Pregled bibliografske jedinice broj: 55536
Rizici u tehnologiji građenja dugačkih tunela u kršu
Rizici u tehnologiji građenja dugačkih tunela u kršu, 2000., doktorska disertacija, Građevinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 55536 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rizici u tehnologiji građenja dugačkih tunela u kršu
(Technological risks of long tunnel construction in carst)
Autori
Linarić, Zdravko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Građevinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.12
Godina
2000
Stranica
180
Mentor
Lončarić, Rudolf
Ključne riječi
tunelogradnja; dugački tuneli u kršu; iskop tunela; podgrađivanje tunela; rizici u tunelogradnji; tehnološki rizici; raspodjela ključnih tehnoloških rizika
(tunneling; long tunnel in carst; tunnell excavation; tunnel suport; risk in tunneling; tehnological risk; tehnological key risk allocation)
Sažetak
Disertacija obuhvaća, u širem smislu, istraživanje dijela projektnih poslovnih rizika vezanih uz investicijske projekte izgradnje dugačkih tunela u kršu. U užem smislu, tema disertacije obuhvaća problematiku procjene i raspodjele utvrđenih ključnih tehnoloških rizika vezanih uz planiranje i ugovaranje gradnje tunela kao i uz posljedice ostvarenja rizika prilikom realizacije planirane ili ugovorene tehnike i tehnologije iskopa te podgrađivanja dugačkih tunela u kršu.
Temeljni ciljevi istraživanja u okviru ove disertacije bili su prepoznavanje (identifikacija) ključnih tehnoloških rizika kod iskopa dugačkih tunela u podzemlju krša, zatim vrednovanje i procjena djelovanja tih rizika te na kraju iznalaženje optimalne troškovne i ugovorne raspodjele procjenjenih rizika kao odgovora na njihovu možebitnu pojavu i djelovanje u razdoblju realizacije radova na iskopu i podgrađivanju tunela. Svrha optimalne raspodjele ključnih tehnoloških rizika po rezultatima istraživanja disertacije predviđena je za potrebe postupka nuđenja i ugovaranja podzemnih radova tunela u razdoblju definiranja (pripreme) realizacije dugačkog tunela kao investicijskog projekta njegove izgradnje. Realizacija navedenih ciljeva istraživanja disertacije trebala bi omogućiti u praktičnoj primjeni ostvarenje glavnog tehnološkog projektnog cilja prilikom gradnje tunela koji podrazumjeva najmanje moguće ostvarene troškove iskopa tunela u odnosu na planirane (što je cilj najveće moguće ekonomske izdašnosti planirane tehnike i tehnologije iskopa tunela a time i većeg dijela ekonomske izdašnosti projekta njegove izgradnje kao cjeline investiranja) u skladu sa najvećim mogućom napredovanje iskopa tunela (što je cilj najkraćeg mogućeg vremena realizacije dijela ključnih radova na iskopu i podgrađivanju tunela a time također kraćeg vremena realizacije ukupna projekta izgradnje tunela kao cjeline). Pri tomu se obvezatno također mora omogućiti postignuće potpune i trajne stabilnost nosive konstrukcije podgrade tunela odnosno izbijenog obrisa tunela u zadanim okvirima i traženjima (što je cilj ostvarenja optimalne kakvoće izvedbe dijela podgradne konstrukcije tunela kao objekta). Na taj se način, ostvarenjem navedenih projektnih tehnoloških ciljeva temeljem optimalne raspodjele razmatranih ključnih rizika, nakon daljnje izvedbe betonskih te ostalih radova opremanja tunela, mora dobiti u konačnici sigurna podzemna šupljina određene namjene kao glavni cilj investicijskog projekta izgradnje tunela.
U smislu ostvarenja navedenih ciljeva istraživanja disertacija je podjeljena u sedam poglavlja koji svojim slijedom i sadržajem omogućavaju realizaciju postavljenih ciljeva istraživanja. Prvih pet poglavalja obuhvaća uvod u problematiku i ciljeve istraživanja, zatim razmatranje tehnologije iskopa dugačkih tunela u kršu zatim općenito razmatranje rizika u tunelogradnji, zatima procjenu ključnih tehnoloških rizika te njihovu optimalnu raspodjelu po rezultatima ovog istraživanja. Pretposljednje poglavlje obuhvaća zaključak a posljednje sedmo poglavlje obuhvaća priloge koji svojim sadržajem odnosno promišljanjima nadopunjuju prethodna promišljanja pet glavnih poglavlja ove disertacije.
Prvo uvodno poglavlje utvrđuje područje istraživanja (tunelogradnja, građenje dugačkih tunela u kršu), zatim stanje područja istraživanja (tunelogradnja u Hrvatskoj), zatim postojeću problematiku područja istraživanja (nepostojanje tehničke regulative u Hrvatskoj vezano za područje projektiranja i građenja tunela), zatim značaj sadašnjeg istraživanja jedne od trenutno važne problematika suvremene tunelogradnje. Zatim prikazuje stanje područja istraživanja rizika u tunelogradnje u domaćim i svjetskim razmjerima. Također utvrđuje temeljna polazišta u ovoj disertaciji (tema magistarskog rada pristupnika, istraživanje problematike rizika u razodoblju definiranja investicijskog projekta gradnje nekog tunela, istraživanje tehnoloških rizika građenja tunela na pretpostavci da je tunel kao građevina određen u smislu svoje namjene i položaja u prostoru, određenje dugačkih tunela, utvrđivanje iskopa i podgrađivanja kao ključnih radova kod izvedbe tunela, istraživanje rizika a ne neizvjesnosti u odlučivanju). Obrazlaže se također metodologija određenja tehnoloških rizika, zatim daje metodološki pristup vrednovanju i raspodjeli projektnih tehnoloških rizika, zatim promišlja općenito ugovore o građenju tunela kao i dodatanu kalkulaciju troškova građenja odnosno iskopa tunela.
Drugo poglavlje općenito promišlja iskop dugačkih tunela u kršu. Ovo promišljanje obuhvaća prikaz sustavnog pristupa u sagledavanju tehnike i tehnologije iskopa tunela, zatim prikaz obilježja geologije krša kao prirodnog sustava, zatim prikaz i kritičko sagledavanje modeliranje toga sustava (prognozni geološkog uzdužni presjeka tunela, kalasifikacija stijenskog masiva, kategorizacija tunelskog iskopa), zatim prikaz podgradne konstrukcije te tehnološkog sustava kod iskopa tunela. Također se razmatra općenita pouzdanost tehnološkog sustava na iskopu nekog tunela. Promišljanjima primjene TBMa na bušenju dugačkih tunela zauzet je u ovom drugom poglavlju također stav prema istraživanjima investicijskih odnosno tehnoloških rizika vezanih uz iskop dugačkih tunela pomoću TBM u uvjetima okršenog podzemlja stijenskih masiva hrvatskog Dinarskog gorja te doneseni zaključci koji ovu problematiku TBMa stavljaju van sadržaja ovog istraživanja.
Treće poglavlje promišlja općenito poslovne i projektne rizike u tunelogradnji. U tom pogledu se daje redom poimanje i određenje poslovnih rizika, zatim razmatra glavne uzroke i izvore poslovnih rizika, zatim općenito promišlja rizike investicijskih projekata u građenju, zatim promišlja dosadašnja poimanja rizika u tunelogradnji a nakon toga se razmatra preporuke međunarodna udruženja tunelograditelja (ITAe) u svezi raspodjele rizika kod nuđenja i ugovaranja podzemnih radova. Također se promišlja poimanje rizika u tehnologiji građenja tunela. Daje se općenito određenje tehnoloških rizika kod iskopa dugačkih tunela. Nakon toga se vrši prepoznavanje tehnoloških rizika općenito te njihovo razvrstavanje po ovom istraživanju u sedam područaja ili razina temeljem promišljanja njihova uzroka i izvora (subjektni tehnološki rizici, informacijski tehnološki rizici, geološki tehnološki rizici, organizacijski tehnološki rizici, procesni tehnološki rizici, podgradni tehnološki rizici te sigurnosni tehnološki rizici). Nakon toga slijedi razmatranje međusobne uvjetovanosti pojedinih vrsta tehnoloških rizika.
Četvrto poglavlje obuhvaća procjenu ključnih tehnoloških rizika kod iskopa dugačkih tunela u kršu. U njemu je prepoznato (identificirano) te procjenjeno (u vidu kvalitativne i kvantitativne analize t.j. vrednovanja) sedam ključnih tehnoloških rizika (rizik troškovnika iskopa tunela, rizik geoloških pojava krša, rizik napredovanja iskopa tunela, rizik prekoprofilnog iskopa tunela, rizik podgrade tunela, rizik kalkulacije troškova iskopa tunela, te rizik nadzora iskopa tunela) vezanih uz posljedice možebitna neostvarenja planiranih projektnih tehnoloških ciljeva u pogledu izbora te provedbe odabrane tehnike i tehnologiju iskopa i podgrađivanja dugačkih tunela u kršu. Prepoznavanje je izvršeno temeljem kriterija njihova određenja a procjena prema arbitriranim ocjenama utjecaja pojedinih ključnih tehnoloških rizika na tehnološke ciljeve kod iskopa dugačkih tunela u kršu. Mjerilo ili vrijednost stupnja arbitriranih ocjena dano je u prvom uvodnom poglavlju. U ovom poglavlju se prikazuje također utjecaj i odnos ključnih tehnoloških rizika sa troškovima iskopa tunela te rizičnost cijene radova na iskopu tunela. Pokazuje se i dokazuje ključno mjesto i uloga napredovanja iskopa tunela u varijabilnosti odnosno rizičnosti cijene iskopa tunela.
Peto poglavlje promišlja raspodjelu ključnih tehnoloških rizika kod iskopa dugačkih tunela u kršu. Daje načela raspodjele ključnih tehnoloških rizika pri čemu je utvrđena općenita raspodjela ključnih tehnoloških rizika kao dio postupaka upravljanja projektnim rizicima koji obuhvaća izbjegavanje, ublažavanje, zadržavanje, premještanje i djeljenje takvih rizika. Prikazuju se postupci ublažavanja tzv. apsolutnih ključnih tehnoloških rizika pod nadzorom investitora (rizik ostvarenja troškovnika u pogledu količina iskopa tunela u pojedinoj tunelskoj kategoriji, rizik geoloških pojava krša, rizik geološkog prekoprofilnog iskopa tunela, rizik ostvarenja podgrade tunela) kao i ublažavanje tzv. realativnih ključnih tehnoloških rizika pod nadzorom izvoditelja (rizik tehnološkog prekoprofilnog iskopa, rizik kalkulacije troškova iskopa tunela). Slijedi zasebno razmatranje raspodjele navedenih realativnih ključnih tehnoloških rizika koji su obuhvaćeni cijenom radova na iskopu i podgrađivanju tunela a među njima se posebice razmatra raspodjela relativnog ključnog tehnološkog rizika napredovanja iskopa tunela koji u najvećoj mjeri čini cijene navedenih radova rizičnima odnosno omogućava njihovu relativnu varijabilnost. Nakon toga se promišlja model upravljanja razmatranim ključnim tehnološkim rizicima u okviru ukupna, po ovom istraživanju predložena, Modela realizacije projekta gradnje - iskopa tunela te također određana ugovorna raspodjela tih rizika odnosno određene ugovorne odredbe u svezi njihove raspodjele koji omogućavaju učinkovitu provedbu predhodno pretpostavljena ublažavanja i raspodjele razmatranih rizika. Predloženi model temelji se na kritici postojećeg modela Projekta gradnje tunela kojega preporuča ITA. Odredbe ugovora o građenju tunela u svezi raspodjele ključnih tehnoloških rizika odnose se i na apsolutne ili apsolutarne ključne tehnološke rizike pod nadzorom investitora kao i na relativne ključne tehnološke rizike pod nadzorom izvoditelja. Odredbe proizlaze iz po ovom istraživanju predloženag modela a nadograđuji se na postupke ublažavanja razmatranih ključnih tehnoloških rizika.
Šesto poglavlje na početku obuhvaća zaključak u svezi istraživanja disertacije koji sagledava uspješnost realizacije postavljenih ciljeva istraživanja u okviru ove disertacije te ocjenjuje postignute rezultate istraživanja po mišljenju pristupnika. Istraživanje disertacije uglavnom je realiziralo sve postavljene ciljeve disertacije. Utvrđeno je sedam ključnih tehnoloških rizika, procjenen je njihov utjecaj na tehnološke ciljeve investicijeskog projekta izgradnje razmatranih digačkih tunela u kršu. izvršeno je kvalitativno i kvantitativni vrednovanje razmatranih ključnih tehnoloških rizika. Predloženi su postupci ublažavanja djelovanja razmatranih rizika na troškove iskopa i podgrađivanja dugačkih tunela u kršu. Također je predložen način optimalne raspodjele ključnih tehnoloških rizika
U okviru šestog poglavalja daje se sažetak disertacije. Zatim se daje popis korištenih izvora literature koji su citirani, zatim popis objavljenih radova pristupnika u svezi teme istraživanja odnosno tunelogradnje općenito te popis ostale literature korištene u svezi istraživanja. Slijedi životopis pristupnika te popis slika i tablica.
Posljednje sedmo poglavlje daje "pojašnjenja" i priloge koji svojim sadržajem nadopunjuju promišljanja u ostalim poglavljima disertacije. Posebice prilozi svojim proračunima dokazuju pripadne pretpostavke, polazišta i zaključke u promišljanjima istraživanja teme disertacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo