Pregled bibliografske jedinice broj: 557938
Hrvatska i Slovenija u SFRJ: sličnosti i razlike
Hrvatska i Slovenija u SFRJ: sličnosti i razlike // Osamosvojitev 1991: država in demokracija na Slovenskem v zgodovinskih razsežnostih / Ferenc Mitja, Hadalin Jurij, Babič Blaž (ur.).
Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2011. str. 209-223 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 557938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska i Slovenija u SFRJ: sličnosti i razlike
(Croatia and Slovenia in SFRY)
Autori
Radelić, Zdenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Osamosvojitev 1991: država in demokracija na Slovenskem v zgodovinskih razsežnostih
/ Ferenc Mitja, Hadalin Jurij, Babič Blaž - Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2011, 209-223
ISBN
978-961-237-466-2
Skup
Osamosvojitev 1991: država in demokracija na Slovenskem v zgodovinskih razsežnostih
Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 23.10.2011. - 24.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Jugoslavija; Hrvatska; Slovenija; Komunistička partija Jugoslavije
(Yugoslavia; Croatia; Slovenia; Communist Party of Yugoslavia)
Sažetak
Autor naglašava nekoliko sličnosti i razlika između položaja Hrvatske i Slovenije u SFR Jugoslaviji koje su utjecale na odnose tih republika sa saveznim tijelima, kao i na odnose s najvećom republikom Srbijom i Srbima, koji su se često postavljali kao zaštitnici zajedničke države i jače uloge centralnih tijela. Jedan od čimbenika koji su utjecali na slične reakcije gospodarski najrazvijenijih republika bila je i činjenica da je dio političkih predstavnika Srbije često imao potpuno različite poglede na opseg i ciljeve reformi od predstavnika Hrvatske i Slovenije. Iako je svim dužnosnicima KPJ/SKJ bio cilj dugoročno stabilizirati državu, prijedlozi kako riješiti temeljna pitanja uređenja Jugoslavije, napose odnos republika prema saveznim tijelima i uloge nacije, dovodili su do brojnih kriza u međusobnim odnosima. Temeljni zaključak autora jest da su na različite pristupe političkih dužnosnika i njihove političko - ideoloških stavove u velikoj mjeri utjecali čimbenici poput geografskog položaja, dotadašnji povijesni razvoj, kulturno – gospodarske razlike između republika i nacija, a najviše nacionalna struktura republika. Hrvatska i Slovenija činile su blok razvijenih republika suprotstavljenih centralizmu i unitarizmu. Međutim, Slovenci su nakon 1945. uvijek prethodili u kritici stanja i u uobličavanju svojih nacionalnih i republičkih interesa. No, razlog tome nije u većoj ugroženosti Slovenaca u odnosu na Hrvate, s obzirom na tendencije unitarizacije i centralizacije, nego upravo suprotno. Naime, zbog visoke osjetljivosti odnosa između Hrvata i Srba u Jugoslaviji, ali i u Hrvatskoj, o kojima je opstanak Jugoslavije najviše ovisio, ta su se pitanja izbjegavala javno rješavati, a kada su izbila u javnost rješenja su dobila radikalnije oblike od onih u Sloveniji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
