Naslov
Dermatoglifi u osoba s ranom i kasnom fazom adolescentnog sazrijevanja
(Dermatoglyphic traits in adolescents with early and late phase of sexual maturation)

Autori
Pavletić-Pavić, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
1996

Stranica
100

Mentor
Miličić, Jasna

Ključne riječi
dermatoglifi; adolescentno sazrijevanje; populacijska genetika; antropologija
(dermatoglyphs; sexual maturation; population genetics; anthropology)

Sažetak
Dermatoglifi digito-palmarnog kompleksa počinju se razvijati između 7 i 21 gestacijskog tjedna i potom zadržavaju stalan oblik tijekom čitavog života jedinke (mijenjaju samo svoju veličinu zbog rasta ruku i nogu, ali ne i oblik crteža). Stoga oni, zapravo, omogućuju izravan uvid u morfološka i embriološka zbivanja tijekom razdoblja rane embriogeneze. Osobe teže jednom relativno konstantnom tempu rasta koji je određen još u vrijeme prenatalnog života. Vrijeme razvoja pojedinih struktura (developmental timing) ljudskog organizma konstantno je tijekom života. To znači da će osobe koje rastu brže i sazrijevaju brže u vrijeme prenatalnog razdoblja, nastaviti tako i rasti i za vrijeme adolescencije (adolescentnog sazrijevanja) i kasnije do prestanka rasta. Suprotno tome, osobe koje sazrijevaju mirno, polako, u vrijeme prenatalnog razdoblja rasta i razvoja, nastavit će taj produžen razvojni tempo i do odraslog doba. mogućnost da se razlika u tempu razvoja pojedinih struktura ljudskog organizma prije rođenja mogu odraziti na varijacije dermatoglifa bile su osnovni cilj ovog istraživanja. Rezultati usporednog istraživanja dermatoglifa digito-palmarnog kompleksa u skupini djevojaka s ranom i skupini djevojaka s kasnom fazom spolnog sazrijevanja ukazuju da ne postoje statistički značajne razlike za kvalitativna svojstva, dok je u diskiminacijskoj analizi glavni diskriminator broj grebena na trećem prstu desne ruke, te broj grebena između triradijusa a-b i b-c također desne ruke. postotak ukupne klasifikacije (66, 45%) ne pokazuje značajnu diskriminaciju. Nismo našli statistički značajnih razlika za niti jedno kvalitativno svojstvo na prstima, a na dlanu jedino u frekvenciji crteža u IV. interdigitalnom prostoru između desne i lijeve ruek djevojčica s kasnom fazom spolnog sazrijevanja gdje je nađena statistički značajna razlika (c2=5, 771 ; P<0, 002). Nismo našli statistički značajnu asimetriju niti u kvantitativnim niti u kvalitativnim svojstvima. Zapažena je i u kvalitativnim i kvantitativnim svojstvima jedino razlika u frekvenciji (18, 99%) lukova na trećem prstu lijeve ruke u djevojčica s kasnom fazom spolnog sazrijevanja. ovim prikazanim rezultatima istraživanja dermatoglifa digito-palmarnog kompleksa u djevojčica s ranom i kasnom fazom spolnog sazrijevanja pokušala se potvrditi teorija o razlikama u frekvenciji i obliku crteža uzrokovanih utjecajem testosterona u vrijeme intrauterinog rasta i razvoja. Ta razlika između dviju ispitivanih skupina djevojčica nije potvrđena što se podudara sa nalazima drugih autora koji ukazuju na manju podložnost fenotipa žena na utjecaj okolinskih faktora počevši još od doba rasta i razvoja organizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
Nepotpun zapis!!!!

POVEZANOST RADA