Pregled bibliografske jedinice broj: 55709
Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog krškog područja Hrvatske
Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog krškog područja Hrvatske // Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava / Mayer, Branimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko šumarsko društvo, 1996. str. 377-384
CROSBI ID: 55709 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog krškog područja Hrvatske
(Pasture and browsing of goats in the shrubs of submediterranenan karst area of Croatia)
Autori
Topić, Vlado ; Šupe, Dane
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava
Urednik/ci
Mayer, Branimir
Izdavač
Hrvatsko šumarsko društvo
Grad
Zagreb
Godina
1996
Raspon stranica
377-384
ISBN
952-6307-20-0
Ključne riječi
eksperimentalna ploha Stilja, šikara hrasta medunca i bijelog graba, ispaša, brst, koze, jarad, produkcija biomase, devastacija vegetacije, produkcija mesa i mlijeka, pašnjak, štala, prirast koza i jaradi.
(experimental plot Stilja, shrubs of Oak downy and Hornbeam oriental, grazing, browsing, goats, kids, production of biomass, devastation and vegetation, production of meat and milk, grassland, stable, growth of goats and kids.)
Sažetak
Istraživanja se odnose na submediteransko krško područje Hrvatske, područje šume hrasta medunca i bijelog graba, a provedena su na trajnoj eksperimentalnoj plohi Stilja u općini Vrgorac. Ploha je osnovana 1991. godine, površine 3, 64 ha, razdijeljena na pet dijelova (3 plohe su po 1 ha, 1 ploha je od 0, 5 ha i 1 ploha od 0, 1 ha) i čvrsto ograđena pletenom žicom. Pokrovnost na plohama iznosi od 50, 6 posto do 53, 4 posto. Od drvenaste vegetacije dominiraju Carpinus orientalis, Quercus pubescens i Fraxinus ornus, a od prizemnog rašća Genista dalmatica, Bromus erectus, Salvia officinalis, Teucrium montanum i Galium lucidum. Ukupna lisna masa na plohama iznosi od 2212 do 2767 kg/ha, a količina trave u zelenom stanju od 512 do 921 kg/ha s kvalitetnim ekvivalentom od 186, odnosno 213 kg. Eksperiment s kozama započeo je 19. svibnja 1992. godine i od tada se na plohama prati ne samo negativan učinak koza na šumu i tlo, nego i pozitivan učinak šume na koze. Na plohi 1 puštene su dvije koze, na plohi 2 tri koze i na plohi 3 četiri koze s odgovarajućim oznakama. Koze su godišnje boravile na plohama 6 mjeseci i to od 19. svibnja do 19. studenog. Intenzitet oštećenja na plohama nastao ispašom i brstom, u skladu je s produkcijom biomase, brojem koza, odnosno njihovim težinama i početkom ispaše. Na plohi 3 obršteno je od ukupne lisne mase 73 posto ili gotovo sve što je bilo dostupno kozama, 62 posto na plohi 2 i 42 posto na plohi 1. Trava je, osim bezvrijednih i škodljivih vrsta, popasena na svim plohama. Prosječni šestomjesečni prirast koza na pašnjaku u godinama istraživanja iznosio je 4, 06 kg/ha, a dvoipo mjesečni prirast jaradi 31, 4 kg/ha. U štalskom uzgoju prosječni šestomjesečni prirast koza iznosio je 38, 26 kg ili 4, 25 kg po kozi, a dvomjesečni prirast jaradi 95, 53 kg ili 11, 94 kg po jaretu. Dnevena proizvodnja mlijeka u kontroliranom razdoblju od 125 dana kretala se od 1, 22 do 1, 57 litara po kozi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
00910201
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split