Naslov
Analiza biljnih ostataka sa srednjevjekovnog lokaliteta Torčec kraj Koprivnice
(The analysis of plant remains from the medieval site of Torčec near Koprivnica)

Autori
Šoštarić, Renata ; Šegota, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Podravina u ranom srednjem vijeku : rezultati arheoloških istraživanja ranosrednjovjekovnih nalazišta u Torčecu

Urednik/ci
Sekelj Ivančan, Tajana

Izdavač
Institut za arheologiju

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
373-388

ISBN
978-1-56592-479-6

Ključne riječi
arheobotanika, karbonizirani biljni ostaci, srednji vijek, Torčec, Hrvatska
(archaeobotany, carbonized plant remains, Medieval, Torčec, Croatia)

Sažetak
U razdoblju od 2002. do 2008. godine vršena su intenzivna arheološka istraživanja srednjevjekovnih naselja na području mjesta Torčec kraj Koprivnice (16°53' E i 46°13' N). Istraženo je pet položaja (Prečno Pole I, Blaževo Pole 6, Ledine, Pod Gucak i Rudičevo) na kojima su pronađeni ostaci naseljavanja iz srednjeg vijeka definirani fazama: Torčec I - Antiqui barbari, druga polovina 6. stoljeća ; Torčec II – slavenska plemena i/ili rana i srednja faza avarske dominacije, prijelaz iz 6. u 7. stoljeće do prve polovine 8. stoljeća ; Torčec III A – od početka ili sredine 8. do početka 9. stoljeća ; Torčec III B – od oko 800. godine do kraja 9. stoljeća ; Torčec IV A - druga polovina 10. do sredine 11. stoljeća, Torčec IV B – druga polovina 11. do početka 12. stoljeća ; Torčec V A – 12. stoljeće, Torčec V B – 13. do početka 14. stoljeća. Analizirano je ukupno 90 uzoraka i izdvojeno ukupno 1230 biljnih ostataka, te velika i teško mjerljiva količina nekarboniziranih fragmenata klasića trava (Poaceae). Od ukupnog broja nađenih biljnih ostataka njih 65% je nekarboniziranih, a 35% karboniziranih. Najveći dio nekarboniziranih biljnih ostataka pripada korovnim i ruderalnim biljkama, koje su recentno prisutne na istraživanom području, pa se najvjerojatnije radi o kontaminaciji recentnim materijalom. Stoga su za daljnju su analizu uzeti u obzir samo karbonizirani biljni nalazi. Na širem području srednjevjekovnih naselja mjesta Torčec uzgoj različitih žitarica bio je važan u gotovo svim istraživanim fazama (otprilike od 7. do 14 stoljeća). Nalazima su najbrojniji različiti tipovi pšenice (Triticum aestivum grupa, T. cf. dicoccum, T. spelta) i proso (Panicum miliaceum), dok su ječam (Hordeum vulgare), zob (Avena sp.) i klipasti muhar (Setaria italica) prisutni tek sporadično. Zabilježene su i kulture voća – breskva (Prunus persica) i vinova loza (Vitis vinifera), koje su također vjerojatno bile uzgajane na istraživanom području, otprilike u razdoblju od 9. do 12. stoljeća. Dokumentiran je i ostatak lana (Linum usitatissimum), još jedne lokalne kulture, iz slojeva 10. stoljeća. S obzirom na kompleksnost arheološkog lokaliteta i povoljan geografski položaj, a u usporedbi sa sličnim lokalitetima susjednih područja, vjerojatno je spektar uzgajanih biljaka bio puno bogatiji, no, to, nažalost, nije ostalo dokumentirano u srednjevjekovnim slojevima. Osim kultiviranih biljaka, dokumentirana je i kontinuirana važnost sakupljanja samoniklih korisnih biljaka poput jagode (Fragaria sp.), sljeza (Malva sp.), ruže/šipka (Rosa sp.), kupine (Rubus sp.) i sapunike (Saponaria officinalis) i njihovog mogućeg uzgoja ili barem dijela njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

Napomena
Sažetak i na engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA