ࡱ>  #`bjbjmm 7L*D%.$\\\p:::84;<lpx<6="=L>>>?LI@($h4\q@>>q@q@>>'L'L'Lq@L>\>'Lq@'L'LFV\f>l< I?:CfT01J$1f1\f=q@q@'Lq@q@q@q@q@K^q@q@q@q@q@q@q@pD%x7px7ppp  Koordinacija provedbom Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine na lokalnoj i podru noj (regionalnoj) razini Izradio UNDP u okviru tehni ke pomoi Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, autorica Anka Kekez Koatro Lipanj 2010. SADR}AJ  TOC \o "1-3" \h \z \u   HYPERLINK \l "_Toc268101832" 1. Uvod  PAGEREF _Toc268101832 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc268101833" 2. Uspostava mehanizama koordinacije na podru noj (regionalnoj) i lokalnoj razini  PAGEREF _Toc268101833 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc268101834" 2.1. Lokalne strategije/planovi  PAGEREF _Toc268101834 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc268101835" 2.2. Koordinatori za provedbu mjera Nacionalne strategije  PAGEREF _Toc268101835 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc268101836" 2.3. }upanijska i lokalna Povjerenstava za osobe s invaliditetom  PAGEREF _Toc268101836 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc268101837" 3. Praenje i izvjeatavanje o provedbi Nacionalne strategije na lokalnoj i podru noj (regionalnoj) razini  PAGEREF _Toc268101837 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc268101838" 4. Suradnja jedinca lokalne i podru ne (regionalne) samouprave s drugim su-nositeljima mjera Nacionalne strategije  PAGEREF _Toc268101838 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc268101839" 5. Zaklju ci edukativnih radionica i preporuke za unapreenje koordinacije provedbe, praenja i izvjeatavanja o provedbi Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini  PAGEREF _Toc268101839 \h 19  1. Uvod Za djelotvorno ostvarivanje prava osoba s invaliditetom nu~no je usluge, ali i informacije o uslugama, u initi pristupa nima osobama s invaliditetom. Stoga va~nu ulogu u vertikalnom sustavu koordinacije imaju pru~atelji usluga koji se nalaze u izravnom kontaktu s ciljnom skupinom Nacionalne strategije za izjedna avanje mogunosti za osobe s invaliditetom ( u daljnjem tekstu Nacionalne strategije). Pru~atelji usluga su, s jedne strane  produ~ene ruke ministarstava: zavodi, centri te socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne ustanove, a s druge strane oni institucionalni i izvaninstitucionalni pru~atelji usluga kojima na lokalnoj razini koordinira lokana i podru na samouprava. Podru ja Nacionalne strategije koja se odlikuju visokom razinom dekoncentracije politike, kako u sustavu posredovanja pri zapoaljavanju, tako i socijalnom te mirovinskom sustavu, koordinaciju temelje provedbu na osiguranju ujedna enih i standardiziranih procedura unutar navedenih sustava, ato za krajnji cilj ima izjedna avanje mogunosti ostvarenja prava i realizacije potencijala svih osoba s invaliditetom, neovisno o mjestu njihova boravka. Tako primjerice Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u svom izvjeataju o provedbi mjera u 2009. godini ukazuje da budui da su mjere Nacionalne strategije usklaene s ciljevima reforme sustava socijalne skrbi, svakodnevno se daju upute prilikom neposrednog obraanja ovom Ministarstvu o nu~nosti suradnje svih pru~atelja usluga u ispitivanju potreba korisnika na podru ju na kojem djeluju, te pru~anju izvaninstitucionalnih oblika skrbi. Tome su usmjereni pojedina ni stru ni sastanci ministarstva s predstavnicima ustanova socijalne skrbi kao i drugih pru~atelja usluga (vjerske zajednice i udruge, jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe). U istom smjeru, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kontinuirano prati aktivnosti iz podru ja zdravstvene zaatite i surauje s djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i sa stru njacima Hrvatskog lije ni kog zbora i udrugama koje se imaju programe za osobe s invaliditetom. Uz nu~nost osiguranja jednakih usluga u tijelima koja predstavljaju 'produ~ene ruke' nacionalnih nositelja, potrebno je svaku provedbu mjera Nacionalne strategije prilagoditi lokalnom kontekstu. Stoga je stvaranje poticajnog okru~enja za izjedna avanje mogunosti i sudjelovanje osoba s invaliditetom u druatvenom, politi kom i kulturnom ~ivotu kao i tr~iatu rada, mogue samo uz partnersko djelovanje svih relevantnih aktera, s naglaskom na one koji djeluju na regionalnoj i lokalnoj razini. Upravo zato Nacionalna strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007.  2015. godine jedinice podru ne i lokalne samouprave prepoznaje kao klju ne aktere na lokalnoj i podru noj razini te ih definira kao su-nositelje u 48 od sveukupno 101 mjere definirane Nacionalnom strategijom i odreuje ih kao nositelje izrade i provedbe lokalnih strategija/planova u svrhu izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom te provoditi. S obzirom da je lokalna i podru na (regionalna) samouprava u provedbi Nacionalne strategije prepoznata kao klju na za donoaenje i provoenje odluka koje su va~ne za provedbu okvira Nacionalne strategije i kao potencijalni poveznik svih aktera u lokalnoj zajednici, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti je u tijekom 2009. i 2010. godine u suradnji s Programom ujedinjenih naroda u Hrvatskoj ovim tijelima javne vlasti usmjerilo niz aktivnosti meu kojima se isti e kreiranje posebnog izvjeatajnog Okvira i Obrasca te provoenje edukativnih ~upanijskih radionica. Spomenute radionice pod nazivom  Podraka u primjeni mehanizama praenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine bile su namijenjene akterima na lokalnoj i podru noj razini i obuhvatile su predstavnike lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i druge formalne provoditelje usluga iz svih ~upanija Republike Hrvatske. U prvom ciklusu od osam ~upanijskih radionica koji je odr~an u o~ujku 2010. godine sudjelovalo je ukupno 228 sudionika od ega: 31 predstavnik jedinica podru ne (regionalne) samouprave 58 predstavnika jedinica lokalne samouprave - gradova 19 predstavnika Ureda dr~avne uprave u ~upanijama 22 predstavnika Obiteljskih centara 7 predstavnika ustanova za skrb o osobama s invaliditetom 91 predstavnik udruga osoba s invaliditetom Tijekom ~upanijskih radionica u ijoj je provedbi sudjelovala i autorica ove analize, temeljem Izvjeaa o provedbi Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine tijekom 2007. i 2008. godine i po etnih analiza temeljenih na Upitnicima koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj dostavio svim ~upanijama, participativno su se razmatrala postignua, dobre prakse i prepoznati izazovi u provedbi Nacionalne strategije na podru ju svih ~upanija. Takoer su analizirale prakse upravljanja provedbom mjera Nacionalne strategije pri emu je naglasak stavljen na uspostavu mehanizama koordinacije, unapreenje procesa izvjeatavanja i analizu izazova i prilika za ato bolju vertikalnu i horizontalnu koordinaciju na podru noj i lokalnoj razini. Ove klju ne to ke upravljanje provedbom analiziraju se u nastavku teksta, a u zadnjem dijelu analize prikazuju se zaklju ci i preporuke za unapreenje upravljanjem provedbom mjera Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini, a koje su proizaale iz edukativnih ~upanijskih radionica. U prvom ciklusu u osam ~upanijskih edukativnih radionica sudjelovalo je ukupno 228 sudionika od ega: " 31 predstavnik jedinica podru ne (regionalne) samouprave " 58 predstavnika jedinica lokalne samouprave - gradova " 19 predstavnika Ureda dr~avne uprave u ~upanijama " 22 predstavnika Obiteljskih centara " 7 predstavnika ustanova za skrb o osobama s invaliditetom " 91 predstavnik udruga osoba s invaliditetom Uz konzultacije s relevantnim akterima na podru noj i lokalnoj razini koji su sudjelovali na radionicama uvidi i zaklju ci koji se prikazuju u nastavku temelje se i na pojedina nim Izvjeaima jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave o provedbi Nacionalne strategije u 2009-oj godini. Pojedina na Izvjeaa su tijekom travnja i svibnja 2010. godine dostavljena Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, a u njima se kao rezultat podrake UNDP-a aktivnostima praenja i izvjeatavanja o provedbi Nacionalne strategije, uz prikaze rezultata provedbe mjera jedinice lokalne i podru ne (regionalne) razine osvru na prakse koordinacije provedbom mjera Nacionalne strategije. 2. Uspostava mehanizama koordinacije na podru noj (regionalnoj) i lokalnoj razini Sukladno Nacionalnoj strategiji, jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave du~ne su izraditi lokalne strategije/planove u svrhu izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom. Takoer, Nacionalna strategija predvia i imenovanje koordinatora za provedbu mjera Nacionalne strategije kako na nacionalnoj, tako i na podru noj i lokalnoj razini provedbe Usvajanje lokalnih strategija i/ili planova i imenovanje lokalnih koordinatora predstavljaju nu~ne mehanizme za uspostavu prohodne i u inkovite koordinacije koji osiguravaju preduvjete ujedna ene, a opet kontekstu prilagoene primjene mjera Nacionalne strategije. Uz donoaenje strateakih dokumenata i imenovanje koordinatora, na jedinice lokalne i podru ne(regionalne) samouprave sve viae koriste Povjerenstva za osobe s invaliditetom kao koordinacijski mehanizam za osiguranje sudjelovanja i usuglaaavanje djelovanje zainteresiranih aktera na lokalnoj i podru noj razini. 2.1. Lokalne strategije/planovi Lokalne strategije ili planovi, kao kontekstu prilagoeni strateaki dokumenti za provedbu mjera Nacionalne strategije, u praksi se donose na podru noj (regionalnoj) i lokalnoj razini. U tom procesu vlastite resurse i odgovornost za donoaenje i provedbu lokalnih politika prepoznaju ~upanije (i Grad Zagreb) te gradovi, dok je proces donoaenja strateakih dokumenta na razini opina ote~an uslijed nedostatnih upravlja kih i prora unskih kapaciteta. }upanije i gradovi svoje strateake dokumente formuliraju u obliku strategija, akcijskih planova ili programa mjera za provedbu Nacionalne strategije, a usvajaju ih na razli ito vremensko razdoblje koje se prote~e izmeu 2 do 7 godina. Lokalni strateaki dokumenti prate nacionalni okvir i mjere postavljene Nacionalnom strategijom, a postojee mjere Nacionalne strategije u najveem broju slu ajeva ne nadograuju novim mjerama. U praksi ovi dokumenti za gradove i ~upanije predstavljaju plan provedbe za njih prioritetnih mjera Nacionalne strategije koje su u lokalnim strategijama dodatno prilagoene lokalnom kontekstu. Tek u manjem broju slu ajeva lokalni strateaki dokumenti uvode nove mjere. Do kraja 2009. godine 2 ~upanije i Grad Zagreb te 9 gradova su usvojili strateaki dokument za provedbu Nacionalne strategije. Tako u ovom trenutku lokalna strategija za izjedna avanje mogunosti za osobe s invaliditetom postoji u Krapinsko-zagorskoj i Splitsko dalmatinskoj ~upaniji. Grad Zagreb usvojio je Zagreba ku strategiju izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju 2007. do 2010 u travnju 2007., a iste godine donesen je i Plan provedbe. Planom su razraene mjere i aktivnosti Zagreba ke strategije koje su du~ni provoditi svi gradski uredi, ustanove i trgova ka druatva u vlasniatvu Grada Zagreba. Meu gradovima koji su usvojili lokanu strategiju nalaze se Kri~evci koji su svoj strateaki dokument usvojili za razdoblje od 2007. do 2010. godine, a gradovi Velika Gorica, Dubrovnik i Daruvar planirali su za razdoblje od 2009. do 2013. godine. Strateaki dokument u obliku gradske strategije donijeli su i gradovi Slavonski Brod, urevac i Slatina. Za formu programa odlu io se Grad Cres koji je mjere provedbe Nacionalne strategije uobli io u dokument predvien za du~e razdoblje u trajanju od 2007. do 2015. godine. Pristup u kojem se naglaaava kratkoro nija, lokalnom kontekstu prilagoena, operacionalizacija mjera Nacionalne strategije izabrao je Grad Koprivnica koji je usvojio plan provedbe Nacionalne strategije za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Uz navedene ~upanije i gradove koji su svoju strategiju ili plan usvojile, dio jedinica podru ne i lokalne samouprave izvjeatava da je tijekom 2009. godine zapo eo s procesom formuliranja i usvajanja lokalnog strateakog dokumenta, a neke su ve izradile i radni prijedlog. Proces formuliranja strategije ili plana se naj eae provodi kroz osnivanje lokalne radne skupine ili povjerenstva u kojemu su uvijek zastupljeni predstavnici udruga osoba s invaliditetom. Dio jedinica ne osniva konzultativna tijela, no u oblikovanju strateakog dokumenta konzultira se s predstavnicima civilnog druatva. Tijekom 2009. godine Meimurska ~upanija i gradovi Sisak, Bjelovar i Kutina izradili su radnu verziju, a Viroviti ko podravska ~upanija i gradovi Pore  i Pula nalaze se u pripremnoj fazi uz konzultiranje relevantnih dionika na lokalnoj razini. Rad na izradi lokalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom odvija se i u Gradu Vukovaru koji je s ovim procesom zapo eo na inicijativu Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH-a) joa 2006. godine. Kao rezultat suradnje Grada Vukovara sa SOIH-om, u tijeku je izrada i tiskanje Vodi a kroz Vukovar za osobe s invaliditetom (u smislu pristupa nosti objektima javne namjene), koji bi poslu~io kao temelj za izradu Vukovarske strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom. U smjeru sve veeg prepoznavanja potrebe za osiguranjem plana za provedbu mjera Nacionalne strategije i lokalno zasnovanih aktivnosti kojima se te~i izjedna avanju mogunosti osobama s invaliditetom neki gradovi i ~upanije u izvjeatajima za 2009. godinu proces izrade lokalne strategije ili plana najavljuju za naredno razdoblje, a meu njima su Bjelovarsko bilogorska i Po~eako slavonska ~upanija te Grad Petrinja. S druge strane, dio jedinica podru ne i lokalne samouprave s argumentom osiguranja koherentnosti lokalnog regulatornog i strateakog okvira nije se odlu io za usvajanje posebnog strateakog dokumenta za provedbu strategije, ve za uklju ivanje ciljeva i mjera Nacionalne strategije u aire strateake dokumente kao ato je regionalni operativni plan ili u dokumente resornih politika kao ato je plan za zdravlje ili socijalni program. Tako Vara~dinska ~upanija izvjeatava da u usvojenom Regionalnom operativnom programu ~upanije koji pokriva podru ja iz nadle~nosti zdravstvene zaatite i socijalne skrbi participiraju i osobe s invaliditetom. Imajui u vidu taj argument, Vara~dinska ~upanija je procijenila da nije potrebno izraivati i posebni dokument. Zadarska ~upanija u istom smjeru izvjeatava da nema usvojenu lokalnu strategiju, no u sklopu provedbe aktivnosti Plana za zdravlje ~itelja Zadarske ~upanije 2009.  2019. godine uklju ene su i osobe s invaliditetom koje su prepoznate kao rizi na populacijska skupina. Gradovi Benkovac, Ivanec i Prelog izvjeatavaju da premda nemaju donesenu lokalnu strategiju izjedna avanja mogunosti osoba s invaliditetom, kroz svoje socijalne programe i u suradnji s ustanovama, udrugama, organizacijama i pojedincima tijekom 2009. godine provodili su aktivnosti koje se odnose na osobe s invaliditetom. Iako je pristup integriranja aktivnosti za osobe s invaliditetom u postojee aire socijalne i zdravstvene lokalne programe logi an odgovor na ograni ene ljudske i prora unske resurse, rizik koji se pritom pojavljuje je pozicioniranje politike prema osobama s invaliditetom isklju ivo u podru ju zdravstva i socijalne skrbi te izostanak planiranja i djelovanja u drugim podru jima nadle~nosti jedinica lokalne i podru ne samouprave. Uz ~upanije i gradove koji izvjeatavaju o usvajanju ili planovima za usvajanje lokalnih strategija i planova te uz gradove i ~upanije koje u aire strateake planove ograuju mjere koje proizlaze iz Nacionalne strategije, uvidom u Izvjeaa o provedbi Nacionalne strategije na lokalnoj razini tijekom 2007., 2008. i 2009. godine, mo~e se uo iti da ipak najvei dio gradova i ~upanija kontinuirano provodi aktivnosti koje se odnose na mjere Nacionalne strategije, ali se provedba odvija u okviru redovnih djelatnosti i bez lokalnog plana provedbe. Tako gradovi i ~upanije esto izvjeatavaju da u proteklom razdoblju nisu usvojili lokalnu strategiju ili plan, ali se pojedine mjere provode kroz programe rada pojedinih upravnih odjela, sukladno planiranim sredstvima u prora unu i predlo~enim programima udruga civilnog druatva i ustanova. Rizik koji je povezan s takvim pristupom odnosi se na dezintegrirano djelovanje koje u kona nici mo~e rezultirati utroakom sredstava, bez obuhvatnog utjecaja na korisnike programa. Argument koji je isto tako povezan s takvim pristupom, i koji je vrlo esto od strane predstavnika lokalne i podru ne samouprave istican na ~upanijskim radionicama, odnosi se na velik broj razli itih strateakih dokumenata na nacionalnoj razini i izostanak usklaenosti nacionalnih dokumenata ija se provedba na lokalnoj razini pretpostavlja usprkos, esto isticanim, ograni enim upravlja kim i prora unskim kapacitetima gradova i ~upanija. Meutim, donoaenje lokalnih strateakih dokumenta, bilo strategija, bilo planova, ima za svrhu smanjiti fragmentaciju razli itih podru ja djelovanja lokalne i podru ne razine vlasti koja u slu aju Nacionalne strategije predstavlja rizik s obzirom da se mjerama zahvaa niz podru ja meu kojima je aport, rekreacija, obrazovanje, kultura, urbano planiranje, lokalni prijevoz, zdravstvo, lokalna socijalna politika, politika poticanja zapoaljavanja, sudjelovanje graana, itd. U svim ovim podru jima Nacionalna strategija prepoznaje jedinice lokalne i podru ne samouprave kao su-nositelje dijela mjera te su jedinice podru ne i lokalne samouprave odgovorne za njihovu provedbu. Utoliko, donoaenje lokalne gradske ili ~upanijske strategije ne treba biti shvaeno kao proces odvojen od postojeih aktivnost i obveza koje proizlaze iz ovog, ali i drugih strateakih dokumenta i zakona. Lokalna strategija ili plan treba gradu ili ~upaniji olakaati povezivanje djelovanja vlastitih odjela i slu~bi te osigurati smjernice za suradnju s drugim institucionalnim i izvaninstitucionalnim provoditeljima na lokalnoj razini. Takoer, lokana strategija treba gradovima i ~upanijama koje se nalaze na jednom podru ju osigurati usklaeno djelovanje i priliku za zajedni ke aktivnosti. U tome je va~no prepoznati resurse udruga osoba s invaliditetom, a postojee napore na nacionalnoj razini i drugim lokalitetima znati iskoristiti. U tom smjeru u procesu izrade lokalnog strateakog dokumenta Nacionalna strategija jedinicama podru ne i lokalne samouprave osigurava okvir kroz ve formulirane ciljeve i mjere, a gradovi i ~upanije koje su svoje strateake dokumente ve donijeli predstavljaju va~an resurs za prenoaenje upravlja kog znanja i iskustva. Za razliku od gradova i ~upanija koje, iako u joa manjem broju, ipak pokazuju kapacitet za formuliranje i provoenje lokalnih strategija i planova opine u pravilu, ako izvjeatavaju, navode da na njihovom podru ju nije donesena lokalna strategija. Tako je u izvjeatajima za 2009. godinu tek opina Orehovica izvjeatava da je tijeku izrada akcijskog plana za provedbu mjera strategije koji e se donijeti sukladno potrebama stanovnika, a opine Stari Jankovci i Martinska Ves izvjeatavaju o pripremnim radnjama za izradu opinskog plana. Iz podataka prezentiranih u godianjim izvjeaima o provedbi Nacionalne strategije evidentno je da provedbu mjera Nacionalne strategije opine realiziraju u kontekstu nedostatnih upravlja kih kapaciteta i prora unskih resursa pri emu se uglavnom usmjeravaju na manji broj mjera i pojedina ne osobe s invaliditetom koje su stanovnici njihovih opina. U takvom kontekstu razumljiv je izostanak procesa usvajanja opinskih strategija. Tako Opina Matulji izvjeatava da lokalna strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom nije donoaena, budui da opina nije do sada dobila naputak o provedbi navedene strategije, ali ipak provodi niz programa za osobe s invaliditetom. Opina Belica u Meimurskoj ~upaniji izvjeatava da lokalna strategija, odnosno opinski program koji bi bio sukladan Nacionalnoj ili ~upanijskoj strategiji joa uvijek nije donesen. Kao razlog za izostanak opinskog plana ova opina ukazuje na, uistinu zna ajan nedostatak, a to je nepostojanje ostalih organiziranih su-nositelja aktivnosti kao ato su ustanove i udruge, koji bi sudjelovali u uobli enju plana. Takoer, u svom Izvjeau ova opina ukazuje i na problem, u odredbama Nacionalne strategije, nedovoljno preciznog i jasnog razlikovanja odgovornosti jedinica lokalne od jedinica regionalne samouprave u podru ju su-nositeljstva mjera kao i na realno postojanje kvalitativnih razlika unutar kategorije jedinica lokalne samouprave, ukoliko se promatra pozicija grada prema opini, velike opine prema maloj, urbanizirane prema ruralnoj opini. Razlozi koje ova opina navodi za izostanak usvajanja opinske strategije mogu se generalizirati i na druge opine diljem Hrvatske, ato se mo~e ozna iti kao indikator potrebe daljnjeg promialjanja uloga opina u provedbi Nacionalne strategije i razvoja smjernica za aktivnosti koje bi bile usmjerene ka poveanju opinskih upravlja kih i drugih kapaciteta posebice u ruralnim podru jima. 2.2. Koordinatori za provedbu mjera Nacionalne strategije Dok proces usvajanja lokalnih strateakih dokumenata, unato  identificiranim izazovima, postepeno napreduje i iz godine u godinu je sve vei broj gradova i ~upanija koje su usvojile svoje lokalne planove ili strategije, proces imenovanja lokalnih koordinatora odvija se ote~ano kako na podru noj tako i na razini lokalne samouprave. U najveem dijelu ~upanija, gradova i opina nije imenovan koordinator odnosno osoba zadu~ene za upravljanje provedbom aktivnosti sukladno mjerama Nacionalne strategije. Meutim, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti je u ~upanijama identificiralo klju ne kontakt osobe koje u praksi djeluju kao koordinatori, iako za tu funkciju formalno nisu imenovani. Kao zna ajna prepreka u procesu imenovanja koordinatora provedbe Nacionalne strategije meu jedinicama podru ne i lokalne samouprave naglaaavaju se nejasnoe u tuma enju odredbe Nacionalne strategije kojom se ureuje taj proces. Tako Nacionalna strategija u Zavranim odrednicama pod to kom 5. odreuje da su  Sva tijela dr~avne uprave na nacionalnoj razini, te na razini jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave du~na, u roku od 3 (tri) mjeseca nakon usvajanja, imenovati koordinatore za provedbu mjera Nacionalne strategije  U tom smjeru u svom izvjeataju za 2009. godinu Koprivni ko-kri~eva ka ~upanija kao razlog neimenovanja koordinatora navodi svoje, a i meu drugim jedinicama lokalne i podru ne samouprave jako raaireno,  razumijevanje i  tuma enje zavranih odrednicama prema kojem je predvieno da koordinatora za provedbu Nacionalne strategije imenuju uredi dr~avne uprave u ~upanijama, a ne ~upanije kao jedinice podru ne (regionalne) samouprave. Stoga mnogi gradovi i ~upanije, a ato je i naglaaavano tijekom edukativnih radionica u o~ujku 2010, formulaciju  tijelo dr~avne uprave na razini lokalne i podru ne (regionalne) samouprave povezuju s Uredima dr~avne uprave u ~upanijama, a ne s upravnim tijelima jedinica kao ato je primjerice Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije koji u suatini na razini ~upanije upravlja provedbom i o njoj izvjeatava. Iako u veini jedinica podru ne i lokalne samouprave nisu imenovani koordinatori, upravljanje provedbom mjera Nacionalne strategije odvija se u okviru djelovanja relevantnih upravnih odjela ~upanije ili grada. Tako primjerice Vara~dinska ~upanija izvjeatava o provoenju aktivnosti i programa vezanih za izjedna avanje mogunosti osoba s invaliditetom kroz koordinirano djelovanje Odjela za zdravstvenu zaatitu i socijalnu skrb, Odjela za prosvjetu, Odjela za poslove ~upana, a Osje ko-baranjska ~upanija izvjeatava o upravljanju kroz unutarnju koordinaciju izmeu Slu~be za zajedni ke poslove, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, aport i tehni ku kulturu te Upravnog odjela javne financije. Dobro uspostavljena koordinacija izmeu razli itih odjela i slu~bi u jedinicama podru ne ili lokalne samouprave nu~na je za osiguranje usklaene provedbe Nacionalne strategije. Mjere Nacionalne strategije zahvaaju razli ita podru ja upravljanja na lokalnoj razini uklju ujui kulturu, aport, zdravstvo, socijalnu zaatitu, obrazovanje, informiranje i sudjelovanje graana, idt. Stoga je osiguranje razmjene informacije i usklaivanja djelovanja svih resora u upravljanju jednim gradom ili ~upanijom zahtjevna zadaa. Zadau objedinjavanja djelovanja slu~bi u jednoj gradu ili ~upaniji naj eae preuzimaju odjeli zadu~eni za zdravstvo i socijalnu skrb. Meutim, ovi odjeli ponekad preuzimaju zadau upravljanja provedbom svih mjera Nacionalne strategije koje se u toj jedinici realiziraju, ime se stvara rizik od izjedna avanja mogunosti osoba s invaliditetom primarno iz perspektive socijalne i zdravstvene skrbi. Kako bi se osigurao uravnote~en pristup provedbe Nacionalne strategije u svim podru jima (akolstvo, zdravstvo, obrazovanje kultura,..) va~no je u jedinicama lokalne i podru ne samouprave imenovati koordinatore provedbe koji e voditi ra una o koordinaciji djelovanja razli itih odjela i koji e imati ulogu komunikacije s formalnim i neformalnim akterima u zajednici. U tom smjeru je na ~upanijskim edukativnim radionicama istaknuta potreba za unapreenjem procesa imenovanja koordinatora provedbe Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini pri emu je va~no osigurati jasno tuma enje i smjernice za provedbu zavranih odredbi Nacionalne strategije. Za razliku od ~upanijskih i gradskih odjela i slu~bi, Uredi dr~avne uprave u ~upanijama, s obzirom da se u njihovoj nadle~nosti nalaze upravni postupci, samo su djelomi no uklju eni u provedbu Nacionalne strategije, a u koordinaciju joa i manje. U svom radu, uredi dr~avne uprave surauju s obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama pri emu imaju zna ajno iskustvo i uspostavljene procedure u procesima prikupljanja i sistematiziranja podataka za ministarstva kojima djeluju kao  produ~ena ruka u lokalnoj zajednici. Meutim, Uredi dr~avne uprave u svom djelovanju, kako je i esto isticano na ~upanijskim edukativnim radionicama, nisu upueni na suradnju s udrugama kao ni s jedinicama lokalne i podru ne samouprave koji ipak na lokalnoj razini predstavljaju va~ne aktere izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom. Stoga je suradnja s ovim akterima za urede dr~avne uprave esto rezultat aktivnog pristupa slu~benika koji su njima zaposleni i koji pokazuju inicijativu za povezivanje s akterima na lokalnoj i podru noj razini. Imajui u vidu potrebu za standardiziranim tuma enjem formulacije zavrane odredbe Nacionalne strategije koja se odnosi na koordinaciju provedbom, kao i daljnjom analizom djelokruga i kapaciteta Ureda dr~avne uprave za provoenjem funkcije lokalnih koordinatora, sudionici ~upanijskih radionica kao preporuku su isticali provoenje aktivnosti za utvrivanje nadle~nosti Ureda dr~avne uprave u ~upaniji u provedbi i praenju provedbe Nacionalne strategije. 2.3. }upanijska i lokalna Povjerenstava za osobe s invaliditetom U okviru ~upanijskih radnica Ministarstava obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti prepoznate su dobre prakse, kao i izazovi u osiguranju vertikalne koordinacije pa je, uz osiguranje koordinatora provedbe i lokalnih planova provedbe, uo ena potreba za usuglaaenim smjernicama za provedbu na nacionalnoj i ~upanijskoj razini, kao i potreba osnivanja Povjerenstva ili drugog tijela za donoaenja i praenje provedbe mjera strategija na lokalnoj razini. Kao u inkovit koordinacijski mehanizam na podru noj i lokalnoj razini prepoznate su zajedni ke koordinacije, povjerenstva, stalne stru ne radne skupine i drugi sli ni organizacijski oblici koji osiguravaju partnerski pristup na lokalnoj razini i u koje su nu~no uklju ene osobe s invaliditetom. Od navedenih mehanizama, u praksi je najzastupljenija forma lokalnih Povjerenstava za osobe s invaliditetom koja imaju viaestruku ulogu - od izrade strateakog dokumenta, do koordinacije provedbe mjera te praenje iste. Praksa osnivanja Povjerenstava zastupljena je u ~upanijama i gradovima, dok opine nisu preuzele ovu formu savjetovanja i koordinacije provedbom Nacionalne strategije. U veini jedinica podru ne i lokalne samouprave Povjerenstva osnivaju se u procesu izrade lokalne strategije, a nakon usvajanja lokalnog strateakog dokumenta Povjerenstva u gradovima i ~upanijama dobivaju funkciju praenja njegove provedbe. U gradovima i ~upanijama u kojima nije usvojena lokalna strategija, ali se djeluje na njezinom usvajanju Povjerenstva imaju ulogu praenja provedbe mjera Nacionalne strategije. U nekim gradovima Povjerenstvo nije vezano primarno za provedbu nacionalne ili lokalne strategije ve funkcionira kao savjetodavno tijelo izvranoj vlasti. U svim gradovima i ~upanijama u kojima je osnovano povjerenstvo ono okuplja relevantne formalne i neformalne aktere na lokalnoj razini koji su uklju eni u politiku prema osobama s invaliditetom pri emu se kao viaestruko djelotvorna praksa pokazuje sudjelovanje osoba s invaliditetom i njihovih udruga u radu Povjerenstva. Sa svojim viaesektorskim sastavom i mogunoau zastupanja razli itih interesa i perspektiva, a posebice perspektive osoba s invaliditetom, lokalna Povjerenstva istovremeno djeluju kao poveznici aktera i njihovih aktivnosti na podru noj i lokalnoj razini te kao savjetodavno tijelo izvranoj i predstavni kim tijelima na lokalnoj razini. Tako Splitsko dalmatinska ~upanija izvjeatava da je zadaa njihova Povjerenstva poticati i koordinirati sve aktivnosti na podru ju Splitsko dalmatinske ~upanije koje za cilj imaju promicanje prava osoba sa invaliditetom, te svojim savjetodavnim radom pomagati }upanijskoj skupatini i drugim njenim tijelima u provedbi Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe sa invaliditetom na lokalnoj razini. U gradu Zagrebu Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Zagreba ima sljedee uloge i ovlasti: sudjelovanje u koordiniranju, poticanju i praenju provedbe mjera i aktivnosti iz Zagreba ke strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2007. do 2010. koordinacija i suradnja s gradskim upravnim tijelima, ustanovama i trgova kim druatvima u vlasniatvu Grada Zagreba radi provedbe mjera i aktivnosti iz Zagreba ke strategije; pru~anje stru ne i savjetodavne pomoi nositeljima i suradnicima provoenja mjera i aktivnosti iz Zagreba ke strategije; objedinjavanje izvjeaa o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagreba ke strategije; dostava objedinjenih izvjeaa o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagreba ke strategije, gradskom uredu nadle~nom za osobe s invaliditetom. sudjelovanje u izradi prijedloga Zagreba ke strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2011. do 2014. Rad Zagreba kog Povjerenstva odvija na sjednicama, a takoer su formirane i radne skupine prema podru jima Zagreba ke Strategije, koje se sastaju prema potrebi. Grad Zagreb izvjeatava da su u 2009. godini odr~ane su tri sjednice Povjerenstva te po nekoliko sastanaka svih radnih skupina. Osim Grada Zagreba i Splitsko dalmatinske ~upanije, Povjerenstvo je na podru noj (regionalnoj) razini osnovano u Po~eako-slavonskoj, Viroviti ko-podravska ~upaniji, a u Dubrova ko-neretvanskoj i Vara~dinskoj ~upaniji proces njegova formiranja je joa u tijeku, a u `ibensko kninskoj ~upaniji je po zavraetku ciklusa edukativnih radionica osnovana je }upanijska meusektorska koordinacija za provedbu mjera Nacionalne strategije. U svim ovim ~upanijama Povjerenstvo je osnovano sa zadaama praenja provedbe Nacionalne strategije i sudjelovanja u izradi ~upanijske strategije, pri emu je Splitsko dalmatinska ~upanija svoju strategiju usvojila u 2009. godini. Uz navedene ~upanije, gradovi Naaice, Kutina i Sisak takoer imaju osnovano Povjerenstvo koje prati provedbu mjera Nacionalne strategije pri emu su Sisak i Kutina u suradnji s Povjerenstvom izradili radnu verziju svojih lokalnih strategija. Uz osnivanje Povjerenstva u Sisku je u proteklom razdoblju potpisana Povelja o suradnji Grada Siska i udruga osoba s invaliditetom. U gradovima koji su svoje lokalne strategije i planove usvojili, Povjerenstvo ima primarnu ulogu koordinacije i praenja provedbe. Meu gradove koji s usvojenom strategijom i osnovanim Povjerenstvom u ovom trenutku imaju osigurane preduvjete za ato bolju koordinaciju provedbe Nacionalne strategije spadaju Grad Slatina, Slavonski Brod, Koprivnica, Kri~evci i urevac. Za ove gradove va~no je osigurati redovito sastajanje i suradnju lanova Povjerenstva te ih osna~iti za u inkovitu koordinaciju i praenje provedbe lokalnih strategija. U tom smjeru Grad Kutina izvjeatava o radu Povjerenstva koji je sve viae kvalificiran poboljaanom suradnjom njenih lanova, ali je i dalje potrebno razraditi oblike i metode praenja provedbe. U tom smjeru grad Kutina prepoznaje da je na razini grada potrebno razviti sistem praenja provedbe Nacionalne strategije i razviti metode sakupljanja potrebnih podataka. Uz gradove i ~upanije koje djelovanje Povjerenstva povezuju s provedbom nacionalne ili lokalne strategije, prisutna je praksa u kojoj Povjerenstvo ima isklju ivo savjetodavnu funkciju izvranim i predstavni kim tijelima lokalne samouprave. Tako u Vara~dinu, s obzirom da nema usvojenu lokalnu strategiju, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom funkcionira kao je savjetodavno tijelo Gradona elnika i platforma za suradnju lanova Povjerenstva. Grad Vara~din izvjeatava o razvijenom partnerskom odnosu izmeu lanova Povjerenstva koji su se u 2009. godini sastali ukupno sedam puta. Opisane prakse u gradovima i ~upanijama ukazuju na sve vee prepoznavanje Povjerenstava kao korisne forme za unapreenje koordinacije i savjetovanje s relevantnim akterima politike prema osobama s invaliditetom. Pri tome dio jedinica kao izazov identificira rizik od inflacije broja razli itih Povjerenstava i s time povezan rizik od njihova neusklaenog djelovanja. Tako je na ~upanijskim edukativnim radionicama esto isticana isprepletenost problema na lokalnoj razini i potreba koherentnog djelovanja, kako u donoaenju strategija tako i u osnivanju Povjerenstava. U tom smjeru Grad Ivanec u izvjeataju za 2009. godinu navodi da Povjerenstvo nije osnovano iz razloga ato postoji velik broj Povjerenstava koje je Grad bio du~an osnovati. Obrazla~ui odluku, Grad Ivanec ukazuje na zna ajan rizik, prisutan u svim jedinicama podru ne i lokalne samouprave, od gubitka sadr~ajnosti u radu razli itih povjerenstava uslijed njihova prevelikog broja i osnivanja  Povjerenstava radi Povjerenstava . Ukoliko se Povjerenstvo osniva samo zbog zadovoljavanja forme navedeni rizik postaje ozbiljna prijetnja njegovoj djelotvornosti. Povjerenstva e imati zna ajnu ulogu u osiguranju kvalitetnih konzultacija i povezivanju aktivnosti razli itih dionika u provedbi mjera samo ukoliko se u osnivanju i planiranju zadae povjerenstva jasno nazna e njegove zadae i osigura prostor za sadr~ajno konzultiranje svih uklju enih dionika, a posebno udruga osoba s invaliditetom. Imajui u vidu potrebu usklaivanja djelovanja razli itih programa i strategija, dio jedinica podru ne uprave zadau Povjerenstva za osobe s invaliditetom integrira u djelovanje airih meusektorskih tijela. Tako Grad akovo ima Odbor za socijalnu skrb, a Grad Vrbovsko Povjerenstvo za druatvene djelatnosti koja prati provedbu mjera i aktivnosti iz domene Nacionalne strategije. Bjelovarsko-bilogorska ~upanija u istom smjeru izvjeatava da se planira osnivanje ~upanijske koordinacije za planiranje, provedbu i praenje svih programa iz podru ja socijalnog uklju ivanja pa tako i provedbi mjera Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom. 3. Praenje i izvjeatavanje o provedbi Nacionalne strategije na lokalnoj i podru noj (regionalnoj) razini Praenje provedbe mjera Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini predstavlja va~nu to ku koordinacije provedbom. Praenje i izvjeatavanje o provedbi, prije svega, osigurava uvid u postignua, primjere dobre prakse i izazove procesu spuatanja mjera Nacionalne strategije na podru nu i lokalnu razinu. Iako izvjeataji nacionalnih nositelja osiguravaju prikaz rezultata provedbe, postignua i izazova za cijelu Hrvatsku, oni ne obuhvaaju samostalno djelovanje decentraliziranih nositelja mjera. Stoga samo uvidom u aktivnosti i rezultate provedbe na lokalnoj i podru noj razini mo~e se dobiti pregled nad cjelinom provedbe Nacionalne strategije u odnosu na glavne zadatke i ciljeve te razli ite nositelje aktivnosti Praenje i izvjeatavanje o provedbi jedinicama podru ne i lokalne samouprave, kao i koordinatorima  nositeljima mjera na Nacionalnoj razini, omoguava pravodobno identificiranje problema u provedbi koje je mogue rijeaiti  u hodu i upuuje na, s tim povezanu, pravovremenu modifikaciju postupaka provedbe. Uz to, na temelju uvida u provedene aktivnosti i njihove rezultate su-nositelji mjera raspola~u podlogom za u inkovitije planiranje i financijsko upravljanje. Tako ishodi praenja mogu biti operacionalizacija ciljeva i osiguranje prora unskih sredstava, uvid u potrebe razvoja upravlja kih i ljudskih resursa te stvaranje prilike za organizacijsko u enje i inovaciju. Na kraju, praenje i izvjeatavanje o provedbi osigurava odgovorno i transparentno upravljanje provedbom ime se stje e i zadr~ava povjerenje javnosti, korisnika i dionika Nacionalne strategije kao i politi ka podraka. U podru jima i mjerama Nacionalne strategije u kojima uz nacionalna tijela nositelje mjera djeluju njima subordinirana tijela u lokalnim zajednicama proces prikupljanja podataka odvija se kroz vertikalnu koordinaciju ministarstava s podru nim i lokalnim ispostavama zavoda, centara, ustanova i ureda dr~avne uprave. U podru jima i mjerama Nacionalne strategije koja su decentralizirana, izvjeatavanje o provedbi odvija se u koordinaciji nacionalnih nositelja mjera, jedinica podru ne (regionalne) samouprave, kao moderatora procesa na mezzo razini provedbe, te jedinica lokalne samouprave. S obzirom na velik broj podru ja ~ivota u koje ulazi Nacionalna strategija kao i velik broj jedinica lokalne samouprave, 429 opina i 126 gradova, koji su Nacionalnom strategijom predvieni kao su-nositelji preko 45 % mjera proces praenja i izvjeatavanja o provedbi predstavlja kompleksan zadatak. Kompleksnost zadatka je utoliko poveana tendencijom Nacionalne strategije da se poti e samostalno oblikovanje i provoenje mjera na podru noj i lokalnoj razini. Tako, s jedne strane jedinice podru ne i lokalne samouprave podnose godianje izvjeataje ministarstvima i drugim sredianjim tijelima dr~avne uprave koji su, s Nacionalnom strategijom povezanim zakonima, pravilnicima i drugim strategijama, zadu~eni za nacionalnu koordinaciju provedbe mjera u koju je uklju ena i podru na i lokalna razina. Takav je slu aj s Ministarstvom zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva koje koordinira provoenjem(Z \ ^ f j ݿzo`o`L'h*yh1CJPJaJmHnHtHujh*yhLCJUaJh*yhLCJaJh_hL5h_hLCJOJQJ^JaJh_h_CJaJhm<h_5h_h_5CJaJh*yh_5CJaJhL5CJaJh/_5CJ aJ h_h5CJ aJ h_hL5CJ aJ h4s5CJ aJ h_CJOJQJ^JaJ  Z \ ^ f h j $a$gd72$a$gd72$a$gd72$a$gd72( n fl4 "$ #$^a$gd72 #$dha$gd72#$dh^a$gd72"$ f# dha$gd72$a$gd72 * , . 0 > @ B v x z | ~ שחiZF./jh*yh10J5CJUaJmHnHu'h*yh1CJPJaJmHnHtHuh?tCJaJmHnHu.j}h*yhCJUaJmHnHu+jh*yh1CJUaJmHnHu"h*yh1CJaJmHnHu:jh*yh>*B*CJUaJmHnHphuh*yh1CJaJmHnHu#h*yh10JCJaJmHnHu,jh*yh10JCJUaJmHnHu f h j 컣x_xOx9*h*yh15CJPJaJmHnHtHuh?t5CJaJmHnHu1jwh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu"h*yh15CJaJmHnHu&h*yh10J5CJaJmHnHu * , . b d f h j l n p r ȷscM9&h*yh10J5CJaJmHnHu*h*yh15CJPJaJmHnHtHuh?t5CJaJmHnHu1jqh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu h*y0J5CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphur "$&Z\^`bdڻڒڒgNg>gh?t5CJaJmHnHu1jkh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu h0J5CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu&h*yh10J5CJaJmHnHu"h*yh15CJaJmHnHudfhj(*,`bdfҾ|iQi8Q(h?t5CJaJmHnHu1jeh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu h*y0J5CJaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu"h*yh15CJaJmHnHu&h*yh10J5CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu*h*yh15CJPJaJmHnHtHufhjlnpкЦuЦbbI9кЦh?t5CJaJmHnHu1j_h*yh5CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu"h*yh15CJaJmHnHu&h*yh10J5CJaJmHnHu*h*yh15CJPJaJmHnHtHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu @p&(*.02468͵y`yPy:*h*yh15CJPJaJmHnHtHuh?t5CJaJmHnHu1jYh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu h*y0J5CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu&h*yh10J5CJaJmHnHu8prtv  ڻڒgNg>gh?t5CJaJmHnHu1jSh*yh5CJUaJmHnHu.jh*yh15CJUaJmHnHu%h*yh15CJaJmHnHu hR0J5CJaJmHnHu/jh*yh10J5CJUaJmHnHu=jh*yh5>*B*CJUaJmHnHphu&h*yh10J5CJaJmHnHu"h*yh15CJaJmHnHu$02>@BDp~*6dh͹q\qG\Gq2qG\(h*yhCJOJQJ^JaJnHtH(h*yhLCJOJQJ^JaJnHtH(h*yh<CJOJQJ^JaJnHtH(h*yhCJOJQJ^JaJnHtH h*yh!PCJOJQJ^JaJ h*yhLCJOJQJ^JaJ hm<hLCJOJQJ^JaJ'h*yh1CJPJaJmHnHtHuh*yh15CJaJ jh*yhL5CJUaJ*h*yh15CJPJaJmHnHtHu$&(*,.0BD$$F,H,>55666<777$@$ & F ^a$gd72q]qgd72$a$gd72$a$gd72 #$^a$gd72:L #$$$,(8(*****+B+T+h+x+D,x,, .*.,../$060d0x000띌{{{{jYjYjj{jj{jj h*yhCJOJQJ^JaJ h*yhCJOJQJ^JaJ h*yh<CJOJQJ^JaJ h*yhLCJOJQJ^JaJ#h*yhL5CJOJQJ^JaJ#h*yhLCJOJQJ\^JaJ(h*yhCJOJQJ^JaJnHtH(h*yhCJOJQJ^JaJnHtH(h*yhLCJOJQJ^JaJnHtH"000222223,3X3|33344>5777777>8|::^>>>>??"@$@bCCCCCCCCDD͑͜{ppph*yhCJaJh*yhCJaJh*yhLCJaJh*yh<CJaJ h*yhCJOJQJ^JaJh*yhLCJaJnH tH  h*yhCJOJQJ^JaJ h*yh!PCJOJQJ^JaJ h*yh<CJOJQJ^JaJ h*yhLCJOJQJ^JaJ+$@@@hAA@BBC`CbCHHIIPPPPP&Q(QZZddooq]qgd72$a$gd72$a$gd72DDDE4E8ExEEEHH,H0HHHHHHHIIIKK.K2KPLbL4NNNO,OOOԌ{j{Y{jjj h*yh<CJOJQJ^JaJ h*yhCJOJQJ^JaJ h*yh\ CJOJQJ^JaJ h*yhCJOJQJ^JaJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJ#h*yh!P6CJOJQJ^JaJh*yh*yCJaJh!PCJaJh*yh\ CJaJh*yhCJaJh*yhCJaJh*yh!PCJaJ"O>PpPPPPPPPPPPQ$Q&QSS0n~uuuhRCJ\aJh*yhCJaJh*yhCJ\aJ$jh*yhL0JCJU\aJh*yhCJ\aJh*yhLCJ\aJh*yhhOCJ\aJh*yhhOCJaJh*yh1CJaJh*yhLCJaJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJ*`bdf<\ vDZ ĹϢϹπqeϢπYϹh*yhV<CJ\aJh*yhCJ\aJh*yhLB*CJaJphh*yhhOCJ\aJh*yhhOCJaJh*yhCJaJh*yhCJ\aJh*yhCJaJh*yhLCJaJh*yhZCJaJh*yhLCJ\aJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJ#h*yh\ 6CJOJQJ^JaJfTV^`:<vdv  & (  $h^ha$gd72 $ & F a$gd72$a$gd72 &6& ( .    >-N--x111133p9nnnw{ʿʿʭʓއymkX$jh*yhL0JCJU\aJUh*yhV<CJ\aJh*yhL6CJ\aJh*yhZCJ\aJhRCJaJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJ#h*yh\ 6CJOJQJ^JaJh*yhCJaJh*yhLCJaJh:|0CJ\aJh*yhLCJ\aJh*yhCJ\aJhRCJ\aJ(  !&&--44rr{{tv.0*, & L $ & F a$gd72$a$gd72$a$gd72 Pravilnika o pristupa nosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti temeljem kojeg su u roku od dvije godine sve graevine javne i poslovne namjene do 31.12.2007. godine morale osigurati pristupa nost osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivoau. Izvjeataje koje prikupe od strane jedinica lokalne i podru ne samouprave koordinacijska tijela za pojedina podru ja Nacionalne strategije, kao ato je podru ju pristupa nosti Ministarstvo zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva, objedinjuju te prireuju obuhvatan pregled na nacionalnoj razini. S druge, strane, jedinice podru ne i lokalne samouprave provode itav niz aktivnosti, kako u okviru provedbe vlastitih lokalnih strategija i planova tako u okviru provoenja redovnih aktivnosti koje se odnose na mjere Nacionalne strategije. Ulogu koordinatora u procesu prikupljanja i objedinjavanja podataka, odnosno izvjeataja jedinca podru ne i lokalne samouprave, u tom slu aju ima Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti koje je koordinator provedbe itave Nacionalne strategije. S obzirom da razli ita tijela na nacionalnoj razini po podru jima Nacionalne strategije dijele nadle~nost za upravljanjem procesom izvjeatavanja va~na je uspostava u inkovite koordinacije u prikupljanju podataka, praenju i izvjeaivanju o provedbi mjera na razini jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave kako bi se izbjegla preklapanja u opisnim i financijskim pokazateljima rezultata provedbe. Potreba za u inkovitijom koordinacijom i koherentnoau djelovanja nacionalnih nositelja prilikom izvjeatavanja o djelovanju na podru noj i lokalnoj razini istaknuta je i na edukativnoj radionici s nositeljima mjera Nacionalne strategije u o~ujku 2010. godine. Uz horizontalnu koordinaciju nacionalnih nositelja u procesima prikupljanja i objedinjavanja izvjeataja, klju nu to ku prikupljanja podataka od podru ne i lokalne razine predstavlja koordinacija procesom izvjeatavanja unutar i izmeu jedinica podru ne i lokalne samouprave. S obzirom da na lokalnoj i podru noj razini u ovom trenutku nisu razvijeni mehanizmi, niti tijela, koja bi kao primaran zadatak imala prikupljanje i objedinjavanje podataka gradova i opina unutar jedne ~upanije, taj zadatak je u pravilu namijenjen ~upanijama. Jedinice podru ne samouprave tako u provedbi niza strategija i regulative djeluju kao moderatori procesa prikupljanja podataka od lokalnih razina vlasti. Primjer koji odska e od ustaljene prakse ve~e se za provedbu politike ravnopravnosti spolova i mjera Nacionalne strategije koje se ve~u za tu politiku. Naime, u okviru provedbe Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i Zakona o ravnopravnosti spolova osigurani su institucionalni mehanizmi praenja provedbe, pa su tako na ~upanijskoj razini osnovana ~upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Politikom ravnopravnosti spolova koordinira Ured za ravnopravnost spolova koji izvjeatava da je joa 11. listopada 2008. godine odr~ana III. Koordinacija ~upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te je na istoj, temeljem izvjeaa o provedenim aktivnostima sukladno programima rada ~upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, od povjerenstava zatra~ena i izrada te provedba rodno osjetljivih programa rada usmjerenih na uklanjanje stereotipa, s ciljem poticanja aktivnog djelovanja i unaprjeenja polo~aja ~ena s invaliditetom na regionalnoj/lokalnoj razini. Od povjerenstava je dopisom Ureda za ravnopravnost spolova od 24. listopada 2008. godine ponovno zatra~ena provedba njihovih obveza koje proizlaze iz Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, a to je poticanje aktivnog djelovanja ~ena s invaliditetom i izrada programa za unaprjeenje njihova polo~aja u okviru izrade redovnog programa rada. Temeljem uvida u stanje na terenu, Ured za ravnopravnost spolova e zatra~iti od ~upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova da u svojim programima rada za 2010. godinu uvrste te da provode aktivnosti s ciljem promicanja aktivnog djelovanja ~ena s invaliditetom. Osim primjera Ureda za ravnopravnost spolova i politike ravnopravnosti spolova koja na raspolaganju ima ~upanijska povjerenstva, u izvjeatavanju o provedbi mjera Nacionalne strategije za ministarstva se ~upanije pojavljuju kao logi ni moderatori procesa praenja i izvjeatavanja o provedbi mjera strategije na lokalnoj razini. Tako Ministarstvo zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva izvjeatava da je u protekle dvije godine upuen poziv svim ~upanijama i Gradu Zagrebu da se o ituju i dostave podatke o provedbi mjera koje se odnose na pristupa nost graevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivoau i to za razdoblje 2007. i 2008. godine i plan za 2009. godinu. Jedinicama podru ne samouprave, kako izvjeatava Ministarstvo, skrenuta je ujedno pozornost na obvezu osnivanja stalnih stru nih radnih skupina i povjerenstava kako bi izvjeaa bila potpuna za cijelo podru je ~upanije i kako bi se temeljem istih mogla pratiti provedba mjera i aktivnosti na cjelokupnom podru ju Republike Hrvatske. Meutim, u svom izvjeataju o provedbi Nacionalne strategije u 2009. godini Ministarstvo zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva ukazuje na izazove u suradnji i anga~manu ~upanija i jedinica lokalne samouprave. Tako Ministarstvo izvjeatava da veina ~upanija nije sakupila i objedinila podatke svojih jedinica lokalne samouprave ve ih je neobraene proslijedila Ministarstvu zaatite okoliaa prostornog ureenja i graditeljstva. Imajui u vidu injenicu da praksa prikupljanja podataka od ~upanija i Grada Zagreba postoji tek drugu godinu, Ministarstvo zaatite okoliaa prostornog ureenja i graditeljstva izvjeatava o problemima s kojima se u tom procesu susree, kako slijedi: neodazivanje na poziv za dostavu podataka (nije se odazvalo 10 ~upanija, 1 ~upanija nije dostavila upotrebljive podatke), nepoativanje roka za dostavu izvjeaa (kaanjenje i od viae mjeseci), pojedina izvjeaa nisu objedinjena za podru je cijele ~upanije, ve se dostavljaju izvjeaa pojedinih jedinica lokalne uprave, dostavljeni podaci su nesistemati ni, nepotpuni, nerazumljivi i neujedna eni, iako je uz zahtjev za dostavu podataka dana tablica s uputama, nisu osnovane stalne stru ne radne skupine i povjerenstava (obveza iz Nacionalne strategije) ija je zadaa bila utvrditi postojee stanje i nadzirati osiguranje pristupa nosti graevina te izraditi operativne planove provedbe pristupa nosti. Potencijal ~upanija da postanu moderatori u prikupljanju podataka i izvjeatavanju o provedbi mjera Nacionalne Strategije prepoznalo je i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Tako su u izradi objedinjenih Izvjeaa o provedbi Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine tijekom 2007. i 2008. godine ~upanije imale zahtjevnu ulogu prikupljanja izvjeaa od jedinica lokalne samouprave. Jedinice podru ne i lokalne samouprave su tijekom 2008. i 2009. godine za Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti ispunjavale obrasce u kojima su prikazivale provedbu aktivnosti za koje su Nacionalnom strategijom predvieni kao su-nositelji, pri emu je bilo va~no voditi ra una da o istim aktivnostima ne izvjeatavaju nekom drugom nacionalnom tijelu nositelju mjera. Ispunjene obrasce jedinice lokalne samouprave slale su ~upanijama na ijem se teritoriju nalaze koje su potom spajale pristigla izvjeaa i prosljeivale ih Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti koji ima zadau objedinjavanja svih izvjeaa na nacionalnoj te podru noj i lokalnoj razini provedbe. U dvije godine uvoenja prakse u kojoj ~upanija ima ulogu zaokru~ivanja procesa izvjeatavanja na lokalnoj/podru noj razini po principu: opine i gradovi ! ~upanije ! Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti pokazalo se da na podru noj razini postoje kapaciteti za ulogu moderatora, no da je za uspostavu u inkovitije koordinacije u planiranju, provedbi, praenju i izvjeatavanju vezano uz provedbu Nacionalne strategije na razini jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave treba ulo~iti napore svih uklju enih aktera. Tako je dvogodianja praksa izvjeatavanja i analiza temeljena na Upitnicima koje je u studenom 2009. godine Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) u Hrvatskoj dostavio svim ~upanijama, ukazala na teakoe na koje ~upanije nailaze pri izvjeatavanju o provedbi Nacionalne strategije. U praksi dominiraju problemi u prikupljanju podataka od jedinica lokalne samouprave unutar ~upanije i razmjeni informacija, usuglaaavanju rada ~upanija s jedinicama lokalne samouprave. Takoer, u razmatranju pojedina nih prikaza po ~upanijama, kako u Izvjeaima o provedbi Nacionalne strategije za 2007. i 2008. godinu, tako i u Upitnicima koje su tijekom studenog 2009. godine ispunjavale ~upanije, najzastupljenija je bila praksa u kojoj se ~upanije referiraju uglavnom na svoje aktivnosti, svoj prora un te rjee prikazuju djelovanje i u inak jedinica lokalne samouprave na svom teritoriju. U rijetkim slu ajevima, u Izvjeaima za 2007. i 2008. godinu, su Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti bila proslijeena sadr~ajno objedinjena izvjeaa gradova i opina i ~upanija koje djeluju u istom teritoriju, ve su se aktivnosti prikazivale posebno za svaku opinu, grad i naposljetku ~upaniju ato je u kona nici rezultiralo dugim i nepreglednim prikazom esto povezanih, no nesistematizirano opisanih aktivnosti i njihovih rezultata. S ciljem unapreenja procesa izvjeatavanja na podru noj i lokalnoj razini Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti u suradnju s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj u Hrvatskoj tijekom 2009. godine zapo elo je ve spomenuti projekt  Podraka u primjeni mehanizama praenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine . U okviru ovog projekta paralelno se djelovalo na nacionalnoj te na podru noj i lokalnoj razini, a potonjim akterima su osigurani instrumenti za standardizaciju procesa izvjeatavanja. Instrumenti uklju uju Okvir za praenje provedbe Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007.-2015. godine koji za svaku od mjera Nacionalne strategije osigurava revidirani i unaprijeeni pokazatelji u inka te Obrasce za izvjeatavanje o provedbi mjera Nacionalne strategije posebno napravljene za ~upanije kao nositelje aktivnosti objedinjavanja te posebne Obrasce za gradove i opine. Unaprijeeni instrumenti za izvjeatavanje predstavljani su na ~upanijskim radionicama prilikom kojih su razmatrani koraci za unapreenje koordinacije procesa izvjeatavanja. Tijekom ~upanijskih radionica u predstavljanju Okvira za praenje vea pa~nja posveena je podru jima Nacionalne strategije u kojima su kao nositelji i su-nositelji zastupljenije jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave kako bi se dobio jasniji uvid u obveze sukladno zadanim mjerama, na in provedbe i koordinaciju s nositeljem odreene mjere. Reakcije sudionika na prikazani Okvir za praenje bile su iznimno pozitivne s naglaskom da e u po etku iziskivati viae ulo~enog truda, ali e isti dugoro no biti iznimno koristan vodi  za provedbu mjera kao i praenje postignutih rezultata. U predstavljanju Obrasca za izvjeatavanje o provedbi mjera Nacionalne strategije namijenjenog ~upanijama koristio se ilustrativni primjer kako bi se sudionicima olakaao proces ispunjavanja Obrasca prilikom izvjeatavanja o provedbi u 2009. godini koji je uslijedio nakon provoenja radionica. Tijekom radionica predstavljeni Okvir za praenje provedbe Nacionalne strategije prepoznat je kao dobra podloga za unaprjeivanje procesa izvjeatavanja, dok je istovremeno kao va~an rizik istaknut problem preoptereenosti ~upanija zahtjevima za izvjeatavanjem prema brojnim nacionalnim strategijama te je iz tog razloga izra~ena potreba usklaivanja razli itih strateakih dokumenata usmjerenih odreenim ciljanim skupinama, u ovom slu aju osobama s invaliditetom, odnosno potreba usklaivanja svih politika djelovanja vezanih uz afirmaciju prava osoba s invaliditetom. U procesu izvjeatavanja o provedbi Strategije za 2009. godinu koji je uslijedio nakon provoenja ~upanijskih radionica u o~ujku 2010. godine va~nu ulogu dobile su }upanije koje, po sada ve ustaljenom principu, uz izvjeatavanje o provedbi Strategije na razini ~upanije, prosljeuju Obrazac za jedinice lokalne samouprave - gradovima i opinama sa podru ja ~upanije. Koordinator (ili druga osoba/tijelo zadu~eno za koordinaciju) Nacionalne strategije u ~upaniji potom prikuplja izvjeaa gradova i opina te objedinjuje izvjeae o provedbi Strategije na podru ju itave ~upanije, vrai prema potrebi dopune, te objedinjeno izvjeae dostavlja Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Proces objedinjavanja, koji predstavlja novu praksu u izvjeatavanju o provedbi, ~upanijama je omoguen uz standardizaciju sadr~aja izvjeaa gradova i opina ato je postignuto uvoenjem Okvira za praenje. Iako je uvoenje Okvira te postupka objedinjavanja izvjeaa na ~upanijskoj razini zna ilo i uvoenje nove prakse, ato na po etku iziskuje ulaganje veeg truda i kontinuiran proces u enja, jedinice podru ne i lokalne samouprave pozitivno su reagirale. Tako je na kraju procesa prikupljanja izvjeaa s podru ne razine prvi put u praksi izvjeatavanja dobiveno izvjeae od svih jedinica podru ne samouprave koje su u veini slu ajeva nastojali i objediniti izvjeaa gradova i opina na njihovom teritoriju. O ito je da su jedinice podru ne i lokalne samouprave anga~irale i potrudile usvojiti novu praksu prepoznajui vrijednost standardizacije procesa praenja koje na dugi rok osigurava rutinsko prikupljanje, na godianjoj bazi usporedivih, podataka. U ispunjavanju obrasca dio ~upanija, ukupno njih 12 od 20, izvijestio je o procesu prikupljanja podataka od gradova i opina koje provode mjere Nacionale strategije. Najvei broj ~upanija izvjeatava da na njihovom podru ju o provedbi mjera Nacionalne strategije izvjeatava oko 50% jedinica lokalne samouprave. Tako je u Osje ko-baranjskoj ~upaniji udio jedinica koje samostalno provodi mjere vei od 50% i uklju uje 23 od ukupno 42 jedinice. Udio od 50% jedinica koje izvjeatavaju o provedbi mjera prelazi i Krapinsko-zagorska ~upanija u kojoj je provedba evidentirana u 19 od 32 jedinice lokalne samouprave. U sli nom omjeru nalazi se i Meimurska ~upanija na ijem podru ju ima ukupno 25 jedinica lokalne samouprave od kojih njih 50% provodi neke od mjera Nacionalne strategije te dostavlja }upaniji svoja izvjeaa. Zadarska ~upanija najviae podataka o provedbi prikuplja iz 6 gradova na svom podru ju koji svi izvjeatavaju o provedbi dok od ukupno 28 opina njih 50% dostavlja tra~ene podatke. U drugoj grupi ~upanija, izvjeaa o provedbi prikupljaju se u neato manjem omjeru od 50% jedinica lokalne samouprave. Tako na podru ju Dubrova ko-neretvanske ~upanije od pet gradova njih etiri izvjeatavaju o provedbi, no od 17 opina izvjeatava njih tri. U Po~eako-slavonskoj ~upaniji od ukupno deset jedinca lokalne samouprave pet ih se o itovalo na tra~enje podataka o provedbi mjera strategije od ega 4 grada i dvije opina pri emu jedan grad i jedna opina izvjeatavaju da nisu provodili mjere strategije. U Sisa ko-moslava koj od ukupno 19 jedinica lokalne samouprave osam je izvijestilo o provedbi pri emu su od njih 8 samo dvije jedinice, i to dva grada, detaljnije opisali provedbu. O manjem udjelu izvjeatava i Bjelovarsko-bilogorska ~upanija koja procjenjuje da od 23 jedinice lokalne samouprave njih etiri provodi mjere Nacionalne strategije. O zna ajnom udjelu jedinica lokalne samouprave koje provode mjere strategije izvjeatavaju Brodsko-posavska i Viroviti ko-podravska ~upanija. Tako Brodsko posavska ~upanija izvjeatava da od ukupno 26 opina i dva grada, grad Slavonski Brod provodi mjere usvojene po vlastitoj strategiji, ostali provode mjere po podru jima i mogunostima, a Viroviti ko-podravska ~upanija navodi 15 od 16 jedinica lokalne samouprave na podru ju ~upanije koji prema Izvjeaima za 2009. provode mjere Nacionalne strategije. Da pisanje, prikupljanje i objedinjavanje izvjeaa nije lagan zadatak naglaaavaju sve ~upanije kao i gradovi i opine, a slijedee razloge za to isti u ~upanije koje su se tom procesu suo ile s teakoama. Pa tako Koprivni ko-kri~eva ka ~upanija izvjeatava da prema informacijama kojima ona raspola~e, tri grada, od ukupno 25 jedinca lokalne samouprava provodi Nacionalnu strategiju. Ista ~upanija dalje naglaaava da jedinice godianja izvjeaa ne podnose }upaniji niti ih }upanija na to mo~e prisiliti ato je ova }upanija objaanjava injenicom da jedinice lokalne samouprave nisu u nikakvom odnosu hijerarhijske podreenosti spram ~upanijama. One, kada se radi o tra~enjima razli itih podataka i izvjeaa, uz rijetke iznimke, nisu spremne na suradnju, odnosno ne dostavljaju ili neredovito ih dostavljaju. Ovaj problem je na ~upanijskim radionicama esto istican kao ote~avajui faktor u pozicioniranju ~upanija kao moderatora u izvjeatavanju. Stoga je u procesu prosljeivanja izvjeatajnih instrumenata svim jedinicama podru ne i lokalne samouprave upuen dopis Ministra obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti s pozivom na ispunjavanje Obrazaca ato se pokazalo kao djelotvorna praksa. Vara~dinska ~upanija u svom Izvjeau ukazuje na problem zahtjevnosti procesa ispunjavanja i prikupljanja podataka. U ovoj ~upaniji je od ukupno 28 opina i gradova, osam jedinca lokalne samouprave dostavilo ispunjeni Obrazac, a njih sedam samo dopis o o itovanju, dok 13 jedinica nije dostavilo izvjeaa ni obrazlo~enje. U procesu prikupljanja izvjeaa neke jedinice Vara~dinskoj ~upaniji su ukazivale na nedostatan broj zaposlenih osoba (posebno u malim opinama) koji bi mogli pripremati izvjeaa za velik broj Strategija koje je donijela Vlada RH. Takoer, za dio jedinica problem je bio kompliciran proces ispunjavanja Obrazaca, posebice uslijed prakse prema kojoj se dio aktivnosti provodi uz sufinanciranje programa udruga, a dio kroz nov ane potpore  pozicije u prora unu i to od komunalne infrastrukture, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, pri emu je za jedinice teako izvjeatavanje prilagoditi formi Okvira i Obrazaca. S obzirom da uvoenje sustavnog izvjeatavanja o provedbi mjera Nacionale strategije predstavlja proces usvajanja novih upravlja kih praksi, pred jedinicama lokalne i podru ne samouprave nije lagan zadatak zbog ega se rad na kontinuiranom konzultiranju i osiguranju obuke osoba koje rade na provedbi Nacionale strategije planira i za naredno razdoblje provedbe. 4. Suradnja jedinca lokalne i podru ne (regionalne) samouprave s drugim su-nositeljima mjera Nacionalne strategije Tijekom odvijanja 8 ~upanijskih edukativnih radionica sudionici su razmatrali postojee prakse u horizontalnoj i vertikalnoj koordinaciji svih aktera koji djeluju u jednoj podru noj ili lokalnoj zajednici. U okviru analize praksi, primjera dobrih praksi kao i izazova u koordinaciji sudionici su ispunjavali upitnik/dijagram nazna ujui aktere s kojima imaju razvijenu vertikalnu ili horizontalnu suradnju kao i one aktere s kojima bi suradnju htjeli unaprijediti ili poveati. Upitnik odnosno dijagram na kojem je sudionicima bila ponuena mapa svih aktera uklju enih u provedbu Nacionalnom strategijom ispunilo je 47 predstavnika iz 46 gradova te 17 predstavnika jedinica podru ne (regionalne samouprave) ato predstavlja zna ajan udio u ukupno 129 gradova i 21 jedinici podru ne (regionalne) samouprave na razini itave Hrvatske. U nastavku izvjeataja prikazuju se glavni nalazi analize upitnika s osvrtom na karakteristike suradnje jedinica podru ne i lokalne samouprave sa relevantnima akterima Nacionalne strategije, kako formalnim tako i neformalnim. Graf : Suradnja jedinica podru ne samouprave (JPS) i jedinica lokalne samouprave (JLS) s akterima Nacionale strategije za izjedna avanje mogunosti osoba s invaliditetom 2007.- 2015.  U provedbi Nacionalne strategije gradovi i ~upanije najrazvijeniju i naju estaliju suradnju imaju s obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim ustanovama koje djeluju na njihovom podru ju i iji osniva i su dr~ava ili jedinice podru ne i lokalne samouprave. Suradnja s ustanovama kao institucionlnim pru~ateljima usluga odnosi se primarno na usklaivanje djelovanja s ustanovama gdje jedinica podru ne i lokalne samouprave nije osniva  te na osiguranje okvira za djelovanje i financijske podrake za programe onim ustanovama kojima je osniva  ~upanija ili grad. Tijekom razmjene iskustava za vrijeme edukativnih radionica uo en je trend osnivanja vlastitih ustanova u kontekstu provedbe mjera Nacionalne strategije. Ovaj trend je posebno izra~en u gradovima i ~upanijama koje imaju razvijen airok spektar aktivnosti u ostvarenju mjera Nacionale strategije i koje su uglavnom usvojile svoje lokalne strategije za izjedna avanje mogunosti osoba s invaliditetom. Osnivanje vlastitih ustanova dio gradova i ~upanija o ito prepoznaje kao dobar na in ulaganja u usluge kojima se odgovara na potrebe u zajednici. Meutim, pri tome je va~no imati na umu kako je za airok spektar usluga u zajednici va~no suraivati i s udrugama osoba s invaliditetom te dio usluga provoditi kroz suradnju s izvaninstitucionalnim pru~ateljima. Uz suradnju s ustanovama kao krajnjim pru~ateljima usluga preko 75% ~upanija i gradova u provedbi mjera Nacionale strategije surauje s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. Ta suradnja odvija u formi konzultiranja prilikom donoaenja odluka i lokalnih strateakih dokumenta, djelovanja na potrebe i probleme na koje udruge ukazuju, ali i u formi spuatanja zadae provoenja mjera Nacionalne strategije na udruge u lokalnoj zajednici. Iako je u podru noj i lokanoj razini prisutno djelovanje udruga kao nositelja aktivnosti praenja provedbe, predlaganja i pregovaranja s donositeljima odluka, udruge joa eae preuzimaju ulogu pru~atelja usluga ili provoditelja komplementarnih ili kompenzirajuih programa i projekata koji se, osim iz prora una nacionalnih nositelja, financiraju iz lokalnih prora una. S obzirom da, kako i u Izvjeaima o provedbi u 2009. godini naglaaavaju, jedinice podru ne i lokalne samouprave suo avaju s ograni enim prora unskim sredstvima i kadrom u pru~anju usluga podru na i lokalna vlast esto instrumentalizira udruge koje tako preuzimaju ulogu provoditelja aktivnosti Nacionalne strategije. Najzastupljenija praksa je koju izvrana vlast koristi su natje aji kroz koje se osiguravaju sredstva za projekte udruga. Natje aji se odvijaju u okviru programa za raspodjelu sredstava radi potpore razli itim udrugama kao i programa javnih potreba zdravstvene zaatite i socijalne skrbi. U nekim slu ajevima jedinice lokalne i podru ne samouprave dizajniraju natje ajne okvire specifi no za programe udruga osoba s invaliditetom. Kroz financirane projekte udruge provode airok spektar usluga i esto djeluju kao inovatori pru~ajui fleksibilnost spram potreba i mogunosti korisnika. Iako su udruge prepoznate kao efikasni i djelotvorni pru~atelji usluga kako od strane korisnika tako i od strane formalnih pru~atelja usluga, u ovom trenutku njihovo uklju ivanje u provedbu se ne odvija sustavno. Podru ne i lokalne, ali i nacionalne, vlasti rijetko koriste oblike podugovaranja usluga, a standardi kvalitete, procedure podugovaranja i akreditiranja joa nisu uspostavljene. `toviae u mnogim jedinicama podru ne i lokalne samouprave, ponajviae opinama, joa uvijek je dominantna praksa financiranja rada udruga bez provedbe natje aja i bez utvrivanja ciljeva potpore i praenja aktivnosti koje se provode koriatenje esto na osnovu dodijeljenih, esto, simboli nih financijskih sredstva te materijalne i logisti ke podrake. Na ~upanijskim radionicama na kojima su uz predstavnike gradova i opina bili prisutni i predstavnici udruga posebno se istakla potreba unapreenja procedura financiranja udruga i osiguravanje standarda i kriterija za programsko financiranje djelovanja udruga u smjeru ostvarenje mjera Nacionalne strategije. Projekti koje provode udruge dizajniraju se u smjeru ostvarenja ciljeva Nacionalne strategije kao i lokalnih strategije, te sadr~e razli ite aktivnosti koje su komplementarne aktivnostima dr~avnih pru~atelja kao ato su primjerice socijalne, kulturne, obrazovne ustanove. Upravo povezivanje ciljeva i mjera Nacionalne strategije s prioritetima programa financiranja rada udruga jedinicama podru ne i lokalne samouprave otvara mogunosti za u inkovitije partnerstvo s udrugama u realizaciji mjera strategije. U takvom scenariju jedinice podru ne i lokalne samouprave, kao nositelji aktivnosti na lokalnoj razini, udrugama osiguravaju smjernice i okvir za djelovanje, pri emu se naglaaava nu~nost partnerskog pristupa u kojemu udruge nisu samo primatelji financija ve su-kreatori i su-provoditelji lokalne politike izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom. Udruge koje djeluju u lokalnim zajednicama, u veem dijelu ~upanija i gradova te manjem dijelu opina, imaju potencijal za preuzimanje uloge su-kreatora i su- provoditelja politike, ato se u nekim jedinicama ve i ostvarilo. `toviae, udruge esto preuzimaju ulogu poveznika razli itih aktera u zajednici te nositelja aktivnosti osvjeatavanja i educiranja aire javnosti, donositelja odluka i poslovnog sektora o va~nosti i elementima integracije osoba invaliditetom. S obzirom na kapacitete koji se ve~u uz ulogu udruga kao poveznika u zajednici, joa je uvijek neiskoriaten njihov potencijal u procesima praenja i izvjeatavanja o provedbi Nacionalne i lokalnih strategija. Taj potencijal se mo~e realizirati kroz standardizirano izvjeatavanje o provedbi financiranih projekta udruga te kroz uspostavljanje forme konzultiranja predstavnika podru ne i lokalne samouprave s udrugama kao i drugim pru~ateljima usluga koji mogu biti va~an resurs i izvor u procesu prikupljanja podataka o postignuima i potrebama na terenu. Kako bi resursi i potencijali udruga bili iskoriateni te njihovo djelovanje u smislu predlagatelja, provoditelja i lokalnog poveznika bilo joa zna ajnije, na edukativnim radionicama je istaknuta potreba daljnjeg ja anja kapaciteta udruga za upravljanje projektima kao i potreba veeg povezivanja i zajedni kog djelovanja udruga koje djeluju na istom podru ju ili se bave sli nim temama. Djelovanje udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom za donositelje odluka na podru noj i lokalnoj razini osigurava uvid u perspektivu osoba s invaliditetom u procesu provedbe Nacionale: Meutim, uz konzultiranje udruga, u jedinice podru ne i lokalne samouprave surauju direktno i s osobama s invaliditetom. Tako je u upitnicima/dijagramima preko 70% gradova i ~upanija ukazalo na razvijenu suradnju s osobama s invaliditeti time ukazujui na zna aj upravo ove razine vlasti za kreiranje i provoenje politike prema osobama s invaliditetom. Opine, gradovi i ~upanije su za osobe s invaliditetom predstavlja blisku, i time iznimno zna ajnu, to ku upravljanja provedbom Nacionalnom strategijom. Zbog stalne suradnje osobama s invaliditetom jedinice podru ne i lokalne samouprave o ito posjeduju uvid u potrebe i resurse u svojoj zajednici ato su va~ni preduvjeti za kvalitetno oblikovanje i provedbu aktivnost za ostvarenja mjera Nacionalne strategije. Uz suradnju s ustanovama i udrugama , kao institucionalnim i izvaninstitucionalnim pru~ateljima usluga, gradovi i ~upanije surauju i s podru nim i lokalnim ispostavama drugih pru~atelja usluga kao ato su Centri za socijalnu skrb, Hrvatski zavod za zapoaljavanje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zavodi za statistiku te Obiteljski centri u ~upanijama. Pri tome je naju estalija suradnja s Centrima za socijalnu skrb koji u zajednicama esto djeluju kao poveznici i pru~atelji va~nih informacija za korisnike usluga. S Obiteljskim centrima suradnja je neato manje u estala ato je razumljivo s obzirom na relativno kratko djelovanje istih zajednicama. Unato  navedenom Obiteljski centri prepoznati su kao aktivni provoditelji Nacionalne strategije. Od zavoda ~upanije su najviae upuene na suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, njih 41%, a gradovi na u estalu suradnju Hrvatskim zavodom za zapoaljavanje (57%) te Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s koji surauje 41% gradova. S obzirom da su upuene na suradnju direktnim pru~ateljima usluga, jedinice podru ne i lokalne samouprave u manjoj mjeri surauju s nekim od ministarstava koji su nositelji mjera Nacionalne strategije pri emu je naju estalija suradnja s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta ( 40% gradova i 41% ~upanija) i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi (38% gradova i 47% ~upanija). S Ministarstvom obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti kao koordinatorom provedbe Nacionalne strategije u estalo surauje 47% ~upanija i 15 % gradova ato je povezano s principom po kojem se provodi koordinacija provedbom i kojoj ~upanije djeluju kao moderatori na svom podru ju i izvjeaa gradova i opina objedinjuju izravno komunicirajui s Ministarstvom. Da je princip u kojem su u koordinaciji provedbe i izvjeatavanja gradovi upueni na suradnju s gradovima logi an i odgovara stanju na trenu pokazuje i udio od 66% gradovi koji ukazuju na u estalu suradnju sa ~upanijama. U istom smjeru ~upanije ukazuju na u estalu suradnju s gradovima u 59% slu ajeva dok bi u 29% ~upanije htjele viae ili bolje suraivati s gradovima. Potonji podaci, kao i podatak da 11% gradova u provedbi Nacionalne strategije vidi prostor za unapreenje suradnje sa ~upanijama, pokazuju na potrebu daljnjeg rada na unapreenju koordinacije u planiranju, provedbi, praenju i izvjeatavanju vezano uz provedbu Nacionalne strategije na razini jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. U tom procesu edukativne radionice koje istovremeno okupljaju relevantne aktere provedbe Nacionalne strategije prepoznate su kao u inkovita forma osiguranja smjernica i poticanje bolje horizontalne koordinacije aktera u lokalnim zajednicama. Na kraju, uz povezivanje jedinica podru ne s jedinicama lokalne samouprave, na edukativnim radionicama, kao joa uvijek nedostatno iskoriaten potencijal istaknuto je meusobno povezivanje i suradnja izmeu jedinica lokalne samouprave. Funkcionalno povezivanje opina s opinama, gradova s gradovima i gradova i opinama mo~e predstavljati odgovor na ograni ena financijska sredstava kao i ljudske kapacitete za provedbu mjera. Tako primjerice u osiguravanju prijevoza za osobe s invaliditetom u inkovitim se pokazuje udru~ivanje kapaciteta i resursa nekoliko jedinica koji dijele isti cilj, a samo zajedni kim snagama ga mogu i ostvariti. 5. Zaklju ci edukativnih radionica i preporuke za unapreenje koordinacije provedbe, praenja i izvjeatavanja o provedbi Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini Na 8 ~upanijskih edukativnih radionica 228 sudionika, od ega 89 predstavnika lokalne i podru ne samouprave te 91 predstavnik udruga i 48 predstavnika formalnih pru~atelja usluga zajedni ki su s Ministarstvom obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti i uz potporu Programa za razvoj ujedinjenih naroda u Hrvatskoj na temelju analize i razmatranja praksi koordinacije donijeli sljedee zaklju ke koji predstavljaju smjernice za unaprjeivanje procesa provedbe, praenja i izvjeatavanja o provedbi Nacionalne strategije: potrebno je uspostaviti u inkovitiju koordinaciju u planiranju, provedbi, praenju i izvjeatavanju vezano uz provedbu Nacionalne strategije na razini jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave pri emu je predlo~eno da ~upanija zaokru~i proces izvjeatavanja na lokalnoj/podru noj razini po principu: opine i gradovi ! ~upanije (objedinjuju izvjeaa svojih gradova i opina i svoje vlastito) ! Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; izra~eno je zadovoljstvo provedenom radionicom, ali i potreba ponavljanja sli nih radionica, kao i potreba sustavnog educiranja svih osoba koje rade s osobama s invaliditetom o njihovim pravima i mogunostima, a naro ito o obvezama koje proizlaze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju. predla~e se ovu vrstu radionica organizirati za ~upane, do~upane, gradona elnike i dogradona elnike Mehanizmi koordinacije na podru noj (regionalnoj) i lokalnoj razini potrebno je potaknuti sve gradove i ~upanije koji do sada nisu osnovali Povjerenstva za provedbu Strategije da isto u ine u ~urnom roku, da imenuju koordinatore za provedbu Nacionalne strategije te da izrade strategije/operativne planove za svoje podru je, sukladno potrebama svojih graana u procesu planiranja prioriteta potrebno je voditi ra una o svim podru jima djelovanja definiranim Strategijom i odrediti faze provedbe s jasno mjerljivim postignuima u odreenom vremenskom razdoblju; potrebno je integrirati ciljeve u ope programe, povezati srodne strategije; uz postojeu strategiju potrebno je na godianjoj ili dvogodianjoj razini izraditi Operativne planove i definirati prioritete vodei ra una o Plan ukupnog razvoja (PUR), Razvojnim agencijama-kroz projekte je potrebno pravovremeno planirati sredstva za razvoj usluga i investicije; potrebno je osigurati administrativne kapacitet za provedbu strategije jer je evidentna preoptereenost slu~benika u javnoj upravi; u lokalna Povjerenstva potrebno je uklju iti osobe s invaliditetom kako zbog donoaenja lokalnih strategija tako i zbog praenja provedbe Nacionalne strategije; potrebno je odrediti smjernice za izbor Povjerenstva za izradu i praenje Strategije potrebno je pri Uredima za prostorno planiranje i urbanizam osnovati Povjerenstva u koja e takoer biti uklju ene osobe s invaliditetom koje e imati priliku nadzirati pristupa nost graevinama u svrhu izdavanja dozvola; istaknuta je potreba utvrivanja nadle~nosti Ureda dr~avne uprave u ~upaniji u provedbi i praenju provedbe Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine; izra~ena je potreba da se sve strategije i izvjeaa o provedbi istih u ine dostupnima airoj javnosti; Praenje i izvjeatavanje o provedbi Nacionalne strategije na podru noj i lokalnoj razini predstavljeni Okvir za praenje provedbe Nacionalne strategije prepoznat je kao dobra podloga za unaprjeivanje procesa izvjeatavanja; usuglaaena je potreba za izradom jedinstvenog Obrasca za izvjeaivanje; pri ispunjavanju obrazaca odnosno izvjeatavanju o provedbi mjera Nacionalne strategije potrebno je napraviti jasnu distinkciju izmeu aktivnosti usmjerenih cjelokupnoj populaciji i onih usmjerenih isklju ivo osobama s invaliditetom; istaknut je problem preoptereenosti ~upanija zahtjevima za izvjeatavanjem prema brojnim nacionalnim strategijama te je iz tog razloga izra~ena potreba usklaivanja razli itih strateakih dokumenata usmjerenih odreenim ciljanim skupinama, u ovom slu aju osobama s invaliditetom, odnosno potreba usklaivanja svih politika djelovanja vezanih uz afirmaciju prava osoba s invaliditetom; potrebno je koristiti  isti jezik komuniciranja izmeu svih dionika, koristiti iste alate i instrumente za izvjeaivanje; potrebno je zahtjev za dostavom izvjeaa uputiti na najni~u razinu (opine) Suradnja sunositelja mjera na podru noj (regionalnoj) i lokalne razini organizacije civilnog druatva prepoznate su kao va~ni partneri u provedbi aktivnosti i mjera Nacionalne strategije; organizacije civilnog druatva imaju zna ajnu ulogu suradnika u provedbi aktivnosti i mjera Nacionalne strategije, no za unaprjeivanje kvalitete izvjeatavanja o provedbi Nacionalne strategije presudna je dobra koordinacija jedinica lokalne i podru ne samouprave; naglaaena je potreba intenzivnije suradnje udruga osoba s invaliditetom s ~upanijama, gradovima i opinama u cilju ato boljeg usmjeravanja planova provedbe lokalnih strategija i openito svih aktivnosti usmjerenih osobama s invaliditetom, kao i uloga udruga osoba s invaliditetom kao sunositelja u provedbi mjera; natje aji i javni pozivi koje provode jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave za dodjelu financijskih sredstva udrugama moraju biti transparentniji; naglaaena je potreba u inkovitije koordinacije udruga sa nacionalnim savezima vezano uz provoenje aktivnosti u partnerstvu s nositeljima mjera; naglaaena je potreba u inkovitije koordinacije udruga osoba s invaliditetom s nacionalnim savezima vezano uz provoenje aktivnosti u partnerstvu s nositeljima mjera; jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave u provedbi aktivnosti usmjerenim osobama s invaliditetom trebaju posebnu pa~nju posvetiti osobama koje ~ive u ruralnim podru jima; izra~ena je potreba organiziranja interaktivnog skupa gradova u svrhu razmjene informacija o na inu provoenja mjera Nacionalne strategije i mogunostima unapreivanja provedbe iste kao i razmjene iskustva i primjera pozitivne prakse sa razli itih podru ja.  Zagreba ka strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. godine do 2010. godine, dostupno na  HYPERLINK "http://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/zagrebacka_strategija_2007_2010.pdf" http://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/zagrebacka_strategija_2007_2010.pdf  Kri~eva ka strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. godine do 2010. godine, dostupno na  HYPERLINK "http://uik.hr/invalidi-strategija/" http://uik.hr/invalidi-strategija/  Strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice u razdoblju od 2009. - 2013. godine, dostupno na  HYPERLINK "http://www.gorica.hr/dokumenti/StrategijaZaOsobesInvaliditetom.pdf" http://www.gorica.hr/dokumenti/StrategijaZaOsobesInvaliditetom.pdf  Strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika u razdoblju od 2009. do 2013. godine, dostupno na  HYPERLINK "http://www.dubrovnik.hr/odjel_za_obrazovanje_sport.php?id=233" http://www.dubrovnik.hr/odjel_za_obrazovanje_sport.php?id=233  Plan provedbe strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom Grada Koprivnice za razdoblje od 2008. do 2010. godine, dostupno na http://www.koprivnica.hr/gradska-uprava/plan-provedbe-strategije-jedinstvene-politike-za-osobe-s-invaliditetom-grada-koprivnce-za-razdoblje-od-2008.-do-2010.-godine  Nacionalna strategija izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007.  2015. godine (NN 63/07)  Pravilnik o pristupa nosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ( NN 151/05 i 64/07)     PAGE  PAGE 2 {0{{ r.0ȐH& LNt֯jƵʵ>pԺ2:rb>|~꬛| h*yhOJPJQJnHtHhROJPJQJnHtH h*yhZOJPJQJnHtH h*yhLOJPJQJnHtHhRCJaJh*yhCJaJh*yhL5CJ\aJh*yhLCJ\aJh*yhLCJaJh*yhZCJaJ0LN<>RT:<.0\ ^ $a$gd72$d^a$gd72$a$gd72>p0,.04XXn6@B籥oc[Ph*yhV<CJaJhRCJaJh*yhL5CJaJ#h*yh6CJOJQJ^JaJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJ#h*yh\ 6CJOJQJ^JaJh*yh*yCJ\aJhLCJ\aJh*yhCJ\aJh*yh1CJaJh*yhCJaJh*yhLCJaJh*yhLCJ\aJh*yhZCJ\aJZdfht   \ ^      2(*X Z )))),58566l77(<߽߲߲߲ߦߦxjxxhROJPJQJnHtH h*yh1OJPJQJnHtH h*yhLOJPJQJnHtHh*yhCJ\aJh*yhLCJ\aJh*yhe=CJaJjh*yhLCJUaJh*yhCJaJhRCJaJh*yhLCJaJh*yh1CJaJh*yhV<CJaJ(^    (*))22==EEPPJ[L[H`J`aae$a$gd72$d^a$gd72$a$gd72(<<<==EE"FHFrFH2I2JlJKK6KKKK$W:WXYYYZ [[J[L[[\]J`N`ʾ{{{sa#h*yh\ 6CJOJQJ^JaJh:|0CJaJhRCJaJh*yhLCJaJh*yh*yCJ\aJh*yhCJ\aJh*yh1CJ\aJh*yhLCJ\aJh*yhe=OJQJ\h*yhLOJQJ\h*yhLOJQJ h*yhLOJPJQJnHtHh:|0OJPJQJnHtH"N`d`z`aaaammR{|$&(*02ǿdzdzdzǨr`rSrrhh:|00JmHsH#jhh:|0UmHsHjhh:|0UmHsHhh:|0mHsH!jhh:|00JUmHsHh*yhICJaJh*yhLCJaJh*yh*y5CJaJhRCJaJh*yh*yCJaJh*yhLCJ\aJhR6CJOJQJ^JaJ#h*yhL6CJOJQJ^JaJexi:lmmmmojqr4t 锘e۾:U7T8t9]ի ;`uUɃαǤV4 a|jS>)WcuљX cLƤ9 ]ЏW!nLmthNI˪UTs'3Yy (ocxfey0zC1A@> WsLJ8K7XA,^,60#V}[QY~ 1XNԲ}1jm>~#mi1qˍ1Gپ,?DQq-7,;O3/H 7c %Xs#;5\ŞO㱴dg7읧)Rj4Hwt@49 VXڪĺ/^QYΠc:0|N)Rˇ7Y`&.ʣΊ2wUop ;۾W'ٙu``g6^>uV>$v@]/,fq\p_'H*ĸ-Fwm7RKMRMK"-U~q[G|K"T~q[> r"I/E/1n#VX W>EP~q[~? [WCY?.8>8V7Rt7BiP%m@GZ# (ĸ-ߌhGjW~BYsѧGc}dAb!GrmYa ۲9@o$ru ד䫺{b]Y&!X$*>`_pE+pZ QbRz;NvK6ȀciUn*>#Y!5A\j󤗱W#+cٶc~P3'6M&f$:)&<{1< /'st,%p=K9`\ 瀮p&j#\G݄!q}pD !\׭Cnp- ݯD6}jxA^$: #\?׏#Ez+@ mi W µVGMkkH\{(µhp'\b \/p- ݿBgT/AljxAz \Xp- qκ_`\i-qcxAEo8n\B{A8B$ig:N2Z9OXu6 R֯^è_-Rw}'@]9Ћ W LwB>O]@ O ^oк BߠwAmw0\ /h;~p \p- o׹YK3\ /x4=uB-͕R_}@2\ /=Mku1SԿsWEKG7?(h4o78=jxAhZ0~Q}dx^pqC~wb /z1EVwxIߌFx3"\ Adc}"u _ /_"\G< R;|G;<Edkh኿/e`묆>"zThqL*kjxFZh_~ ˗X;lxp;^tD\q|Ac W )B㟯"* e/!iw~ s)['9}7==1~WEwjp6vXNߍ3\ /}sP5?]wW9xU&J}/| /ۊܵZ;f[B_CB_ǰG/z[hpFoxib^g^QB8`w!*}=s=0gI>eLKfk 1adIƣΧ2 GgloEX }f;ϻG94Fp o\ZuR`jE`Ancc2Ӆޛu3[k1XY -J/]JLQgTZv?z-VQy0%ၣco˔+uC2+O0[i>xc6ףl |5I,sf/ b*y)Q׌[2*} AGw<_'mD\ix}y; 4W:JA1(Z_^~_gnGCBcz{M /c-Sf^,O?d?mY)نwJ@vmG_gcӒcx~}g'T1|ʃ5A9%ȎZT/>bqc\dq䪜zSavM{& ,w'ؤ%>BG?5Fy7vcڪ%;M'۽lgx然]r#7myrv^vő.݌"#}yA>3m^h+dgkk׋L~n@76 0`Kccڡlz4oϱ;r|쎿H2+.w*Z*W_>#1婏Ə|grg4~m\Y=\/3نWԳآK͓rSg>֜ȖW]:3$YxEBx+˼"Ŝcb^:W\50g= _)E9}_x6܏9b>gxc}|U  Z5LeX+AWȺv~U׎lg`/ܟexk^N=+9HUW|L1r$Cy-\skភl.%B<3SӾ5A泙 xYպfkn.;Hx{3BX c0<DyK Phttp://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/zagrebacka_strategija_2007_2010.pdfyK http://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/zagrebacka_strategija_2007_2010.pdfyX;H,]ą'cDyK #http://uik.hr/invalidi-strategija/yK ^http://uik.hr/invalidi-strategija/yX;H,]ą'cDyK Chttp://www.gorica.hr/dokumenti/StrategijaZaOsobesInvaliditetom.pdfyK http://www.gorica.hr/dokumenti/StrategijaZaOsobesInvaliditetom.pdfyX;H,]ą'cDyK >http://www.dubrovnik.hr/odjel_za_obrazovanje_sport.php?id=233yK http://www.dubrovnik.hr/odjel_za_obrazovanje_sport.php?id=233yX;H,]ą'c&D@D LNormalCJPJ_HaJmHsHtHZ@Z L Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\ L Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List@ LFootnote Text,Tekst fusnote Char,Tekst fusnote Char2 Char,Tekst fusnote Char1 Char1 Char,Tekst fusnote Char Char Char1 Char,Tekst fusnote Char1 Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char1 Char CharCJaJmH sH tH O LTekst fusnote Char Char,Tekst fusnote Char2 Char Char,Tekst fusnote Char1 Char1 Char Char,Tekst fusnote Char Char Char1 Char Char,Tekst fusnote Char1 Char Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char_HmH sH tH VOV L Char Char dCJOJQJaJmH sH tH HB@"H L Body Text$a$OJQJ^JaJtH @&@1@ LFootnote ReferenceH*6U@A6 L Hyperlink >*B*phOR L= Char Char Char Char Char1 Char Char Char Char Char Char Char dCJOJQJaJmH sH tH @ @b@ LFooter  p# CJOJQJ.)@q. L Page Number O LtextO L'Char Char Char Char Char Char Char Char dCJOJQJaJtH fOf LList Paragraphd^m$CJOJPJQJaJtH N^@N L Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH .X@. LEmphasis6]\O\ Ltekst$dx7$8$a$ CJOJPJQJaJmH sH tH HC@H LBody Text Indentx^DOD L Char dCJOJQJaJtH POP L Char Char2 dCJOJQJaJtH XOX L Char Char1 !dCJOJQJaJmH sH tH &@& LTOC 1"B@B TOC 2# f# ^ 5CJaJHBH 72 Balloon Text$CJOJQJ^JaJ4@R4 l"eHeader % p#*+.,:,!.W05,8jCF 0            0 ZV0K000345BCDEFGHIJKLMNOPQRS\]wU3d  !"rs#$@dxy Fq r o$p$q$r$s$$$ ))~..3377R<S<BBHHLLlRmRRRRZV[V[__ddii1j2j3j*m+m/r0ruuu;vvbww;xxxyy}}y{tuVW֒גSTϨШͬά?K>?޶߶VWabUVDE,-23OP-./0, - ]^t9:mVL+`aC  t!"o###$$x$%&Z''(I)K*L*+\,x-./!000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@000E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E"0E"0#0#0#0#0#0#0#0#0E#0E#0E#0E#0E#0E#00E0E0E0E0E000000000 0 0 0 0 0 0000000000000000v 0v 0v 0v 0v 0v 00w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$0w$00qR0qR0qR0qR0qR0qR0qR0qR0qR0qR0qR00i0i0i0i0i0i0i0i0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0000000000000000000 0 0 0 0 000000000000000000000000000T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T000$ 0$ 0$ 0000% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0 000& 0& 0& 0& 0& 0& 0000' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 00@0@0@0@0@0@0@000C@000k@000k@000k@000k@0@0@0@0@0@000|k000000000000000M345B!"rs#r r$RRZVK>?޶VWabK*0K00"yK00K00K00K00K00#yK00!K00 K00K00K0 0pyK00K0 0K0 0K00C00yC00@0K00 xK00K00K00K000K000K000 $$$' r df80DOPVL{(<N`PRSUVYZ $$@of( L^ enQTWX[\]uw4PRSUu.013SB^abd:  0 X%X%X%X%X%X%X%X%̕  '! !3*5FXXXX8@0(  B S  ?0 _Toc268101831 _Toc268101832 _Toc268101833 _Toc268101834 _Toc268101835 _Toc268101836 _Toc268101837 _Toc268101838 _Toc268101839Tr s$mRiP0[  $R0j~0&35AT\ "QR -!.#.~....11333355S6T66z9::R<S<BBEE8F9FGIKKLLMMNN7O8OlRmRRR?JK=?ݶ߶UW`bTVCE+-13NP,..0+ - \^st8:~lmUVKL*+_aB C   s!t!""n#o###$$w$x$~%%&&Y'Z'''((H)I)J*L*N*++8,Z,[,^,w-z-D..../0000000000000000000fi4S    1Bb L*/!0000000000000000000000000000000000'wH"hfq MOu N;xRnxM6t{CVD 1$ xl!**6HE0N4:2Dh&30pu5;AFN8tH%:~*)7?22?>j@ArZ2SB^pbBX">BU@`0њzH 5)/qZ:/t8ll         Z:/0TY Ф//n n          \[b I-5!6<A>lDT]htnne)~)@NR[UWm@!l(23:E`H&LPZ_Biyik)uj0047FGSZ#axE '4(?2 N O zV ^ c i k vp !+"*.J5OnSVzk-(*-j09h9@L QK`7ekvv {d%% 6>.@HUajbcENkCH[esu~U0f%+)1s337y8];MSuTUafq\x"f#Z/612@A^/_abdi[kk"c,5@9=?X4\>dBg {g o D X* + ?L O Q Q Y o] a }k n !!!8!!7!! !&!_3!5!NF!H!O!3V![!w!"O"""l"{"/"0"~4";"="D"CF"`G"I"wM"IO"Z"["e"mi"l"Mn"3s"## #%#(#C,#-#.#2#?#M#P#{T#{#~#$$$7$$%$)$;0$8$:$A$C$I$vN$yT$V$l_$yx$ %Q %&%63%E%eN%$R%W%`Z%c%e%&f&,#&=(&-&1&@&F&[Y&gY&{& ''' 'K'Z'/$')'JE'I' L'U'[Y'%s'v'^' ( ((e#(>(+A(R[(p( r(ts(w() )) ) )=))W)#)B7)!:)H) ])s)&t)Zv) *[*&* *$*C*yE*H*H*J*h*Ok*t*Mu** +6 +;+g+++#+$+0+F<+>+?+C+H+(I+,]+\^+-`+;f+]h+k+/u+,,,,G,b,,%.,.,2,7,:9,:,G,L,gX,D[,^,e,u,--"-%---9-@-W-P]-j-n-p-u-w-{-....$.1.LI.V.h.Kj.k.#s.ix.~. /. /^/"/_+///8/d1&A13E1lE1\1y_1l1{n1 2-2( 2 2.2)0272zX2j2n2y2}23z 3m33~33$3o$3]&3,3-323<53=3G3J3SL3L3R3d3J4U 4$4!*4/414345474JB4*E4I4M4CS4T4L[4d4m4Is4y4553#5L)5a;5 <5|z5 6l!6"6&6()606E6I6Q6t6.v6}~67J 7N7F(7/+757}F7_L7S7W7[7\7d7&r7~{7|7 8"8888V"8&8,8=8C8W8c8De8f8Yi8j8k8 9D$9&9K-9v:9;9;9B9H9R9h9Hm9: :E":,:>:zA:f:m:x::;;;;U;;W;; ;;A; I;BI;wL;m;n;.u;m< <<<\!<c$<9<I<K<O<Q<$S<V<Xi<m<et<= ="=#=3<=\<=A=E=U=g_=e=|j={{=|=[>L>> >%>~B>L>vQ>EW>Z>;f>f>|>? ? ?? $?l(?X*?.?/?3?iB?7F?G?_?Hl?s?_{?g?@@S@@|@{@,@/@@@C@M@Z@Z@}@AdAA^!A'A5A5AOAAjAW}ABBBJFBGB ]BeBmBoB{B^BB Cn C CCC:C )C2C?CGCGCKCnOCWRCcCjClCpCtCi Dq DDDD D D$D7D>D*>DtGDPD2SDBTD^DXcDuDxDE EE -E ?EAEHEKEUEWE]EJnEqEttEgE_FF+F7FHBHyFHPH3QHIInI"I/-I!2I,3Iq6I$8I%9IODIaOIQITIH\I^I{`IgIgIglIxI`{IlJJ#JK2J?J>CJRJmJ1oJwJxJKKfKkKK K'Kj+K+K:EKaEKLKTKgKhKlKsK{K{K LL)L 7L;LABLFLMLTLmLmLyLMMOM8MMx/MW?MTMXM ZM^MfMnMsM3~MbNN#NN,N7NU9N>NBNJNWNWNY\NsNuN{Ny O O9OOOOO/ O-O%2Ou:O8=OPOgOpOKtOwO+xO#~O~O P!P(PP9 PPPW P#P$P.P=P?PDPKP hP]lPPwQ=Q>Q@Q!BQCQ)NQ>QQQQWQXQO^QgcQLdQ mQKtQzQXRRRR5R^RxR|R{SS!S SSS@3S3SMQSYSwS`Tf!T"T#T)T-Tb6TJ;TACTFHTLTOTbWTFXT\TfqTwT!~T U UUAUW$U#,US=UCUpDUKUKU*PUPU\U]UWgU|tUyUVVXVVVV+V2V6V8VTWCWIWF]WgdWXi X Xv*Xh9X >X@XDNX^XgXnX7oXjyXX1YNYm Y YYY9)Y8Yy?YAYVYgYuYuY#yYyZZ ZZN!Z(Z1Z>FZLZFOZ5VZ`ZjcZSdZzhZhZ|Z[[:[[q[/[4[7[=[@[A[m[o[q[w[z[X}[\v\{\N#\2)\A.\ J\N\Q\ZR\o\]]3];]H]|I]3N]R]cV]\]af]wk]t]Gu]y]@^ ^^{^&^8^hT^V^Z^@]^"c^h^o^x^__-_/_5_8_:_:_W_Jk_yk_in_a}_C`` `'`/`~1`5`i8` @`@`A`zO`W`X`6[`_]`]`g`gu`v`a aa a0aD3a6ak:a ;a@a)TapTa[a%bbbabbb1b 8b9bHeDeGe"IeLeMe`ejepneseveNweef.f=.f9fNfg gag%g+g6gp:gg@gMgPTg_UgVg>Vg\g]g5lghh hh6hhV+h8hh?h@hChoPhUhVhph&~hii/:i&KixOi\i_icidikihriktivijlj%j(j9(j/j_3jOj RjVjYj!cjGhjQojeujujuj0 k kk kkkk!k$(k*k-k7k?kGHkmekjkmkook uk~kll,l#,lv.l8l;l}GlQlXliZlXplOm;m mRm2#m(m)m+m9mGmimimlmrmwvm3n_nncnn}n}nn)n0n5nYo18ol;o@oEoFoGoRUobojo(pp p0p2LpNp Rpj[pt\p`]pjpRuppq'q4q0q1q^4q8=qW>qHq$Rq[q\qBdqhq(xq rr$r-%r4rR5ri6r=r!^rervrsss&s*s4s5s8@sDs8Zsks|os{s%ty t9#t%0tz8tG:tw:t;t?t9Gt~itjtntttvtuu&u1ux4u5u:u;u;un}@}}]}c}j}n}o}qs} z}4~}~\ ~~#"~ *~W=~Q~X~]~o~v~~"x*/6c<NP.Y^dr_twq|y ;#%W=&o6t?tz|L &+#%0135:>TJdMNv`eu{||:~ 'J { Y#*2\40RSWVa$ekvDU N 0y15Y9=> ?L!LaM$PSZipsu|J & qS*+3056\TZ)nuwz}" 6$m0b3 47|@@JSVV\] ftkqyO( *0xEEGuO'X4zumQY'p)p28KEKF\ rutB ~K%M(* ,z09=LQR.SUmt|#&R&.:GIJaKkO`+~ 8 #$(AL~X|ch:y]}SZ ). 01JER?SU_hops&(?+@;MNR]aQfMio^ps%tTy #"g<aGMP]eh:qr Y N>sGRS c{  g##/E8:>EW[dOz/6IXPS%a!hj{3 E:UDEFHO_:agprXxvk3:n>?U@IQ&UUbfhitqNsv1wnf f/m!z5J^Qt{z~ a-25c79AFFIK*OX_&eCkm~  R+u0m2BRS]gRw|x' 3 ""a&*/B!GJvLMmNS[_)aGm'qO{ &&(-@@ACJM^^fjjnxc}mRsy"R'#.v.58HJN^z^{V!55;GSJSThOi{ / |+,W-1_7JS*W\G^__`vkzpq`zz| R1jD$+17>8=?@4CCNO[,_bcrZz|R"u&((+5<<GZ]2]bhol}~- ?#)+55HGPS]sa j&-6\@wa5k uB~7IB[ V*/E5;<qGKO'UZ\b4jkDv~ Ar%)u.Y/}>\AXcok$sL n $14(6)K h|}!} ~ h$05=MrW:Z[H^|bseqfosy{.$*!.:p=BOC}DlT`Ealcxy#&7;JUZ.bifw~ q-J/[5;WMMY[no|b Wi4:4Qbkvxi|JN ,1:@h]jnr+x\$&+4`JR]XcY ]X]np]!%17?GCl\ ^ake\mxbz{& J)3B4BCH!N P'Rhmsm}h/16j9>@CNF~LtZginwKznu-K6<>@~BHYHH\zbceGNWh[aw R;;A DHRd(jmn#v=y|00?OQ-[b cknLooqUsbtuxx: %*0CxGOW]Rtz(0>49@FKhO^SlWF]Jmx~b)?=T=CIM[^%d[kloo~j."v"&3-Z1<HRx[:hnsz BL$,84M=CJGGekt|~bAD$R,T.}14IJNUWpct{\#+03$:VDI[l_efgss+ $(nGzW/_jloryyzX@ =56kppr3t{ &&(.=SVp!m#T+0\4J55H?HDST\ `$a3d!eD$2e5?_Dmm3 _38@MMS/Tnz*/+,?/228yABPh|~ p&:35e59HhQXsu><4QBaKTETWltnxz7( "-258<AGS[]]oruw#l&67=C [=^%%UBZG4TTVW1Xs]^dQm>v}>? G2(0G;rOPbwz ( *3GJNxQU\ i|0z */Oq`hyj*o~H"-Z0<S_$*e55<FzGhO-S_aHce`HZ[y@ ; "(?+@ JCKPVZ];fJ0;DI4SW~X\+_k}~^7 7ZAXq* a""&*_3U=%@9PA '17<]%_fgYm{ F>i.5R;v?LNb dgg v{8~v F94;=6=Fhw|=h#')+;1M=ElFHJViee{| m"!_&*C<=BK`gklmcx:}!2+7C=|=C^TW[bc-e:fqx1@"$297v8IW0\bmvx :!!#9FOZUVj  5:J=?ABCjF6J7Y[_eqggi4lepst!"2LGPTg]cpq JL%A`E!FG`nqSrOw~Q n'34<@BPBR`Nr{ (a, ./79AGQThmZI"{"'-Y0J209%==>NbXzX YbfXpq(t~.r7HQlbw}X 53  %38@/AUD\FgG=JyL OPoZad A"$$;5;;;{JS3TY[agpx|o27/778Zb`azy  ' BL]OdTJ[bcl-ot!`t+{25p?A#MPoKr'uD O V!N3t3<<=OEQ[}fi3nvnryT"t"$&69KNO Q[Vj_`:a]bfjl 46_:YJR]X`VcLzz|tz#/'1@PE]y} )#,/1b4h9M"\f_#ciov[,(DNckdpfv//7C[:_wc:ipyF-HL/Zcl>mot+w%yy}?&A-e26~;yXYjs.u%/ c79IMGTUVRjkou~ $BDSK^Uimt9v\ X<JRHXolq G$)44=PY\ert| YK-04 6i9<AALNQQWZ&[`phjpq}k1>t^X"*:;!IJXe hm:oIoqPsS%r&+KS[Pvw,7L92F%GLT2X}[e\H_ =n!"$%-)1V6P<>R9UHUUY[Wcjjfswwx%(h447=RLM)OQX\^vfopsz| t#D( 76[dPm{~BST[\ sq$~.R<[V_0 @QQWQQ  $),.7=BFI[bdhjoqrtuv{0 (,.268>@HPZ`dv nUnknown G:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial;(SimSun[SO5& >[`)Tahoma7&@ CalibrimGeoSlab703 Lt BTBookman Old Style;|i0Batang?5 :Cx Courier New;Wingdings7& [ @Verdana"1Ƭ"f,,!4d))2qXZ ?L2pPrilog 6: Koordinacija provedbom Nacionalne strategije izjedna avanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007UserAnka Kekez Kostro'                           ! " # $ % & Oh+'0 0<L ht    tPrilog 6: Koordinacija provedbom Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007UserNormalAnka Kekez Kostro2Microsoft Office Word@F#@j[3@Ɂ@Ɂ,՜.+,D՜.+,X hp|  9)' qPrilog 6: Koordinacija provedbom Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007 Title 8@ _PID_HLINKSA@H2,'_Toc2681018392&'_Toc2681018382 '_Toc2681018372'_Toc2681018362'_Toc2681018352'_Toc2681018342'_Toc2681018332'_Toc268101832M* >http://www.dubrovnik.hr/odjel_za_obrazovanje_sport.php?id=233'`oChttp://www.gorica.hr/dokumenti/StrategijaZaOsobesInvaliditetom.pdf'~*#http://uik.hr/invalidi-strategija/'&Phttp://www.unizg.hr/uredssi/images/datoteke/zagrebacka_strategija_2007_2010.pdf'  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdefghijklmnpqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F@OX Data ^!1TableoWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q