Pregled bibliografske jedinice broj: 558163
Odnosi u seljačkoj obitelji i položaj žene u zagorskoj Dalmaciji
Odnosi u seljačkoj obitelji i položaj žene u zagorskoj Dalmaciji // Godišnjak Titius, 4 (2012), 195-209 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 558163 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnosi u seljačkoj obitelji i položaj žene u zagorskoj Dalmaciji
(Family relations and women's position in Dalmatian Zagora)
Autori
Bandalović, Gorana ; Buzov, Ivanka
Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 4
(2012);
195-209
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Bukovica ; obitelj ; položaj žene ; Poljica ; zadruga
(Bukovica ; family ; status of women ; Poljica ; cooperatives)
Sažetak
U radu se, na temelju građe izložene u studijama „Bukovica: narodni život i običaji“ Vladimira Ardalića i „Poljica: narodni život i običaji“ Frane Ivaniševića, analiziraju aspekti svakodnevnog života odnosa u obitelji i položaj žene. Obje studije urađene su po jedinstvenom metodološkom naputku Antuna Radića “Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu“. U kontekstu socijalnih i ekonomskih aspekata života u seljačkoj obiteljskoj zadruzi analiziraju se odnosi u obitelji i posebno položaj žena. Na temeljima tradicionalnog patrijarhata i strogih normi o ponašanju u zadruzi pojavljuju se obrasci kulture življenja koji, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, na ovom prostoru, odražavaju kako kulturne obrasce predmoderne zajednice, tako i njezinu transformaciju prema modernoj. O jasnoj podjeli na muške i ženske poslove te muško starješinstvo u upravljanju zadrugom i vođenju javnih poslova, govori naglašena ženska skrb za kuću i poslove neposredno oko kuće odnosno žensko kretanje u isključivo privatnom prostoru. No, ovome svakako treba pridodati i, u studijama od strane Ardalića i Ivaniševića, neinterpretirane kontradikcije glede položaja žena. Tome u prilog govore opširni prikazi o svakodnevnom životu žena gdje se, osim njihove podređenosti muškarcima i normama zadruge, prepoznavaju i elementi moći određene skupine žena (“maja”, “starješica”, “dotarica”, …). Osim toga, već tada prisutni procesi transformacije i nagovještaji gašenja obiteljskih zadruga pokazuju promjene u odnosima u obitelji i ženskoj supkulutri.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
177-1300855-3326 - TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Pilić, Šime, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split