Naslov
Restauracija starog uveza

Autori
Pasanec Preprotić, Suzana ; Kopsa, Branimir ; Babić, Darko

Izvornik
Stručni skup nastavnika/ca iz obrazovnog sektora grafičke tehnologije i audiovizualnetehnologije

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2011

Ključne riječi
konzervacija ; restauracija ; oštećenje arhivske građe

Sažetak
U radu je opisan cijelokupan postupak restauracije knjige, Ioanis Anicij, Thesaurus perpetuus, Indulgentiarum iz 1662 godine otisnute u Veneciji. Imatelj knjige je Franjevački samostan iz Požege. Posatupak restauracije se provodio u HDA (Hrvatskom državnom arhivu u odjelu, SLKR Središnjem laboratori za konzervaciju i restauraciju). Knjižnična građa bi trebala biti pohranjena i korištena u stabilnim okolišnim uvjetima koji ne smiju biti ni pretopli, presuhi niti prevlažni. To znači da bi se temperatura trebala kretati od 15 do 18°C, relativna vlažnost zraka 55 do 65%, a količina svjetlosti ne bi trebala prelaziti 50 luxa. Prilikom izrade zaštitne ambalaže potrebno je koristiti beskiselinske materijale koji ne sadrže lignin i sumpor, već veću zalihu lužnatih spojeva (pufer) i visok sadržaj celuloze (iznad 87%). Sa konzervatorsko-restauratorskog aspekta trebamo pošitvati estetsko i povijesno značenje, te fizičku cjelovitost kulturnog dobra koje nam je povjereno. Knjiga je na prvih 66 strana ima vidljive mrlje od tekućine te oštećenja od pljesni, kukaca te mehanička oštećenja, dok je ostatak knjige imao samo oštećenja od kukaca i mehanička oštećenja posebice na rubovima listova zbog dugotrajnog rukovanja njome. Svi izvorni listovi u knjizi su bili naborani zbog utjecaja vlage i požutjeli od prašine. Ta oštećenja smo odklanjali kalcijevim hipokloridom te izbjeljivali listove vodikovim peroksidom. Kako bi se knjiga mogla preuvezati bilo je potrebno očistiti listove od većih čestica prašine te ju razvezati (Odvojiti korice od knjižnog bloka). Nakon razvezivanja čistio se hrbat knjižnog bloka, što je dokumentirano u radu. Nakon čiščenja listova i hrpta, listovi su bili podvrgnuti restauraciji. Kada su litovi bili izrestaurirani i složeni u knjižne slogova, započeto je uvezivanje knjige. Uvezivanje knjige započinje šivanjem knjižnih slogova u knjižni blok u ovom slućaju na tri izbočene vezice pomoću stalka za šivanje te obrada zašivenog knjižnog bloka (Proljepljivanje hrpta, zaobljavanje hrpta te ljepljenje kašmira i platna na hrbat) i naribavanje kože na hrbat u napinjaču. Kada je koža naribana izrađuju se korice od neutralne ljepenke. Konačna faza uvezivanja knjige je ubacivanje knjige i slijepi tisak. Kada je uvezivanje završeno izrađuje se zaštitna ambalaža koja dodatno štiti knjigu od vanjskih utjecaja. Svi postupci uvezivanja su evidentirani slikama i detaljno opisani. Očuvanje kulturne baštine možemo nazvati i očuvanjem identiteta nekog naroda jer knjiga nosi poruku iz prošlosti u sadašnjost ali i za budućnost. Konzervatorima - restauratorima ona nije zanimljiva samo zbog svog sadržaja već i zbog materijala od kojih se sastoji. Zato sadržaj zaštićujemo mikrofilmiranjem i digitalizacijom, a materijal konzerviranjem, restauriranjem i pravilnom pohranom. Važno je naglasiti da je nužno držati se načela pravilnog rukovanja građom u knjižnicama kako bi našu bogatu pisanu i tiskanu baštinu sačuvali za nove naraštaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Grafička tehnologija

Napomena
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, KLASA:130-01/11-01/05, Ur. br. 332-05-02/15-11-33, Red. br. skupa: 14010, Zagreb, 25. studenoga 2011. (Potvrda o održanom predavanju) ; Stručni skup nastavnika/ca iz obrazovnog sektora grafičke tehnologije i audiovizualnetehnologije ; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

POVEZANOST RADA