ࡱ> <>;9 <<bjbjDlffff r $ f&9&_l~ @ Hfu0! !Ivica Mal i, Vincent, kick a hole in the sky Galerija PM, sije anj-velja a 2007. Tijekom viae od deset godina, koliko ve radi i djeluje na domaoj likovnoj sceni, slikar Ivica Mal i izborio se za neprikosnoveni status. Razlog tome bez sumnje je uvjerljivost, dosljednost i upornost kojom je vlastitu slikarsku praksu nepokolebljivo etablirao kao jedinstvenim konceptom pro~et program, odnosno kontinuirani projekt utemeljen na naraciji u ijem je srediatu lik paranoi nog slikara koji, juna ki slikajui, prkosi vremenu nesklonom slikarstvu i umjetnosti openito. Dakako, Mal ievu apoteozu slikarstva, ak ako se na prvi pogled to samo po sebi i namee, ne treba dovoditi u vezu s realnim procjenama aktualnosti slikarskog medija u danaanjem trenutku i prognozama njegovog opstanka u nekim buduim evolucijama umjetnosti: u Mal ievom slu aju, posrijedi je tek joa jedno u nizu izdanja mita o kraju ili krizi umjetnosti, univerzalni retori ki topos umjetni kog diskursa koji funkcionira podjednako u inkovito u svim povijesnim okolnostima. Za razliku od mnogih drugih umjetni kih fenomena (i njihovih protagonista) koji eksploatiraju ideologem umjetnosti i kulture u krizi, Mal ieva je verzija sve samo ne linija manjeg otpora i utoliko eti ki i umjetni ki prihvatljiva. Nastupajui iz strogo subjektivne pozicije svoje osobne, intimne psihoze, Mal i kree u mani ni obra un s imaginiarnim neprijateljima slikara i njegovog djela, razvijajui ve godinama prepoznatljivu ofenzivnu strategiju koja upravo mogunost komunikacije putem slikarskog medija koristi do maksimuma, ostavljajui dojam krajnje napregnutosti izraza: od ve du~e vrijeme ustaljene prakse redovitog izlaganja godianje produkcije normirane na ravno stotinu slika, preko kompulzivnog karaktera samog slikarskog ina koji se ozbiljuje na svim dostupnim, mahom nekonvencionalnim podlogama i sredstvima te naravno, demonstrativnim antiakademizmom slikarskog stila koji se uporno izruguje svakom iskuenju dopadljivosti; do, naposlijetku, prepoznatljive ikonografije kojom, premda se od ciklusa do ciklusa mijenja i nadopunjuje, sustavno izgrauje spomenutu herojsku meta-mitologiju vlastitog slikarstva. Imalo pa~ljviji gledatelj Mal ievih slika, tijekom godina nau io se prepoznavati i tuma iti taj, s jedne strane idiosinkrati an, ali nipoato hermeti an, atoviae, u biti nadasve rje it i komunikativan registar simbola: ponajprije, tu su tri slikareva alter ega koje je razvio tijekom vremena i koji se razli itim intenzitetom pojavljuju gotovo na svim slikama. Najfrekventiji i simboli ki najpregnantniji, takozvani zlo esti slikar, stanoviti je multiplicirani Mal iev logotip u vidu malene figurice prepoznatljive silhuete sa spolovilom u erekciji i uzdignutom rukom koja dr~i kist borbeno uperen u nepoznatom smjeru; zatim analogna figurica tzv. pijanog slikara te lik dobrog slikara prozvanog Gerd po nogometaau Mlleru. Mal ievu standardnu ikonografiju redovito ine i uvijek prisutne sekvence viae ili manje stabilnih simbola seksualnosti i kreativne potencije uope, kao i opse~an, nedvosmisleno negativno aspektiran registar simbola kojima indeksira sve pseudovrijednosti koje ga neposredno ugro~avaju i s kojima se, pomou vlastitog slikarstva, obra unava - malograanskom estetikom, ki em, institucijom umjetnosti te imperativom slave i uspjeha ato ga namee, svim vrstama ideoloake podobnosti, druatvenih kompromisa, moralnog licemjerja itd. Povrh redovite izlo~be od stotinu slika, ove godine u galeriji Proairenih medija Mal i je izlo~io i 365 crte~a koji su takoer nastajali tijekom minule godine kao svojevrsni planski raen likovni dnevnik, po jedan crte~ za svaki dan. Numerirani, datirani i po kronoloakom redu u dva niza izlo~eni u kru~nom prostoru Meatrovievog paviljona, daljnji su pokazatelj opsesivne sistemati nosti umjetnika koji nikad ne izla~e gotove rezultate rada, nego podjednako i sam proces njihovog nastanka, neprestano potencirajui egzistencijalni zna aj vlastite umjetni ke djelatnosti odnosno opredjeljenja - u Mal ievom slu aju, slikarstvo je na in ~ivota, ovog puta ne samo javnog i profesionalnog, nego i privatnog. Za razliku od slikarskih ciklusa u kojima je uvijek posrijedi neki relativno zatvoren tematski univerzum, to nije, dosljedno i vrsto izgraen sistem fiksnih simbola i tipi nih motiva, ciklus dnevni kih crte~a funkcionira po daleko otvorenijem na elu. Ne odustajui od pozicije umjetni kog revolta koji zadr~ava kao leitmotiv i krajnju referencu svih svojih tematskih interesa, zna enjski svijet ovog dnevni kog ciklusa daleko je propusniji prema viae ili manje slu ajnim sadr~ajima svakodnevice. Umjesto da gradi sistem stabilnih i prepoznatljivih metafora koje reprezentiraju odreene apstraktne ideje i koncepte (poput, primjerice, spomenute malograanatine i kulture ki a, umjetnosti ili seksualnosti), simboli ki poredak ovog 365-dijelnog ciklusa puno se doslovnije naslanja na konkretnu ~ivotnu stvarnost. Strukturirajui se zapravo po metonimijskom, sinegdohi kom principu, fragmenti tekstualne, vizualne i materijalne zbilje otkidaju se iz realnog konteksta i prenose u simboli ki registar u kojem njihova funkcija nee biti nu~no predstavlja ka niti zna enje fiksno; u njemu, oni funkcioniraju kao dvostruko kodirani: zadr~avajui, s jedne strane, tragove izvornog identiteta, oni su svjedo anstva banalnih sadr~aja svakodnevice, ali istovremeno, unato  svojoj prividnoj bezna ajnosti, oni su i potencijalni nositelji Mal ieve velike alegorije slikarstva. Tek se prividno odri ui slikarskog patosa, operativne strategije kojima se Mal i u ovom crta kom ciklusu slu~i, zapravo su stanovita, ne manje pateti na, voluntaristi ka aproprijacija vlastite privatnosti u ime umjetnosti: postupci poput doslovnog precrtavanja ili prepisivanja, primjerice, tiskanih pozivnica za izlo~be, naslovnica asopisa ili slu~benih dopisa, kola~iranja i direktnih aplikacija najrazli itijih elemenata (od istrgnutih stranica a kih bilje~nica do isje aka iz novina i samoljepljivih sli ica), tehnike frotagge-a odnosno otiskivanja reljefne podloge preko papira grafitom i sli ni  rezultiraju stanovitom zna enjskom tautologijom odnosno stanjem vizualnog znaka koji se ne zadovoljava banalnom funkcijom predstavljanja o itog, ve nu~no neidenti an, tra~i objaanjenje u nekom uzviaenijem komunikacijskom kdu. Dakako, upravo neprikriveni sraz initimnog gradiva svakodnevice i na nj projiciranih htijenja, ono je ato ciklus Mal ievih crte~a ini neodoljivo aarmantnim; pratei crte~e kronoloakim redom, suo eni smo s Mal ievom istovremeno samoironi nom i smrtno ozbiljnom mistifikacijom vlastitog privatnog ~ivota: monografija, knjiga i asopisa koje posuuje i ita, plo a i kaseta odnoso glazbe koju sluaa, mjesta na kojem provodi odmor s obitelji, sa~etaka filmova u tv-programu koje gleda, popularne kulture koja mu je sentimentalno bliska, itd. Te, naizgled bezazlene i neproblemati ne sadr~aje svakodnevice koja nam je svima manje-viae zajedni ka, Mal i dirljivom snagom pretvara u sliku ~ivota okrnjenu ~eljom za umjetni kom, druatvenom i intimnom samorealizacijom, naivno ili hrabro branei vlastitu umjetnost kao posljednju tvravu humanizma:))) Z&&03@3<<6OJQJ]^JmHsHOJQJ^JmHsH \<<<<. A!"#$% i4@4 NormalCJ_HmH sH tH6A@6 Zadani font odlomkaD.RSTUp q 000000@00<<<< <<!  Ivana Mance&C:\WINDOWS\Desktop\Mal i_PM - HR3.doc@d4pp$@pp:UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArial?5 zCourier New"1h"(&h!0d 2Tijekom Ivana Mance Ivana ManceZOh+'0x  4 @ LX`hp Tijekom ije Ivana Mancevanvan Normal.dot Ivana Mance19nMicrosoft Word 9.0@j@g;CH@qHZ՜.+,0 hp|  IPU  Tijekom Naslov  !"$%&'()*,-./012456789:=Root Entry F@ H?1Table#WordDocumentDSummaryInformation(+DocumentSummaryInformation83CompObjkObjectPool@ H@ H  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q