Naslov
Imagološka analiza zadarskih koledara (Narodni koledar i Svačić)
(Imagological analysis of Zadar koledars (Narodni koledar and Svačić))

Autori
Ivon, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2011

Stranica
278

Mentor
Bacalja, Robert ; Dukić, Davor

Ključne riječi
Autopredodžbe; heteropredodžbe; identitet; ideologija; kulturni imaginarij; moderna; publicistika; realizam; zadarski koledari.
(Autoimages; heteroimages; identities; ideologies; cultural imaginary; modernism; publicist writing; realism; calendars of Zadar.)

Sažetak
U radu je provedena imagološka analiza dvaju koledara (godišnjih kalendara) koji su izlazili u Zadru: Narodnog koledara (1863.-1900.) i Svačića (1904.-1910.). Korpus istraživanja obuhvatio je književne priloge te članke iz različitih društvenih i gospodarskih djelatnosti koje su donosili koledari, a na temelju kojih se rekonstruirao kulturni imaginarij navedenih publikacija. Imagološka analiza provedena je s ciljem interpretacije tekstova u njihovom kulturnopovijesnom kontekstu, a na samom početku postavljena su istraživačka polazišta koja su se interpretacijom opravdala i nametnula kao ključna mjesta imagološke analize. Kao temeljno polazište istaknuta je važnost povijesnog i kulturnog trenutka u kojemu su navedeni koledari izlazili. Drugo polazište definiralo je programski karakter samih koledara, odredilo ciljanu publiku i rekonstruiralo uređivačku politiku. Zanimljivost tog polazišta ležala je u činjenici kako su iste periodičke forme (koledari) imale u potpunosti različit programski karakter i namjenu, što je pri njihovoj komparaciji posebno došlo do izražaja. Dva spomenuta polazišta signalizirala su niz kategorija s mogućim imagotipskim potencijalom koje su svoje realizacije našle na stranicama publikacija. Analiza autopredodžbi (predodžbe o sebi) polučila je nizom različitih nacionalnih, socijalnih, vjerskih i političkih identiteta koji su se smjenjivali vjerno prateći povijesni kontekst. Posljednja razina imagološke analize bila je rekonstrukcija heteropredodžbi (predodžbi o Drugima). Cilj je bio povezati ih s pronađenim ideološkim okvirima te pratiti njihove promjene sukladno ideološkim promjenama tijekom godina izlaženja. Imagološka analiza zadarskih publikacija potvrdila je kako se preko navedenih predodžbi jasno može definirati ideologija skupine istomišljenika, koja je sudjelovala u kreiranju i izboru sadržaja i informacija koje su se željele podastrijeti javnosti. Isto tako, potvrdila je snažnu spregu heteropredodžbi i autopredodžbi koje su nadilazile granice samog teksta i prepoznavale se u njegovu kontekstu. Istraživanje je posvjedočilo i kako je promjena književne paradigme (u našem slučaju realizam/moderna) uvjetovala i promjenu imagološke paradigme, odnosno u potpunosti se promijenio odnos prema vlastitosti i drugosti što je u suglasju i s promjenom moralnih ideja i političkih uvjerenja. Na koncu, potvrdila je i veliki imagotipski potencijal periodike, ali i činjenicu kako karakter periodika i njegova programska usmjerenost nisu presudni za njihovu produktivnost u proizvodnji predodžbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA