Pregled bibliografske jedinice broj: 558074
Plovidba duž Caput Adriae ili plovidba Svijetom?
Plovidba duž Caput Adriae ili plovidba Svijetom? // Međunarodno arheološko savjetovanje "Navigare nesesse est. Od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka" / Girardi Jurkić, Vesna (ur.).
Pula: Udruga za povijest i kulturnu djelatnost Istre ; Centar za arheološka istraživanja Instituta Ivo Pilar ; Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 48-49 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 558074 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plovidba duž Caput Adriae ili plovidba Svijetom?
(Navigation along "Caput Adriae" or navigation around the "World"?)
Autori
Blečić Kavur, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodno arheološko savjetovanje "Navigare nesesse est. Od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka"
/ Girardi Jurkić, Vesna - Pula : Udruga za povijest i kulturnu djelatnost Istre ; Centar za arheološka istraživanja Instituta Ivo Pilar ; Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 48-49
Skup
Međunarodno arheološko savjetovanje "Navigare nesesse est. Od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka"
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 23.11.2011. - 26.11.2011
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Caput Adriae; kasno brončano doba; kulturna koine
(Caput Adriae; Late Bronze Age; cultural koine)
Sažetak
„Naše more ima veliku prednost, u svakom pogledu, nad ostalim morima“ – pisao je Strabon – „i od njega treba početi“ (Geogr. II, 57). Otpočeta je plovidba Mediteranom, tim „Našim“ ili herodotovskim „Velikim“ morem omogućila, na kraćim ili daljim relacijama, premošćivanje prostornih i kulturnih distanci, povezivanje društvenih i ideoloških različitih svjetova, približavanje novih i drugačijih dostignuća, stvarajući tako kulturno-povijesnu sliku prve velike kulturne koinè mediteranstva u prostranom aspektu i konceptu „Staroga svijeta“. Najrazličitiji oblici tih komunikacija i razmjena, istraživanja i pustolovina, a posebno onih na većim udaljenostima, otpočeli su već početkom 3. milenija stare ere, a organizirali su se i čvršće strukturirali ponajviše u vrijeme kasnog brončanog doba. Za tog „Prvog zlatnog doba Europe“ postignuti vrtoglavi tehnološki napreci posljedično su pružali posve nova komunikacijska postignuća. Iznimno važno postalo je posjedovanje metalima, čije je snabdijevanje uvjetovalo stvaranje tzv. globalne povezanosti. Ona je pak u ritualima vječnih dolazaka i odlazaka, te neprestanim povratcima, posebno obilježila kulture područja Caput Adriae i njezina zaleđa. To je vrh najvećeg mora na Mediteranu i mora koje se najviše uvuklo u prostrani europski kontinent. Rijeke koje u njega utječu ili iz njega istječu blagotvorno su nastavljale „putovanje“ i jednakopravno su posredovale u sprezi univerzalnog i regionalnog, manifestiranog u prostranoj kulturnoj koinè mediteranskih i kontinentalnih područja Europe. Arheološki izvori spoznajno interpretirane građe, ponajprije nošnje i osobne opreme, prestižnih predmeta ili „egzotike“, o kojima će u ovome radu biti više riječi, upravo potvrđuju da je to naše „Naše“ more doista pružalo veliku prednost, nekad baš kao i sad.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija