Naslov
Funkcionalno-prostorna struktura ivanićgradskog podgrađa kao element urbanog identiteta
(Functional and spatial structure of Ivanić-Grad Podgrađe as an element of urban identity)

Autori
Prelogović, Vedran : Lukić, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova, Primjer Ivanić-Grada: Mogućnosti revitalizacije obnove starog Ivanića / Božić, Nikša : Dumbović Bilušić, Biserka - Zagreb : Hrvatska sekcija ECOVAST-a, 2011

ISBN
978-953-97540-3-5

Skup
Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova, Primjer Ivanić-Grada: Mogućnosti revitalizacije i obnove starog Ivanića

Mjesto i datum
Ivanić Grad, Hrvatska, 11.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
identitet mjesta; funkcionalno-prostorna struktura; Podgrađe; kartiranje; Ivanić-Grad
(place identity; functional structure; spatial structure; mapping; Podrgađe; Ivanić-Grad)

Sažetak
Osnovni cilj istraživanja je utvrđivanje funkcionalne strukture ivanićgradskog Podgraña kao integralnog elementa koncepta identiteta mjesta, koji se posljednjih desetljeća nametnuo kao jedno od ključnih pitanja održivog prostornog razvoja. Funkcionalno-prostorna struktura utvrđena je terenskim kartiranjem uslužnih djelatnosti koje koriste prostor Podgrađa i susjednog trga: trgovina, ugostiteljstva, obrta, financijskog poslovanja i profesionalnih usluga. Također su evidentirani zapušteni objekti i objekti bez funkcije. Rezultati upućuju da je, s aspekta valorizacije kulturnopovijesnog naslijeđa, očit prostorni pomak težišta tradicionalne obrtničko-trgovačke uloge Podgrađa na današnji središnji trg, nekadašnji rub grada. Podgrađe je pritom zadržalo stambenu funkciju, s tek nekoliko trgovačkih i obrtničkih subjekata. Uz ovu jasno izraženu polarizaciju, vidljiva je i razlika u intenzitetu fizičkog zapuštanja objekata koja je znatno izraženija u Podgrađu, što ukazuje na opasnost od funkcionalnog unificiranja Podgrađa u neprepoznatljivu stambenu zonu kojoj prijeti degradacija. Planiranje Podgrađa bilo bi stoga poželjno s aspekta konzervacije i restauracije kulturnopovijesnih vrijednosti proširiti i na revitalizaciju nekadašnje trgovačko-obrtničke funkcije, prilagođene mjeri i duhu današnjeg vremena, u nekoj posve novoj kreativnoj ekspresiji. Uz Muzej, kao jedan od temeljnih oblika promišljanja identiteta, vraćanju duha Podgrañu pridonijelo bi, primjerice, otvaranje manjih obrtničkih radionica prodavaonica, namijenjenih edukaciji, izradi i prodaji tradicionalnih, kako uporabnih tako i suvenirskih predmeta. Time bi se pridonijelo i evociranju nekadašnje kulture života i rada kao sastavnih dijelova identiteta. Pri vrednovanju uloge Podgraña, treba imati na umu cjelinu urbanog tkiva i ruralne okolice ivanićgradskog kraja, stvarajući time, posebno u turističkom, ali i u kulturnom i edukacijskom smislu, slojevitu, ali i jedinstvenu i prepoznatljivu mozaičnu destinaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA