Pregled bibliografske jedinice broj: 55519
Primjena različitih sustava obrade tla u proizvodnji kukuruza i ozime pšenice
Primjena različitih sustava obrade tla u proizvodnji kukuruza i ozime pšenice // Proceedings of 28th Int'l Symposium Actual Tasks on Agricultural Engineering / Gospodarić, Zlatko (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000. str. 151-158 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 55519 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena različitih sustava obrade tla u proizvodnji kukuruza i ozime pšenice
(Utilization of different soil tillage systems in maize and winter wheat production)
Autori
Košutić, Silvio ; Filipović, Dubravko ; Gospodarić, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Proceedings of 28th Int'l Symposium Actual Tasks on Agricultural Engineering
/ Gospodarić, Zlatko - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000, 151-158
Skup
28th International Symposium on Agricultural Engineering Actual Tasks on Agricultural Engineering
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 01.02.2000. - 04.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
obrada tla; potrošnja energije; kukuruz; ozima pšenica
(soil tillage; energy requirement; maize; winter wheat)
Sažetak
Tijekom razdoblja 1996-1998 godine testirano je pet različitih sustava obrade tla u proizvodnji kukuruza i ozime pšenice na antropogeniziranom Luvisolu sjeverozapadne Slavonije. Sustavi obrade su :1. Konvencionalni-plug, tanjurača i kombinirano oruđe, 2. Reducirani-plug i kombinirano oruđe, 3. Konzervacijski I-rovilo i rovilica (freza), 4. Konzervacijski II-rovilo i multitiller, 5. Nulti sustav obrade. Cilj istraživanja je usporedba utroška energije različitih sustava obrade tla i njihov upliv na urod uzgajanih usjeva. Rezultati pokazuju da je konvencionalni sustav obrade tla najveći potrošač energije. U usporedbi s konvencionalnim sustavom, reducirani sustav (2.) iziskuje 16.1% manje energije, konzervacijski sustav I (3.) 26.9% manje, konzervacijski sustav II (4.) 40.8% manje, a nulti sustav (5.) čak 85.1% manje energije po hektaru. Najveći urod kukuruza od 7.78 t/ha, polučio je konvencionalni sustav, a gotovo identičan rezultat sa 7.77 t/ha je polučio konzervacijski sustav II. Nulti sustav je polučio urod kukuruza od 7.56 t/ha, a konzervacijski sustav I 7.54 t/ha. Najniži urod kukuruza od 7.17 t/ha polučio je reducirani sustav. U drugoj eksperimentalnoj godini najveći urod ozime pšenice od 5.89 t/ha polučio je konzervacijski sustav II. Slijedeći je konvencionalni sustav s 5.75 t/ha, zatim nulti sustav s 5.73 t/ha i konzervacijski sustav I s 5.51 t/ha. Najniži urod od 5.27 t/ha je polučio reducirani sustav.
Izvorni jezik
Hrvatski
