gdL"b$ & FBxxa$gdM $xxa$gdMPVZ\Z\xzD鲪žžžžžqihRh=hRh=CJOJQJaJjhQFhM0J+Uh[h=CJOJQJaJhMCJOJQJaJhh=hh=CJOJQJaJhghMCJOJQJaJh~ch=h~ch=CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJ'DFVXZb"$ν垸垸垸垸~vhh=hh=CJOJQJaJh[h=CJOJQJaJ"jh=CJOJQJUaJh'!h= h=jh=U hVhM hghMhL"bhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJhJCJOJQJaJ*FHJLxz|~.0:RX\^rtpr04㸳㸳whsh=hsh=CJOJQJaJhJCJOJQJaJhMth=hMth=CJOJQJaJ h="jh=CJOJQJUaJjhQhM0J+UhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJjhVhM0J+U.46  ,268HJTbhln~ڲښڂzm]hvh=CJOJQJaJjhhM0J+Uh 6h=h 6h=CJOJQJaJh\h=h\h=CJOJQJaJhYh=hYh=CJOJQJaJhJh=hJh=CJOJQJaJ h=hghMCJOJQJaJ"jh=CJOJQJUaJ#<>Htxz,.LZjlv&Xjp r 0 2 ѽэээсээqээhhM6CJOJQJaJh_xCJOJQJaJhMCJOJQJaJhDch=jh=UhM hghM hhMhL"bh[h=CJOJQJaJhghMCJOJQJaJ"jh=CJOJQJUaJ h=hvh=,Pf $$$$$% %(,f39B@J*gd$*gdB' & F7gd_gd_ $xxa$gd_1gd_$a$gd_*gdM#gdL"b $xxa$gdM2 > B HLNP,.FHrx          P"R"\"""""ļĚĪ񋇋{ɋh[h=h-KhM h64hMh/+h=h/+h=CJOJQJaJ"jh=CJOJQJUaJhwh= h=jh=U hhM hghMhL"bhMCJOJQJaJhghMCJOJQJaJ0"""""""H$J$T$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%%%%%%J&P&žھڳچ|pfp|`|` h#aJh[h=aJjh=UaJ h$aJhijhgh_Uhgh_CJOJQJaJ%j=hgh_CJOJQJUaJhgh_CJaJ hgh_(hh_5B*CJOJQJaJphh_ h64hMhMh[h= h=jh=U%P&&&&&&&&&&&&&'('8':'J'L'\'^'''''''''((J)L)**,,,,,,--. .. .2.4...///000&1d1~44$5&505V5Z5\5666666666h#h$6aJ hJaJ h-KaJh[h=aJ h=jh=UaJ h#aJ h$aJK666$7(7*7888888H9J9R9T9b9d999@;B;;;b<d<n<<<<======>>&>p>t>v>>>>>>>>? ?8????????@@@$@(@*@D@F@P@f@j@l@@@ۿۿۿۿ۹ۿ h1aJ h#aJh[h=aJjh=UaJ h$aJh[h=6aJ h=jh=6UaJI@@@@@AAAA`BbBBBVCXC|C~CCC~DDDDDDDNEPEREtEEEEEEEEEEEF F2FpFFFFFFGGG6H8H6I8IIIZJbJzJ|JJJJJLLLLN޳޳ h1aJhh=hh=aJjh*5h*50J+U h*5aJ h$aJjh=UaJh[h=aJ h=F@JNRS"S TTjU6V8W@XX8YZZ[\Z]n_P``abc$0xx^`0a$gdY$xx7$8$H$a$gdY'8^8gd@w*gd$NNNNNN(O*OOOOOOOPP P PPPPPPQQ:QhY5CJOJQJ^JaJjhgh$Uh$ h@waJh[h=aJ h1aJhXh=hXh=aJ h=jh=UaJ hJaJ h$aJ h*5aJ,SSSSSST T,TBTVTdTTTTTTTTTTU秊ufWGW8Wh[hYCJOJQJaJh[hY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhlhYCJOJQJaJh"CJOJQJ^JaJ#hlhY6CJOJQJ^JaJ hlhYCJOJQJ^JaJ#hzXhY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJ#hKIhYCJOJQJ^JaJ,jhKIhYCJOJQJU^JaJ hKIhYCJOJQJ^JaJUgNggh&h8hBhLhhRi^itiiiiiiRjbjjk6k@kjkkll(l4llPmTm`m~mmnhnlnxnnnŕyh hY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhJ6CJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhyhY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJh[hY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhJCJOJQJaJ/nnnn ooooo p"p qqq^qlqqqqqqqqqqr"r>rjXjjXj#hQhYCJOJQJ^JaJ,jhQhYCJOJQJU^JaJ hQhYCJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJhY5hY6CJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh[hY5CJOJQJaJ>rrrr.s0ssss8ttxuuuu6v8vHvvvwųܤueVFVe6uhyhY5CJOJQJaJhsahsa6CJOJQJaJhsahsaCJOJQJaJhsahsa5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhQhYCJOJQJaJ#hQhYCJOJQJ^JaJ,jhQhYCJOJQJU^JaJ hQhYCJOJQJ^JaJ#hQhY6CJOJQJ^JaJw(wzz {{ {2{{{{|F|f|v||| }ƴƥvdSAS#h5hY6CJOJQJ^JaJ h5hYCJOJQJ^JaJ#h1MbhY5CJOJQJ^JaJhY5hY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhxhYCJOJQJaJ#hxhY6CJOJQJ^JaJ hxhYCJOJQJ^JaJ#hxhYCJOJQJ^JaJ,jhxhYCJOJQJU^JaJ }d}}}}}R~b~t~~~~~~.z|TЀ܀ԁ6B̂ྭqahyhY6CJOJQJaJhY5hY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJhYCJOJQJ^JaJ#hr3GhY6CJOJQJ^JaJ hr3GhYCJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJ~|Ѐ6…DnXd&h,X,n$0xx^`0a$gdY".<Fd΄Є…6fDDn246Xܻ|g(hLhY6B*CJOJQJaJphh1MbhY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhthYCJOJQJaJ#hthY6CJOJQJ^JaJ hthYCJOJQJ^JaJ#h@m>hY5CJOJQJ^JaJ(Xd4:|&Lhژ,>bޙXnޚ,Bdn *XdpzԝνﰠΏscsh9BhY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJ hthYCJOJQJ^JaJhthY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJ hhYCJOJQJ^JaJ#h1MbhY6CJOJQJ^JaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJ&nXDȟ|`Σ <ШfP®L|h$0xx^`0a$gdYԝDZnzȟҟ(P|`t$>ṛΣ ,:\<Tf񯞯}hthYCJOJQJaJ#hthY6CJOJQJ^JaJ hthYCJOJQJ^JaJ#hU:hY5CJOJQJ^JaJhyhY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ, :ЧҧΨШhx֩ྭrcSCh""hY5CJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhlhYCJOJQJaJ#hlhY6CJOJQJ^JaJ#hlhYCJOJQJ^JaJ,jhlhYCJOJQJU^JaJ hlhYCJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh0[hY5CJOJQJaJ֩ةPdƪȪ *­LXZ\^t®֮PӰӰӞӎ~ӞooccӞhYCJOJQJaJhY6CJOJQJ]aJhyhY5CJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJ"hLhY6CJOJQJ]aJ%hLhYB*CJOJQJaJphh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJ&LXZ\^tҳ L`t&(.:,ȹʹйܹ<H|".h|¿6B*6tοοhYCJOJQJaJhJCJOJQJaJhY6CJOJQJ]aJ"hLhY6CJOJQJ]aJhLhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJBhtbb6D*jFHH$0xx^`0a$gdY$`bv4Vbv6J J2F`&@(*,.DXlx*>j~Rlʺ"hLhY6CJOJQJ]aJh1MbhY5CJOJQJaJhpShYCJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhJCJOJQJaJBb<R FZH\H\&Xl0F `tL`j~>h*>lnz h"CJOJQJaJhYCJOJQJaJh1MbCJOJQJaJ"hLhY6CJOJQJ]aJh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJCX`Lj*l   |0$$0xx^`0a$gdY "        4 @ R `  J          0rx|hLhY6CJOJQJaJhLJhY5CJOJQJaJhLhYCJH*OJQJaJh"CJOJQJaJhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ<>J.0D:Xh&6dZ(zjhhY5CJOJQJaJh(N1h(N16CJOJQJaJh(N1h(N1CJOJQJaJh(N1h(N15CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJh"CJOJQJaJhYCJOJQJaJh1MbhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ)r^  !",$B%J''))V**,,J--.p/x0T2x4Z5$0xx^`0a$gdY(<jlr^ h r   *!p!|!!!!""""#####,$N$b$%B%N%h%&J'T'v'''xhyhY5CJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhohY6CJOJQJaJh\)hY5CJOJQJaJhY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ,''("(:(()$)8)b))))))&*V*f*****++@++,,.,ྭ|lllZI hDdhYCJOJQJ^JaJ#h>hY5CJOJQJ^JaJhohY5CJOJQJaJhXhY5CJOJQJaJhO%hYCJOJQJaJ#hO%hY6CJOJQJ^JaJ hO%hYCJOJQJ^JaJ#hTIhY5CJOJQJ^JaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLJhY5CJOJQJaJ.,L,,,,,,J-X-l---. ..0.X.....4/F/ͽobRBhyhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJh'}5CJOJQJaJhLh'}6CJOJQJaJhLh'}CJOJQJaJh'}h'}5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhXhY5CJOJQJaJhDdhYCJOJQJaJ hDdhYCJOJQJ^JaJ#hDdhY6CJOJQJ^JaJF/R/T/V/p/|//B0x0012 2$2T2b23~3N4Z4x4445Z5h555X6f6|6677墕ufVfuh/xMh/xM6CJOJQJaJh/xMh/xMCJOJQJaJh/xMh/xM5CJOJQJaJh>hY5CJOJQJaJhJ6CJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhLhYCJOJQJaJhYCJOJQJaJ!Z5X6788*: ;;<J==>2?j@JAB`CCDE GGHIKLNJO$0xx^`0a$gdY7,7~77788.8H888 9&909@9B999*:::Z:::;; ;.;B;X;;;;;;F<<<<бr h$hYCJOJQJ^JaJ#h$hY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJhJCJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJ%<==H=J=Z=n====>>><>r>>>>>?2?:?ufufVfI9h$\qh$\q5CJOJQJaJhE5CJOJQJaJhLhE6CJOJQJaJhLhECJOJQJaJhEhE5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhYCJOJQJ^JaJ h$hYCJOJQJ^JaJhJCJOJQJ^JaJ#h$hY6CJOJQJ^JaJ:?@2@4@h@j@r@@@JA^AAAAfBBBBC`CnC~CCCCDD*DfDDDDDnEEEFF^F GG(GtGGGHHHHHŵ~hYCJOJQJaJh"CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJh$\qh$\q5CJOJQJaJh$\qCJOJQJaJh$\qh$\q6CJOJQJaJh$\qh$\qCJOJQJaJ1HIIIIIJJKKKK~LLLM"M$MDMNNNNNJOXO|OOPPPQZQjQ|QQQxhxhmhY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJhoCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJh0[hY5CJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJhhhY5CJOJQJaJht!hY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJ#JOPZQQFRbSTUUXW>X6YY:Z[T\<]]^`afb6cdhijk$0xx^`0a$gdYQQQRFRRRbRdRRRRS`SbSjSSBTFTྭrcSD4DhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJht!hY5CJOJQJaJhb-hYCJOJQJaJ#hb-hY6CJOJQJ^JaJ#hb-hYCJOJQJ^JaJ,jhb-hYCJOJQJU^JaJ hb-hYCJOJQJ^JaJ#h>hY5CJOJQJ^JaJh!hY6CJOJQJaJh!hYCJOJQJaJh!hY5CJOJQJaJFTRTTTTTU(UFUjUUUWWXWbWW>XNXhXX6YDY^YzYYYY Z8Z:ZHZfZZZZ[[[[[\奖ՖyiyhmhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJh!hY6CJOJQJaJh!hYCJOJQJaJh!hY5CJOJQJaJh&hY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhYCJOJQJaJ)\P\R\T\\\r\\<]N]b]]]]j^|^^^`__`$````4adatavaaaaabfbxbvfYfYhY6CJOJQJaJh_hY6CJOJQJaJhl"hYCJOJQJaJh_hY5CJOJQJaJh0[hY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJh~hY6CJOJQJaJhamhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ"xbbb6cHc\crcvcxcccc6d8dddfdddde(ffffϾϾtdS h'hYCJOJQJ^JaJhyhY5CJOJQJaJh"2hYCJOJQJaJ#h"2hY6CJOJQJ^JaJ#h"2hYCJOJQJ^JaJ,jh"2hYCJOJQJU^JaJ h"2hYCJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJffffg$gdgfghggghh&hlhnhh>iiiiiiŴ鴔q_q_qqO@h$hYCJOJQJaJh$hY5CJOJQJaJ#hzG.hY6CJOJQJ^JaJ hzG.hYCJOJQJ^JaJ#h>hY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJ#h'hY6CJOJQJ^JaJ h'hYCJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJ#h'hYCJOJQJ^JaJ,jh'hYCJOJQJU^JaJiiidjzj~jjjjjjjjVkkkkkl lll,l.l~llllmm$n²thXhL(!hY5CJOJQJaJhJCJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhoCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJh$hY6CJOJQJaJh$hYCJOJQJaJ#hMhY6CJOJQJ^JaJkl$nopqrrs,tJuu.wxx&yy^z{|&}~t t$0xx^`0a$gdY$n.n@nLnnnnnnnoo2oop*pqqqqq෨xhxVEVE hEhYCJOJQJ^JaJ#hYKhY5CJOJQJ^JaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJh5hYCJOJQJaJ hhYCJOJQJ^JaJhhYCJOJQJaJhYCJOJQJaJhhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh>hY5CJOJQJaJqBrrrrrrrss`ssssss,tyDyNyRyjyyysgU#h>hY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJaJh VhYCJOJQJaJ h VhYCJOJQJ^JaJ#hohY6CJOJQJ^JaJhJCJOJQJaJh hY5CJOJQJaJh~hY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJyyyyyy(z\z^zdz~zz{l{{{ |B|D|||||&}2}}~~~R凌vfYvvvvvhY6CJOJQJaJhhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhhYCJOJQJaJ#hhY6CJOJQJ^JaJ#hhYCJOJQJ^JaJ,jhhYCJOJQJU^JaJ hhYCJOJQJ^JaJ" @DhprtĀ *ŕFfht‚ĂôäôÄtdtdtdXtdhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhEJh(N15CJOJQJaJh(N1h(N16CJOJQJaJhEJh(N16CJOJQJaJhEJhEJCJOJQJaJhEJh(N1CJOJQJaJh(N1h(N1CJOJQJaJh(N1h(N15CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJĂƂ Rt̃<6F~$6l Zxƈ؈>ȉ"Ԋ܊$rv hnihYCJOJQJ^JaJ#h hY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJaJh&hY5CJOJQJaJh~hY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhJCJOJQJaJ.t6ԊrX *&2•ؙN6$0xx^`0a$gdYڋދ  VXZd 0BNzȏ܏BųܤuubRRuBh~hY6CJOJQJaJhLJhY5CJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhLhY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhnihYCJOJQJaJ#hnihYCJOJQJ^JaJ,jhnihYCJOJQJU^JaJ hnihYCJOJQJ^JaJ#hnihY6CJOJQJ^JaJB 2&Rʒܒ*4Flȓ&4FRj2@R•֕j"LN֙񟎀n#h$hY6CJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJ h$hYCJOJQJ^JaJ#h""hY5CJOJQJ^JaJh~hY6CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhamhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ+ؙ֙,NXb؛6@nx"̟BTz,2J4R0<NZjĥҲҢҲҲvҲhahY6CJOJQJaJh~hY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJh5<hY5CJOJQJaJhohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh""hY5CJOJQJaJh$hYCJOJQJaJ.6nB,0j¨XfްvF ¶$0xx^`0a$gdYĥƥȥ , j|¨Xv֩,<~Ϊު&0DThrƫfDnҮNn֯tް,vŵ%hLhYB*CJOJQJaJphhohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJh\)hY5CJOJQJaJhJCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ@vֲFdtг > Pn¶@l xȼv2Zj|FR\гhJ6CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhohY5CJOJQJaJFZFBJ@,<lx$0xx^`0a$gdYJBP>fJRjl@x@񡒡rfVh~hY6CJOJQJaJhJCJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJh5hY6CJOJQJaJh5hYCJOJQJaJh5hY5CJOJQJaJhzhY5CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ!,> B< <FP|@Dl$@Zx񤕤vfh&hY5CJOJQJaJhlhYCJOJQJaJhlhY6CJOJQJaJh_hYCJOJQJaJhY5CJOJQJaJhrhY5CJOJQJaJh7FohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJ#x2<2>NVXZd|".>Pd2`v,` कvfhrhY5CJOJQJaJhj;hYCJOJQJaJh^lhY6CJOJQJaJh^lhYCJOJQJaJh^lhY5CJOJQJaJhyCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhzhY5CJOJQJaJ#x"``t~4"j"6\0(z$0xx^`0a$gdY  "lrt^`lHXrt~4Bd"0幧yyiyyW#h>hY5CJOJQJ^JaJh~hY6CJOJQJaJh-hYCJOJQJaJhJCJOJQJ^JaJ h-hYCJOJQJ^JaJ#h0[hY5CJOJQJ^JaJhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhJCJOJQJaJ"0@Bfhlhj~".@B凌vdS;/jhEhY6CJOJQJU^JaJ hEhYCJOJQJ^JaJ#h hY5CJOJQJ^JaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh7FohY5CJOJQJaJhNhYCJOJQJaJ#hNhY6CJOJQJ^JaJ#hNhYCJOJQJ^JaJ,jhNhYCJOJQJU^JaJ hNhYCJOJQJ^JaJBdf46@X&\f0:P\x "b(±vfvvVvvhzhY5CJOJQJaJhYKhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJ hEhYCJOJQJ^JaJ#hEhY6CJOJQJ^JaJ/jhEhY6CJOJQJU^JaJ&hEhY6CJOJQJ^JaJ(8:RpvbӳueVJ:Ve.hYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhJCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhAAhYCJOJQJaJhhYCJOJQJaJ hhYCJOJQJ^JaJhB hYCJOJQJaJhyhY6CJOJQJaJh|shY6CJOJQJaJh|shYCJOJQJaJh|shY5CJOJQJaJhY5CJOJQJaJ@z0dz6@V^|*4H2>NX.`&0ĴĴĴĴĴĤĴĴĴĒ h-hYCJOJQJ^JaJ#h0[hY5CJOJQJ^JaJh~hY6CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhZ| hY6CJOJQJaJ,6*v"P$0xx^`0a$gdY008*>n vd".Fjĸyyg#hyhY6CJOJQJ^JaJhzhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJ h-hYCJOJQJ^JaJh~hY6CJOJQJaJhJCJOJQJaJh-hYCJOJQJaJ$&2P\^8:bnnzR^ĴĴĴĴĴ}ĴĴhyhY6CJOJQJaJhJCJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJh,hY6CJOJQJaJhYCJOJQJ^JaJ h,hYCJOJQJ^JaJ1r~`|*t $<PtV      ӻӨӘljyyyhyhY5CJOJQJaJh`hYCJOJQJaJhhY5CJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhJCJOJQJaJhYCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJ-`t$ v V  jl6b$f,tvrTN $0xx^`0a$gdY B v    V d | F    jv l,0x6Jbbn&0 hrhJCJOJQJaJh'}CJOJQJaJh7FohY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJh~hY6CJOJQJaJ8 ,8LVj Lhjprt~v*HTr$ueuh~hY6CJOJQJaJhyhY5CJOJQJaJhFhY5CJOJQJaJhYCJOJQJaJhzvfhY6CJOJQJaJhNuhYCJOJQJaJhNuhY5CJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhpn4hY5CJOJQJaJ 0TųܡܑrcTB3hY6CJOJQJ^JaJ#hh\hY6CJOJQJ^JaJhh\hYCJOJQJaJhyhYCJOJQJaJhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJhDdhY6CJOJQJaJ#hDdhY6CJOJQJ^JaJ#hDdhYCJOJQJ^JaJ,jhDdhYCJOJQJU^JaJ hDdhYCJOJQJ^JaJ#h>hY5CJOJQJ^JaJ,0LNr  " F J L N   ĵscScccDhrhYCJOJQJaJh BfhY6CJOJQJaJhhY6CJOJQJaJhU*rhY6CJOJQJaJ hU*rhYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJ^JaJ#hU*rhY6CJOJQJ^JaJhU*rhYCJOJQJaJh5vhYCJOJQJaJ hh\hYCJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJaJ       @!D!`!b!!!!!!! "<"B"D"x"паނq`Nނ=` h7hYCJOJQJ^JaJ#h7hY6CJOJQJ^JaJ h5vhYCJOJQJ^JaJ hphYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJaJ#hphY6CJOJQJ^JaJhphYCJOJQJaJh5vhYCJOJQJaJ hrhYCJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJ^JaJ#hrhY6CJOJQJ^JaJN  !D""#$4%%&N''(x)*P+N,-..... $a$gd:*gd[m-'8^8gd[m-$0xx^`0a$gdYx"|""""""##6#^#b#d#f######$|$$$$$2%rbrRRbbbBbh BfhY5CJOJQJaJhAAhY5CJOJQJaJh BfhY6CJOJQJaJhhY6CJOJQJaJhAAhY6CJOJQJaJh5vhYCJOJQJaJ#hhY6CJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJ^JaJ#hB hY6CJOJQJ^JaJ hB hYCJOJQJ^JaJ2%4%%%%%%%%&&b&d&&&& ''6':'<'ķķćucuVFhhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJ#hhY6CJOJQJ^JaJ#hhY5CJOJQJ^JaJ h5vhYCJOJQJ^JaJh BfhYCJOJQJaJhji7hY6CJOJQJaJhY5CJOJQJaJh BfhY6CJOJQJaJhYCJOJQJaJh5vhYCJOJQJaJh BfhY5CJOJQJaJ<'>'J'L'N''''''''''B(F(N(b(˼obSA/#h7hY6CJOJQJ^JaJ#hAAhY6CJOJQJ^JaJhAAhYCJOJQJaJhY5CJOJQJaJhAAhY6CJOJQJaJhAAhY5CJOJQJaJh BfhY6CJOJQJaJhhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJaJh5vhYCJOJQJaJhY5CJOJQJ^JaJ#hhY6CJOJQJ^JaJ&hhY56CJOJQJ^JaJb(d((((((((x))))**+2+B+D+P++L,N,,--..մzhW㴥Gzh0[hY5CJOJQJaJ h hYCJOJQJ^JaJ#h5vhY6CJOJQJ^JaJhJCJOJQJaJhYCJOJQJaJ%hLhYB*CJOJQJaJphhLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJ h7hYCJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJhY6CJOJQJaJhY6CJOJQJ^JaJ.d............J/X/001122<233ñtbtPtbtPt;)h:h:@B*CJOJQJaJph#h:h:@CJOJQJ\aJ#h:h:@CJOJQJ]aJ h:h:@CJOJQJaJ,h:h:5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:h:@B*CJ,OJQJaJ,ph#h:@B*CJ,OJQJaJ,phh=oh;j]hgh[m-U h[m-aJh[m-hLhYCJOJQJaJhLhY6CJOJQJaJ../J/X/z///80T00001N1n11122P2p2223*3F3 h^hgd:gd: $hha$gd:F3h333334>4h4j4444 585l555(6D6z667D7~7777 h^hgd:gd:344h4j445 55777777 9999<<<<<<ﯞudS>ﯞu)h:h:@B*CJOJQJaJph hjOhjO@CJOJQJaJ hjOh:@CJOJQJaJ&h:5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:h:@B*CJ,OJQJaJ,ph h:haJo@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJ]aJhaJo@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJ\aJ h:h:@CJOJQJaJ777&8V8|88889999:.:Z:v::2;;;;"<<<< h^hgd:gd: $hha$gd:<<<=B=`====>N>>*?Z????"@V@z@@@$ArAAA h^hgd:gd: $hha$gd:A(BBB~BB8C:CXxXXXXY{D{}}}}}$}:<>BDJ̸̸̸̸̧̧̧̧pp&haJo5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:haJo@B*CJ,OJQJaJ,phhJ@CJOJQJaJ h:h:@CJOJQJaJ&h:5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:h:@B*CJ,OJQJaJ,ph h:haJo@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ&~kkll0mmmnNnlnnoBojooop\ppppppZqqq $hha$gd: h^hgd:gd:qq(rHrbrrrrs sNsvsss$tvtttu\uuuvHvvvw>wgd: h^hgd:>w^wwwwx*xDxtxxxLyyzHzpzzz{6{8{D{d{{{{ $hha$gd:gd: h^hgd:{|8|^|||}}$}l}}}}~:~f~~~ 2X|J $hha$gd:gd: h^hgd:JԀ@j4ނ:j҃4dʄ,\v h^hgd:gd:΅,X4Xt .`҉R h^hgd:gd:6‹Dfƌ6\ʍ.tΎL,fgd: h^hgd:f6ZΑ4$Px&TڔDʕޕ2gd: h^hgd:2`~ږ0Nb 0\tʘ6Xn $hha$gdaJogd: h^hgd:™&Dtޚ<>JfJn6Ԟ h^hgd: $hha$gdaJogd:BH4668:>@F &ƯȯʯίЯ֯د ޻ޭsޭseseޭse޻޻haJo@CJOJQJaJ&haJo5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:haJo@B*CJ,OJQJaJ,ph h:haJo@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ)h:h:@B*CJOJQJaJphhjO@CJOJQJaJ h:h:@CJOJQJaJ hjOh:@CJOJQJaJ'Ԟ&ПTPС2^Ȣ>vģ̣<Jz h^hgd:gd:z<\إ HxҦ:pا8:F^x֨ $hha$gdaJogd: h^hgd:,<\~©ʪ*drЬ& $hha$gdaJogd: h^hgd:­TҮ&rȯʯ֯د*pҰ&V $hha$gdaJo h^hgd:gd:$FhR>l6Zĵ2x gd: h^hgd:,H:`̹V^l"dx̼8b h^hgd:gd:ȺʺFH :@BFHN prDFHLNTlnrtzJNPVDFӾﾪﾪﾪﾪӾﾪﾪ h:haJo@CJOJQJaJhaJo@CJOJQJaJ&haJo5@B*CJ,OJQJaJ,ph)h:haJo@B*CJ,OJQJaJ,phh:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJaJ h:h:@CJOJQJaJ6ֽ2X~оBп8p d $hha$gdaJo h^hgd:gd:>0R8n:^|4Pgd: h^hgd:<>@BNHt Pb2b h^hgd: $hha$gdaJogd:J(DX *BtBrrgd: h^hgd:>flFf02 h^hgd:gd:B86zFl(Bv $hha$gdaJogd: h^hgd:(lNx>v"l$FPrgd: h^hgd:rV6:FH $hha$gdaJogd: h^hgd:HT|0R @\ :nz$ h^hgd:gd: $hha$gdaJo$JnJV:*&pRV $hha$gdaJo h^hgd:gd:\$@x.*$$Ifa$gd *gd[WR'8^8gd[WR*gd: $hha$gdaJo h^hgd:gd:.024nrvx|~ýttcttOtt&h,HhK0J:5:@CJOJQJ h/0J:5:@CJOJQJ hK0J:5:@CJOJQJ'hKhK0J::@CJ$OJQJaJ$ h0@hK0J:CJOJQJaJh j hgh[WRUh[WR h[WRaJh@BDFHммШмЗЗмЃмммЃмЗмoм&hjDzhK0J:5:@CJOJQJ&hF/hK0J:5:@CJOJQJ h/0J:5:@CJOJQJ&h,HhK0J:5:@CJOJQJ'hKhK0J::@CJ$OJQJaJ$ hK0J:5:@CJOJQJh0@0J:CJOJQJaJ h0@h0@0J:CJOJQJaJ+ o___*$$Ifa$gdK* & FH$IfgdK~kd $$Ifl\c !$2 t"44 lap  "$&(zjjj*$$Ifa$gdK *$IfgdKxkd$$Ifl\c !$2 t"44 la(*@BDFzjjj*$$Ifa$gdK *$IfgdKxkd$$Ifl\c !$2 t"44 laFHo___*$$Ifa$gdK* & FH$IfgdK~kdY$$Ifl\c !$2 t"44 lap sccc*$$Ifa$gdK *$IfgdK~kd'$$Ifl\c !$2 t"44 lap zjjj*$$Ifa$gdK *$IfgdKxkd$$Ifl\c !$2 t"44 la  "$&68:<>@BD益屮q)h[WRhK0JL5:@CJOJQJ\ h/0J:5:@CJOJQJ h0@0J:5:@CJOJQJ&hjDzhK0J:5:@CJOJQJ'hKhK0J::@CJ$OJQJaJ$h0@0J:CJOJQJaJ h0@h0@0J:CJOJQJaJ hK0J:5:@CJOJQJ' veUUU*$$Ifa$gdK* & FH$IfgdKkd$$Ifl\c !$2 t"44 lap "$zjjj*$$Ifa$gdK *$IfgdKxkd$$Ifl\c !$2 t"44 la$&<>@Bzjjj*$$Ifa$gdK *$IfgdKxkdY$$Ifl\c !$2 t"44 laBD{jZZZ*$$Ifa$gdK* & FH$IfgdKkd$$Ifl\c !$2 t"44 lapP Z .yytooooooo*gd/!X*gd{@{}}~~~~02Pn &(jlpJļļı h*h?Rh?Rhzah7! h*h*h*h*6^J h^J h?R^J hJ^Jh3h*6^Jh*h*^J h3^JFfh&(.02468:<>ЎҎ܎FHJǸ~ygy~~ygy~~yg#hGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h;1h:@CJOJQJaJh:jh2Oh:0J+Uh jh#Fh%u<CJUjHh#Fh%u<CJUjh#Fh%u<CJUh@wh*hh?Rh7! h*h*(ޏ  Ȑ"$.HLN̑БґTjlvĒ @նn#h.<h:6@CJOJQJaJ#hwqh:@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U#hGh:@CJOJQJaJ h;1h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:)@BLjnptƓȓ @prЕҕܕ24HJrt 꾪꾪꾄pp'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'hwqh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ, "2"$DHJZʚ̚JLת׉pתpת׉'hwqh:@CJOJQJ^JaJ h:jh.<h:0J+U'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ#(JNPPR$&0dhlvԞ؞ڞڟZ\f躭o[SヺCohJ@CJOJQJ^JaJhp%h:'hp%h:@CJOJQJ^JaJ'hwqh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*hwqh:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ֠ؠln JLbdnĢƢԢ֢ \^Ѹѐуs_Ѹ_ѐуs'hwqh:@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:%^ XZ :>@ԩ֩\^bҾ퍧xhҾҾ[jh.<h:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ(h.<h:0J@CJOJQJ^JaJ3jJh.<h:@CJOJQJU^JaJ-jh.<h:@CJOJQJU^JaJ'hwqh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJbJL«.0PR\|>vz|ﻶ܌ﻶzfT#h.<h:6@CJOJQJaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ#h);h:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJ^JaJh4!h:#h4!h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjh.<h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJJzDĶ$@ZLr>"$ $xxa$gd $xxa$gdU $xxa$gdUбԱֱڱDFH<>HVZ\µĵεXxĶƶ>BFPptvzзҷ꾪꾪꾪꾪hJ@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h);h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ4 ",DHJFJLƹ DFPvz|h|T|h||h'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h);h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h);h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ z|JLV46@fjlpҾ׭҇ҙu`L`u>h:@CJOJQJaJ&h);h:6@CJOJQJaJ)jh:6@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h);h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ'h);h:@CJOJQJ^JaJ h:$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ68B`df$&bdnͷͷ͊}gbNbg'h);h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+U'h.<hJ^6@CJOJQJ^JaJ'h);hJ^@CJOJQJ^JaJ hJ^*jhJ^@CJOJQJU^JaJ$h.<hJ^@CJOJQJ^JaJjh.<hJ^0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ¿ht >@BDPRbdzǶzllǶlllll[ h(N1h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ hEJh:@CJOJQJaJ hRh:@CJOJQJaJh:jhRh:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ#XZ\^dhvxLNP@Bñà~p~~~pppԠph:@CJOJQJaJ hk+h:@CJOJQJaJh:jhRh:0J+U hRh:@CJOJQJaJ#h(N1h:6@CJOJQJaJ h(N1h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#hRGh:@CJOJQJaJ(48RTprt>@NR`bl 04@BLjnptܽܰܽܜsܰܽܜsܰܽܜsܽܽ#h'}h:6@CJOJQJaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjhRh:0J+Uh:@CJOJQJaJ hEJh:@CJOJQJaJ hRh:@CJOJQJaJ#hRh:6@CJOJQJaJ-B8:<NRVXfjvxz|~¾tbUjhRh:0J+U#hEhJ^6@CJOJQJaJ#hRGhJ^@CJOJQJaJ hJ^&jhJ^@CJOJQJUaJhJ^@CJOJQJaJ hRhJ^@CJOJQJaJhJ^jhRhJ^0J+U#h'}h:6@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ hRh:@CJOJQJaJ $&0RVX   (*4NRTbd"$.PTVX"$&IJIJIJIJ#hdh:6@CJOJQJaJjhRh:0J+U#hEh:6@CJOJQJaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJh:@CJOJQJaJ hRh:@CJOJQJaJh:2&HJTvz|.p"$&8<JLVx|~ "&(4TۡwjjhJ>Kh:0J+UhJ6@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJjhRh:0J+U hRh:@CJOJQJaJ#hsah:6@CJOJQJaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ hsah:@CJOJQJaJ%r|~HJLNZx268<~pppppp~ph:@CJOJQJaJjhJ>Kh:0J+U$hJ>Kh:@CJOJQJ^JaJ#hJ>Kh:6@CJOJQJaJ'hJ>Kh:6@CJOJQJ^JaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ hJ>Kh:@CJOJQJaJ*XdbX0#$a$gdz$a$gd/ $xxa$gd% $xxa$gdUxxgd $xxa$gd <268<bz|ܭ܄wdN*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U#h/xMh:6@CJOJQJaJ#hRGh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjhJ>Kh:0J+Uh:@CJOJQJaJ hJ>Kh:@CJOJQJaJ#hh:6@CJOJQJaJ(,.02TVX`bl  XZRнн|н|oнjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'hh:@CJOJQJ^JaJ(RZ>@JX\^ JLVnrt®ݔ~j]®®®®jh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ*h.<h:6@CJOJQJ^JaJ3jh.<h:6@CJOJQJU^JaJ'hh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ$(pr| ",JNPtv:ѽѰppppѽ#hh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@jh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:# &*,BDNhj"dfϹ視sssksssW'h.<h:6@CJOJQJ^JaJhlh:*jh:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+Uh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*hlh:6@CJOJQJ^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ"f*.0FHR02DFPlprvҾҾҾt`tҾ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ%|~ NRTnpz<>H|tvİİİİİİİİߜ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U4vxpr| J}lZlLlZlhJ@CJOJQJaJ#hzh:6@CJOJQJaJ hzh:@CJOJQJaJ h.<h:jh.<h:0J+U'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJJvZ\fbd(@DF4 \ f  ñȟܒiUMi99'h>h:6@CJOJQJ^JaJhh:'hh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U#hzh:5@CJOJQJaJ#hlh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ hzh:@CJOJQJaJ#hzh:6@CJOJQJaJ Z \ f            0XZ*,6TXZ\(ҾҾ}pҾץ}pҾץjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ,(*.b"bfjt$02fhԳԝ|hTԳDhJ@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJhh:'hh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJz| 4uaQDujh.<h:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'hlh:@CJOJQJ^JaJhAh:'hAh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ |~ " ""8"<">"t"v"""""######}p}}cjh1hyh:0J+Ujh.<h:0J+U'hlh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:@CJOJQJ^JaJ0jh.<h:@CJOJQJU^JaJ##$$$$$%%%%%%%%%%%%%'ļv_I_*h&$h:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh.<h:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJh"h:#h"h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ#%'(<3*4@>ADS_l8w~~܆jZz0 $xxa$gdU $xxa$gdU$a$gd*'''&'*','0''((~****** - --.-2-4-L-N-X-j-n-p----...,/./8/\/`/b////00000꾪꾌 h.<h:@CJOJQJaJjh.<h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ/00011133 3333:3<3>3\3^3h3v3z3|3*4,4555R5V5Z5d55555:ız玱zf^玱hWjh:'hWjh:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjh.<h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h&$h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ"::<<<<<<<<*=,=6=^=b=d=t==@>B>>@@@@@@@AAAAAݳݳݍ|ݳh`|Sݳjhr7%h:0J+Uh2]h:'h2]h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJjh.<h:0J+U'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ AAABBB$BHBLBNBfChCrCCCCCCCDDD D"D,D:D>D@D`DbDlDDDDDDDDDDDDEEȡȡȡȡȡȡ'h"2h:6@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJhi h:'hi h:@CJOJQJ^JaJ h:+EEEEEEEFFHHHH"I$I.IXIIIIIIIINLPLjNlNvNNNNϹ視lXPllllh4IDh:'h4IDh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'h"2h:6@CJOJQJ^JaJh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*h&$h:6@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJNjOlOP6P8PBPjPnPpPPPRRRRRRS SS,S0S2SJSLSVSjSnSpStSSSSfThTrTTɲ큭m큭m큭m`큭mjhr7%h:0J+U'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ*h&$h:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ%TTTWWWWWW X$X[[[[[[[\\\\\\\\]]]]]^ ^ѭќvќvdThJ@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h&$h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h: ^^.^2^4^n^^___&b(b2b:b>b@bxbzbbbbbcccDcHcJccccccc(g*g4gpgtgvgjñÞ{g{{g{{g{{g{{g{'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ#h&$h:@CJOJQJaJ h:(jj(j@jDjFjfjhjrjjjjjjkkkkPlllNnPnZn~nnn(oRo꾪zm\ h.<h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U*h.<h:6@CJOJQJ^JaJ3jh.<h:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJRoTo^ooooooHp`phpDqFqPqqqqrrrrrrttuHuxu|u~u$vIJğyeyyeyQyey'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h&$h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ$v&v0vDvHvJvfvhvrvvvvvvvvvvvv8w:wxxxxyy yy$y2y4y8y:yPy^ydyfypy~y꾪xffxxf#h&$h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ(~yyyyyyyybzzzzzzzz.}0}:}V}Z}\}}}~~ttttdWGh:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h&$h:@CJOJQJaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJւ܂Z\ІԆֆ܆ކ *R®흉r\rO?hJ@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U*h&$h:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ BDNrvxThjl"Ҿ흉w҉cL?jhr7%h:0J+U-h.<h:@B*CJOJQJ^JaJph&h.<h:6@CJOJQJ]aJ#h&$h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ":>@,.8`df<>H\`b\^h@BLfjlBdƚȚҚнннннt`&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U-h.<h:@B*CJOJQJ^JaJph'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h&$h:@CJOJQJ^JaJ$Қv&*, fhr~4D¡ïÜÜyeyQQ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h&$h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ&h.<h:6@CJOJQJ]aJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h&$h:@CJOJQJaJ"$XZ\f~"`vz|ܦަ,02µq•q•[*jh:@CJOJQJU^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h&$h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U$h.<h@CJOJQJ^JaJjhr7%h0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#ҩ֩ةRT^jnpL@BL\`bHLNhjdfpннннн|h:@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'hBuh:@CJOJQJ^JaJ h:+pķƷзĸX~~κ"$нн|撽|撽н|撽llhJ@CJOJQJ^JaJ*ha~~h:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'ha~~h:@CJOJQJ^JaJ(`ҼFԽ:<FRVX¾ʽt^Y h:*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+U#ha~~h@CJOJQJaJ h&jh@CJOJQJUaJ h.<h@CJOJQJaJjhr7%h0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJbtxzx%2@496:BOQQza|ae $xxa$gdU $xa$gdU268<@DN .26@Rjnr|н橡н捅qiU'hG+h:@CJOJQJ^JaJh4g[h:'h4g[h:@CJOJQJ^JaJhzh:'hzh:@CJOJQJ^JaJhlh:'hlh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'ha~~h:@CJOJQJ^JaJ $6>BFPbvz~tlY$h.<h:@CJOJQJ^JaJhn%Hh:'hn%Hh:@CJOJQJ^JaJh=h:'h=h:@CJOJQJ^JaJhfh:'hfh:@CJOJQJ^JaJh h:'h h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:hG+h: TVtv*,6T\`bннziUMнh8~h:'h8~h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ'h8h:@CJOJQJ^JaJh:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'ha~~h:@CJOJQJ^JaJ bdFHRF(*4TXZ꾱꾝p冾*h8h:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h8h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ,Z  TXZ*,6\`b|  .½푽}lXFXlXFXl#h8h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ'h8h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ*h8h:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ.Tntv:<F`dfD"$.HLNvx.ɼܨܨܨܼܨܨ{*jh:@CJOJQJU^JaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ-DHLVz|"$.PTV漴СppС_K&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJh9h:'h9h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJ,02"\r2XZz̻raQ;*jh:@CJOJQJU^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ!hJ6@CJOJQJ^JaJh:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:hXjh:#hXjh:@CJOJQJaJ&tjннtbtP#h.<h:6@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJ,.0ͼ߼{g{S<-jh:6@CJOJQJU^JaJ'hnh:6@CJOJQJ^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U0:bvz|,02ŲrjŲV@*h2Th:6@CJOJQJ^JaJ'hY h:6@CJOJQJ^JaJhH h:*hH h:6@CJOJQJ^JaJ*h"mh:6@CJOJQJ^JaJ'hnh:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJh?7h:*h?7h:6@CJOJQJ^JaJ h:   P f h r        H     . 2 4 :djpr|ȷ򣷃qȷaK*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJhJ@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ h:h2Th:|<>PR\nrtLl ,02н{i{WW{i{W{#h.<h:6@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJ"*x68 !!!>!B!D!!!"x%z%%%%%&&&&"&B&F&H&F'H'ñÞñÞkWkkWkk'h"mh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h"mh:@CJOJQJaJ"H'R'j'n'p'******l,n,///// ////////12 23.303:3T3X3Z3x3z33333нннvivvjhr7%h:0J+U#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:)333:4@4B44499999: :":6:8::::&;*;,;V;X;b;;;;;;< <<<"<$<@<B<L<b<ʽʩʽʓzʽʓzʓzjʓzʓzhJ@CJOJQJ^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'hWh:6@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ)b<f<h<===&>*>,>fAhArAAAABBBBCCCCCCCDDDDDDDGGGGGG HѰѠphh{{h:'h{{h:@CJOJQJ^JaJhy,h:'hy,h:@CJOJQJ^JaJh:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U'h"mh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:' H"H:IFIIILLL2L6L8LO OPPPQQQQ Q*Q^QbQdQQQ,R.R8RvRRRRRRݳݍݳݳݍݳyq]'h(2]h:@CJOJQJ^JaJh h:'h h:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ$RRRRHSfSUUUUUVVVV"V0VdVhVjVt[[\|a~abbbɵ}kZMjhr7%h:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJhh:'hh:@CJOJQJ^JaJh0h:'h0h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:h(2]h:bbbbccc>cBcDcHcNcRcZc^chccccccccccccdddddd&e2eeee fннннu h.<h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U*h"mh:6@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJ& fffFƋȋҋн|撽l[G5G[#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJ^JaJ*h"mh:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJԎ؎ڎ8:D^bd"$&(*NPZjnpFHRX\^űűűűűűűűű-h.<h:@B*CJOJQJ^JaJph'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ<ʕڕޕ,.8FJLdfp–(*4VZ\XZززززز낭lز*h"mh:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ*ZdTV`hž.0pԟ֟؟ <нннxdWjhr7%h:0J+U&h.<h:6@CJOJQJ]aJhJ@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:"<@BРԠ֠hjh̦ЦҦ֦&*,6XZdѭѠьu_uьu_uьu_uѭ*h"mh:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h;0h:6@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:%¯į@Bİư 68BTXZ"$.HLNvxµĵнннннннн h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@CJaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:8θҸԸλ޻Z\f28<>  ıģĖmYQmmhwh:'hwh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+UhJ@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ&*,&6:< (*4:>@DF$&0>BD*.0fhr8:DPнннннннннннjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h"mh:@CJOJQJ^JaJEPTVz|HJTz~|~ 268hѰџ h.<h:@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U'h"mh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:6"&(8PR rvx DTIJĐs]IAh//h:'h//h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJh:6@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJTXZFj46@bfh  v Nz<>HnrtxFѽѽѽѬtѽѽѬtѬt#h.<h:6@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:* $&z|.24$6:<\^ẵᕃv`L``L`'h"mh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjhr7%h:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJhJ@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ^`h~ *,6HLN4VXb^ɳɊɳɳvdvVh:@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJh:@CJOJQJ^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ ^ ,46@LTXZ^tvRTɼܪ~jV~VFh:@CJOJQJ^JaJ&jh:@CJOJQJUaJ&h"mh:5@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:)jh:5@CJOJQJUaJ#h.<h:5@CJOJQJaJjhr7%h:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ"bPpr.24,02ߪ}ߪ}ߪߪߪ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'h"mh:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJhJ@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhr7%h:0J+U+DHJ|Npr|&HLı盱盱zzhhh#hSb]h:@CJOJQJaJjhXh:0J+U'h"mh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h"mh:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ(LN(*4fjl       Z           d f p    pr۶zh۶zz#hSb]h:@CJOJQJaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJjhXh:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ( n%T(v)+/$14X?ACHKMOtRSlX[celmo $xa$gdU $xxa$gdUr|npznpLNXx|~48: ннннннннjhXh:0J+UhAh:'hAh:@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:4 RT^DFP\`b½||½kW&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ*hSb]h:6@CJOJQJ^JaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ:Nfhrx|~\,"."######$$$%%%%ñÞÞt舞ñÞdt舞t舞hJ@CJOJQJ^JaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#hSb]h:@CJOJQJaJ'%%%%&&&&~&&&&&&''L'`'T(V((.):)r)v)x)(********R+T+^++++++,*-İİߜߜߜߜߜoąߜoąߜ*hSb]h:6@CJOJQJ^JaJ-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhXh:0J+U+*-,-6--------.H.J.L.P.R.T../ ////////躦͈t㐺gV h.<h:@CJOJQJaJjhXh:0J+U'hSb]h:@CJOJQJ^JaJhSb]h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*hSb]h:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ///00000 1$1&12022242>2X2\2^22222222B333333333T44444555IJğĄIJğIJğn*jh:@CJOJQJU^JaJh:@CJOJQJaJjhXh:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ#hSb]h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ*55555566667777888:9;r;B<<X?Z??????@@@@@@@AAA.A2Aнн昬tgннjhXh:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ#hSb]h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ(2A4ArAtA~AAAAAACCjDlDvDDDDRFlFnFxFFFFFFFFFFG|GGHHH H*H@HDHҾױױҾנzҌzҌhױҾ#h.<h:6@CJOJQJaJ#hSb]h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJjhXh:0J+U'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ(DHFHhHjHtHHHHHHHHHHJJJJJJ2K4K>KHKLKNKKKKKKKKKLLLLLLhMjMtMMMMMMOO>QQR^RtRvRSҾҾҾҾҾױҾҾױױנױ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJjhXh:0J+U'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ8SSTTTTTTdVfVpVVVV>W@WlXnXYYY ZZZZZZZZZ[[[[[[İİߠİİp[)jh:6@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@CJaJhJ@CJOJQJ^JaJ'hSb]h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhXh:0J+U#[[[[\ \.\B\F\J\T\x\\\\\\\\\<^f^j^^^^``}lZlZlZlF&jh:@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJhu(h:&hu(h:6@CJOJQJaJhZ?h:&hZ?h:6@CJOJQJaJh_9h:&h_9h:6@CJOJQJaJ)jh:6@CJOJQJUaJ&hSb]h:6@CJOJQJaJ h:`````aaaHbLbNbccdd&d@dDdFdHdde effffggggll m"m,mLmPmRmVmöyeyey'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ'hFxOh:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhXh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ#hSb]h:@CJOJQJaJ h:'Vmmmmmmmn o oo&o*o,ooopp(pHpLpNpRpذ댇qأ]K]#hFxOh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ*hFxOh:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJjhXh:0J+U-h.<h:@B*CJOJQJ^JaJph h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJRpvpppqqrrrrrsssszuuvvwwxxyyjzzzzzzzϼ|f|ϼR|&jh:@CJOJQJUaJ*hFxOh:6@CJOJQJ^JaJ h:-jh:6@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJhJ@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhXh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJops{Z<‘r$pZΞ2 Ԥn` $xa$gdU $xxa$gdUzzzzz.{l{{{{{|4|J|N|P|*}`}}~ЀñÞ{g_{KKK{'h.<h:6@CJOJQJ^JaJhih:'hih:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJjhXh:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#hFxOh:@CJOJQJaJ(,.`hʇڇއċ2hČȌʌΌTZнн{i{W{i{W#h.<h:6@CJOJQJaJ#h'[h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJjhXh:0J+UhJ@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ h:'h'[h:@CJOJQJ^JaJ"Z\Ppr|8<>`blXАҐܐ‘đ .24VκΑκΑrκrκh.<h:@CJaJ#hth:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h'[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhXh:0J+U(V^ВҒܒDڔܔ :rtv•ƕȕhؖܖޖ֗ؗ ȶȶȶᗊȶኗȶȶh.<h:@CJaJjhXh:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ6 $&LNX|8>`Қؚ֚ prěțʛZ\œĜBDhƞʞۼ췥ۼ췥ۼ췥ۼ췥ۼ췥ۼۗh:@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:jhXh:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ;ʞΞО268ڟ24XZdJ*.04ɷɷsn\ns#hth*@CJOJQJaJ h*&jh*@CJOJQJUaJ h.<h*@CJOJQJaJjhXh*0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjhXh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ4Tʢ 24>^bdģ"@DFJ|ҤԤ֤ؤ $&*flnpܮܮܮŠy h.<h:@CJOJQJaJjhXh:0J+U#hth*@CJOJQJaJ h*&jh*@CJOJQJUaJh.<h*@CJaJjhXh*0J+U h.<h*@CJOJQJaJ#h.<h*6@CJOJQJaJ, "`b̨|~ ҬԬެ fhjl&(2DHJlIJĥIJĥIJIJĘĘh.<h:@CJaJjhXh:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ9hҴH^n4 > 4~nv<tB$a$gd! h $xa$gdU $xa$gdUlnvxޮ $&*<>HZ^`Ư$PTVְذ ȶᤏ{ȏᤏ{ȏmȶᤏ{ȏȶhJ@CJOJQJaJ&hth:6@CJOJQJaJ)jh:6@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ* .24.dfp³ʳֳ̳JLVz~дҴԴִȻ՗n`Ȼh:@CJOJQJaJ&hth:6@CJOJQJaJ)jh:6@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJjhXh:0J+Uh.<h:@CJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:%ִ&*,FHJL"$.6:<\^`bԹعڹ<>Hdhjlnpr046xz ~﷪﷪﷪jhXh:0J+Uh.<h:@CJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJC~,.8JNPbdn|(*4BFHFNdfpxñññññññÝ܏hJ@CJOJQJaJ&hth:6@CJOJQJaJ#hth:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ82468  DFP>@^`jn`bl#h.<h:6@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJjh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJ h.<h:@CJOJQJaJ<&PR\46>@Jnrt48: ",<ï{Ím`S`ï{jh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJhJ@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJh:@CJOJQJaJ&h:h:6@CJOJQJaJ h:)jh:6@CJOJQJUaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ <@BhjtFHR  (*4LPR468Z\fննննթh.<h:0J+CJaJjh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJ#h:h:@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:=N~ ",DHJJjlvۼ줒ۄ۩nZn줒'h:h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJhJ@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJaJ h:$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh! hh:0J+U#h.<h:6@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ#@jnpvx VXbɼɦɼygyܼ`Oy h! hh:@CJOJQJaJ h.<h:#h:h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ'h:h:@CJOJQJ^JaJ h:*jh:@CJOJQJU^JaJjh! hh:0J+U$h.<h:@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJb$6:<z|  02<\`bfñ蟗Âñ(h! hh:0J@CJOJQJ^JaJh`Rh:#h`Rh:@CJOJQJaJ#h! hh:6@CJOJQJaJ h! hh:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h:h:@CJOJQJaJ3,02:r"$<>@ȶᝐ}gSg}Fh.<h:@CJaJ'h:h:@CJOJQJ^JaJ*jh:@CJOJQJU^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjh! hh:0J+U h.<h:#h! hh:6@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h! hh:@CJOJQJaJhJ@CJOJQJaJ@JLN^`j":<FLPR^pz|TV`lprrtȶȒ~ȒȒqh.<h:@CJaJ&h:h:6@CJOJQJaJ#h:h:@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ#h[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJh:@CJOJQJaJ h.<h:@CJOJQJaJ*tvx"(<>HX\^@BDFZ\fFHRptv"$&ԛԛԛh h:#h h:@CJOJQJaJh:@CJOJQJaJ#h[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@CJaJjh! hh:0J+U2B$ Z "tP  !t#v$2&))t**6++X.0$a$gdS $xxa$gdU $xa$gdU&(pr|  npz$(*        Z \ ^    . 2 4      ɷɷɷɷɷɷɷɷ#h.<h:6@CJOJQJaJjh! hh:0J+U#h[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@CJaJ<        bdn~ "$&rtvx۷۷֘۷hJh:#hJh:@CJOJQJaJjh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJ#h[h:@CJOJQJaJ h: h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ8x NPZnrtNPRT﷪֘﷪~m[#hty@h:@CJOJQJaJ!h.<h:@B*CJaJph#h.<h:6@CJOJQJaJh]yh:#h]yh:@CJOJQJaJjh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJ#h[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJ#.24|~     !! !"!$!r#t#v#x#v$x$z$$$$͔ͦͳxiXͳ!h.<h:@B*CJaJphh:6@CJOJQJaJ#h.<h:5@CJOJQJaJhJ@CJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJh.<h:0J+CJaJjh! hh:0J+Uh.<h:@CJaJ h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:hty@h: $$$$N%P%Z%v%z%|%2&4&6&)))))))))))r*t*v*öéoYHo!h.<h:@B*CJaJph*h.<h:56@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ'h.<h:5@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJh.<h:@CJaJjh! hh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h[h:@CJOJQJaJv*x*****+6+8+:+|++++V.X.Z.l/n/x////0N0P0v0000̮̿ucuuK/j3h/]h:@CJOJQJUaJ#jh:@CJOJQJUaJh:@CJOJQJaJ#h[h:@CJOJQJaJ h:&jh:@CJOJQJUaJ h.<h:@CJOJQJaJh.<h:@CJaJjh! hh:0J+U'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ00000011111N4P4R4T44444455555 666R6r6t6777ɼɯɯɎ{ɯ{{{{gb h:&jh:@CJOJQJUaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJjhCh:0J+Uh.<h:@CJaJjh! hh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ$h/]h:0J@CJOJQJaJ#jh:@CJOJQJUaJ!01P445 6r68999X::8==>>FJLLLLLLL$a$gd*5 $xa$gdU $xxa$gdU $xxa$gd! h7777&8(828B8F8H8d8f8p8~888888888999 9$9&989:9<9Z9~9999999999ö}m}mh:@CJOJQJ^JaJ#h.<h:6@CJOJQJaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhCh:0J+U h.<h:@CJOJQJaJ&jh:@CJOJQJUaJ h:#h[h:@CJOJQJaJ)99J:L:V:X:Z:\::::::8=:====>>>>>>>?N???BBCᾱᾤlllVQ h:*jh:@CJOJQJU^JaJ'h.<h:6@CJOJQJ^JaJ h.<h:@CJOJQJaJ$h.<h:@CJOJQJ^JaJjhh:0J+UjhCh:0J+U!h.<h:@B*CJaJph#h.<h:5@CJOJQJaJ#h.<h:6@CJOJQJaJh.<h:@CJaJCC C$C&CtCCCCCCCDD@EBEFFGGGJJȵލȵuh[J n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z , S 0A)BD14883_S"'!+b3/bqZ n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`!$$If!vh555#v#v:V l  tLLLLLL065/ / / /  / pLLLLLL$$If!vh555#v#v:V l t06,5/  / / /  / / $$If!vh555#v#v:V l t06,5/  / / / / / $$If!vh555#v#v:V l t06,5/  / / / / / $$If!vh555#v#v:V l t06,5/  / / / / / $$If!vh555#v#v:V l t06,5/ / / / / /  '$$If!vh555#v#v:V l  tLLLLLL06,5/ / / /  / pLLLLLL$$If!vh55v#v#vv:V l  t655v/ / / / /  p $$If!vh555#v#v#v:V l  tLLLLLLLLL6555/ /  / /  / / / pLLLLLLLLL$$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / /  / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / / $$If!vh555#v#v#v:V l t6,555/ /  / / /  / &$$If!vh555#v#v#v:V l  tLLLLLL6,555/ /  / /  / / / pLLLLLL$$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l  t<LLLLLLLLLLLLLLLLLL!6,5h55z5h55/ /  / /  / / / p<LLLLLLLLLLLLLLLLLL$$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / /  / / $$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / / / $$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / / / $$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / / / $$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / / / $$If!vh5T5z5 5655#vT#vz#v #v6#v#v:V l t!6,5h55z5h55/ /  / / /  / Dd (#z - S 0A*BD15073_S"'!,bUOq1@fR nUOq1@fRPNG  IHDRX ȚsRGB PLTE}X cmPPJCmp0712cOtRNS@f=IDAT8c`$0834A1bQg:VZlA0Ӫ* I9NIENDB`Dd (#z . S 0A+BD14883_S"'!-b3/bqZI n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z / S 0A,BD14883_S"'!.b3/bqZ n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z 0 S 0A-BD14883_S"'!/b3/bqZ n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z 1 S 0A.BD14883_S"'!0b3/bqZM n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<lQ t0",5$5552p $$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552p $$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552p $$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552p $$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552p$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552p$$If!vh5$5552#v$#v#v#v2:V<l t0",5$5552Dd (#z 2 S 0A/BD14883_S"'!1b3/bqZ n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z 3 S 0A0BD14883_S"'!2b3/bqZ n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`Dd (#z 4 S 0A1BD14883_S"'!3b3/bqZO n3/bqZPNG  IHDRX ȚsRGBPLTE+ס cmPPJCmp0712(CutRNS@f$IDAT8c`FD0:!28F(L Wl IENDB`DdZ 5 C (A2bullet1"@@4b5Nw6-~'i n5Nw6-~'iPNG  IHDR ҎPLTE̙ff3fffUtRNS@f cmPPJCmp0712Om$IDATc` U`p! B ) $  9]AIENDB`DdxxZ 6 C (A3bullet2"@@5bGQTq&vF|x nGQTq&vF|xPNG  IHDR6!PLTE̙ff3fffUtRNS@f cmPPJCmp0712OmIDATc` 5`P 56d 56F' %D5=IENDB`yDdZZZ 7 C (A4bullet3"@@6bV5fPDM} nV5fPDM}PNG  IHDR PLTEf3ffZtRNS@f cmPPJCmp0712OmIDATcw`_`wBkDgIENDB`DyK www.culturalpolicies.netyK Bhttp://www.culturalpolicies.net/DyK www.hnd.hr/tvadresar/index.phpyK Lhttp://www.hnd.hr/tvadresar/index.phpW@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z Q Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\ Q Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V Q Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJXX Q Heading 4$$<@&a$5CJ\aJmH sH dd Q Heading 5$<@&a$$56CJOJQJ\]aJmH sH HH  Heading 6 <@&5CJ\aJ::  Heading 7 <@&DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No ListLOL k&r Char*5CJOJQJ\^J_HaJmHsHtH>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*6U@!6  Hyperlink >*B*ph4 @24 Footer  p#.)@A.  Page NumberB B Index 1^`CJaJR!RR  Index Heading$xa$5CJ\aJVZrV +F Plain Text$xxa$CJOJQJaJmHsHZZ k&r Naslov_title$xxa$9CJ`OJQJ^JaJ`V0V 8 List Bullet$dhdda$CJaJmH sH && l TOC 1.. l TOC 2 ^.. l TOC 3 ^LL :W Balloon TextCJOJQJ^JaJtH ^Y^ :W Document Map-D M CJOJQJ^JaJtH ROR k&rNaslov_I$xxa$9CJ4OJQJ^JaJ0PP k&rTitle_1 $xxa$9CJ`OJQJ^JaJ`RR WNaslov_3 !xx59:@(CJ$OJQJaJ$R1"R cNaslov_4"$xxa$@CJ OJQJ^JaJ RO12R 2L"bNaslov_5 #x9:@CJOJQJ^JaJ.. TOC 8 $^.. TOC 4 %^.. TOC 5 &^VOrV (zZNaslov_2'$$xx@&a$59CJ,OJQJaJ,bOb 'zZNaslov_2 Char Char&59CJ,OJQJ_HaJ,mHsHtHFF dStyle1)$xa$CJOJQJaJLOL -; Body_main*$a$CJOJQJaJ>O> "USuper_s@CJOJQJ\aJpp .k#!Style Body_main + Bold Small caps,5:@\aJPOP *;Body_main CharCJOJQJ_HmHsHtHvOv ,k#&Style Body_main + Bold Small caps Char5:@\aJtt 0k##Style Body_main + Italic Small caps/6:@]aJzOz /k#(Style Body_main + Italic Small caps Char6:@]aJROR 1Naslov_11$xxa$9CJ4OJQJ^JaJ4L!L #L"b Naslov_5 Char9:@CJOJQJaJ@2@ fHeader 3 9r  CJaJtH V>BV fTitle4$<@&a$5CJ KHOJQJ\^JaJ P1RP ;fStyle25dd[$\$9:@CJOJQJaJ\b\ fStyle36$dd[$\$a$69@B*CJ^JaJph4ar4 fStyle47 6CJaJ! f'Style Heading 2 + Line spacing: single8'569@CJ4OJQJ\]^JaJ@q@ fStyle Naslov_29OJQJ@O@ fTABLICA5:@CJOJQJaJ@O@ 5f Style2 Char9:@CJaJj@j p Table Grid7:V<0<zOqz $Style Naslov_2 + 10 pt Not Bold Left=$<<a$CJ\ ?\?0Style Body_main + 26 pt Bold Gray-40% Small caps>$a$5:B*CJ4\aJ4phO >\?5Style Body_main + 26 pt Bold Gray-40% Small caps Char5:B*CJ4\aJ4phTOT A\?Style Body_main + Bold@$a$5\TOT @\?Style Body_main + Bold Char5\" C\?>Style Style Body_main + 26 pt Bold Gray-40% Small caps + 22 ptBCJ,O1 B\?CStyle Style Body_main + 26 pt Bold Gray-40% Small caps + 22 pt CharCJ,OB @Style Style Naslov_2 + 10 pt Not Bold Left + 12 pt All caps LeftD$a$5;@CJaJTRT *Kartica Ed x CJKHOJQJaJmH sH tH jRbj *Body Text Indent 2Fhdhx^hKHOJQJ^JaJtH TPrT * Body Text 2 GdhxKHOJQJ^JaJtH O r,Style Body_main + 48 pt Bold Shadow CenteredH$a$ 59CJH\PBP Y Body Text I$a$CJOJQJaJmH sH TCT YBody Text IndentJx^ CJaJtH 88 (zCTABK5:@CJ\aJfOf [WR!Style TABLICA + Palatino Linotype OJQJ\B B [Index 2M^`CJaJB B [Index 3N^`CJaJB B [Index 4O^`CJaJBB [Index 5P^`CJaJBB [Index 6Q^`CJaJBB [Index 7R^`CJaJBB [Index 8S^`CJaJBB [Index 9Tp^p`CJaJR :BStyle Palatino Linotype 14 pt Justified Before: 6 pt After: 6...U$a$CJOJQJaJ(b( :normalV], --.*//0j012A<`?qCJKnOT%W+\ho tuU}~y$!0Nv2 DK ')%46=NaTJYcSik no5qeir6y|{ՍNEJ,FTM! U tKLghrBww}‘cԕkF:M^su7p k od#'5>67 ;C>G.VcWq`xOADsR}^^!Y)5+-01 23d?LHkN>R TV(Xn܎a=fM   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~nF i ` 0 &egde&b a!!"#$%P&&(Y*+,K01o1W3=8=A'BB{EF5HQK:LcMSxSX+Z[Ec+iotx|[r{So]ØDagH~:!.A"awN  8C[Q#'0Y4Q57:;\=f?q@B+DKMNEOGQQSY0Z\[e]a_*`1abKcefZkko`p_qq7s(w%|D9#ʈ|T]͋qT̓UUSӠ}"pfui'jtZ#|/_=J8i/`0M fr"M f>ff5679KL_z{%()*UXYZsvwx145:knop"?BCDNQRUmpqr 7:;>]`ab~ADEForsw$'()3678DGHITWXYehijklmr$'()FIJOsvwx!RUVYruvw  # $ % G J K P k o p q     # $ ' M Q R S v z { |      $ % ) H L M N O P Q V  < @ A E {      : > ? C o s t u !]abc{ !"'[_`cLPQRSTUZ :>?@hlmn6:;<ostx&*+,PTUVy}~  JNOPmqrs    8<=>Y]^_quvw9#b!#%(((6(8(R(T(+,-./l01>355667|;D<<<i>>>? ?c?@BB*EHKrO RST%VaWX-\g\E_`bdfhjlor5ssvxW}~y؃؄u؉N ގ#”5SܞdgЫregUִVk1mR PP={]s)+Yt;$rF  T V  P   {>x  (!b!X"#&''}'''''')++8./0l0v2'4t466K7U:;r;=e?A$CC^FFGsGH JKaMMNXOOP#QQQQScToTWKZ]]C`vac@eVfjkkn8q>ssst4xaymy%{L}W}~fq "134͈ދgazUߜ M{ b]^dz8Fwxͺ?o4Ǽ&Lz{ѽefuȾg_aP8Pv;-} RSY8,^b*9iS1d  5 ;j]CP x "#$x$$m''' **(-^-/%12D22,34-4i678d:B<v=>G@A}C\DE F)GBHITJL'LMP+SDVY%[[t\Q]]N^^^E_G_bd@eMeijlppeqqrru8yHy|}6Ą_fՆb׍4QݓHݛƞ.I JV֭حWm;־<vxyz8-E1npMYSyik<TH&prPK:\ S     D\5;W  !'#\$$$'{((^))v+++--.;._.<12t23!4{4 556}89<<<)=??A'BDDDFGYGGHHAI]JvKwK}KKKKL LNOOQhRRRS>ST XYMZF[P\I^`[aabceefgknoqtvwyk|}+~~IxkcƑgn (9Ģȣ=Oj|̭N+2lnݳ޳߳24'Wh}:.T^@5 no;%:;O/f%5"qC  Y tKS gO4"%(**1+ ,,-..C/$2V2m5678 ;*;a;;;<*<<?@2CCERFG&xkhWUzuxs?B<-m)&1Yda   ~   JA{d-x!n#E%()8+ ,-/147:N=7?iBEGJMKMnNMQ;UXYYY0Z[[9^@`aaa1b8b>bDbEbZb]b`babiblbobpb|bbbbbbbbbbbbbbbbbbccccccccccddd d*d+dEdQd\d]dpd{ddddddddddde eee&e1e;eK4Hq)/A)4; nne%^K#t17  I      GA2Yg{Y) x!{"-##$2%%&M'3((j))*,@--.d/;0p122M34b44 5O5T66,7a77y899::;;(<r<<D===U>>9?'@9AA)BB CyCDDDKEEEgFF2GG]HHHmIIJJPKKLnM=NNQOOO PP@QQQRSSSTT'UUUUVWW0XXhY[[L\\v]^^ __?`|``aaabb@ccc,ddBee[fff7ggg7hzhh@iiijjQkkgll)mqm nn}op]pppqqqsstuuu4vvvwxx>yyyz^{{|U|0}W~~l8 ~^ł|zԅn*Ո o͉y^ҋ"dώX3ѐ9 -ΓB<+OߚFٛ:}t ɟ@jʡ ]UW^ӦlاJwҩ-S(Э2߯0|8@ȵ'zĶ$sͷpEGNK$̽Fbdeflоܾ'GSf̿%5Xj12CNd:E(;Oh|*8RAYZ`k~${(:Yk<p +H`y8Sg{7V~ +F{#4F^n .DWjpq (;LYt 2@N[@X1No9IJP}"Ms );Sk8Sq%;Xi!3O_n '<r9Pcw /A_!>e{Ss$3k +?Qpqw!.A_r}8dt !Bt7Dv!5Wp~,GS0Bd"Eg>Ol/>b)IWp)7?Uq &A\u0@I`7Id0A[vJ|'Lj}-<Ljv+7Lb}7Jl 0G\|H[g} 's,Na":Ow!9fr ,9ChJbr6e'Gf~5Jfq 1DW 3K\{9n!=\|(Ko/9Gc~)<e5Yf{=Nb  4 E m          % > m        ! 7 S d w      . M e l         " V g        7Sar6y0G^{ 0EYg|?QqyCIn 3?Mhz3Qm8at Ecv (Bb~_@OXh;Y+KZov"4Ob|=JR5( D Z     !D!l!!!!!!!@"X"f"r"s""""""""""""""""""""""""## # # ######### #!#K#M#Q#S#T#U#V#W#X#Y#d#e#f#g#h#$$$ $ $ $ $$$$$$$$$N$P$T$V$W$X$Y$f$h$y$%%'[)+,/o247777$9:<?@CErH#L2L4LBMNyPRBTiU}VWXzZu[]_`begiqklmmnppp4q5q=stuxx+||~_n#MtSnk)DR ץIBϵԹwAmnk2 N: >]   .7=9:L&M&)@3k49@ACDmHNOOWWYJZ\bffmovvy{݁8zl ű'߼t73}{tM[AF*Pdg4-} f !  4   m        K ! 7# % W& ' * * , . / 70 1 %3 3 R5 6 L7 7 8 89 : ; ; 7< g< < < )> {? ? %A VA A B 6B C C C )D bD E E CF sF gJ qL ^M _M aM dM gM jM tM uM vM M M M M M M *0*0*0*0*0@0*0@0H0H0*0*0*0*0*0*0*0(=0(=0=0D0X 0X 0 0 00 0 0 =0 =0 00=0=000=0000 =0000 =00000 =0000 =00000=0=0000000 0000 00 0 0 0 0` 0` 0 0 0` 0` 0 0 0` 0` 0 0 =0 0 00000l0=00000000=0000000 00 0 0 0 0` 0` 0 0 0` 0` 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0` 0` 0 0 0` 0` 0 0 0h 0h 0 0 0x 0x 0 0 0x 0x 0 0 0x 0x 0 0 0x 0x 0 0 =0 0 0 0 0x 0x 0 0 0x 0x 0 0 0x 0x 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 0( 0( 0 0 =0 0 0 0 =0( 0( 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 =0 0 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 =0 0 0 0 =0 0 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 =0 0 0 0 =08 08 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 =0 0 0 0 =08 08 0 0 0 0 0 =0 =0 0 0 =0 =0 0 0 =0 =0 0 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 08 08 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 =0 0 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0 0H 0H 0 0 0H 0H 0 0 0H 0H 0 0 0H 0H 0 0 0 0 0 0 =0 0 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 0 D0H 0H 0 *0('0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*00@0(('0(*08(*08( *08( *08( *08( *08( *08( *08( *08(*08(*08( *08( *08( *08(*08(*08(('0(*0D<*0D< *0D< *0D< *0D< *0D< *0D<*0D<*0D<(#0(*0B*0B*0B*0B*0B*0B*0B*0B*0B*0B*0B(#0(*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\*0-\(#0(*05s*05s*05s*05s*05s*05s*05sL *05sL *05s*05s*05sM *05sM *05sM *05s*05s*05s(#0(*0ގ*0ގ*0ގ*0ގ*0ގ*0ގ(#0(*0ܞ*0ܞ*0ܞ*0ܞ*0ܞ*0ܞ*0ܞ('0(*0*0(#0(*0*0(#0(*0ִ*0ִ*0ִ(#0(*0VI *0VI *0VI *0VI *0VI *0V*0V(#0(*0*0*0*0(#0(*0*0*0*0(#0(*0*0('0(*0*0*0*0*0(#0( *0] *0] *0] *0]('0(*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0(#0(*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$*0$('0(*0 *0 (#0(*0 *0 *0 *0 *0 E *0 E *0 *0 *0 (#0(*0*0*0 *0 *0(#0(*0 *0 *0 *0*0*0*0*0*00*0'*0'*0'('0'*0'*0'*0'(#0'*0+*0+(#0'*0/0*0/0(#0'*0'4*0'4(#0'*06*06(#0'*0;*0;*0;*0;(#0'*0$CJ *0$CJ *0$CJ *0$CJ *0$C*0$C*0$C*0$C(#0'*0aM*0aMK *0aMK *0aM*0aM('0'*0#Q(#0'*0Q*0Q(#0'*0cT*0cT*0cT(#0'*0]*0]*0]*0]*0]*0]*0](#0'*0k*0k*0k('0'*0>s(#0'*0s*0s(#0'*0ay*0ay(#0'*0L}*0L}(#0'*0f*0f*0f*0f00*0"*0"('0"*04*04*04*04*04*04('0"*0*0*0 *0 *0*0(#0"*0U*0U *0U *0U *0U *0U(#0"*0 *0 *0 *0 *0  *0  *0 *0 ('0"*0^*0^(#0"*0(#0"*0(#0"*08*08*08*08*08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 08 *08 *08 *08 *08 *08*08*08('0"*0*0*0*0 *0 *0 *0 *0 *0*0D *0D *0D *0D *0D *0*0*0*0*0*0*00*0Y*0Y*0Y*0Y('0Y*0*0*0 *0 *0 *0(#0Y*0(#0Y*0(#0Y*0,('0Y*0*0 *0 *0 *0(#0Y*0*0*0*0*0(#0Y*0i*0i(#0Y*0*0('0Y*0*0(#0Y*0d *0d (#0Y*0; *0; *0;*0;*0;*0;*0; *0; *0; *0;*0;*0;(#0Y*0P F *0P F *0P F *0P F *0P *0P ('0Y*0m'*0m'*0m'*0m'(#0Y*0(-*0(-*0(- *0(- *0(- *0(- *0(-(#0Y*04*04*04*04*04 *04 *04 *04 *04 *04 *04 *04*04 *04 *04 *04 *04 *04(#0Y*0L*0L*0L*0L*0L*0L*0L *0L *0L *0L *0L *0L*0L('0Y*0^*0^*0^*0^(#0Y*0@e(#0Y*0i*0i *0i *0i *0i*0i(#0Y*0r*0r(#0Y*08y*08y(#0Y*0}*0}*0} *0} *0} *0} *0} *0}*0}*0}(#0Y*0׍ *0׍ *0׍ *0׍(#0Y*0ݓ*0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ*0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ*0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ*0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ*0ݓ*0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ *0ݓ*0ݓ('0Y*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*00*0*0*0('0*0z*0z*0z*0z*0z*0z *0z *0z *0z*0z('0*0*0 *0 *0 *0 *0 *0 *0 *0*0*0*0*0('0*0*0 *0 *0 *0*0*0*0*0('0*0*0*0*0*0 *0 *0 *0 *0('0*0*0*0(#0*0*0*0(#0*0 *0 *0 *0*0(#0*0(#0*0S ('0*0 *0 (#0*0*0*0(#0*0*0(#0*0*0(#0*0W  *0W  *0W ('0*0\$*0\$! *0\$! *0\$! *0\$! *0\$*0\$('0*0v+*0v+" *0v+" *0v+" *0v+" *0v+*0v+*0v+# *0v+*0v+*0v+# *0v+*0v+*0v+*0v+*0v+# *0v+*0v+*0v+(#0*0<(#0*0?(#0*0A('0*0D*0D$ *0D$ *0D$ *0D$ *0D$ *0D$ *0D*0D*0D(#0010(0}K0K('0}K0K0K0K(#0}K0O0O% 0O% 0O% 0O% 0O0O0O0O& 0O& 0O0O0O0O' 0O' 0O0O( 0O( 0O( 0O(#0}K0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e0e) 0e) 0e(#0}K0I0I* 0I* 0I0I0I0I+ 0I+ 0I+ 0I0I0I0I(#0}K0(, 0(, 0(, 0(0(0(0(0(- 0(- 0(- 0(0(. 0(. 0(. 0(0(('0}K0202020200100('02040404040404040404('020000000' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0'0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0'0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0'0'0'0'4 0'4 0'4 0'4 0'0'('0'0*005 05 05 05 05 05 00000000(#0'006 06 0000000007 07 07 07 000 00 00 00(#0'0$20$20$20$20$28 0$28 0$28 0$28 0$28 0$28 0$20$20$20$20$20$29 0$29 0$29 0$2(#0'0G0G0G0G0G: 0G: 0G: 0G: 0G: 0G0G: 0QG: 0QG0G0G0G0G0G; 0G; 0G; 0G; 0G; 0G0G*0G(#0'04`04`04`04`04`04`04`04`(#0'0t0t0tG 0tG 0tG 0tG 0tG 0t0t0t0t0t(#0'0#< 0#< 0#< 0#< 0#0#0#0#0#0#0#= 0#= 0#= 0#= 0#0#0#(#0'0C0C0C0C0C> 0C> 0C> 0C0C0C0C('0'0'002 02 02 02 02 02 02 0(#0*0*0(#00x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x(#00000/ 0/ 0/ 00(#0*0*0(#0*0*0@ *0@ *0@ *0@ *0*0*0*0*0*0*0A *0A *0A *0*0*0*0*000(#00a0a0a3 0a3 0a3 0a*0a*0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a*0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a(#00M0M0M0M0M*0M? 0M? 0M? 0M(#00[0[0[0[0[0[0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[ 0[(#00b0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b 0b0b0b(#00i1 0i1 0i1 0i0i0i0i0i0i(#00~(#000 0 0 0 00 000 0       0       0       0       0       0       0 00000B 0B 0B 0000(#00)0)C 0)C 0)C 0)C 0)C 0)C 0)0)0)0)0)(#00000(#00̯0̯*0̯*0̯0̯100[0[(7 '0 ,[*0t*0t*0t*0t*0t*0t*0t*0t*0t('0[*0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c('0[*0F*0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F*0F('0[*0s"*0s"*0s" *0s" *0s" *0s" 0s" H *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" H *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" H *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" H *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" H *0s" *0s" *0s" *0s" 0s" *0s"('0[('0[*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$*0Y$('0[*07*07*07*07*07*07*07*07*07*07('0[*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L*0#L@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00i 00 %%%%%%%%%%%%%%%(R :  l$~P  n$F%k&P(+./F0~3FV[>agdpz.H0nD &>6DULc0o8~4lbֿL\, (<3? IS$c6szLԗ~vx]BnpV#+<FE^Ot_h&pxy}*҇|b2pV V)4AN^6i0v~Pf@ '8(GZVdNr{ȥth*@M\g pn~ĢTZj*>L N#p,;CNPVR[fjm(sz܀9VL^rLPR &8R P!B#(.X8=D@OV`gnu |DJrR.JN  # X, 0 ; B I S  ,  :" ) / $4 < @ HG U Z k } B h ܱ d ^ , v B v J'6CN(Vc sw~"DD42 "P&6@NSUZ`jfn>rwy }Xԝ֩ ('.,F/7<:?HQFT\xbfi$nqPuyĂB֙ĥvx 0B(0  x"2%<'b(.3<i:!Wm@ ^bz&<RfvJ (#'0:AENT ^jRo$v~y"ҚpZ.0|H'3b< HRb fkDxD}^Z<PT^^Lr%*-/52ADHS[`VmRpzZV ʞ4l ִ~<b@t& x$v*079CJM $'/3<HMQXZ[\]^_abcdefghijklmnpqrstuvwyz{|}     !#$%'()*+,-./01257:<@CEGIKLMNOQRSTUVWXYZ\]^_`abdefghjklmnpqrstuvwxyz{}~' ( ) * + , - / 0 1 2 3 4 6 7 8 9 : ; = > ? @ A B C D E F H I J K L M N O X i j k l n o x z { | } ~           ! " # % & ' ( ) * + , - . / 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~ | P h > j :8 t<0Zx'6GWhl'IvPT4zHxV ^Hj `h * N s !b"",#l##h$p$$J%%%%)&g&k&&&D(((4)))X** +++,z,, -n---@../T////:0B000141X11 Nh.|{Gs^2xlyyz|d}~j\ "eƢf2Z@p HrAvfRBBL .̾2".*j`~f JU : `n d uvvv w&w>w^w yyzZzz{t{{0||||H}}}~T~ܶ޶>lз@Jc~nhZ5JOkt6xN .F37<AFnL0P8V \Hb.g~kq>w{Jf2ԞzrH$.|(F$B.fJ#eoB0LM     !"#%&()*+,-.012456789:;=>?@ABCDEFGIJKLNOPRSTUVWY`ox~ "&34689;=>?ABDFHJP[cio|. 5 < G P Q R S T U V W Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h m p q r s t u v w y                  $ 0 ? T j  M !(! ! XX8@0(  B S  ?M B _Toc118384866 _Toc133036631 _Toc133036834 _Toc133038154 _Toc133036630 _Toc133036833 _Toc133038153 _Toc133035648 _Toc133036632 _Toc133036835 _Toc133038155 _Toc133035649 _Toc133036633 _Toc133036836 _Toc133038156 _Toc118384867 _Toc133035657 _Toc133036641 _Toc133036844 _Toc133038158 _Toc133035658 _Toc133036642 _Toc133038159 _Toc118384870 _Toc133035659 _Toc133036643 _Toc133036846 _Toc133038160 _Toc133035660 _Toc133036644 _Toc133038161 _Toc118384871 _Toc133035661 _Toc133038162 _Toc118384872 _Toc133035662 _Toc133038163 _Toc133035663 _Toc133038164 _Toc133035664 _Toc133036645 _Toc133038165 _Toc118384877 _Toc133035665 _Toc133038166 _Toc118301599 _Toc118301669 _Toc118301865 _Toc118384878 _Toc133035666 _Toc133038167 _Toc118301600 _Toc118301670 _Toc118301866 _Toc118384879 _Toc133035667 _Toc118301601 _Toc118301671 _Toc118301867 _Toc118384880 _Toc133035668 _Toc118301602 _Toc118301672 _Toc118301868 _Toc118384881 _Toc133035669 _Toc118301603 _Toc118301673 _Toc118301869 _Toc133035670 _Toc133036646 _Toc133036852 _Toc133038168 _Toc133035671 _Toc133036647 _Toc133038169 _Toc133035672 _Toc133036648 _Toc133036854 _Toc133038170 _Toc133035673 _Toc133038171 _Toc118301611 _Toc118301681 _Toc118301877 _Toc118384891 _Toc133035681 _Toc133038179 _Toc118301612 _Toc118301682 _Toc118301878 _Toc118384892 _Toc133035682 _Toc133038180 _Toc118301613 _Toc118301683 _Toc118301879 _Toc133035683 _Toc133036656 _Toc133038181 _Toc133035684 _Toc133036657 _Toc133038182 _Toc133035685 _Toc133036658 _Toc133038183 _Toc133035686 _Toc133036659 _Toc133038184 _Toc118301597 _Toc118301667 _Toc118301863 _Toc118384894 _Toc133035687 _Toc133038185 _Toc118224330 _Toc118299237 _Toc118384895 _Toc133035688 _Toc133038186 _Toc118384896 _Toc133035689 _Toc133038187 _Toc118301621 _Toc118301691 _Toc118301887 _Toc118384897 _Toc133035690 _Toc133038188 _Toc118384898 _Toc133035691 _Toc133036660 _Toc133038189 _Toc133035692 _Toc133036661 _Toc133038190 _Toc133035693 _Toc133036662 _Toc133038191 _Toc118301617 _Toc118301687 _Toc118301883 _Toc118301618 _Toc118301688 _Toc118301884 _Toc118384900 _Toc133035694 _Toc133038192 _Toc118384901 _Toc133035695 _Toc133038193 _Toc118301619 _Toc118301689 _Toc118301885 _Toc118384902 _Toc133035696 _Toc133038194 _Toc118301620 _Toc118301690 _Toc118301886 _Toc118384903 _Toc133035697 _Toc133038195 _Toc133035698 _Toc133038196 _Toc118301623 _Toc118301693 _Toc118301889 _Toc118384905 _Toc133035699 _Toc133038197 _Toc118301624 _Toc118301694 _Toc118301890 _Toc118384906 _Toc133035703 _Toc133036665 _Toc133038201 _Toc133035704 _Toc133036666 _Toc133038202 _Toc133035705 _Toc133036667 _Toc133038203 _Toc133035706 _Toc133038204 _Toc133035707 _Toc133038205 _Toc133035708 _Toc133038206 _Toc133035709 _Toc133038207 _Toc133035710 _Toc133038208 _Toc133035711 _Toc133038209 _Toc133035712 _Toc133038210 _Toc133035713 _Toc133038211 _Toc133035714 _Toc133038212 _Toc133035715 _Toc133036668 _Toc133038213 _Toc133035716 _Toc133036669 _Toc133038214 _Toc133035717 _Toc133036670 _Toc133038215 _Toc118299190 _Toc118384912 _Toc133035718 _Toc133038216 _Toc118299195 _Toc118384913 _Toc133035719 _Toc133038217 _Toc118299200 _Toc118384914 _Toc133035720 _Toc133038218 _Toc118299205 _Toc118384915 _Toc133035721 _Toc133038219 _Toc133035722 _Toc133038220 _Toc118384925 _Toc133035723 _Toc133036671 _Toc133038221 _Toc133035724 _Toc133036672 _Toc133038222 _Toc133035725 _Toc133036673 _Toc133038223 _Toc133035726 _Toc133038224 _Toc133035727 _Toc133038225 _Toc133036674 _Toc133038226 _Toc133035728 _Toc133038227 _Toc118221704 _Toc118299241 _Toc118384927 _Toc133035730 _Toc118299186 _Toc118384926 _Toc133035729 _Toc118221705 _Toc118299242 _Toc118221709 _Toc118299246 _Toc118384928 _Toc133035731 _Toc133036675 _Toc133038228 _Toc118221710 _Toc118299247 _Toc118384929 _Toc133035732 _Toc118221711 _Toc118299248 _Toc118384930 _Toc133035733 _Toc118384931 _Toc133035734 _Toc118221706 _Toc118299243 _Toc118221707 _Toc118299244 _Toc118384932 _Toc133035735 _Toc118384933 _Toc133035736 _Toc133038229 _Toc133035737 _Toc133036676 _Toc133038230 _Toc133035738 _Toc118299227 _Toc118384919 _Toc133035741 _Toc133036678 _Toc133038232 _Toc133035700 _Toc133038198 _Toc118299231 _Toc118384923 _Toc133035745 _Toc133036682 _Toc133038236 _Toc118299228 _Toc118384920 _Toc133035742 _Toc133036679 _Toc133038233 _Toc118299232 _Toc118384924 _Toc133035746 _Toc133036683 _Toc133038237 _Toc133035755 _Toc133035747 _Toc133038238 _Toc133035749 _Toc133036684 _Toc133038239 _Toc133035751 _Toc133035752 _Toc133035753 _Toc133035750 _Toc133035756 _Toc133035757 _Toc133036685 _Toc133038240_PictureBullets7777999LLLL____(((((((6(6(6(6(6(9(9(9(D<D<D<]]]           ''''''''''}'}'}'}'''%Q%Q%Q%Q%Q%Q?s?s?s?s?s?s   """111333355^__TTTTYYYm'm'm'm'm'm'__vvv{{    ]$]$w+w+ D DxKxKxK}K}K}KKKKOOOOeeeeIIII((((3322255GGGGGGGGtttttttt##CCCCCCaaaaa8+8+8+8+8+MMMYYY[i~)̯[[[mM   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@AMNOBCDEFGHIJKLPQRSTUVWXYZ[\]jkl^_`abcdefghimnopqrvwstuxyz{|}~     <= !"#$%&'()*+,-./0:123456789;>?@A888JJJ^^^^yyyyy(((((5(5(5(7(7(7(7(B(B(B(B(<<<Dccrrr           ''''I'I'I'~'~'~'~''''''=Q=Q=Q=QQQssssss   !!!000222333KKK::::::WWW''''''D_D_NNNwwwyyyy88**  $$++WDWD{K{K{KKKKKKKOOOOeeee]]]]TTTTkk111133300VV2222KKK``````uuuu####````CCCCCO+O+O+O+O+!M!MYYY[i~EWWooomM DDDDDDrrrss stksO[^i*!2!%%&"&'1'''**q3}355$8/8:#:*<<=>A0AtAHPQSQQZ<[?[\\^\g\w\z\`_m_4`ncddd dhjq.{$*1ج>=J58N\dSn#8+/112$247::::::;;F;<7?bE0Z[[[#[aaaaeof{l~lllmmtmwm"o'o(o-o"p'p(p-p$q+q t'tttHx~"'ISۂox_deoڔٕҗŝhwNVѧϾݾ]lerf !"&'02;<AELNV\emtv~ "&*/6BDPWX]`ginp|}  %0268APWioqxz  &*1:?KTVZciko !"-/4<?RVX^`cdlm{36GOQUW_cjluz #+,7;?@GR_dghqry{ &.068AFQSVW_`gkxy !#&'26>?JKSY\dlmvx#'1AHINUY[bdkmtv{| $(019;BFSW]^fgpqx|).57AEHIMOW\deo  !#)/45:>EFNPU\eipqy{}`hjo!%'./78@ENXZekpst{ moz $&/15>HLOPXYdfnoxy  !(*29CKUY\]efquz{  #)*/367=>FGMOY]`aijuw $(-.45=A#*+019:@DLMSU\hpqz~#/9AGIOQTU`ahjop{)4  $4>%*4:.0;CEIR]_bcmqxz )/1:<DEJRYZ_agkq|~ *=CGSUZ^cmw,7AC^hjpry~ $.0KUW] "'-19:@EITZ[acikstz{#-/57BSX\cdintx #(.2:;AFJU[\bdhmtv~ 1;=CMRT[gqsy{ &256CDMORU[\cdoq|!"',26>?EJNY_`fhlqxz   7 A C I K S X b d j l w                                 # & ' 4 5 > @ C F L M T U ` b m r z {                      * , I S U [                      " $ *                  ' ) 4 6 9 > I O V Z ] ^ b c m x | }                   (*/09:BCHJRVchpqwy|  #$12:>ABINUV^_hjuy|}  $)GQSY')AKMSU\]cq{|#$+-45:ahisx~  ",-3478>?FV\]`aijuwz~2<>D=?Ycek(gqsy %2?BCPRZ[chuv~  ",089BDNO]_jlsty$+7ACKOVjmn{|")5?AIMThklyzX]^d(*:<EIVW_ehisw&'+38AFGZ\abg{  %(56=>ABEFKOWX]lqswYcek) 3 5 ; = B C J S U V ^ b m n t v                          !!! !! !,!/!0!=!>!G!I!L!]!d!e!j!x!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" """""&")"4"6"="H"K"L"T"U"]"{""""""""-#7#9#?#x############# $$$$$.$3$9$:$=$>$A$B$J$T$X$Z$b$c$j$n${$$$$$$$$%% %%%2%<%>%D%F%N%O%U%V%`%e%m%n%w%{%%%%%%%%%%%%@&I&T&_&&&&&&'''M'W'Y'_'a'k'l'q''3(=(?(E(G(P(R(W(Y(\(](e(f(l(q({(((((((((((((((((((((((()) ) ))))j)t)v)|)~))))))))))))))))))***** *!*)***,*-*8*9*<*=*C*D*J*L*V*Z*`*f*s*t*z*{********************+++++++'+(+.+/+9+=+@+E+L+P+V+Z+]+^+d+e+k+l+r+s+v++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,%,),,,1,8,:,B,J,S,U,],^,f,,,,,,,,,$-&-@-J-L-R-T-[-c-h------....."...;.G.K.[.].d.i.u.v.................// / /)/9/;0E0G0M0O0S0U0Z0\0g0i0l0n0y0~000000000000000000000000001 111$1*16191:1G1H1Q1p1z1|111111111111111111111111111222!2'2)2526292:2C2G2N2^2h2j2o2{2~2222222222222222222223 3 333"3#3)3+333T3Z3\3a3c3k3m3s3t3}3~333333333333333333333334444444!4'41474I4Q4b4e4g4n4p4r4s4|4}444444444444444444 5555O5V5^5h5l5x5y55555555555555555555555555556 66666#6-6.64686;6T6\6]6f6h6m6n6s6w66666666666666666666777$7,7a7g7s7~77777777777777777777777788 8888 8!8)8-85868A8F8N8O8W8X8]8l8q8y8888888888888888888899999$9&9,9.919297989=9A9D9E9L9X9[9f9n9{99999999999999999999999::: :::::%:):,:-:5:6:B:G:J:K:P:Q:U:a:h:l:s:u:y:z::::::::::::;;;;;;$;+;-;:;>;A;B;K;O;R;S;W;Y;^;_;h;i;l;o;x;z;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<(<0<2<9<e<g<r<v<x<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ===D=K=U=\=^=f=k=s=u=~=====================> >>>>">#>(>*>2>3>=>>>C>E>M>U>[>]>d>f>s>t>|>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ???? ?$?%?)?,?.?9?'@.@0@4@6@?@@@C@M@U@V@`@b@l@p@x@y@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAA,A1A9AAACAHALAOAZAgAlAoAxA{AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB BB!B)B0B;BDBEBIBJBMBNBTBUB^B`BmBnBxBBBBBBBBBBBBBBBBBBB CCCC!C(C-C:C;CHCOC[C]CdCkCpCyCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDD D%D2D>DBDEDFDPDTD_DdDqDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEE"E(E)E3E4E9EKESEUE[E]EdEeEhEiEwExEEEEEEEEEEF FF!F"F(F-F6F8FBFFFPFQFVFXF_FgFkFmFsFuFyFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG GGGG"G2G6G=GJGLGVGXGaGgGoGqGyGzG~GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHHHH*H+H0H2H8H9H?HAHIHJHLHQHUH]HcHeHkHHHHHHKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLLLL)L*L5L>LELULXL^LaLbLeLfLiLjLnLpLsLtLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMM MM M(M,M4M5M;MGMJMKMSMTM^M`MfMnMvMxM}M~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNN%N)N/N=NENJNQNRN^NmNyN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO O OOOOO&O)O-O.O5O6O?OAOIOQOXOZO_OgOoOtOwOxO|O}OOOOOOOOOOOOOOOOOOPP P&P(P.PCPKPLPWP_PfPkPsPtPzPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQQ(Q+Q3Q6Q@QGQIQNQPQSQTQXQYQcQdQlQnQvQwQ|Q~QQQQQQQQQQQjjjjj]lmmmnnoooopp'p,p2pHpSpTp_pappppppppppppp qqqqqqq%q'q4qGqqr!r9r@r]r`rarmrrrrrs=sEssss%t)t*tJtdttttttu*uuuuuvvvvvvvww$wFwQwiwwwxxx#x'x)x.xDxGxHxMxNxOx`xgxxxxxxxy#y2yAy^yyyyyDztzzz!{D{{{{{{{{+|8|||||||||~~~~/~8~9~~~~~~~~%@EFMOWX_ainvw~+;=r,.ځށ  9;_g‚  $FGmp UWmd߅ 2<>A[dhtv}׆ކ178>:Balωщ҉ۉ܉  ŠȊʊЊU\‹ȋ$&-GPU`lst~ÌΌڌ  )+45?@EOY[cÍɍʍύэٍۍ +46;<CHNRU`iʎ̎ӎՎߎ )48>?EGJKRSX\cdnotvŏǏҏ؏ۏ܏ +/57FGRS^_ijpqsxĐʐАՐݐߐ').06FOS]_dflڑߑ#(+,68AÒɒ!&*,2:ACHJRT^pw͓Γؓ $%.09:?CJLTZcsԔڔ)KM̕Еѕ)1Ж&5Z_חٗ4jØߘDLәٙ./a֝םBGY`bÞݞ GPk{|ΠР>xŢ֢lst{|ӣأ7KVץ 'DGHQUbdjlx}"*+ƭѭPi @uwʯίϯ֯ׯدޯ.0IKҰb!*@Ul=H[aδд4aϵص%'78[-59AĹy~ƺȺ2avýٽ [\mqqsw$MgMN\~*WZkl;uvx8 RZYcdgugh$%(5*acdBPVWcn^u}+V\] lIJYw{}"#tu ./elmu ",HPQYz|%'AMP!#-7+.DOvKM $,GNgopvxnqy.0GJMlmzh|m*+>tT   &(0?% 2;=9=>Z`} *LV8Bek+ :>@012Hv HN^`{$*12<T^_i5cnVXfgjmgf         / ^   sfh<{.689^ 6zEJdj')49CEKhp!57=Q &028TUWLUXad9H   f h t v +!,!~!!!!!"""?#G#O#Q##$i${$$$$$$%y%z%%%%%%%2&4&A&B&F&G&J&_&''N'R'j's't'k(m(((()) * *F**!+W+++,F,R,S,h,r,y,{,,,,,,,,--"-#-........0b1,2^2@3M3333333#4%4L4N4k4x444444444P5T5t5|5}5555.666777777777 8 89994:::M<<(=E=|>>>>>>>??@@@@@@@@@@A(AAABBCCCCDDDD D%D&DlDDDDD3E6E7EE F0G1GGGGGmH~HHHIIDIuI}IIJJKKKKKKKKKKLM(M)MN+QhQjQQ>RSSTTTTTTTTTTTTTTTTT UUUU%U*U,U/UBUHU[U]U^UJVLVWW]XrXwXXXXXXXXXXXXXYYYYYYZ Z(Z)Z2Z4ZIZ_ZZ`[d[e[[[[[\!\%\`\\\\\\\\\\\L]]]]]]`^x^j_o_w_y_```aa!aOapaaaaaaab(b1b3b>b?bbbbbbbcdccd ddKeMe[eoeeeeeeKfPf[fcfffZggKhNhkiti|i~iiiii k&k>kCkEkFkGkslllllllllmmm nMnlnvnnnnnnn:oo pppq5q6q\q_q~qqqqqqQrRrr s-s0s1sssssstt^t=vCv`vcvdvvvvvvvvvvvvvvvv,wFwrwxy y!yyy:zhzpzzzzzzzz}}=~O~~~*EbghkhҀ׀؀{ۅe4ω)ˊҌ ؍*,-45,IJswxבۑܑŒ ;@AEdnov6Kcpwymo3:;n 9BCPRrtÝ˝̝ԝ֝ޝߝ3Scex!135MVX~Hgjlwx Y]^fyۡݡ  ,1LSU^`hfkmwx̣ͣ.0GLdop¤Ϥ$,-֧Quѩ֩ &)*٪۪  >Yprsլ׬ [ݭ .`ή/k>ABtذڰ۰ űӱHƳ˳ͳҳ $+,/089ACHRVX-BW]uxy -`6TZ[]^'5Hqܾ߾ mo.8:AafgRTs    RT Hbijsu|,Q2KUW^~ vBbghlmuw~;VYZ ,.7O@v. !$%+gidj{z&/08:rvwyZcfdg:=Tt|}Yeg14FLdqr-PYZnp)+MRYZ[z~'(256\![]bdj13@CJLRnyz -/FHNPTkmn  *,46=AafgmnPZ_fqs{!#)ENPEKMS"+0;=DEOPUip "6>@D]gh-/79>X\]c   b%'(2]^+23b!   K e k r s ~         ( = g x y } ~              ; {        o v          5 g o r   $ I J K R S T l         $ & , E J L R j s t Y  % L   & ' l w           \ ~           ! # * F O P                      E b x   , 2 M O P ] _ s t                   K                             L U V Y Z g   q x z                        ! ! ! ! ! V! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! " " " " " " 6# 9# A# C# Z# # # $ $ )$ 0$ $ $ $ $ % 5% T% % % % #& b& & & & & ' ' ' ' ' ' ' ' K( U( o( ( ) ) ) ) ) * * * * /* X* * * * + + + R, Y, s, |, }, , , , , , , , , , - (- )- K- p- {- |- - - . . . . '. U. \. ]. g. . . . . / / / / / C/ / / / / / 0 0 0 60 >0 @0 B0 i0 0 1 L1 1 1 1 1 f2 2 2 2 $3 J3 L3 3 o4 4 4 4 Q5 b5 y6 6 6 6 L7 p7 r7 7 7 7 7 7 8 8 9 9 9 9 9 9 9 : : !: ": ; ; ; < < \< ^< < < < < < (> ^? a? e? n? o? t? u? x? ? ? JA LA `A A A A (B *B ,B 4B 5B 6B :B >B ?B B C C C C "C &C @C DC FC PC nC sC C C C C D !D ND PD nD E E E E BF hF jF F F F F F F F kH H H H H I I I I I I I I gJ pJ J J J J K pL ^M _M _M aM aM bM bM dM eM gM hM jM kM sM vM M M M M M $%'*TUWZrsux01359:jkmp!">?ADMNPRTUlmor  679;=>\]_b}~@ACFnoqsvw#$&)2358CDFISTVYdegmqr#$&)EFHJNOrsux !QRTVXYqrtw    " % F G I K O P j k n q    " $ & ' L M P S u v y |     # % ( ) G H K Q U V  ; < ? A D E z { ~     9 : = ? B C n o r u  !\]`cz{~"&'Z[^`bc KLOUYZ  9:=@ghkn569<nortwx%&),OPSVxy|  IJMPlmps 78;>XY\_pqtw89"#a!b!##%%((((5(9(B(T(++,,--..//k0l011=3>35555666677{;|;C<E<<<h>i>>>>>??? ?b?c?@@BBBB)E*E HHKKqOrO R RSSTT$V%V`WaWXX,\-\E\g\D_E_``bbddffhhjjlloorr4s5sssvvxxV}W}~~xy׃؃ׄ؄tu׉؉MN ݎގ#”45RS۞ܞdfgϫЫqrdgTUմִUVjk01lmQR OPOP<=z{\]rs+XYst:;#$qrEF   V    P     z{=>wx    '!(!a!b!W"X"##&&''''I''''))++++7.8..0/0F0l0u2v2&4'4F4t466667K7T:U:;;q;r;==d?e?AA#C$CJCC]F^FFFGGrGsGHH J JKK`MaMMMNNWOXOOOPP"Q%QQQQQSSbTcTnToTWWJZKZ]]]]B`C`uavacc?e@eUfVfjjkkkknn7q8q=s?ssstt3x4x`yaylymy${%{K}L}V}W}~~efpq  !"05͈̈݋ދfgK`ayzTUrޜߜ  'Mz{ ab\_Ƴdz78EFvx̺ͺ"?Ro34ƼǼ߼&4L^{нѽEftuǾȾfg:aOP78OPuv:;,-|}  QTXY8+,@^ab)*89hiRS01c d u  4 5 :;Ij\]BCO P w x ""##$$w$x$$$l'n'''* ***'-(->-^-//$1%122C2D222+3,3444-4h6i67788c:d:A<B<u=v=>>F@G@AA|C}C[D]DEE F F(G)GAHBHIISJTJLLL'LMMPP*S+SCVDVYY$[%[[[s\t\P]Q]]]M^N^^_D_G_ bb dd?e@eLeMeiijjllppppdqeqqqrrrruu7y8yGyHy|||}56ÄĄ^_efԆՆab֍׍34PQܓݓGHܛݛŞƞ-.HI  IJUVحVWlm:;վ־;<u{78,-DE01 8pLMXYRSxy*k;<STGH%&rOPJK9:[\ R S q      %D[\5:;V W n  !!&#'#[$]$$$&'z({(((])^)))u+w+++----..:.;.^._.;1<122s2t233 4!4z4{4 5 55566|8}899;<<<<<(=)=????AAA'BD DWDDFFGGXGYGGGHHHH@IAI\J]JuKxK|K}KKKL LNNOOOOQQgRhRRRRRSS=S>STT X XYYLZMZE[F[O\P\H^I^``Za[aaabbcceeeeefggkknnooqqttvvwwyyj|k|}}*~+~~~HI]xjkmm_M _M aM aM bM bM dM eM gM hM jM kM vM M M 1:k"?!R% G ' M !]LZ :x(6(8(R(T(D<<<i> ?yeg1m]s)+T V '}''''^FGsGH#QQQ>sss14a^x4ѽfug_aU]""m'''D22E FE_G_ppP֭حvznpYikpr:\  X!!$$&'++--DDGGwKKKL L?RhR}+~k=||immmp2pFppppppppp qq5q5qqq@r[rqrr=s=ssst"t$tdttt u%uuuuvjvvvvv*wDw"x#x.xBxgxxxx+y,yFyWyyyz){*{S{{{{{+|+|||||E}}~~%> !րށ__ "$Ѓs"S΅߅džkҔɕ))ז&*_u,pǘޘDDљ %7ORRPQAA@GWƞ۞   DRWEeء'Qlâ>Gjأ̤ΤФ\ަ*C ĭ *ޯK01@Aax;TϵϵbG~ԹԹ~<O  q}PRb|?s$ -Fcuwwcd$%2W5VW`s0S [u9Z~  0GAA$?-1Oj"0ERfTdnnhkpEhkk2203`{  0?N::k&5.Ot  HL''12>>q<Yu]z]V   7 Q   swBQfz F*Jbo77Kfu==$8SI:: !!!!""""D#E## $i$m$$$$$%%M&M&R'h'()))*;**+^++0,D,q,r,--....52P2@3@33333k4k444T5r566779999:!:::Z<p<3=4=>>>>@@@@@@AAAABBCDvDDDDDDEEE1EEFGGHHQItIJJ KKKKLMNNiOOOOPtPQQR2R,UQUWWbXpXXXXXX YYYZZ[^[[[ \!\%\M\\\\\\\T]r]]]d^f^n_n_```aaaTaUaaaaaaabbb&bc]ccd[e_eeePfQfff`ggmini&kVfs|"348Ol (h  " =     D T      2     v   % . > J ] n      ? R / G Z [     , C R h b % C         b |       * D       M ^ 2 K          A R Y j      2    . i j   ! ! "! #! $! F! ! ! ! ! ! ! " " a# |# # # $ $ $ $ $ $ $ $ _% % *& U& & & ' ' U( g( ( ) 4* N* * * * + Y, q, , , , , - X- n- - - .. S. o. . . . . . N/ r/ / 0 r0 0 $1 71 1 1 p2 2 x4 4 6 6 M7 N7 7 7 ]9 o9 9 9 > > $? y? {? B B C !C /C ?C UC mC ~C C wH H H H qL qL L L M !M _M _M aM aM bM bM dM eM gM hM jM kM sM vM M M M M mmm_M _M aM aM bM bM dM eM gM hM jM kM M M M M5K_ P̶Y> ¢4u] ;! h|>xe ľ> \s,mbz!Qk=U7, >R)zBSfVfz2Z JRrA?y0pg+n"y8!,~<nf-wba-Тzg.h2,~/Ґi/s|Ji/v@zPeK0FCJ2\AZ5I7!Nn,=rQxB>0fx` o>0hGIEwHZBJz³wK.X]pN*S,NCg@O$WNq/PB &LQtEjQʀqRJG{GWúo:jWX3We< }X`>[Bz7}'$\F4 \XvIg]H]f,:_^l_!?0bJYIgb&62@"gDpc~^i6=Ni&^xnL*H4n`@Rur8rZ3,^v/t0}LI{uz,<@zZ>~{s&=8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8hh^h`OJ QJ o(hH8hh^h`OJQJ^Jo(hHo888^8`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8  ^ `OJQJ^Jo(hHo8  ^ `OJ QJ o(hH8xx^x`OJQJo(hH8HH^H`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hhh^h`OJ QJ o(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8pp^p`OJ QJ o(hH8@ @ ^@ `OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8PP^P`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJPJQJ^J.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8,,^,`OJ QJ o(hH8,,^,`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8  ^ `OJQJo(hH8  ^ `OJQJ^Jo(hHo8ll^l`OJ QJ o(hH8<<^<`OJQJo(hH8  ^ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h^`OJQJo(hHh pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`ho(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh hh^h`hH.h88^8`OJ QJ o(hHh L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJPJQJ^Jo(hH.8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o(.8^`OJ QJ o(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH.h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH8hh^h`OJ QJ o(hH8hh^h`OJQJ^Jo(hHo888^8`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8  ^ `OJQJ^Jo(hHo8  ^ `OJ QJ o(hH8xx^x`OJQJo(hH8HH^H`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.0^`0o(.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`o(hH.h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8 ^`o(hH.8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8pp^p`OJQJo(hH8@ @ ^@ `OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hH8^`OJQJo(hH8^`OJQJ^Jo(hHo8^`OJ QJ o(hHMPeK0`>[YIgbKxe H4nu] _e&LQc~^ii/?yIEwH{GW&=Z5,N Pg]8r3Wg.U7,8!,5K o> iP' JR nf-0pR)_wK}'$\f{#ba-!Qk2K~/*Y> #>+4 \@O,~/Rur~{e7)BJ! jQNiCJ2_^fV }XI{u]v/t@"ge'Ji/n,=hGNq/PDr7xB>:jWm]pN?0b<@zqR^xnMMnvnt"KrO('%zbwIlu{IY?/A*"):>jr2JKx l v w q { 3 >  | } 2 ' &: y<45%<V>,UH4Ysu$ -[VqG^Mrbe9k "I%4KVjZ-cFp"7Hv6C >%P8\5ve90@N_Y & {M Y !7! B!"F&"B"4u"#[#k#($^%E&Y.&9&:&t&zz&,'7'"o'P(Z(Y)@2*L*++4,Z+,+,h,->!-H#-&-[m-#. /0w/;80;0|111;1(N1"2A2{3474Q4R4Z4 5z6}67F7I7U7l78K8|8|89d&9<:;&; ;U;$j;Zw;<t<"<b<= ="=H,=2=B=XO=m=2>I>'a>t>d?!)?\?(@R@m@AA^hAdxAPBwRB]BaBCI+CKhC(zC,DEbPE+F[]F?|FXGsHvtHfAIKIlpIX JJEJHJUJ KK%K/K@lKMPFP[P^P Q QB5QNXQ6 R[WR_RkR8rRtR_~RS-S[SjS7~S;SFT"U(U,V`W%W8W:WJW/!XJX}ZXaXhgX\8YhVYz[[[c[Ct[ \'\j8\;\=]0]hB]^7^G^*_A5_1X_ f_0`^X`JasaL"b1MbNRbhbc;c[cxdd/d0d6d6e eeep'eu2eGeee_fXcgug! hihhiiiUwi{iG j+j@jWjf k*kSkUndn3o6JoaJo\p ?q$\q~q rprk&r(rRNrRririrs sKasbstuRtzZtatytu8u78u_uvhvfcwpqwQuxuxypOy1hyz zjDz 3{Y{h]{le{a|h |} |'}?}C}v}F~|~`Xfsy&#'[hqHS-hltUO!1%d{nc* s (2Orny{OSV&_1@MSd_1.Ug~o%:(MT[ jOR,lu4dG|' \sttjFGNJbf#%2.o rBD2[.3e'?Hdqr 5FNV{3sy|d4za$9 J|R@R5NA=y|1_x?3R[o?I [f#)F/ 5zZS@_;r)Q<Pu, 'TF-K?R/ O{ix5Rg..5cnr]`ab~ADEForsw$'()3678DGHITWXYehijklmr$'()FIJOsvwx!RUVYruvw  # $ % G J K P k o p q     # $ ' M Q R S v z { |      $ % ) H L M N O P Q V  < @ A E {      : > ? C o s t u !]abc{ !"'[_`cLPQRSTUZ :>?@hlmn6:;<ostx&*+,PTUVy}~  JNOPmqrs    8<=>Y]^_quvw8xͺ?o4Ǽ&Lz{ѽefuȾY8^I'Wh}:.T@5 no;%:;O/f%5a1b8b>bDbEbZb]b`babiblbobpb|bbbbbbbbbbbbbbbbbccccccccccddd d*d+dEdQd\d]dpd{ddddddddddde eee&e1e;eBCDEGHKLMNPQSTUVXYZ[]^_abdefghklmnopqrtxyz}~UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU U U U UUUUUUUUUUU U!U"U$U%U'U(U)U*U,U/U0U1U2U3U4U5U6U8U9U>U?U@UAUCUDUEUFUJUKULUMUOUQUTUUUVUWU[U\U]U^U_U`UaUbUeUfUgUjUlmnopqrsuvwz~@@@@@@@@@@RRRR                                        ddddddddd d"d#d$d%d&d'd(d*d-d0d3d4d6d7d:d<d@dAdDdEdFdHdIdJdLdMdOdPdQdRdUdZd[d\d]d^d_dcdddedfdjdkdpdqdrdwdxdydzd~ddddddFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFJJ     !$'+-./234689<=>?@ABDHKOPSUY\]`bjmopqruvy{~``````````````````````    !#$%)+-./0356789:;=>?DEHIKMPRSUX]_`abcdefghkmopruvwxy{~M PP PPP(@PPPPP@@P"P$PL@P(P,P.P0PBPNPTPVPXP\P^PbPfPhPjPlPrPtPvPxPPPPPPPPP<@PPPPPPPPPPPPP|@PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P"PL@P(P,P.P6P:P>P@PDPHPPPXP`PbPdPhPjPlPpPtPvPzP|P~PPPPPPPPPPPPPPPP@PPPPPPPPPPPPPPP P PPPPPPP P"P(P*P.P0P2P8P<P>PBPFPHPJPNPPP@PVPXPZP^PdPfPhPjPlPnPpPrPvPxPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP@PPPPPPPPPPPPPPPPP0@PPP$P(P.P0P2P4P8P<P>P@PDPJPPPTPVPZPbPdPfPhPjPlPpPrPtP@PzP|PPPPPPPP@PPPP,@PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP PD@P$P.P2P4P6P:P<P@PBPFPHPJPLPNPPPRPVP\PbPhPjPnPpPvPzPPPPPP$ @PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P @PPPPP P$P,P.P2P6P8P:P@PHPNPPPVPXPZP\P^PdPjPpPrPtPvPzP|PPPPPPPPPP< @PPPPPPPPPPPPPPPPP @PP @PPPPPPPPPPPPP PPPPPPP$P(P*P4P>P@PBPHPNPVPZP\P^PdPfPhPlPpPrPxPzP|P~PPPPPPPPPPPPp @PPPPPPPPPPPPPPPPPP PPPPP"P.P4PBPDPHPPPRPTPVPXP\PhPjPlPtPzP|PP@PPPPPPPPPPPPPPPPh@PPPPPPP@PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P@PPPPPPPP P"P$P&P*P,P2P4P6P<P@PDPFPHPPPTPXPZP\P^PdPhP@PlPnPpPrPtPxPzP|PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P P P P P P P P P P P P" P$ P, P. P0 P4 P: P> P@ PD PF PH PL PN PR PT P Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialK@Palatino Linotype& Franklin Gothic DemiFranklin Gothic Medium7 Gautami7&  Verdana5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 CԼfCԼfEFQ{ mc!4diH  2qHP ?Sanjin DragojeviJanka PCottee@M                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L Oh+'0   < H T `lt|Sanjin Dragojevićanj Janka PCagoankankNormalCotteeC2teMicrosoft Word 10.0@@b}@G@GQ՜.+,D՜.+,@ hp|  ISU{ i Sanjin Dragojević TitleD 8@ _PID_HLINKSA &http://www.hnd.hr/tvadresar/index.phpIN!http://www.culturalpolicies.net/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entry F+GData  21Table2 NWordDocumentfSummaryInformation({DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q