Naslov
Petrijeva bolest – destruktivna bolest mladih vinograda u Hrvatskoj
(Petri disease - destructive disease of young vineyards in Croatia)

Autori
Ivić, Dario ; Sever, Zdravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite 1/2, dodatak / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2011, 41-42

Skup
55. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2011. - 11.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Petrijeva bolest; vinova loza
(Petri disease; grapevine)

Sažetak
Petrijeva bolest uzrok je propadanja ili slabijeg razvoja mladih trsova vinove loze, a javlja se uglavnom u prvim godinama nakon sadnje vinograda. Uzročnici bolesti su gljive Phaeomoniella chlamydospora i velik broj vrsta iz roda Phaeoacremonium, a danas je poznato da su spomenute gljive raširene svugdje u svijetu gdje se uzgaja vinova loza. U proteklih nekoliko godina zabilježeni su pojedinačni slučajevi propadanja trsova u mladim vinogradima u Hrvatskoj, a koji su upućivali na Petrijevu bolest. Simptomi bolesti bili su jasno vidljivi na većem broju sakupljenih mladih biljaka, pa su tijekom 2010. provedene mikološke analize određenog broja simptomatičnih trsova. U simptomatičnim biljkama utvrđeni su periteciji koji su po morfologiji odgovarali Togninia vrstama, savršenim stadijima gljiva iz roda Phaeoacremonium. Analizom morfologije peritecija, askospora i kultura sakupljenih izolata, nadopunjenom molekularnom analizom sekvenci njihovih ITS1/ITS4 regija, utvrđeno je da izolati pripradaju vrstama Togninia minima (Phaeoacremonium aleophilum) i T. fraxinopennsylvanica (Phaeoacremonium mortoniae) Osim navedenih vrsta, u Hrvatskoj su među uzročnicima Petrijeve bolesti do sada determinirane gljive Phaeomoniella chlamydospora, Phaeoacremonium rubigenum i P. croatiense, vrsta koja je u svijetu do danas utvrđena jedino u Hrvatskoj na sorti Škrlet. Mogućnosti zaštite od Petrijeve bolesti su ograničene. Temeljna mjera kojom se pojava Petrijeve bolesti može spriječiti je korištenje nezaraženog sadnog materijala, no u praktičnim uvjetima to je teško postići. Matični trsovi za proizvodnju svih kategorija sadnog materijala mogu biti zaraženi, ali ne moraju pokazivati simptome. Latentna zaraza i djelomično endofitska priroda gljiva uzročnika Petrijeve bolesti otežava eliminaciju zaraženih trsova u prporištima, a kemijske mjere zaštite nisu učinkovite u suzbijanju ove bolesti. Iako je očigledno da se bolest u Hrvatskoj pojavljuje sporadično i nije raširena u epidemijskim razmjerima, može se pretpostaviti da će i u budućnosti biti uzrokom pojedinačnih slučajeva propadanja manjeg ili većeg broja mladih trsova u novopodignutim vinogradima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA