Naslov
Povijest suzbijanja korova u šećernoj repi
(History of weed control in sugarbeet)

Autori
Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara

Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 2010 (2010), 3; 194-203

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
šećerna repa; herbicidi; kemijske mjere borbe; povijest
(sugar beet; herbicides; chemical weed control; history)

Sažetak
U većini zapadno Europskih zemalja suzbijanje korova herbicidima u šećernoj repi započelo je 1961-1963. godine. Prvi komercijalno značajniji herbicid bio je Alipur (klorobufam + cikluron), a u Engleskoj endotal. U istočnim zemljama Europe i u Hrvatskoj primjena herbicida počela je u razdoblju od 1964-1966. Povećana primjena herbicida poklopila se je s uporabom jednokličnog sjemena šećerne repe. Od 1965. godine otkako su uvedeni kloridazon (pirazon), cikloat i lenacil kao pre-emergence herbicidi i fenmedifam kao prvi post-emergence herbicid zabilježen je značajan napredak. Uvođenjem etofumesata (1974) kao pre- i post-emergence herbicida te dezmedifama (1975) kao post-emergence herbicida učinjen je novi pomak. Prvi post-emergence graminicid iz skupine ariloksifenoksipropionata diklofop-metil i aloksidim-Na iz cikloseksandinona, uvedeni 1978, omogućili su progres u suzbijanju korovnih trava. Kasniji supstituenti prve skupine fluazifop-butil, kizalofop-etil, fenoksaprop-etil i haloksifop-esteri, te cikloksidim i kletodim iz druge skupine uvedeni nakon 1984 i kasnije uvedeni njihovi optički aktivni izomeri (1995) uz dobar učinak na trave doprinijeli su i zaštiti okoliša. Rezidualni herbicidi metamitron (uveden 1984), metaloklor i dimetenamid i njihovi optički aktivni izomeri bili su značajno zastupljeni u praksi sve do unazad 20 godina. Danas sve manje i manje primjenjujemo pre-emergence herbicide. Prednost se daje post-emergence kontaktnim ili kontaktno-translokacijskim rezidualnim komponentama. Korove nastojimo suzbijati isključivo u kritičnom periodu zakorovljenosti primjenom kombinacija fenmedifam, desmedifam, etofumesat kojim se u formulaciji dodaju biljna ulja ili druga pomoćna sredstva. Često i rezidualna komponenta, npr. metamitron. Svi se primjenjuju vešekratno u smanjenim dozacijama. Značajnu ulogu imaju i proizvodi na osnovi klopiralida zbog dobrog učinka na ambroziju, osjak, suncokret i čičak

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA