Pregled bibliografske jedinice broj: 553879
Les sites de l'eglise Sainte-Cecile et de l'ancienne agglomeration de Guran en Istrie (Croatie). Neuvieme campagne de fouilles archeologiques
Les sites de l'eglise Sainte-Cecile et de l'ancienne agglomeration de Guran en Istrie (Croatie). Neuvieme campagne de fouilles archeologiques // Hortus artium medievalium : journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages, 17 (2011), 243-252 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 553879 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Les sites de l'eglise Sainte-Cecile et de l'ancienne agglomeration de Guran en Istrie (Croatie). Neuvieme campagne de fouilles archeologiques
(The Sites of the Church of St Cecilia and the Ancient Agglomeration of Guran in Istria (Croatia). Ninth Campaign of Archaeological Excavations)
Autori
Terrier, Jean ; Jurković, Miljenko ; Marić, Iva ;
Izvornik
Hortus artium medievalium : journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages (1330-7274) 17
(2011);
243-252
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Istrie; Guran; eglise Sainte-Cécile; villa romaine; agglomération medievale
(Istria; Guran; church of Saint Cecilia; roman villa; early medieval settlement)
Sažetak
U članku su sistematično opisani rezultati devete kampanje arheoloških istraživanja na području srednjovjekovnoga naselja Guran u južnoj Istri, koja se odvijaju u sklopu zajedničkoga znanstvenog projekta Međunarodnoga istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Ženevi. Tijekom ovogodišnje kampanje, nastavljena su istraživanja na području naselja, te istraživanja crkve Sv. Cecilije, koja je smještena otprilike 500 m sjeverozapadno. Osim detaljne analize i preciznog kronološkog određivanja građevnih faza sakralnih zdanja, cilj ovoga znanstvenog projekta je proučavanje pitanja naseljavanja i organizacije ruralnog prostora južne Istre tijekom kasne antike i srednjega vijeka. Tijekom ovogodišnje kampanje nastavljena su istraživanja oko crkve Sv. Cecilije. Proširenje zone istraživanja sjeverno od crkve nije rezultiralo otkrićem sjeverne granice antičkih prostorija koje su doživjele bitne promjene tijekom kasne antike (tragovi gorenja, jama, peći). Taj je nivo tijekom VI.-VII. stoljeća prekriven slojem zemlje bogatim nalazima keramike. Slična je situacija utvrđena istočno od začelja crkve gdje je kasnoantičko ognjište djelomično uništilo raniji zid. U istraživanja južno od postojeće crkve nisu dosegnuti antički slojevi, tek je otkriven jedan segment zida rimske vile. Najznačajnije rezultate koji se tiču faza izgradnje crkve dobiveni su iskopavanjima temelja južne fasade te otkrićem različitih prigradnji uz nju. Temelji od većih kamenih blokova koji se protežu od jugoistočnoga ugla crkve prema zapadu uz južni zid postojeće građevine sačuvani su u duljini od 4 m. Njihova se orijentacija donekle razlikuje od orijentacije crkve te je istovjetna smjeru pružanja ploča kojima je popločeno njezino svetište te orijentaciji sjevernoga zida. Radi se o ostacima ranije faze čiji su temelji i popločenja svetišta djelomično iskorišteni i prilikom gradnje postojeće crkve. Od prigradnji koje su otkrivene valja spomenuti građevinu kvadratnoga tlocrta čiji su zidovi pronađeni uz zapadni kraj južnoga zida. Najvjerojatnije je riječ o temeljima zvonika koji je prigrađen crkvi u nekom kasnije periodu. U nastavku istraživanja područja zapadno od crkve otkrivene su dvije konstrukcije koje su ondje sukcesivno izgrađene. Od prve faze ostao je samo dio južnoga zida u dužini od 3 m, te sjeverni u dužini od 6, 5 m, dok je gradnja sljedeće građevine u potpunosti poništila tragove te prvotne konstrukcije. Te se zidove može tumačiti kao dijelove snažne građevine koja se naslanjala na zapadnu pročelje crkve, koje je u potpunosti pregrađeno kasnije. Na sjeverni zid toga predvorje naslanjala se veća prigradnja, čije tlocrtnu dispoziciju nije bilo moguće u potpunosti iščitati, no kronološki je valja smjestiti nakon VI.-VII. stoljeća. Na prostoru srednjovjekovnog naselja Guran, nastavljena su iskopavanja područja koje se nalazi unutar zidina naselja, istočno od monumentalnih vratiju. Tijekom ovogodišnje kampanje usredotočili smo se na istraživanja konstrukcija i slojeva koje prethode nizu građevina na sjevernome dijelu naselje koje su otkrivene i istražene tijekom prethodnih godina. Iako je površina istražene zone bila ograničena, rezultati su dragocjeni jer su omogućili preciziranje kronologije različitih etapa razvoja ovoga dijela naselja. Iskopan je zid, građen od većih nepravilnih blokova nevezanih žbukom čija širina mjestimično doseže i 75 cm (ST 42), koji se protezao cijelom dužinom dvorišta te ga na zapadu prekida ogradni zid dvorišta i cesta, dok je njegov južni krak uništen izgradnjom kasnije građevine C4. Najvjerojatnije je riječ o potpornom zidu terase kojim je uređen i zaravnan prostor gdje je otkriven sjeverni zid njemu suvremene građevine (C10). U podu od nabijene zemlje uzeta su dva uzorka ugljena koja su nakon analize aktivnim ugljikom dala sljedeće rezultate: stariji je datiran u razdoblje između 880. i 1020., dok je mlađi iz razdoblje između 1280. i 1400. Ako te podatke usporedimo s već postojećim rezultatima dobivenim prilikom istraživanja građevine C1, moguće je tvrditi da su te građevine izgrađene u isto vrijeme, u drugoj polovici IX., te da su napuštene tijekom XV. stoljeća.
Izvorni jezik
Fra
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300623-0622 - Hrvatska umjetnička baština do stila 1200. u europskom kontekstu (Jurković, Miljenko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Architecture Database
- Art and Archaeology Technical Abstracts
- BHA: Bibliography of the History of Art
- Francis