Naslov
Lovci u Hrvatskoj kao socijalno-geografska skupina i njihove demosocijalne karakteristike
(Hunters in Croatia as a Socio-Geographic Group and their Socio-Demographic Characteristics)

Autori
Pejnović, Dane ; Krapinec, Krešimir ; Slamar, Maja

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 84 (2010); 461-474

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lovac; lovište; Hrvatska; socijalno-geografska skupina; županije; lovno-geografski intenzitet; lovno-demografski intenzitet; koeficijent iskorištenosti lovno-demografskog potencijala; demografske karakteristike; socijalne karakteristike
(hunters; socio-geographic group; hunting-geographic intensity; hunting-demographic intensity; coefficient of use of hunting-demographic potential; demographic characteristics; social characteristics)

Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja lovaca u Hrvatskoj kao socijalno-geografske skupine i njihovih demosocijalnih značajki. U okviru toga pobliže su razmotreni kriteriji izdvajanja lovaca kao socijalno-geografske skupine, kretanje broja lovaca u Hrvatskoj 1962–2001. i njihov razmještaj po županijama 2001., lovno-geografski i lovno-demografski intenzitet na razini županija, te temeljne demogeografske i socijalne karakteristike hrvatskih lovaca 2007. godine. Metodološki pristup temelji se na prostornoj analizi i sintezi relevantnih indikatora, odnosno anketnim istraživanjem prikupljenih podataka o demografskim i socijalnim obilježjima. Anketom su obuhvaćena 2.132 lovca iz 44 lovačke udruge iz gotovo svih hrvatskih županija. Rezultati pokazuju sljedeće: 1. lovci u Hrvatskoj predstavljaju razmjerno brojnu (više od 50.000 članova) socijalnu skupinu s jasno izraženim značajkama socijalno-geografske grupe, koju u recentnom razdoblju karakterizira brzi porast broja članova ; 2. najvećim brojem lovaca na razini županija ističe se Istarska, a najmanjim Varaždinska županija, najveći lovno-geografski intenzitet karakterizira Međimursku, a najmanji Virovitičko-podravsku županiju, dok se najvećim lovno-demografskim intenzitetom izdvaja Ličko-senjska, a najmanjim, poslije Grada Zagreba, Varaždinska županija. Ličko-senjska županija bilježi i najveći koeficijent iskorištenosti lovno-demografskog potencijala među hrvatskim županijama, a najmanji, poslije Grada Zagreba, Varaždinska županija ; 3. glavni nositelji lovne aktivnosti u Hrvatskoj su muškarci u dobi između 45 i 65 godina, s težištem na dobnoj skupini 50–54 godine, prosječne starosti 49 godina, od kojih većina ima srednju stručnu spremu i u radnom su odnosu, a pretežno žive u ruralnim područjima. Za razdoblje 2001–2007. utvrđen je blagi, ali postojan i statistički signifikantan rast broja lovaca (r = 0, 66 ; p <0, 05). Najveća povezanost dobivena je između odnosa lovaca prema broju stanovnika te gustoći naseljenosti (r = 0, 93 ; p <0, 05), odnosno prosječnom broju stanovnika po naselju (r = 0, 90 ; p <0, 05). Ovo nedvojbeno pokazuje kako udio lovaca u stanovništvu signifikantno pada, što je koncentracija stanovnika po jedinici površine veća. Tako je 2001. godine odnos lovaca prema ukupnom stanovništvu bio 1:117, da bi 2007. ovaj odnos bio 1:73 stanovnika, odnosno prema tome se nalazimo na sredini ljestvice europskih zemalja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA