Naslov
Guran – srednjovjekovno naselje, crkva sv. Cecilije
(Guran - medieval settlement, church of Saint Cecilia)

Autori
Jurković, Miljenko ; Marić, Iva ; Terrier, Jean

Izvornik
Hrvatski arheološki godišnjak (1845-8408) 5(2008) (2009); 331-333

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Istra; Guran; ranosrednjovjekovno naselje; crkva
(Istria; Guran; early medieval settlement; church)

Sažetak
Tijekom 2008. godine izvedena je sedma kampanje arheoloških istraživanja na području srednjovjekovnoga naselja Guran u južnoj Istri. Nastavljena su istraživanja srednjovjekovnoga naselja, a ove su godine iznimne rezultate dala iskopavanja crkve Sv. Cecilije. Na prostoru staroga naselja Guran, čiji su ostaci pronađeni na manje od 100 m jugozapadno od trobrodne bazilike, nastavljeno je krčenje guste vegetacije prostora unutar zidina, kao i istraživanja sklopa međusobno prislonjenih prostorija, koji je otkriven u prošlogodišnjim istraživanjima, a koji prati smjer pružanja zidina. Intenzivno je istraživana građevina prislonjena uz zidine koja se sastoji od tri prostorije (C5, C6 i C8) nejednake veličine koje tvore njezina dva krila. Čini se da su organizirane oko zajedničkog dvorišta (A) iz kojega im se pristupalo. Njihove specifične funkcije bit će moguće utvrditi tek nakon završetka istraživanja koja obuhvaćaju i detaljnu analizu pokretnih nalaza. Na lokalitetu Sv. Cecilije nastavljeno je istraživanje neposredne okolice crkve. Nakon što su sjeverno od crkve otklonjeni moderni nasipi i slojevi urušavanja, pristupilo se istraživanju slojeva i građevnih faza koje su prethodile izgradnji postojeće crkve. U većoj sondi koja se proteže uz sjeverni zid crkve u širini od nekoliko metara otkrivena su tri zida okomita na bočni zid crkve koji pripadaju prostorijama koje su prethodile njezinoj izgradnji. Već prije izrečena hipoteza o slojevitosti ovoga lokaliteta, potvrđena je i ovogodišnjim arheoloških iskopavanjima. Sada se sa sigurnošću može tvrditi da donji dio sjevernoga zida postojeće crkve pripada nekoj (kasno)antičkoj građevini koja je pregrađivana u nekoliko navrata. Na temelju analize uzoraka aktivnim ugljikom moguće je jednu od tih pregradnji datirati u razdoblje od V. do polovice VI. stoljeća, kada treba smjestiti fazu korištenja prostorija prigrađenih sjeverno od te građevine (zidovi D, E, F, i G). Također se započelo s istraživanjem prostora zapadno od pročelja crkve, gdje su otkriveni zidovi prigrađeni crkvi u nekom kasnijem razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA