Naslov
Palimpsest reljef iz crkve sv. Mihovila u Zadru
(A palimpsest relief from the Church of St. Michael in Zadar)

Autori
Maršić, Dražen

Izvornik
Diadora : glasilo Arheološkog muzeja u Zadru (0417-4046) 23 (2009); 23-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
palimpsest; ugradbeni reljef; prerada; Sv. Mihovil
(palimpsest; immured relief; remodelling; St. Michael)

Sažetak
U radu se obrađuje reljef s tri muška lika uzidan u pročelje crkve sv. Mihovila u Zadru. Provedena analiza utemeljena na neposrednoj autopsiji potvrđuje već odavno iznijetu pretpostavku da je riječ o palimpsest spomeniku, tj. ranosrednjovjekovnoj preradi starijeg, rimskoga nadgrobnog reljefa. U prilog takvoj interpretaciji govore ikonografija (habitus, držanje) i višeslojnost reljefa. Izvorno su na reljefu bili portreti triju togata izrađeni najvjerojatnije u neznatno produženom polufiguralnom isječku. Kod sekundarne su obrade temeljito prerađena lica svih figura, poprsje i vrat desnoga lika, a frizure su čini se prepravljene prema originalnom uzorku. Rezultat prerade su i aureole iza glava figura, ali je njihova unutarnja površina izvorna pozadina/dubina antičkog reljefa. Tragom neuobičajeno velike širine reljefa (1, 22 do 1, 23 m), za stele neuobičajenog nepreklapanja linije ramena prikazanih figura i jednostavnoga bočnoga uokvirenja bez prisutnosti arhitektonskih elemenata zaključuje se da je riječ o poprečno koncipiranom reljefu pravokutne forme koji je stajao uzidan u manjoj ili većoj nadgrobnoj građevini (mauzoleju), pojmovno definiranom kao „ ugradbeni reljef“ . Usporedbe takvom tipu nadgrobnog spomenika nalaze se u Rimu (neki primjeri in situ), ali i na sjevernom dijelu jadranske obale (formativno su najbliži primjerci iz Flanone, Arbe i Salone). Da je tip ugradbenog reljefa s portretima pokojnika bio poznat u antičkom Jaderu potvrđuje i nalaz manjeg fragmenta reljefa s likom žene u ogradnom zidu crkve sv. Ivana na Relji, o kojemu se također raspravlja. O pravom se karakteru (vrsti) i veličini nadgrobne građevine u kojoj je bio ugrađen reljef iz Sv. Mihovila može zaključiti tek to da je morala biti riječ o građevini pravokutna ili kockasta tijela. Temeljem modnih karakteristika izradu izvornoga nadgrobnog reljefa datira se u vrijeme neposredno prije ili oko sredine 1. st. po Kr. Reljefi iz Sv. Mihovila i s Relje još su jedna potvrda da su nekropole Jadera krasile i monumentalne obiteljske grobnice.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA