ࡱ> q`0bjbjqPqP:9::k pppp  LLL8X4 Qh:HPJPJPJPJPJPJP$QShUnP5 nPpl4Q494949`  HP49HP4949:=, > Lf2p&> HPQ0Q0>RcV8cV>>cV d?49nPnP8^Q dL L ppp  Crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici u kontekstu kasnogoti kog presvoenja dvobrodnih dvoranskih crkava Marina `imuni Burai Klju ne rije i: Glogovnica, dvoranska crkva, dvobrodnost, svod, goti ka arhitektura, srednjoeuropsko graditeljstvo Abstract Crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici jedna je od rijetkih srednjovjekovnih dvobrodnih crkava u Hrvatskoj. Oblikovne karakteristike masivnih stubova koji dijele uzdu~no tijelo crkve u dva broda te povijesni izvori koji spominju templare na podru ju Glogovnice naveli su starije istra~iva e na zaklju ak da su potpornji u uzdu~noj osi crkve ostatak trobrodne templarske crkve iz predtatarskog vremena. Anela Horvat je naprotiv postavila tezu da je glogovni ka crkva nedovraena kasnogoti ka graevina, koja je izvornim projektom koncipirana kao dvobrodna nadsvoena dvoranska crkva. Kao prilog raspravi o glogovni koj crkvi razmatraju se primjeri nadsvoenja dvobrodnih dvoranskih prostora u europskoj goti koj arhitekturi. Crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici Crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici, sagraena na gradiatu, sa svojom duljinom od oko 36 m relativno je velika u okvirima srednjovjekovnog graditeljskog naslijea kontinentalne Hrvatske.  Sastoji se od uzdu~nog tijela pravokutna tlocrta (dimenzija oko 20 x 16 m) i u~eg izdu~enog svetiata (duljine oko 16 m, airine oko 9 m) te vitkog oktogonalnog zvonika u osi zapadnog pro elja, prigraenog za historicisti ke restauracije crkve u vrijeme I. Kukuljevia. Svetiate je nadsvoeno kri~no-rebrastim svodom nad dva jarma pravokutna tlocrta, a u zaklju ku se goti ki svod prilagouje poligonalnoj konturi zidnoga plaata radijalnom postavom rebara i jedara. Pojasnice su izostavljene. Oblikovanje detalja arhitektonske plastike svjedo i da je svod nastao u kasnijem razdoblju gotike. Horizontalni potisak svoda preuzimaju upornjaci. Po tlocrtno-prostornoj koncepciji i rjeaenju nosive konstrukcije svetiate glogovni ke crkve odgovara standardnom rjeaenju svetiata u goti koj arhitekturi sjeverne Hrvatske. Za razliku od svetiata, dvobrodno uzdu~no tijelo crkve sv. Marije u Glogovnici izuzetak je u goti kom graditeljstvu kontinentalne Hrvatske. Sa uvane hrvatske crkve s dva broda izvorno nisu bile koncipirane kao dvobrodne. Crkva sv. Lovre u Po~egi, primjerice, transformirana je u dvobrodnu naknadnom prigradnjom sjevernoga  broda . Staroj crkvi sv. Nikole u Krapini, poruaenoj po etkom 20. st., takoer je naknadno bio dograen ju~ni  brod . Obje te crkve karakterizira asimetri an tlocrt. Uzdu~no tijelo crkve u Glogovnici sastoji se, naprotiv, od dva jednako airoka broda, a cijela crkva koncipirana je uzdu~no simetri no: svetiate se nastavlja na dvobrodni naos u istoj osi. Profil triju sna~nih stubova koji dijele uzdu~no tijelo crkve na dva broda komponiran je od kvadrati ne jezgre uz koju su sa svih etiriju strana prislonjeni jaki polustupovi. Gj. Szabo je profilaciju slo~enih stubova smatrao kasnoromani kom, te je postavio tezu da su ti masivni potpornji ostaci predtatarskoga zdanja unutar kasnije goti ke crkve. Njegovu su tezu prihvatili stariji povjesni ari umjetnosti }. Jirouaek, A. Schneider, I. Bach, D. Kniewald te Lj. Karaman, koji je ustvrdio da su masivni stubovi ostatak raskoane trobrodne templarske crkve iz predtatarskog vremena, s obzirom da povijesni izvori spominju templare na podru ju Glogovnice ve od 12. st. Nasuprot opeprihvaenom stavu, A. Horvat je ustvrdila da je postojea crkva u Glogovnici u cijelosti sagraena u razdoblju kasne gotike, te da je izvorno koncipirana kao dvobrodna dvoranska crkva, koja je trebala biti presvoena ne samo u svetiatu nego i u naosu. Meutim, po sa uvanoj materijalnoj strukturi, ziu uzdu~noga tijela crkve, ne mo~e se tvrditi da je izvornim kasnogoti kim projektom bio predvien svod u zapadnom dijelu crkve: zidovi naosa nemaju kontrafore, a njihove unutarnje plohe nisu raa lanjene slu~bama niti se vide tragovi konzola. Po kontrastu glatkih zidnih ploha uzdu~nog tijela i oploaja svetiata, plasti ki sna~no raa lanjenog upornjacima, crkva u Glogovnici nalik je brojnim goti kim crkvama kontinentalne Hrvatske, kod kojih razlika u raa lanjenju vanjskih ploha svetiata i broda proistje e iz razli itog na ina natkrivanja dvaju osnovnih dijelova crkve: svetiate crkava bilo je u pravilo nadsvoeno, dok je brod vrlo esto bio natkriven drvenim stropom. Vanjatina glogovni ke crkve Uznesenja Bla~ene Djevice Marije posve odgovara prepoznatljivom oblikovanju oploaja tog uvrije~enog tipa crkve, ato navodi na pretpostavku da izvornim kasnogoti kim projektom glogovni ke crkve nije bilo planirano nadsvoenje naosa. S obzirom da natpisi na spomen-slici o obnovi crkvi iz 1678. godine na zidu glogovni ke crkve spominju  etiri kamena iskopana iz zemlje blizu sela,  J. Stoai zaklju uje da su stubovi naknadno uneseni u postojeu crkvu, odnosno da su sekundarno upotrijebljeni stubovi starije zgrade, na tragu Szabove datacije stubova u romani ko razdoblje. No budui da natpis bilje~i da su kameni postavljeni na svoje oltare ( suis aris impositi sunt ),  ne mo~e se iz njega zaklju iti da se radi o masivnim visokim stubovima broda crkve. A. Horvat je pokazala da su se stubovi sli ne profilacije radili i u gotici, navodei primjer trobrodne dvoranske ~upne crkve sv. Martina u Eisenstadtu iz druge polovine 15.st., iji su stubovi vrlo sli ni stubovima glogovni ke crkve sv. Marije. Ploani lukovi koji povezuju stubove glogovni ke crkve o ito ne odgovaraju trodimenzionalno raa lanjenim stubovima. A. Horvat je zaklju ila da je crkva u Glogovnici bila projektirana kao nadsvoena dvobrodna dvoranska crkva, ija gradnja, zapo eta krajem 15. st., nije bila zavraena u razdoblju gotike, vjerojatno zbog teakih prilika u vrijeme nadiranja Turaka. To bi, uz viaekratna oateenja crkve, objasnilo nepostojanje tragova svoenja u uzdu~nom tijelu glogovni ke crkve. Kao prilog tezi A. Horvat da je glogovni ka crkva, graena vjerojatno pod pokroviteljstvom zagreba kog biskupa Osvalda Thuza ( HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1466." \o "1466." 1466.- HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1499." \o "1499." 1499.), koncipirana u skladu s najnovijim graditeljskim trendovima svoga vremena, dakle kao dvoranska crkva, nadsvoena i u svetiatu i u dvobrodnom uzdu~nom tijelu, razmatrani su komparativni primjeri dvobrodnih dvoranskih crkava, napose dvobrodnih sakralnih zdanja s jednobrodnim svetiatem u srednjoeuropskom krugu. Dvobrodnost u srednjovjekovnom graditeljstvu Dvobrodnost, premda izuzetak u hrvatskoj goti koj sakralnoj arhitekturi, nije neuobi ajena u europskom goti kom graditeljstvu. Dvobrodni dvoranski prostori u srednjem su se vijeku gradili u velikim utilitarnim zgradama, poput ~itnice u cistercitskoj opatiji Pontigny s po etka 12. st. Dvobrodnost je u tim zgradama sasvim funkcionalna, proistekla iz potrebe da se drvenim kroviatem natkriju prostori veih raspona. Reprezentativne prostorije u sklopu samostana, kapitularne dvorane i sakristije te refektoriji i dormitoriji, nerijetko su takoer bile koncipirane kao dvobrodni prostori, obi no nadsvoeni. Brojne su dvobrodne dvorane sagraene u benediktinskim i cistercitskim opatijama, primjerice u Vaux-de-Sernay,  HYPERLINK "http://fr.wikisource.org/wiki/Dictionnaire_raisonn%C3%A9_de_l%E2%80%99architecture_fran%C3%A7aise_du_XIe_au_XVIe_si%C3%A8cle_-_Index_communes_F" \l "Fontenay" \o "Dictionnaire raisonn de l architecture franaise du XIe au XVIe sicle - Index communes F" Fontenay, Saint-Martin des Champs u Parizu, Maubuisson, Mont Saint-Michel u Francuskoj te na prostoru Svetog Njema kog Carstva, primjerice kapitularna dvorana i veliki refektorij u Marienburgu, sjediatu poglavara teutonskog viteakog reda, refektoriji i kapitularna dvorana u cistercitskoj opatiji Maulbronn te ljetni refektorij cistercitskog samostana u Bebenhausenu. Prosja ki redovi, dominikanci i franjevci, razvijaju nov tip sakralnog prostora, prikladan za propovijedanje koje je bitan vid njihova djelovanja. Propovjedaonica postaje novo ~ariate crkve, te se smjeata u naos, prostor za vjernike, koji je esto dvoranski koncipiran. Uzdu~no usmjerenje naosa kod nekih je ranih dominikanskih crkava negirano. Jakobinska crkva u Parizu, jedna od najranijih dominikanskih crkava u Francuskoj (prva polovina 12. st.), imala je dvobrodni dvoranski ravno zaklju eni prostor. Klupe za redovnike bile su smjeatene u sjevernom brodu, a ju~ni je brod ostao slobodan za vjernike. Dvobrodna koncepcija te crkve mo~e se objasniti njezinom dvostrukom funkcijom: osim za liturgiju, slu~ila je i kao sveu iliana predavaonica. Jakobinska crkva u Toulouse, u gradu u kojem je sv. Dominik 1215. godine osnovao prvi samostan propovjedni kog reda, u prvoj je fazi, zapo etoj oko 1230., takoer imala jednostavan prostor pravokutna tlocrta, podijeljen u dva broda i natkriven drvenom konstrukcijom. Glavni ulaz za vjernike bio je smjeaten bo no, s ju~ne strane crkve, a klupe za redovnike u sjevernom brodu. Usmjerenje prostora crkve nije bilo uzdu~no, nego popre no: crkva je koncipirana kao dvorana za propovijed. Nadsvoenje srednjoeuropskih dvobrodnih crkava I u srednjoeuropskom prostoru neke su rane crkve prosja kih redova koncipirane kao dvobrodne. Minoritenkirche, franjeva ka crkva u Be u posveena sv. Mariji Snje~noj, zapo eta oko 1276., u ranoj je fazi vjerojatno imala dvobrodni naos, na koji se nadovezivalo u~e izdu~eno jednobrodno svetiate, nadsvoeno svodom ranogoti kog aesterodijelnog tipa. Od prve faze be ke Minoritenkirche sa uvali su se samo donji dijelovi zia. Znatno je bolje sa uvana dominikanska crkva sv. Marije u Imbachu, u Donjoj Austriji, sli ne tlocrtno-prostorne dispozicije, zapo eta 1269. godine. Njezino jednobrodno svetiate nadsvoeno je aesterodijelnim kri~no-rebrastim svodom u predjarmu i radijalno-rebrastim svodom u poligonalnom zaklju ku, a dvobrodni dvoranski prostor za vjernike, visokih vitkih proporcija, nadsvoen je kri~no-rebrastim svodom. Iz visokih stupova osmerokutnog presjeka profilacije rebara izranjaju bez kapitela. Svi su svodni lukovi jednako oblikovani i dimenzionirani, ime je negirana podjela na jarmove i postignut dojam jedinstvenosti prostora, karakteristi an za kasnu gotiku. Stubovi i uporiata lukova imaju kasnogoti ke zna ajke, za razliku od ranogoti kog oblikovanja svoda svetiata. Dominikanska crkva u Imbachu imala je u prvoj fazi jednobrodan naos natkriven ravnim drvenim stropom, koji je u drugoj fazi, vjerojatno krajem 13. st., transformiran u dvobrodni dvoranski prostor, nadsvoen kri~no-rebrastim svodom. Naknadno su dodani i kontrafori na uzdu~nom tijelu crkve. U Srednjoj Europi graene su u razdoblju gotike dvobrodne dvoranske crkve i kapele s raznolikim rjeaenjima kontakta broda i svetiata. Primjerice, kapela sv. Jurja uz augustinsku crkvu u Be u dvobrodna je i ima dvije poligonalne apside. Dvobrodna koncepcija Georgskapelle, sagraene oko 1337.-1341., mo~e se objasniti njezinom dvostrukom funkcijom: ona je naime slu~ila kao dvorana za okupljanje viteakog reda sv. Jurja i kao kapitularna dvorana augustinskoga samostana. U kasnoj gotici gradili su se i dvobrodni prostori koji su se pretapali u trobrodne ili jednobrodne, ato je graditeljima pru~alo priliku da iska~u svoju vjeatinu svoenja i da stvore bogate prostorne efekte. Ilustrativan je primjer svodova crkve sv. Marije Snje~ne u Ennsu i kapele uz njezinu sjevernu stranu  Wallseerkapelle. Oba ova zdanja - franjeva ka crkva u Ennsu i kapela prislonjena uz nju - dvobrodne su dvoranske graevine s kompleksnim rjeaenjem svoenja na kontaktu s trobrodnim poligonalnim zaklju kom kapele, odnosno s jednobrodnim svetiatem crkve. Wallseerkapelle, sagraena u razdoblju 1330.-1350. godine, smatra se va~nim zdanjem u povijesti srednjoeuropske kasnogoti ke arhitekture upravo zbog inovativnog rjeaenja presvoenja kontakta dvobrodnog uzdu~nog tijela i trobrodnoga zaklju ka. Postavom stupova u poligonalnom zaklju ku tako da tvore trobrodni prostor stvoren je svojevrsni deambulatorij, a prijelaz iz dvobrodnog prostora kapele u njezin trobrodni zaklju ak zahtijevao je domialjato rjeaenje svoda, ostvareno pomou trozrakastih svodnih polja. Stupovi su pritom postavljeni auf Lcke, te se mre~a svodnih rebara transformira, odstupajui od pravokutnog rastera. Kasnogoti ki graditelji nisu takvu geometrijsku  nepravilnost smatrali problemom, nego naprotiv izazovom, prilikom da ospore i razbiju kruta pravila visoke gotike. Prostorno rjeaenje i presvoenje Wallseerkapelle nadahnulo je projekt poznate hodo asni ke crkve na Pllaubergu, sagraene oko 1370.-1380. Za analizu crkve sv. Marije u Glogovnici znakovitija je usporedba s franjeva kom crkvom sv. Marije Snje~ne, uz koju je Wallseerkapelle prislonjena. Njezino dvobrodno uzdu~no tijelo presvoeno je kri~no-rebrastim svodom tlocrtno pravokutnih polja, a na spoju s u~im jednobrodnim svetiatem, te na kontaktu s kapelom, svodna se polja modificiraju da bi se prilagodila druga ijem razmjeataju uporiata rebara. Crkva sv. Marije Snje~ne u Ennsu po mnogo je emu usporediva sa crkvom sv. Marije u Glogovnici. Osnovne tlocrtno-prostorne sheme tih dviju crkava se podudaraju: obje imaju dvobrodni dvoranski naos pravokutna tlocrta na koji se u uzdu~noj osi nadovezuje u~e poligonalno zaklju eno svetiate. Svetiata obiju crkava su izdu~ena, jednobrodna, nadsvoena kri~no-rebrastim svodom. Presvoenje uzdu~nog tijela franjeva ke crkve u Ennsu o ito je nadahnuto elegantnim i inovativnim rjeaenjem njezine lateralne kapele. Za razliku od jednostavnog kri~no-rebrastog svoda dvobrodnog uzdu~nog tijela crkve u Imbachu, raster svodnih polja isto nog dijela naosa franjeva ke crkve u Ennsu odstupa od pravokutnog rastera da bi se preko trozrakastih svodnih polja prilagodio u~em jednobrodnom svetiatu. Zahtjevna prilagodba starijim strukturama graditeljima je bila izazov i poticaj za stvaranje dinami nog do~ivljaja prostora pomou bogate igre svodnih rebara koja izlaze iz aksijalno postavljenog stupa. Sli no je rijeaeno i presvoenje dvobrodnog naosa crkve sv. Magdalene u Judenburgu (14. st.) na kontaktu s jednobrodnim svetiatem. Crkve kod kojih se dvobrodnost smjenjuje s trobrodnoau u samom uzdu~nom tijelu, poput crkve Sv. Duha u Braunau, posveene 1430., te ~upnih crkava u Eggelsbergu i Handenbergu, sagraenih sredinom 15. st., dokaz su da dvobrodna koncepcija nije posljedica nu~de ili prilagoavanja postojeem stanju, nego htijenja graditelja da stvore kompleksne prostorne efekte. Te austrijske crkve, iji se konstrukcija naosa zasniva na aesterokutu, tzv.  Sechseckkirchen , imaju kasnogoti ke svodove s vrlo pravilnom mre~om rebara, sastavljenom od tlocrtno jednakih rombova koji tvore sitni jednoliki uzorak aesterokrakih zvijezda. Smjenjivanje dvobrodnosti i trobrodnosti u uzdu~nom tijelu karakterizira i ~upne crkve u Kreuzenu (1490.) i St. Pantaleonu, natkrivene kasnogoti kim svodovima s kompleksnim zvjezdastim uzorkom. Dvobrodni naos ~upne crkve St. Marein kod Knittelfelda (druga polovina 15. st.) cijeli je nadsvoen kasnogoti kim svodom sa sitnijom mre~om rebara, koji kompleksnom igrom osmerokrakih, aesterokrakih i etverokrakih zvjezdastih uzoraka bez pojasnica negira podjelu na jarmove te se logi no povezuje s jednobrodnim svetiatem. Kasnogoti ki svod s kompleksnim    < T     @>V\rƿ|oh[T hEeh-xhEeh:V0JCJaJ hEeh//jhEeh//0JUh//h//0J hEeh hEeh:V hEehQhEehQ5\ hEeh )hEeha5\hEeh )5\ hEeh( hEeh=n hEeh}#k hEehQqOhEeh=n5\hEehw5\ hEeh:hEeh:5\h  <    B@"(',0V6::2;EOO~[,_jdgd> $da$gd> ,.\^`bz .Bx|~<>TVXZГЌxxx hEehdjhEeh-x0JU hEehm hEeh{X hEeh hEehW(jhW(0JUh .hL2 h//h//h//hb hEeh\ hEehQ hEeh//jhEeh//0JU hEeh-x hEeh:V hEehR/Zj| 0l~:@F H ! !,!.!""""$$%%B'P''''''(F*n*r****+ме hEehqQ hEeh/[ hEehy hEehhjhEehh0JU hEeh. hEehzJ hEeh]&xjhEeh-x0JU hEeh, hEehd hEeh-x?+++++,,,,H,R,T,f,h,n,,,,,--------..>/H///////0000000022@3344l5ʽʹ hK 6]jhVh:hK 0JUh.OhVh:6] hVh:6]hVh:hVh:6] h.OhVh:hVh:jhEeh.O0JU hEeh.Ojh.O0JUh_rh.Oh+shL$ hEeh-x hEehx hEeh2l5n5D7L7R7T77777777T8V8X8b8d8h8j8:2;.<0<l< =8=r>???<@@@@ױΣױvi`v`hEehS0JhEehqQ0JB*phhEeh/[0JhEeh/[0JB*phhEeh-x0JB*phhEeh-x5\jhEeh\\UhEeh-x0J>*B*phjhEeh\\UhEeh-x0JjhEeh-x0JU hEehX hEeh-xjhEeh-x0JU"@@@BBBBBCDC\CfC~CCCCCCCCDDTEVEEEE&F(F*FFFFFG򸱤~~~qdqqWqhEeh,0JB*phhEehx0JB*phhEeh-x0JB*phjhEeh-x0JU hEeh-xhEeh-x0JhEeh/[0JjhEehS0JU hEeh/[ hEehShEehS0J>*B*phjhEeh\\UhEehS0JjhEehS0JUhEehS0JB*ph"GHHZI\IJJJJJJJJJJKKLBLTLnLMMNNN|O~OOOPPjQQQQRRRR0S2SSDU\V^VWWWW.W0WxW忳򩿢忩忢 hEeh5p; hEeh. hEeh-x0J hEeh> hEehA[hEeh-x6]hEeh-x0J5\ hEeh-xhEehx0JB*ph"jhEeh-x0JB*UphjhEeh-x0JUhEeh-x0JB*ph4xWzWXXZX\XY"YYYYZz[|[]](_*_,_._N_______``````aacccc d dgggg|h~hiij.jjjj hEeht 7 hEehj ]hEeh-x0JB*phhEeh-x0JB*ph hEeh(jhEeh>0JUhEeh-x6] hEeh> hEeh. hEeh-xB*ph3jhEeh-x0JU hEeh-xhEeh-x0J4jjkTknkkkkknnnnn:ozo|oop4qLqVqfqqrsssss.tu|v~vvvv ww|wwwww빲ש򩓊|ojhEehap0JU hEehW hEeh mGhEehd0JhEeh mG0JhEeh-x0JB* phhEeh-x0J hEeh$_ hEeht 7hEeht 70JB*phhEeh-x6]hEeh-x0JB*ph hEehj ] hEeh-xjhEeh-x0JU+jv*}B .dVZRl " dgd>dgd>w,x.x0xfxhxjxlxy4zBzbz{{{r|t|||||||||&}(}*}}Nf֚$.@λλδիիΞΑՈ՞Ո΁xx hEehkU hEeh*7hEehk0JhEeh mG0JB*phjhEeh mG0JUhEehd0J hEehW hEehRhEeh mG0J6] hEeh mGhEeh mG0JjhEehap0JU hEehT hEeh[ hEehap,dekorativnim uzorkom rebara natkriva uzdu~na tijela brojnih austrijskih dvobrodnih crkava. primjerice naos filijalne crkve u Schndorfu (druga polovina 15. st.) te ~upnih crkava u Rstorfu (15. st.) i Taiskirchenu (iz prve etvrtina 16. st). Svod dvobrodnog uzdu~nog tijela ~upne crkve St. Oswald kod Oberzeyringa iz posljednje etvrtine 15. st. ima sitniji mre~asti uzorak rebara, a svod dvobrodnog naosa filijalne crkve u Weigerstorfu iz prve polovine 16. st. ima trodimenzionalno zakrivljena rebra (Schlingrippen). Slovenske dvobrodne crkve Sv. Petar na Gori nad Begunjami i Sv. Primo~ nad Kamnikom imaju parlerski kasnogoti ki svod sa zvjezdastim uzorkom rebara koji takoer negira podjelu na jarmove. Raznoliki tipovi kasnogoti kih svodova s dekorativnim uzorkom rebara kojima su nadsvoena dvobrodna dvoranska uzdu~na tijela spomenutih i brojnih drugih srednjoeuropskih crkava stvaraju dojam prostornog jedinstva i omoguuju logi an kontakt s jednobrodnim svetiatem. Projekt nadsvoenja crkve u Glogovnici  mogua rjeaenja i otvorena pitanja Kasnogoti ka crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici takoer je, prema tezi A. Horvat, trebala imati nadsvoeni dvobrodni naos. Kakav je svod bio planiranim pretpostavljenim izvornim projektom? Na temelju poznatih povijesnih izvora i dosadaanjih istra~ivanja in situ ne mo~e se dati jednozna an odgovor. A. Horvat je na temelju pisanih izvora zaklju ila je da su pri gradnji crkve Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici istaknutu ulogu imali biskup Osvald Thuz i njegov roak Andrija Alfons Thuz. U drugoj polovini 15. st,, kad je Osvald Thuz bio zagreba ki biskup, nadsvodio se kanoni ki kor zagreba ke katedrale kasnogoti kim svodom s dekorativnim uzorkom rebara. O tome svodu, oateenom udarom groma i po~arom u 17. st. mo~emo zaklju ivati samo posredno, na temelju svoda iz baroknoga razdoblja, koji je, prema povijesnim izvorima, bio sagraen po uzoru na kasnogoti ki svod. Taj se svod iz 17. st. uruaio u potresu 1880. te nam je poznat zahvaljujui Lippertovim skicama objavljenim u lanku K. Weissa. Iz povijesnih izvora razabire se da je za biskupa Thuza katedrala dobila svod s dekorativnim uzorkom rebara  jedini takav svod u cijelom katedralnom sklopu. Presvoenje trobrodnog uzdu~nog tijela katedrale, zavraeno nakon svoda glavnog broda svetiata, izvedeno je kao kri~no-rebrasti svod pravokutnih polja. Mo~e se stoga zaklju iti da je upravo biskup Thuz bio osoba koja je presudno utjecala na prihvaanje novoga, kasnogoti koga sustava svoenja u zagreba koj katedrali. Budui da je Osvald Thuz 1492. godine dobio glogovni ku prepozituru, mo~e se pretpostaviti da je taj crkveni velikodostojnik, upoznat s novim rjeaenjima u sakralnom graditeljstvu aire regije, ~elio da crkva sv. Marije dobije kasnogoti ki svod u naosu, poput brojnih dvobrodnih crkava Srednje Europe. To je presvoenje mo~da trebalo nalikovati svodu franjeva ke crkve u Ennsu, izvedeno kao kombinacija kri~no-rebrastih svodnih polja pravokutna tlocrta i trozrakastih svodnih polja na kontaktu s u~im jednobrodnim svetiatem, ili je pak cijelo uzdu~no tijelo crkve trebalo biti nadsvoeno kasnogoti kim svodom sa zvjezdastim ili mre~astim uzorkom rebara. Svod s dekorativnim uzorkom rebara dokida podjelu na jarmove potencirajui dojam prostornog jedinstva, te bi bio prikladan za dvobrodni dvoranski prostor naosa crkve u Glogovnici. Kona no, presvoenje uzdu~nog tijela glogovni ke crkve moglo je biti izvedeno i kao  starinski goti ki kri~no-rebrasti svod s tlocrtno pravokutnim poljima, poput dominikanske crkve u Imbachu. Le~aj rebara u osi sredianjeg niz stupova mogao se izvesti na zidu iznad trijumfalnoga luka. Nikakav strukturalni ni prostorno-geometrijski problem ne prije i takvo  trivijalno rjeaenje. Ipak, s obzirom na pretpostavljeno vrijeme nastanka projekta i obrazovanog naru itelja, najvjerojatnijim se ini kompleksnije rjeaenje presvoenja u duhu vremena, kasnogoti kim svodom s dekorativnim uzorkom rebara nad cijelim dvobrodnim naosom, poput primjerice svoda ~upne crkve St. Marein kod Knittelfelda u `tajerskoj. Parlerski tip svoda sa zvjezdastim i mre~astim uzorkom rebara bio je u 15. st. airoko prihvaen u graditeljstvu kontinentalne Hrvatske - od zvjezdastog svoda u zaklju ku svetiata crkve sv. Marije u Lepoglavi (oko 1430.) do kompleksnijeg presvoenja crkve sv. Marije u Remetincu (oko 1480.) te spomenutoga Thuzova svoda glavnog broda svetiata zagreba ke stolnice. No pretpostavka o moguem presvoenju uzdu~nog broda glogovni ke crkve nije potkrijepljena povijesnim ni materijalnim dokazima, te stoga ostaje u sferi spekulacija. Uz to, ostaje otvoreno pitanje: ako su svetiate i uzdu~no tijelo crkve graeni prema istom projektu, u jednoj graditeljskoj fazi, i ako su oba dijela crkve trebala biti nadsvoena, kako pretpostavlja A. Horvat, zaato je samo svetiate poduprto kontraforima, a uzdu~no tijelo ne? Komparativni primjeri pokazuju da su brodovi nekih razmatranih dvobrodnih crkava, osobito brodovi ranih crkava prosja kih redova, izvorno bili nenadsvoeni  od rane dominikanske crkve u Toulouse do dominikanske crkve u Imbachu. Veina goti kih crkava u Hrvatskoj imala je izvorno u brodu drveni strop, a brojni su i primjeri manjih goti kih ~upnih crkava i kapela u Sloveniji i Austriji koje su svod u brodu dobile naknadno. Osim pravila i smjernica prosja kih redova, na to je vjerojatno utjecala i lokalna graditeljska tradicija. To nas pitanje vraa na stare teze o naknadno projektiranom nadsvoenju uzdu~nog tijela glogovni ke crkve, o naknadnoj podjeli na dva broda& Ponovno se postavlja pitanje relativne datacije perimetralnih zidova uzdu~noga tijela i sna~nih stubova koji ga dijele na dva broda. Enigma glogovni ke crkve i dalje je izazov, koji ne mo~e biti rijeaen bez sustavnih istra~ivanja povijesnih izvora i samoga zdanja. Citirana literatura WALTHER BUCHOWIECKI, Die gotischen Kirchen sterreichs, Wien, Franz Deuticke, 1952. ANELKO BADURINA, Glogovnica, u: Kri~evci  grad i okolica, (ur.) Anelko Badurina i dr., Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1993., 309-312 GNTER BRUCHER, Architektur von 1300 bis 1430, u: Gotik, (ur.) Gnter Brucher, serija Geschichte der bildenden Kunst in sterreich, II, Mnchen London New York, Prestel  Wien, Akademie der Wissenschaften, 2000., 230-297 GNTER BRUCHER, Architektur von 1430 bis um 1530, u: Sptmittelalter und Renaissance, (ur.) A. Rosenauer, serija Geschichte der bildenden Kunst in sterreich, III, Mnchen London New York, Prestel - Wien, Akademie der Wissenschaften, 2003., 195-264 KARL HEINZ CLASEN, Deutsche Gewlbe der Sptgotik, Berlin, Henschelverlag, 1958. LELJA DOBRONI, Glogovnica  regularni kanonici Sv. Groba jeruzalemskog, glogovni ki prepoziti i crkva Bla~ene Djevice Marije, u:  Tkal i , 2, Zagreb,Druatvo za povjesnicu Zagreba ke nadbiskupije "Tkal i",1999., 49-104 IGOR FISKOVI, Umjetni ka baatina u srednjem vijeku i renesansi, u: Milost susreta :umjetni ka baatina Franjeva ke provincije sv. Jeronima, (ur.) Igor Fiskovi, Zagreb, Galerija Klovievi dvori, 2010., 78-117 PAUL FRANKL, Gothic Architecture, Hammondsworth  Baltimore  Mitcham, Penguin Books, 1962. PAUL FRANKL, Gothic Architecture, (rev. Paul Crossley), New Haven  London, Yale University Press, 2000. ZORAN HOMEN, Rezultati prve etape arheoloakih istra~ivanja u Glogovnici pokraj Kri~evaca, u: "Vijesti muzealaca i konzervatora" 3-4, Zagreb, Hrvatsko muzejsko druatvo, 1998., 22-28 ANELA HORVAT, Prilozi povijesno-umjetni kim problemima u neko templarskoj Glogovnici kraj Kri~evaca, u:  Peristil , 4, Zagreb, DHUH, 1961. ANELA HORVAT, Izmeu gotike i baroka  Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, 1975. ZORISLAV HORVAT, Mre~asti i zvjezdasti goti ki svodovi u sakralnoj arhitekturi Hrvatskog zagorja, u:  Kaj , 24, 4 / XXIV, Zagreb, Kajkavsko spravia e, 1991., 69-88 ZORISLAV HORVAT, Gradnja lae zagreba ke katedrale, u:  Peristil , 23, Zagreb, DPUH, 1980., 67-98 LJUBO KARAMAN, O umjetnosti srednjeg vijeka u Hrvatskoj i Slavoniji, u:  Historijski zbornik , Zagreb, I, 1948., 103-127; III, 1950., 125-174 LJUBO KARAMAN, Biljeake o staroj katedrali u Zagrebu, u:  Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti JAZU , 1-2, god. XI., Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1963., 1-46 IVAN KOMELJ, Gotska arhitektura, serija Ars Sloveniae, Ljubljana, Mladinska knjiga, 1969. IVAN KUKULJEVI SAKCINSKI, Prvostolna crkva zagreba ka, opisana s glediata povjestnice, umjetnosti i starinah, Zagreb, 1856. IVAN KUKULJEVI SAKCINSKI, Nadpisi sredovje ni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i.t.d. u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, Knji~ara Jugoslavenske akademije, 1891. JOSIP STO`I, Srednjovjekovna umjetni ka svjedo anstva o zagreba koj biskupiji, u: Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagreba ke nadbiskupije 1094-1994, (ur.) Tugomir Lukai i dr., Zagreb, Zagreba ka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, Muzejsko-galerijski centar, 1994, 101-130. MARIO SCHWARZ, Die Entwicklung der Baukunst zwischen 1250 und 1300, u: Gotik, Geschichte der bildenden Kunst in sterreich Bd. 2, (ur.) Gnter Brucher, Mnchen, Prestel, 2000., 195-229 IVAN SR`A, Po~ega, crkva sv. Lovre, Zagreb, Uprava za zaatitu kulturne baatine, 2005. GJURO SZABO, Spomenici starije sredovje ne arhitekture u Hrvatskoj i Slavoniji, u: `iaiev zbornik, (ur.) Grga Novak, Zagreb, Tiskara C. Albrecht, 1929., 551-553 GJURO SZABO, Prilozi za graevnu povijest zagreba ke katedrale, Zagreb, Muzej grada Zagreba,1929. EUGNE-EMMANUEL VIOLLET-LE-DUC,Dictionnaire raisonn de l architecture franaise du XIeau XVIesicle, sv. I., Paris , B. Bance, 1854. DIANA VUKIEVI-SAMAR}IJA, Sakralna goti ka arhitektura u Slavoniji, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1986. DIANA VUKI EVI-SAMAR}IJA, Goti ke crkve Hrvatskog zagorja, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti Sveu iliata u Zagrebu, 1993. DIANA VUKI EVI-SAMAR}IJA, Mittelalterliche Kirchen der Bettelorden in Kroatien, u:Koldulrendi ptszet a kzpkori Magyarorszgon, (ur.)Haris Andrea, Budapest, Orszgos Mqemlkvdelmi Hivatal, 1994., 63-89. RENATE WAGNER-RIEGER, Mittelalterliche Architektur in sterreich, St. Plten-Wien, Verlag Niedersterreichisches Pressehaus, 1988. KARL WEISS, Der Dom zu Agram, u: "Mittheilungen zur Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale", 9 / IV. god., Wien, 1859, 229-238; 10 / IV. god., Wien, 1859., 260-268 Sa~etak Crkva Uznesenja Bla~ene Djevice Marije u Glogovnici kraj Kri~evaca srednjovjekovno je zdanje s jednobrodnim nadsvoenim svetiatem i prostorom za vjernike podijeljenim masivnim stubovima na dva uzdu~na broda. Oblikovno-stilske karakteristike stubova, povijesni izvori koji spominju templare na podru ju Glogovnice, te dvobrodnost, iznimno rijetka u hrvatskom goti kom graditeljstvu, naveli su povjesni are umjetnosti na zaklju ak da je glogovni ka crkva nastala u viae faza  od romani ke do kasnogoti ke. Anela Horvat je dokumentirala tezu da je glogovni ka crkva u cijelosti nedovraeno kasnogoti ko zdanje, te ustvrdila da je njezino dvobrodno dvoransko uzdu~no tijelo trebalo biti presvoeno. Da bi se preispitala ta teza, razmatraju se primjeri dvobrodnih dvoranskih prostora u europskoj goti koj arhitekturi - od dvobrodnih  profanih dvorana u samostanskim kompleksima i ranih dvoranskih crkava prosja kih redova, do kasnogoti kih dvobrodnih crkava. Napose se analizira njihovo presvoenje, koje je osobito sofisticirano u crkvama u kojima se dvobrodni prostor pretapa u trobrodni ili u jednobrodni, ato arhitektu pru~a priliku da stvori bogatu prostornu igru iskazujui pritom raskoano umijee svoenja. Analiza presvoenja nekoliko srednjoeuropskih goti kih dvobrodnih dvoranskih crkava s u~im jednobrodnim svetiatem pokazuje da se zahtjevna zadaa prelaska iz dvobrodnog u jednobrodni prostor mo~e rijeaiti na viae na ina, ato ovisi o vjeatini graditelja i ukusu naru itelja. Kako je naru itelj glogovni ke crkve bio obrazovani zagreba ki biskup Osvald Thuz, izla~e se hipoteza da je dvobrodno uzdu~no tijelo crkve trebalo biti nadsvoeno kasnogoti kim svodom s dekorativnim uzorkom rebara, te se ukazuje na nekoliko plauzibilnih varijanti presvoenja.      HORVAT, 1961., 29  HORVAT, 1961., 33  HORVAT, 1961., 29  BADURINA, 1993., 309  HORVAT, 1961., 33  SZABO, 1929., 551  VUKI EVI-SAMAR}IJA, 1986., 128; SR`A, 2005., 45  VUKI EVI-SAMAR}IJA, 1993., 220  SZABO, 1929., 553  v. HORVAT, 1961., 29, 40  KARAMAN, 1948., 105, 116. Recentna preliminarna arheoloaka istra~ivanja potvrdila su postojanje starije crkve s oblom apsidom tik uz postojeu crkvu. (HOMEN 1999., 24)  SZABO, 1929., 551. Osim templara, na glogovni kom podru ju spominju se od 13. st. i ivanovci. Nakon ukidanja templarskog reda njihov su glogovni ki posjed preuzeli kanonici Sv. Groba augustinskog reda. (SZABO, 1929., 551; DOBRONI, 1999., 49)  HORVAT, 1961., 35  Jednostavan tip jednobrodne crkve s nadsvoenim svetiatem poduprtim kontraforima i s brodom natkrivenim drvenom konstrukcijom bez kontrafora airili su u kontinentalnoj Hrvatskoj prosja ki redovi. (VUKI EVI-SAMAR}IJA, 1994., 74)   Lapides 4. eruti de terra prope pagum ab incolis, absque murario ac lapicida expoliti infra unam septimanam, et suis aris impositi sunt. (KUKULJEVI SAKCINSKI, 1891., 40)  STO`I, 1994., prilog. Tu tezu prihvaa i BADURINA, 1993., 309  Prema latinskom tekstu natpisa koji donosi KUKULJEVI SAKCINSKI, 1891., 40  HORVAT, 1961., 35  HORVAT, 1961., 36  A. Horvat navodi primjer crkve sv. Primo~a pri Kamniku (HORVAT, 1961., 35) i sv. Nikole u Krapini (HORVAT, 1975., 26), a A. Badurina primjere dvobrodnih crkava u Austriji (St. Plten, Enns, Schndorf), Saskoj (Dresden, Oschatz, Zitau) te Begunje u Sloveniji (BADURINA, 1993., 310)  VIOLLET-LE-DUC, 1856., 272-274; 283-291  CLASEN, 1958., 39, 41  CLASEN, 1958., 54  CLASEN, 1958., 52  WAGNER-RIEGER 1988., 123  FRANKL 1962., 123  VIOLLET-LE-DUC, 1856., 298  FRANKL 1962., 123  FRANKL, 2000., 158, 332  VIOLLET-LE-DUC, 1856., 299  WAGNER-RIEGER, 1988., 123  WAGNER-RIEGER, 1988., 122  SCHWARZ, 2000., 213  WAGNER-RIEGER, 1988., 122-123  SCHWARZ, 2000., 202  BUCHOWIECKI, 1952., 19, 46  WAGNER-RIEGER, 1988., 139  FRANKL 1962., 154  WAGNER-RIEGER, 1988., 141  BRUCHER, 2000., 268  BUCHOWIECKI, 1952., 307  BUCHOWIECKI, 1952., 310  BUCHOWIECKI, 1952., 325  BRUCHER, 2003., 218  BUCHOWIECKI 1952., 320  BUCHOWIECKI 1952., 321  BUCHOWIECKI 1952., 324  BUCHOWIECKI 1952., 321  BUCHOWIECKI 1952., 302-303  KOMELJ 1969., LXV  HORVAT 1961., 35; KOMELJ 1969., 36  HORVAT 1961., 40  KARAMAN, 1963., 34  KUKULJEVI, 1856., 7  KARAMAN, 1963., 34, 35; HORVAT, 1975., 118  WEISS, 1859., 233  SZABO, 1929., 11; KARAMAN, 1963., 36; Z. HORVAT, 1980., 83  HORVAT 1961., 36  KARAMAN, 1950., 132; Z. HORVAT, 1991., 69-70, 84-88; VUKI EVI-SAMAR}IJA, 1993., 98  BUCHOWIECKI 1952., 101; FISKOVI 2010., 87 @BHz*06p:<B}oehEeh-x5\hEeh-x5B*\ph3hEehdB*ph hEehdjhEeh mG0JUhEeh mG6]jhEehC'0JUhEeh mG0JB*phhEeh mG0J hEehTjhEehT0JU hEeh*7 hEeh mG hEehkjhEeh.;0JU%B~`n@HJLئLNNP  $<Ʈ̮d"6"Įx hEeh0H#hEeh0H#0JhEeh'0JhEeh>:0JjhEehR0JU hEehRhEehR0JhEeh-x0JB*phhEeh-x0JjhEeh-x0JU hEehX hEeh3hEeh-x6] hEehe hEeh-x/"$2\ȸʸ LNr.>JXZ&.޿0XZȾդ՛ՒՋ}vov}h hEeh:+n hEeh2 hEehG hEeh23 hEehsN hEehH7hEehfo0JhEehmm0JjhEehR0JUhEehMX0JB*phhA!0JB*phhEehR0JB*phhEehR0J hEeh'hEeh0H#0JhEeh'0JhEehc0J("| "4`,X*J Pjֻ򭑊|un hEehoI hEeh*&c hEeh hEeht1 hEehi hEehu hEeh# hEeh23 hEeh@ hEeh/` hEehF4yjhEehF4y0JU hEeh 1 hEeh:+n hEeh$ hEehO hEeh6v" hEeh# hEehsN hEehX /*H:HJ6VPb "FBTVzüԕ}v}v hEeho= hEehK;hEeh6] hEeh hEeh hEeh>x hEeh1PQ hEeh1&=hEehVy~B*ph hEehVy~ hEeh hEeh26] hEeh2hEehj86] hEehj8hEehoI5\hEehu5\+z|8>Z\>LXZúñÇ}}sg}^W^N^hEeh0J hEehIhEehI0JhEehI0J6]hEehI6]hEeh 16] hEeh 1!h2h20JfHq h2h20Jh2hk0Jh2h:N0JhEeh:N0JhEeh:N0JhEeh:NB*phhEeh:N6] hEeh:N hEehhEeh6] hEehRZt.TX8Rplxz>@BT4x|меxnxg hEehZjhEehCu6] hEehCuhEehsZ0J hEeh' h \6]hEehsZ6] hEehr@ hEehR hEehsZ hEeh:NhEehR6]hEehjl6] hEehjl hEeh'hEehq6] hEehqhEehVZ6] hEehVZ(`FPRhjDNh82\^zùùõ hEehb4LhEehe6] hEehehUyhL$hL$6] hL$hL$ hEehL$h2hEeh26] hEeh2 hEehR hEehS;hEehVZ0JhEehVZ6] hEehCu hEehZj hEehVZ1N^ v|Tgd>dgd>.8DF2`dhn &ŷŰ{tjtaXahEeh1PQ0JhEeh5P90JhEeh5P96] hEeh5P9 hEehVZhEehR0JB*phjjjhEeh_!0J hEeh; hEeh_!hEehoI6] hEehoIhEehVZ6CJ]aJhEehVZCJaJhEehR6]hEeh6] hEeh hEehb4L hEehe hEehI"jDǷǷ򚏄yky^WMWhEehVZ6] hEehVZhEehh0JB*phhEeh36CJ]aJhEeh3CJaJhEehhCJaJhEeh^RCJaJhEehVZ0J6B*]phhEehR0JB*phhEehVZ0J6B*]phhEehVZ6B*H*]phhEehVZ6B*]phhEehVZ0JB*phhEehVZ0JB*phltvv|68<>FTpݸɤݐ݉xnxgx`x`xYRYK hEehT hEeh:K hEeh=>) hEehu hEeh_!hEeh`n6] hEeh`nhEeh6] hEeh'hEehR'0J6B*CJ]aJph'hEehAs0J6B*CJ]aJph!hEehR'0JB*CJaJph'hEehR'0J6B*CJ]aJph!hEehR'0JB*CJaJph!hEehh0JB*CJaJphpx~>FLNTVdh 026<>@ȺȲjh1Y0JU hEeh1YjhEeh1Y0JUh1YhEjhEU hEehX hEehFe hEeh_ hEeh_ 5\ hEeh`nhk hEeh=>) hEeh:K hEehu hEeh_;3<j d(TtN~dgd>dgd>@`hjl "bdf &(*(ĹĹĹĹĹĹ՟ՖĹĹhL$h1Y6]jh1Y0JUhEeh1Y0JhEeh1YB*phhEeh1YB*CJaJphhEeh1YCJaJ!jhEeh1Y0JCJUaJ hEeh1YjhEeh1Y0JUh1Yh1YCJaJhW(h1YCJaJ0(<>FTVrtvLNP|~~ohEeh1YB*CJaJphhEeh1YCJaJmH sH hEeh1Y0J hEeh1YjhEeh1Y0JUhVh:h1YCJaJ!jhVh:h1Y0JCJUaJhK h1YCJaJh1YCJaJhEeh1YCJaJ!jhEeh1Y0JCJUaJh1Y hL$h1Y+,f4l > v    6 j    . `    dgd>dgd>*,.Pdfh246jln   < > @ t v x          4 6 8 h j l          , . 0 ^ ߴ hEeh1YjhEeh1Y0JUhEeh1YB*CJaJphhEeh1YCJaJmH sH h1YhEeh1YCJaJ!jhEeh1Y0JCJUaJD^ ` b              2 4 > @ B d f h          > @ B          hEeh_ hEh1YCJaJhEeh1YCJaJ!jhEeh1Y0JCJUaJh1Y2 @ f    @   dgd>dgd> 8...)()()()()()1hP8$:p{?BP. A!n"n#n$n% DyK yK ^http://hr.wikipedia.org/wiki/1466.yX;H,]ą'cvDyK yK ^http://hr.wikipedia.org/wiki/1499.yX;H,]ą'cDyK  yK 8http://fr.wikisource.org/wiki/Dictionnaire_raisonn%C3%A9_de_l%E2%80%99architecture_fran%C3%A7aise_du_XIe_au_XVIe_si%C3%A8cle_-_Index_communes_FyX;H,]ą'c FontenayL`L Normal$dha$CJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa Z&@Z "aIReferenca fusnote B*CJH*OJQJ^JaJphH@H 93 Tekst fusnoted CJaJtH 8O8 sNapple-style-span6U@!6 sN Hiperveza >*B*phBO1B sNapple-converted-spaceP+@BP L=XTekst krajnje biljeakeCJaJP*@QP L=XReferenca krajnje biljeakeH*:@b: Kv Zaglavlje  p#8 @r8 KvPodno~je  p#2)@2 Kv Broj stranicejOj U~#Style Left: 0 cm First line: 0 cm  vN@N !nTekst balon iaCJOJQJ^JaJ0X@0 R' Istaknuto6]"O" :Ntext3v?j # d nAe4eB I!!"Q##K%%,()+>00p1d7748:;<<<z=>>>Y>BBCC!DWECF M;Qov(<Sg{HE]q8Tj 9Sm  > Q f }  d ov84w !  f HX+kl##)+s1g7:??@XAEJlMN=QRRR=SSTUUVWXnX#YYTZZZ[[\\x])^O_`^`acaa`bbc8ddddikkkkkkkkkkkkkll/lClWlllllmznnuo$pfppppq!r9rMrar|rrrrrrs0sFsfs|sssssst/tIt_txttttttu-uBuYuuuuu@vmvpv000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0I0@0I0@0I0@0I0@0@0I0+@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00  Z+l5@GxWjw@B"zZp@(^ @CDEFGHIJLj AKB+1gt}ovXXX@  @ 0(  B S  ?H0(  )3~ 4>u JTdn " , # . j u w y { c k p y  K U hm(-5? frMX4?@ENUpwxAJw~&/0;jqr}#KVlwW[_eu}),7gr  D N !!!!##N$]$$$`%o%%%%%&& ''X'c'.(5(((((a)j)))\*a*e*p***\+a+|++,,,,- ---/+///////11J1U11111#3(3\3f33344Y5`555555577*747z77777778 888999!909999999+:3:B:L:::::::::@;L;N;[;;;`<d<e<n<w<<<<<<=%=*=6========>5>>>F>L>Q>Y>a>j>????Q@[@@@AAAAAABBBBCBIBJBNBfBoBCCD DUDZDEE FFFF+F6F7FBFFFqGvGGG&I+I4I>IeIpIIIKKKKKKKL1M8MaMiMMMOOOOOOP PyQQQQQQQR*R1RVRaRRSS S SSSS S$S&S+S,S4SOSYSSSSSSSSSTTTTTT%T/T4T=T>TCTGTQTWT^TpTwTzT~TTTTTTTTTTTTU UUU'U,U5U6U;U?UIUPUWUiUpUsUwUyUUUUUUUUUUUUVV?VJVKVTVyVVVVmWuWWWWWWWWWWWWWWWXXX$X'X*X,X0X1X9X@XEXPXTXUX_X`XeXXXoYyYZZ"\*\\\\\\\F]Q]`]h]]]]]]]^^^^^^^_a_b_m_r_z_{______________________%`*`````aaaaaaaaaaaaaaaaaaaab c ccc$c(c0c5cAcBcKcNcWcXcfcncsctczc|cccccccccccccccdddddd%d&d0dDdGdLdNdZdgdhdkdldwd|ddddddddeeeeeef!f&f1fff ggjjjkkkkkkkkkkkkkkkkmmmmnn>nJnnnooxooooooooooooooooooooooooooooooooooqq qqWqXqZqbqqqqqqqqqqqqqqqq rrrrrpv34vw   !  e f GHWX*+,jl####))++r1s1f7g7::??@@WAXAEEJJkMlMNNx..MpUy|eD JHIdQe< $UU%YA]t@,W}#"4:6:K^P]y ^ 4LYd>s)3>tt-5n13x{ ) A YE d G!\![)"l"6v"x"##0H#h#v$"$'$,$5$F$L$Y${$T|$3%R;%?l%&%&](&.&;&<&X&''8'|9'b<'C'I'R')(s3(:(uQ(T(W(Cq()%)1)=>)+L)f)n))t?*J*V*_y*9+e?+d+Lg+~+,,{,v\-e-}-.y.l.X //&///U2/%3/00305071 11C1)1t_1o1t1F2C2C2a2p2Wv2 3.232393Kc4z45xD5 L5Z5Dt5R6/V6t 7n77J#7$7*7H7]7[8828,689=<9H95P9::Vh:;=;K;_;5p;3< ===1&=H=i=r=2u=L>>>9> ??U?'`?&@U@wZ@Kb@tAA&A4xA BBrNBYBaB{gBJCEWCheCfD,D0DKDfDEwEeFp9F;FPFeF^ G mGHt.HxHW@ITIUIZIU]I"aIxID J,J KZKLI3Lb4LQLdLdM.M}MNA!N:Nr@N ONwNO.OHOOOQqOP6P,IPHQ1PQdQqQR5R?R<_RS3S;AS MS|cS(tS6Tv`TUYiU`VH V"V#V9VYVBWA3WKWMWMXX%XL=XHXbUX hX1YYY(YTY)[Y`YsZ`*Z:ZVZ [,[A[S[ \\\\s\~\]j ]]G]X]{] ^H^^)^$_%_>___/`P`aa9bJFbc*&cFctcdd!dGd@Xdidwd$e.?eFe1Ie]e;oef3fCf{y|{L||J|]|~~|K~\V~Vy~jk )Le >DxJOSx^ c(7~MU|6XisSGQ RAsR2HPbya*B<CPhwQ}%(o=GS2juvWap !lp k##/+IVc+sxbT[| QVCuQ20x 3bu}.1jJj^ cX_! .<g(G0=kn!#X\mM b8"cgrt"4cELNU2sR& -6l bz4 sNj CVk9v~N' }DHVZ[a szJCg lC,1y6lz \; n#J`_g7;Vq(?qWw[^ax{G $5L5wTEeGa|| u!BoI U?#V. D*-p/_C}1)UL23mr{CW9>R8ccN$:>GGU\iAAMcn IRG2mu5:S,y!_(S;d5 gy :#>,w+1IARb|/32T23vFATd HKcl-#.< =(d.G4'78$2HGZymMV__fVhX ',>:^R:V3 .;\;BLnP: -/6Te r&.[ucDl_rc1t &J4 s>Ee#78Re\d~CHPdZfgS{Xx,8`m E2aQj8@b(+O-]A^C7E`0| L'A*8;h3Y=nnu PQqQX{~xcur@P:gr=e/2K7x@R'{?M@*LUJ}!0kOeEU;&V.;oEIQ\S# <'^==NuOwbfGj5% 3MvCNbXiiM"E5k:|A!Q R_ ) A2OW/[%'; p"i*_9``na$0RX[jp2mDmmtmK[ewTjs&!2Z7zf_9FtP ,jD h7[3SW~Fsos@q0  ".356789;ov "(,08:BDFHLdnrtvxzUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"SUSUt&[7[7nn4kk2?:2>ANELA HORVAT  znanstveni skup u povodu stogodianjice roenjaaa  Oh+'0 , 8D d p | @ANELA HORVAT znanstveni skup u povodu stogodinjice roenjaa Normal.dota2Microsoft Office Word@F#@0 v@ @ [՜.+,D՜.+,l( hp|  a7k ?ANELA HORVAT znanstveni skup u povodu stogodinjice roenja Naslov 8@ _PID_HLINKSA`/http://fr.wikisource.org/wiki/Dictionnaire_raisonn%C3%A9_de_l%E2%80%99architecture_fran%C3%A7aise_du_XIe_au_XVIe_si%C3%A8cle_-_Index_communes_F Fontenay$4#http://hr.wikipedia.org/wiki/1499.+;#http://hr.wikipedia.org/wiki/1466.  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F2Data 1TablewVWordDocument:9SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q