ࡱ> <>789:;q`XbjbjqPqP k::>6 6 6 $r ,Pڗ~9R2L@***OOOOOOO$ShWVFPa6 P**gwR *6 *OO&5T6 XB* L. ;dDC R0R;pV;2VXBV6 XBPPm"R999^999Z > 0n  }eljka Kamenov Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Marijana Majdak Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu RAZVOJ UPITNIKA ZA PROCJENU DO}IVLJAJA NEFORMALNE STIGMATIZACIJE MALOLJETNIKA DRU`TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA`ANJA (UNS-D) Adresa za korespondenciju: Dr. sc. Marijana Majdak Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu Nazorova 51, Zagreb  HYPERLINK "mailto:marijana.majdak@pravo.hr" marijana.majdak@pravo.hr RAZVOJ UPITNIKA ZA PROCJENU DO}IVLJAJA NEFORMALNE STIGMATIZACIJE MALOLJETNIKA DRU`TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA`ANJA (UNS-D) Sa~etak Cilj istra~ivanja bio je razvoj upitnika za procjenu razine neformalne stigmatizacije maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja, te ispitivanje do~ivljaja neformalne stigmatizacije maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja od osoba iz okoline. Istra~ivanje je provedeno u dvije faze, primjenom kvalitativne i kvantitativne metodologije. U prvoj fazi su provedene fokusirane grupe s maloljetnicima druatveno neprihvatljivog ponaaanja koji se nalaze u institucionalnom tretmanu (N=32), a na temelju njihovih izjava sastavljen je inicijalni upitnik neformalne stigmatizacije (42 estice). U drugoj fazi je integralni upitnik primijenjen na uzorku od 272 maloljetnika drutveno neprihvatljivog ponaanja s izvaninstitucionalnim i institucionalnim mjerama, te je provedena psihometrijska analiza i konstruirana finalna verzija upitnika. Upitnik neformalne stigmatizacije sastoji se od ukupno 30 estica i ima visoku pouzdanost (alpha = .94). Viai rezultati na upitniku ozna avaju viae iskustva i do~ivljaja neformalne stigmatizacije od osoba iz okoline. Faktorskom analizom dobivena su etiri faktora: Strah i negativna o ekivanja od drugih, Poni~avanje i odbacivanje od okoline, Negativna percepcija od nastavnika i Negativna percepcija od roditelja i roaka. Ra unanjem rezultata na pojedinoj dimenziji mogue je dobiti podatke o iskustvu i do~ivljaju stigmatizacije od pojedinih osoba iz okoline (roditelji, roaci, vranjaci, prijatelji, nastavnici, susjedi). Rezultat dobiven na konstruiranom Upitniku neformalne stigmatizacije pokazuje da su maloljetnici koji su ja e formalno stigmatizirani (institucionalna mjera) ujedno i viae neformalno stigmatizirani od osoba iz svoje okoline. Izmeu maloljetnika s izvaninstitucionalnim mjerama (prije provedenog sudskog postupka i nakon provedenog sudskog postupka) nema statisti ki zna ajne razlike. Maloljetnici do~ivljavaju najviae negativne percepcije od nastavnika, roditelja i roaka, ali izvjeatavaju i o ponaaanjima koja ukazuju na strah i negativna o ekivanja od ostalih iz okoline. Klju ne rije i: neformalna stigmatizacija, maloljetnici druatveno neprihvatljivog ponaaanja, razvoj upitnika UVOD Stigmatizacija je posljedica negativnog etiketiranja (obezvreivanje etiketirane osobe, ponaaanje prema toj osobi u skladu s pridodanom etiketom) (Goffman, 1963.). Druatvo i njegovi lanovi odreuju koja ponaaanja i kakvi ljudi se negativno percipiraju/etiketiraju, odnosno stigmatiziraju. Stigmatizirana osoba suo ena je s mnogim negativnim reakcijama od okoline, a to mo~e utjecati na njezin identitet, posebno ako se radi o djeci i mladima. Naj eae govorimo o dva oblika stigmatizacije: formalnom i neformalnom. Maloljetnici druatveno neprihvatljivog ponaaanja stigmatizirani su formalno ako je kazneno djelo koje su po inili otkriveno i izre ena mjera. Ako se radi o te~oj i ozbiljnijoj mjeri (vea formalna stigmatizacija) i neformalna stigmatizacija od osoba iz okoline, npr. roditelja, roaka, vranjaka, prijatelja, nastavnika, susjeda i sl. e biti vea. Neka istra~ivanja (Harris, 2006., Adams i sur. 2003.) dolaze do rezultata da je neformalna stigmatizacija puno ja eg intenziteta jer se radi o stigmatiziranju od va~nih osoba s kojima je maloljetnik eae i viae u kontaktu. Formalnu stigmatizaciju maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja u Hrvatskoj mo~emo promatrati kroz reakcije druatva/zakona, a u slu aju maloljetnih po initelja kaznenih djela formalnu stigmatizaciju odreuje u prvom redu Zakon o sudovima za mlade~ (Zakon o sudovima za mlade~, 1998.). Prema Zakonu o sudovima za mlade~ u Hrvatskoj mjere koje sud mo~e izrei maloljetnicima ovise o njihovoj dobi i stru noj procjeni profesionalaca u Centrima za socijalnu skrb, Dr~avnom odvjetniatvu i sudu, te drugim relevantnim institucijama (Poliklinika za zaatitu djece grada Zagreba i sl.). Meu mladima koji krae zakon postoje tri dobne skupine koje imaju razli it pravni status. Djeca do 14. godina ~ivota ne odgovaraju za po injeno kazneno djelo, te se u njihovom slu aju mjere izri u prema njihovim roditeljima, odnosno zakonskim skrbnicima u skladu sa Obiteljskim zakonom (162/98, 116/03 i 17/04) i Zakonom o socijalnoj skrbi (73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03). Mladi od 14. do 16. godina (mlai maloljetnici) u~ivaju zaatitu i pogodnosti koje druatvo daje djeci, jer im se mogu izricati samo odgojne mjere. Mladi od 16. do 18. godina (stariji maloljetnici) odgovaraju za po injeno kazneno djelo i njima se uz odgojne mjere mo~e izrei i maloljetni ki zatvor i sigurnosne mjere. Mlaim punoljetnicima (18-21. godina) koji su takoer obuhvaeni ovim zakonom pod odreenim uvjetima mogu se izricati sve ve navedene mjere uklju ujui i kaznu zatvora ( l. 4. Zakon o sudovima za mlade~, 1998.). Odgojne mjere koje se mogu izrei maloljetnicima su: sudski ukor, posebne obveze, upuivanje u centar za odgoj, poja ana briga i nadzor, poja ana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuivanje u odgojnu ustanovu, upuivanje u odgojni zavod i upuivanje u posebnu odgojnu ustanovu ( l. 6 Zakona o sudovima za mlade~, 1998.). S obzirom na nastojanje da se prema maloljetnim po initeljima kaznenih djela pristupa na na in da im se pomogne u odgoju i obrazovanju, a da ih se pritom ato manje stigmatizira posebno mjesto pridaje se alternativnim mjerama. U takve mjere ubrajamo primjenu nekog od na ela svrhovitosti, posebne obveze i izvansudsku nagodbu. Karakterizira ih ne stigmatizirajui pristup jer se nala~u maloljetniku ve u prethodnom postupku, pa maloljetnik nije evidentiran na sudu ve samo pri Dr~avnom odvjetniatvu koje vodi prethodni postupak. Nadalje, maloljetnik se ne izdvaja iz njegove prirodne okoline ve je uklju en u zajednicu, ali mu Dr~avno odvjetniatvo mo~e nalo~iti neke posebne obveze. Na elo svrhovitosti mo~e se primijeniti u prethodnom postupku ako se radi o kaznenom djelu za koje je zaprije ena kazna do 5 godina i kada su maloljetnikov ~ivot i okolnosti po injenja kaznenog djela takva da ne bi bilo svrhovito da ga se provodi u sudski postupak. Vrste oportuniteta koje u naaem zakonu prema maloljetnicima postoje su: bezuvjetni oportunitet l. 63., uvjetovani oportunitet l. 64. i oportunitet kada je izvraenje mjere u tijeku l.65. (Zakon o sudovima za mlade~, 1998.). Uz primjenu na ela oportuniteta /svrhovitosti od 2000. godine provodi se i izvansudska nagodba iji cilj je: pomirenje izmeu maloljetnog ili mlaeg punoljetnog po initelja kaznenog djela i ~rtve i uspostava socijalnog mira (Cvjetko, 2003.). Uz ovakve na ine postupanja prema maloljetnicima unutar Zakona o sudovima za mlade~ primjenjuju se i izvaninstitucionalne mjere (nakon provedenog sudskog postupka, dakle maloljetnik je evidentiran, ali nije izdvojen iz obitelji), te institucionalne mjere (upuivanje u odgojni dom, odgojnu ustanovu i odgojni zavod nakon provedenog sudskog postupka). Institucionalne mjere karakterizira izdvajanje maloljetnika iz njegove okoline i smjeatanje u ustanovu koje sud mo~e odrediti na odreeno vrijeme, a to je od najmanje aest mjeseci do najviae tri godine (ovisno o kojoj se mjeri radi). Primjena alternativnih mjera koje zakonodavstvo u Hrvatskoj danas favorizira bila je potaknuta rezultatima nekih istra~ivanja o tome kako etiketiranje (formalno i neformalno), odnosno stigmatizacija utje e na daljnje ponaaanje maloljetnih po initelja kaznenih djela. Kaplan i Johnson (1991.) potvruju da negativne druatvene sankcije kao odgovor na druatveno neprihvatljivo ponaaanje imaju direktne i indirektne posljedice na samopoatovanje i kasnije devijantno ponaaanje (kroz dru~enje s devijantnim skupinama). Neka istra~ivanja povezuju negativno etiketiranje s problemima u akolovanju i oslabljenim aansama u pronalasku posla i daljnjem ~ivotu (Bowditch 1993., Sweeten 2006.). Adams i sur. (2003.) dolaze do rezultata da maloljetni po initelji kaznenih djela koji primaju vei broj negativnih etiketa iskazuju viae i u estalije delinkventno ponaaanje. Bernburg i Krohn (2003.) nalaze da druatvene intervencije u mladosti imaju zna ajan utjecaj na kriminalitet u ranoj odrasloj dobi, a taj utjecaj je djelomi no odreen smanjenim ~ivotnim aansama u podru ju akolovanja i obrazovnih postignua, te zaposlenja onih prema kojima su bile poduzimane ranije intervencije od ustanova druatvene kontrole. Teorije o etiketiranju Teorijsko utemeljenje ovakvih empirijskih pokazatelja nalazi se u socioloakim teorijama objaanjenja maloljetni ke delinkvencije, posebno u teorijama etiketiranja. Prema teorijama etiketiranja, druatvene reakcije odreuju koje ponaaanje se smatra kriminalnim ili konvencionalnim, odreenjem da je neko ponaaanje kazneno djelo stvaraju mogunost stigmatizacije, te na taj na in mogu doprinijeti razvoju druatveno neprihvatljivog ponaaanja Za etnik prvonastale teorije etiketiranja je G. H. Mead (1863.-1931.), a sljedbenici Becker, H., Lemert, E. i Tannenbaum, F. Teorija etiketiranja do~ivjela je mnoga previranja, a danas govorimo o nekoliko pravaca teorije etiketiranja od kojih su za naae istra~ivanje va~na dva: utemeljena teorija etiketiranja (grounded labeling theory, osniva i: Glasser i sur. 1967., prema Melossi, 1985.; Matsueda i Heimer, 1994., prema Bartush i Matsueda, 1996.; Brown, 1999.) i teorija posramljivanja (shaming theory, osniva  je Braithwaite, J. 1989.). Prema utemeljenoj teoriji etiketiranja proces etiketiranja mo~e poja ati devijantno ponaaanje uva~avajui perspektivu simboli kog interakcionizma (ljudi se ponaaaju u skladu s time kako drugi odreuju druatveni red i njihovu ulogu u njemu, a kroz proces preuzimanja uloga mladi mogu povjerovati ili reflektirati procjene drugih o sebi) (Matsueda, 1992., prema Hirschfield, 2004.). Ponaaanje u skladu s time kako ih drugi vide mlade mo~e navesti da se ponaaaju na devijantan na in umjesto na pro-socijalni (Maruna, 2001.). Istovremeno percepcija mladih kao  problemati nih mo~e osobe iz njihove okoline (predstavnike vlasti, nastavnike, ravnatelje i poslodavce) potaknuti da ih kazne, isklju e ili negativno procjenjuju. Takve reakcije mogu dovesti do nagomilavanja nepovoljnosti (Sampson i Laub, 1997., prema Hirschfield, 2004.) ili uklju ivanja u kriminalne mre~e (Hagan, 1993., prema Hirschfield, 2004.). S obzirom da se sve odvija preko koncepta samopoimanja i samopoatovanja, tj. slike o sebi koju su ti mladi stvorili va~no je da etiketiranje, tj. stigmatizacija zadovolji neke preduvjete da bi se etiketa odr~ala: prvo, delinkvent i njegovo druatveno okru~enje mora prepoznati etiketu kao dio delinkventovog moralnog karaktera; drugo, ponaaanje osoba iz njegovog druatvenog okru~enja treba signalizirati da je delinkventu pripisana negativna etiketa; tree, delinkvent mora (svjesno ili nesvjesno) razumjeti i prihvatiti etiketu i ponaaati se u skladu s njom (Matsueda i Heimer, 1994.). Proces etiketiranja odreen je i brojnim druatvenim faktorima uklju ujui kako zajednica percipira formalno sankcioniranje, jesu li druatvene norme prihvaene od veine pripadnika, od kojeg stupnja je neko djelo kraenje tih normi i koliko su druatvene vrijednosti usvojene kod ka~njenika i njegovih zna ajnih drugih. U svrhu razvoja utemeljene teorije etiketiranja provoena su mnoga istra~ivanja (Harris, 1976., Pettit i Western, 2003., Braman, 2002., Pager, 2003., Travis, 2002., prema Hirschfield, 2004.) koja su potvrdila da je provoenje kazne zatvora povezano s gubitkom samopoatovanja i da ljudi na sve na ine pokuaavaju prikriti da je netko njihov u zatvoru (jer pravosue i mediji stigmatiziraju zatvorenike, a to djeluje i na ostale druatvene institucije i elemente: akolu, posao i bezbrojne civilne i druatvene institucije koje sve rutinski i legalno diskriminiraju formalno etiketirane ka~njenike). Prema teoreti arima posramljivanja sram kao osjeaj koji se javlja vezano uz etiketiranje i stigmatizaciju mo~e biti dobar ili loa, a ima klju an utjecaj na razvoj identiteta, savjesti i digniteta. Loa sram (formalno etiketiranje, osramoenje) vodi stigmatizaciji koja poveava rizik za vraenje kaznenih djela, a dobar - ne stigmatizirajui (posramljivanje od va~nih bliskih osoba s kojima smo svakodnevno u kontaktu) mo~e djelovati poticajno za promjenu ponaaanja i reintegraciju. Kada govori o tom pozitivnom ili dobrom posramljivanju Braithwaite (1989.) govori o rekonstruiranoj teoriji posramljivanja koju naziva  reintegrative shaming theory (ozdravljujua, koja vodi k poboljaanju i prestanku injenja kaznenih djela) (prema Ahmed i sur., 2001.). Zdravo posramljivanje zna i izra~avanje neodobravanja nekog ponaaanja, ali s poatovanjem prema osobi i nastojanjem da se zaatiti identitet mlade osobe, a prati ga postupak opraatanja. Teoreti ari ovih teorija zastupaju mialjenje da ako su mladi ja e povezani s bliskim osobama (roditelji, prijatelji) i od njih do~ive  zdravo posramljivanje (ograni enog trajanja), onda to mo~e biti ozdravljujue. Stigmatizacija zna i neodobravanje osobe, a ne ponaaanja ato kod stigmatizirane osobe stvara loa osjeaj prema sebi i dovodi do izopenog ili  poganog identiteta (Ahmed i sur., 2001.). Osobi koja je stigmatizirana ograni ene su legalne mogunosti ostvarenja nekih ciljeva, a to ju poti e da se udru~i s drugima koji su u sli nim situacijama i koji e prihvatiti njeno ponaaanje, ato dalje poja ava i poti e vraenje kaznenih djela (pribjegavanje subkulturalnim grupama). Braithwaitova teorija ozdravljujueg posramljivanja u posljednjem desetljeu postala je vrlo popularna. Nju potkrepljuju razna istra~ivanja (Tyson, 2007., Botchkovar i Tittle, 2006.) koja su imala velik utjecaj na pravosue i pravne norme koje ureuju odnos prema maloljetnim po initeljima kaznenih djela. Zastupaju da je smanjenje ili prestanak delinkventnog ponaaanja mogue ako je sram ozdravljujui i ako su primijenjene tehnike i na ini suo avanja po initelja i ~rtve ili po initelja sa atetom koju je uzrokovao uz postupke opraatanja (izvansudska nagodba). U novije vrijeme provoena su brojna istra~ivanja u okviru ove teorije (Makkai i Braithwaite, 1994., Ahmed, 2001., Hay, 2001., Tittle, Bratton i Gertz, 2003., Ahmed i Braithwaite, 2005., Harris, 2006., prema Harris, 2006.) koja potvruju da je naju inkovitiji pristup po initeljima kaznenih djela upravo taj koji sadr~i reintegrativno posramljivanje (alternativne mjere). U tom smislu va~an je odnos i uloga vranjaka, prijatelja, rodbine i onih s kojima je maloljetnik najviae i naj eae u kontaktu. Istra~ivanja o etiketiranju maloljetnih po initelja kaznenih djela Hrvatska je pristupila primjeni alternativnih i nestigmatizirajuih mjera prema maloljetnim po initeljima kaznenih djela iako istra~ivanja o stigmatiziranosti maloljetnih po initelja kaznenih djela kod nas nisu provoena. U stranoj literaturi u posljednjih 30 godina nalazimo nekoliko istra~ivanja vezanih uz etiketiranje maloljetnih po initelja kaznenih djela. Ona uglavnom ukazuju da je delinkventno ponaaanje etiketirano, te da etiketa maloljetnog po initelja kaznenih djela ima negativan u inak na maloljetnikov razvoj (zabilje~en je eai recidiv delinkventnog ponaaanja i vee neformalno etiketiranje /roditelji, vranjaci, susjedi). Takoer, zabilje~eno je da neformalno etiketiranje ima ja i utjecaj na psihi ki razvoj nego formalno. Istra~ivanja o etiketiranosti/stigmatiziranosti maloljetnih po initelja kaznenih djela koja razmatraju o tome od kojih osoba je stigmatizacija najvea (Ericson, 1977., prema Farrington, Osborn i West, 1978.) dolaze do zaklju ka da manje stigmatiziramo maloljetnog po initelja kaznenog djela ako smo s njime imali osobni kontakt i upoznali ga. Prema tome obitelj i najprisnije osobe manje e stigmatizirati maloljetnog po initelja kaznenog djela u svojoj u~oj okolini nego ostali koji imaju s njime manje kontakata. lanovi obitelji svjesni su i mnogih drugih injenica o po initelju koje im poma~u da to kriminalno djelo koje je maloljetnik po inio promatraju kao nekarakteristi no za njega i njegov  pravi identitet . Ericson 1977. (prema Farrington, Osborn i West, 1978.) dolazi do rezultata da maloljetni po initelji kaznenih djela do~ivljavaju najveu toleranciju i prihvaanje od prijatelja, a najviae stigmatiziranja od policije i poslodavca, ali i od socijalnih radnika kojima se trebaju javljati jer socijalni radnici imaju ulogu kontrolora koja dominira nad ulogom pomaga a u reintegraciji. Kasnija istra~ivanja potvruju navedene rezultate, ali i produbljuju analizu o do~ivljaju etiketiranosti iz perspektive etiketiranog (Morash, 1982., prema Farrington, 1986.). Prema tim istra~ivanjima roditelji i prijatelji najzna ajniji su kao podraka mladima, a policija i susjedi nisu visoko rangirani prema zna ajnosti glede podrake maloljetniku. Iz tog razloga je i mladima viae stalo do mialjenja roditelja i prijatelja, smatraju da je njihovo mialjenje vjerodostojnije od mialjenja policije i susjeda, a time reakcije i ponaaanje roditelja i prijatelja imaju i vei u inak (pozitivni ili negativni) na samopoimanje mlade osobe. U nastojanju obrane samopoimanja mladi nastoje umanjivati va~nost toga kako ih vide osobe koje ih stigmatiziraju (njihovo mialjenje manje im je va~no i nije im vjerodostojno). Istra~ivanje Ekland-Olson i suradnika iz 1984. (prema Farrington, 1986.) pokazalo je da meusobne veze i odnosi (socijalna mre~a) utje u na percepciju i strah od formalne kazne. Strah od kazne u po etnoj fazi npr. dilanja droge ovisi o tome kakav e utjecaj kazna imati na vrijednosti povezane sa odnosima s bliskim osobama. Sve veim uklju ivanjem u dilanje droge takve veze i odnosi slabe dok odnosi s drugim dilerima ja aju, tako da strah od stigmatiziranja postaje manji. Strah od stigme bliskih i va~nih osoba zamjenjuje se strahom da e kazna ugroziti mre~u odnosa o kojoj ovisi uspjeano dilanje. Prema tome, Ekland-Olson i suradnici 1984. (prema Farrington, 1986.) zaklju uju da etiketiranje mo~e utjecati na poveanje delinkventnog ponaaanja, ali i na njegovo smanjenje. Iz ovih nalaza proizlazi i pitanje efikasnosti kazne. Ako kazna mo~e predstavljati prijetnju mre~i odnosa, onda bi mo~da upravo prijetnja kaznom mogla utjecati na to da se maloljetnik okrene druatveno prihvatljivom ponaaanju. Bitno je da zakonodavstvo u slu aju mladih vodi ra una o tome da kazna i stigmatiziranje ne prije i put druatveno prihvatljivim putovima reintegracije. CILJ ISTRA}IVANJA Cilj ovog istra~ivanja bio je razviti upitnik kojim bi se ispitivao do~ivljaj neformalne stigmatizacije maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja od osoba iz njihove okoline, te pomou konstruiranog upitnika ispitati razinu neformalne stigmatizacije maloljetnika drutveno neprihvatljivog ponaanja s izvaninstitucionalnim i institucionalnim mjerama. Vezano uz razinu neformalne stigmatizacije maloljetnika drutveno neprihvatljivog ponaanja, postavili smo hipotezu da e maloljetnici prema kojima je zbog po injenog kaznenog djela primijenjeno na elo oportuniteta, a koji su manje formalno stigmatizirani od ostalih sudionika (jer nisu bili u postupku pred sudom), iskazivati i o najmanjem do~ivljaju neformalne stigmatizacije u odnosu na maloljetnike kojima je izre ena neka od izvaninstitucionalnih ili institucionalnih mjera (vea formalna stigmatizacija, nakon provedenog sudskog postupka) ili maloljetnike koji su zbog druatveno neprihvatljivog ponaaanja izre ena smjeateni u instituciju. METODA Istra~ivanje je provedeno tijekom 2007. i 2008. godine u okviru projekta MZO`  Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske , a za potrebe izrade disertacije pod naslovom  Stigmatiziranost i slika o sebi maloljetnih delinkvenata . Uzorak U prvom dijelu istra~ivanja (razvoj inicijalnog upitnika) sudjelovali su korisnici ustanova za mlade s druatveno neprihvatljivim i delinkventnim ponaaanjem Doma za odgoj djece i mlade~i u Karlovcu i Odgojnog doma Pahinsko u Ivancu. Iz svake ustanove sudjelovalo je po 16 maloljetnika (dvije fokusne grupe sa po 8 sudionika), dakle ukupno 32 sudionika. U drugom dijelu istra~ivanja (razvoj kona nog upitnika i ispitivanje do~ivljaja neformalne stigmatizacije) sudjelovalo je 272 maloljetnika muakog spola u dobi od 14 do 21 godine, podijeljenih u dvije skupine: Prigodni uzorak maloljetnika u dobi 14-21 godina (ukupno 146 sudionika) kojima je zbog po injenog kaznenog djela nalo~ena posebna obveza ili izre ena izvaninstitucionalna mjera: A1 = maloljetnici prema kojima je primijenjeno na elo uvjetovanog oportuniteta te im je nalo~ena neka od posebnih obveza: upuivanje u savjetovaliate za prevenciju ovisnosti grada Zagreba, upuivanje u savjetovaliate pri Centru za socijalnu skrb, humanitarni rad, popravak ili nadoknada atete (89 sudionika) A2 = maloljetnici s izre enim izvaninstitucionalnim mjerama nakon provedenog sudskog postupka: upuivanje u savjetovaliate za prevenciju ovisnosti grada Zagreba, upuivanje u savjetovaliate pri Centru za socijalnu skrb, humanitarni rad, poja ana briga i nadzor, poja ana briga i nadzor uz humanitarni rad, poja ana briga i nadzor uz dnevni boravak u Centru za odgoj, sudski ukor i uvjetna kazna zatvora (57 sudionika). Prigodni uzorak maloljetnika u dobi 14-20 godina (ukupno 126 sudionika) koji su zbog druatveno neprihvatljivog ponaaanja smjeateni u slijedee institucije (Dom za odgoj djece i mlade~i u Osijeku, Dom za odgoj djece i mlade~i u Karlovcu, Dom za odgoj djece i mlade~i u Splitu, Odgojni dom u Ivancu  Pahinsko i Odgojni dom u Malom Loainju): B1 = nakon provedenog sudskog postupka zbog po injenog kaznenog djela (84 sudionika) B2 = temeljem rjeaenja Centra za socijalnu skrb (42 sudionika). Postupak Da bi se ispitao do~ivljaj neformalne stigmatizacije maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja najprije su provedene fokusne grupe s korisnicima ustanova za mlade s druatveno neprihvatljivim i delinkventnim ponaaanjem. Sudionicima fokusnih grupa unaprijed je bilo re eno da e razgovarati o tome kako oni do~ivljavaju i osjeaju da se odreene osobe iz njihove okoline ponaaaju prema njima od trenutka kada su se ponaaali druatveno neprihvatljivo ili po inili kazneno djelo zbog ega su smjeateni u ustanovu. Pitanja koja su bila postavljena u fokusnim grupama bila su vezana uz osobno iskustvo o njihovom statusu maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja (reakcija bliskih osoba: roditelja, obitelji, djevojke, prijatelja, vranjaka, razreda, nastavnika i akole, susjeda i ljudi iz mjesta u kojem ~ive te njihovi osjeaji kao posljedica reakcija drugih prema njima). Na osnovi materijala snimljenog tijekom razgovora u fokusnim grupama ispisane su tvrdnje u obliku opisa ponaaanja razli itih osoba koje su sudionici navodili. Izba ene su redundantne tvrdnje, a preostale 42 tvrdnje predstavljale su estice u inicijalnoj, integralnoj verziji skale. estice su poredane slu ajnim redoslijedom te je uz svaku esticu pridru~ena skala s ponuenim odgovorima od 1 (uope se ne odnosi na mene) do 5 (u potpunosti se odnosi na mene). Drugi dio istra~ivanja obuhvaao je primjenu inicijalnog upitnika na uzorku maloljetnika s druatveno neprihvatljivim ponaaanjem. Kvantitativni podaci za skupinu maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja kojima su nalo~ene posebne obveze ili izre ene izvaninstitucionalne mjere prikupljeni su primjenom upitnika u manjim grupama ili individualno pri Opinskom Dr~avnom odvjetniatvu grada Zagreba, pri Centrima za socijalnu skrb u Zagrebu i pri Centru za prevenciju ovisnosti grada Zagreba. Podaci za skupinu maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja koji su se nalazili u institucijama prikupljeni su istim postupkom u ranije navedenim ustanovama. Obrada podataka Istra~ivanje je provedeno u dvije faze: u prvoj fazi nakon provedenih fokusiranih grupa podaci su obraeni kvalitativnom analizom sadr~aja kojom smo dobili 42 estice. Primjenom upitnika sastavljenog od 42 estice na uzorku od 272 maloljetnika druatveno neprihvatljivog ponaaanja dobiveni su rezultati koji su obraeni kvantitativnim metodolokim postupcima: psihometrijskom analizom, t-testom i analizom varijance. REZULTATI Metrijske karakteristike Upitnika neformalne stigmatizacije Na temelju odgovora 272 maloljetnika drutveno neprihvatljivog ponaanja koji su popunjavali inicijalni upitnik provedena je analiza estica i konstruirana kona na verzija instrumenta. estice su odabrane na osnovi dva kriterija: korelacije odgovora na pojedinoj estici s ukupnim rezultatom na upitniku te faktorske analize i zasienja svake estice na pojedinom faktoru. Od 42 po etno predlo~ene tvrdnje izba eno je 12 tvrdnji koje su s ukupnim rezultatom korelirale manje od .30 te je zatim ponovno izra unata korelacija s ukupnim rezultatom za preostalih 30 tvrdnji. Provedena faktorska analiza metodom glavnih komponenata s Varimax rotacijom rezultirala je s 4 interpretabilna faktora koji zajedno objaanjavaju oko 58% varijance. Prvi faktor, koji smo nazvali  Strah i negativna o ekivanja od okoline objaanjava 17,33% varijance, a ini ga 9 estica koje opisuju odbacivanje i izbjegavanje kontakta s ispitanicima, nepovjerenje i o ekivanje problemati nog ponaaanja od susjeda i roditelja, prijatelja iz kvarta. Drugi faktor nazvali smo  Poni~avanje i odbacivanje od okoline - 11 estica na ovom faktoru objaanjava 17,25% varijance, a sadr~ajno se odnose na odbacivanje i zgra~anje prijatelja i vranjaka, nazivanje pogrdnim imenima i poni~avanje od nekih prijatelja, izbjegavanje i ruganje od nekih iz razreda, nazivanje pogrdnim imenima od susjeda i zabranjivanje svojoj djeci da se dru~e s njima. Ukupno 4 estice koje se odnose na loa odnos nastavnika prema ispitanicima grupirale su se u trei faktor koji smo nazvali  Negativna percepcija od nastavnika , a koji objaanjava 12,27% varijance. etvrti faktor nazvan  Negativna percepcija od roditelja i roaka objaanjava preostalih 11,03% varijance, a sastoji se od 6 estica koje se sadr~ajno odnose na odbacivanje od lanova obitelji tj. roditelja i roaka. Kao ato je vidljivo u tablici 1, svih 30 tvrdnji dovoljno visoko koreliraju s ukupnim rezultatom, a ujedno su visoko saturirane s pojedinim od 4 ekstrahirana faktora. Tablica 1 ovdje Provjerom korelacije izmeu faktora pokazalo se da svi faktori meusobno koreliraju umjereno visoko, a prva dva faktora ak i visoko, ato je prikazano u tablici 2. Cronbachov alpha koeficijent za ukupni upitnik je .94 ato ukazuje na visoku pouzdanost tipa unutarnje konzistencije. Za svaki faktor pojedina no alpha iznosi: .83 za F1 na 9 estica, zatim .87 za F2 na 11 estica, za F3 iznosi .88 na 4 estice, a za F4 iznosi .76 na 6 estica. Ako se uzme u obzif t H \   6 D T  , ~ J&<>6ظ詜ظ{peh-WAh~mHsHh-WAh#mHsHh-WAh-WAmHsHh-WAh3gmHsHh-WAhh&mHsHh-WAh&0JmHsHjh-WAh&UmHsHh-WAh3g5CJaJmHsHh-WAhH5CJaJmHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh&mHsHh-WAh&5mHsH'J P R T V X Z \ ^ ` b d f \ ^ ` b d f h j $a$gd3gFV  `    " $ & ( * , . 0 2 4 6 , . > B<$xa$$a$$a$<> "$&(*68!&)P+n2P>6@D0N^N $dxa$gdGm$da$ $d`a$ $dx`a$$xa$68Z|T""F%T%&H'z1122&6(6848J8V89&98:H::::>>N>>>BCCCDDEfEhEJJrJ0N^NOQQQ\RrR:T¬謡ʍh-WAmHsHh-WAhGm5mHsHh-WAh,4mHsHh-WAhh$PmHsHh-WAhr5mHsHh`mHsHh-WAh-WAmHsHhf[;mHsHh-WAh3gmHsHh-WAh&mHsHh-WAh&5mHsH3^NQV2dhluy}}j~6Ҍ46Z $dx`a$ $dhxa$$xa$$d1$7$8$H$`a$ dx`gdGm dx` hdx`hdx $d`a$ $d`a$:TjTTT ULUUUVVTVVV,W.W:W@WWWXXYY4ZHZ^^^^|__d``````aah i,iihjjjnjxjFkHkJkLkXk\kllmmooppPrZr68DҌ0`"$Ɛؐ(h4Z>8^ʷʷʬʡʡʖʖʷʋ{pph-WAhr5mHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh-WAmHsHh-WAhk9}mHsHh-WAhOcmHsHh-WAhTKmHsHh-WAh,4mHsHh$<mHsHh-WAh&mHsHh-WAhGm5 h-WAhGm h-WAhOc h-WAh@ h-WAh& h-WAh,4,^ɞ˞̞6Nڢ,046D .L\ʪ"t̼~vh8XmHsH h-WAh&B*\mHphsHh-WAh*A@mHsHh-WAh&5mHsHh-WAh7mHsHh-WAh@mHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAhk9}mHsHh-WAh-WAmHsHh$<mHsHh-WAhr5mHsHh-WAh&mHsH(46D .^P$ & Fda$gd$ed^ea$gd$ & Fd`a$$ & Fd`a$ $d`a$ $dx`a$$dx`a$gd@ $dhxa$$d`a$gdk9} :R^`bz bdfhıޱ6@DF²IJԲڲܲ޲.4JLNTVZܴ\|~ɶhj=mHsHh8X56mHsHh-WAh7mHsHh-WAhmHsHh8XmHsHh-WAh*A@mHsHh-WAh-WAmHsHh:<mHsHh-WAh&mHsHh-WAh&56mHsH8P~FfU_ $dhxxa$$dx`a$gd*A@ $da$gdTK $d`a$ $dx`a$$dha$$ d7$8$H$a$$ & F 5hd^a$gd~fh޸ &0vֺ|~02Ⱥvk_WK: h-WAh&B*\mHphsHh-WAh&5mHsHhsmHsHh-WAh&>*mHsHh-WAh*A@mHsHh-WAh-WAmHsHh-WAhmHsH#h-WAh&5B*\mHphsH h-WAh*A@B*\mHphsHh-WAh&mHsHh-WAh&5\mHsHhnX5\mHsH h-WAhjlB*\mHphsHhjlB*\mHphsHh&B*\mHphsHp~Ff3SUV_ 2˰q`q`qTKTqhs\mHsHh-WAh&\mHsH h-WAhB*\mHphsH h-WAh&B*\mHphsH#h-WAh&5B*\mHphsHh-WAh&5mHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh75CJaJmHsHh-WAhRmHsHh-WAh& mHsHh-WAhTK5mHsHhsmHsHh-WAh*A@mHsHh-WAh&mHsH&&(bD F    $d`a$ $1$7$8$H$a$ $d`a$ $ h 7$8$H$a$$ dh7$8$H$a$$da$$ d7$8$H$a$rthv&(D F     4 @h $4N("ュ֑֑֙ֆ֑~~ֽl]h-WAh&B*mHphsH#h-WAh&5B*\mHphsHh>r h-WAhWB*\mHphsH h-WAh&B*\mHphsHh-WAh&5mHsHh-WAhO5CJaJmHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh&B*mHphsHh1 mHsHh-WAhOmHsHh-WAh+_mHsHh-WAh&mHsHh4DLQ[ $d`a$ $d1$7$8$H$a$$ d7$8$H$a$$ 6d7$8$H$a$$dha$ $1$7$8$H$a$$d1$7$8$H$`a$$ d`a$>?@(@tACC4DEFHHIIJJLOO:\\]]^^ ^Z^n^|^^^^bDcdj"k.kkRnn޷ӬӤәӆӆ~~seesh-WAh&6]mHsHh-WAh;mHsHhf[;mHsHh1mHsHh1h1mHsHh1h&mHsHh@֌ڌq`qqq h-WAhB*\mHphsH h-WAh7B*\mHphsH h-WAh+_B*\mHphsH h-WAh;B*\mHphsH h-WAh&B*\mHphsHh-WAh;mHsHh'mHsH"h-WAh&5CJ\aJmHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh+_mHsHh-WAh&mHsH$D.̑VZdnpؕTVprͼͮͼͼͼͮͮ͐͠}n\nOnhnXh&0JmHsH#jhnXh&UmHsHjhnXh&UmHsHhZ6mHsHhnXh&mHsHh-WAh&5CJaJmHsHhOg|B*\mHphsHh'B*\mHphsH h-WAh;B*\mHphsH h-WAh&B*\mHphsH h-WAh7B*\mHphsH h-WAh5=B*\mHphsHژܘ68  bdڝܝޝ*,Z\Jnpڣܣ$&ΥXz|dfΪЪӴ퍉}hnXhf[;\hZ6h1 hnXhf[;hZ6\mHsHhnXh&\mHsHhnXh,4mHsHhnXh&0JmHsH#jShnXh&UmHsHjhnXh&UmHsHhnXhEC'mHsHhnXh&mHsHhZ6mHsH1.JĤΥX8>B$ & F dha$$ & Fdha$gdf[;$ & Fdha$gd,4 $ & Fdha$$ & Fdha$gdEC'(*ȯʯ>@>@B^޿~p^#h-WAh&5B*\mHphsHh-WAh&5\mHsHh1\mHsHh'\mHsHh-WAh5=\mHsHh-WAh&\mHsHh-WAh&mHsHhnXh&\mHsHhnXh&0JmHsH#jhnXh&UmHsHjhnXh&UmHsHhZ6mHsHhnXh&mHsHڳ $ h $7$8$H$Ifa$ 7$8$H$$dha$سڳ  (*68f~^vx^vx02&(ֹع,.@XZ¼ļ "ѻ黬(h-WAh&B*CJ\aJmHphsHh-WAh&CJaJmHsH+ *h-WAh&B*CJ\aJmHphsH. *h-WAh&5B*CJ\aJmHphsH+h-WAh&5B*CJ\aJmHphsH;  "(p^^^^^^$ h $7$8$H$Ifa$kd$$Ifl4F#@ t0H$    44 laf4(*71$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkdl$$Ifl4ֈl< !#   t0H$44 laf4$ h $7$8$H$Ifa$&:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd9$$Iflֈl< !# t0H$44 la&0246$ h $7$8$H$Ifa$68fn:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 lanxz|~$ h $7$8$H$Ifa$~ :4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la $ h $7$8$H$Ifa$^f:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 lafprtv$ h $7$8$H$Ifa$vx:4"$ h $7$8$H$Ifa$$IfkdE$$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$^f:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 lafprtv$ h $7$8$H$Ifa$vx :4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 la *,.0$ h $7$8$H$Ifa$02:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$:4"$ h $7$8$H$Ifa$$IfkdQ $$Iflֈl< !# t0H$44 la"$&$ h $7$8$H$Ifa$&(ƹ:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 laƹȹҹԹֹ$ h $7$8$H$Ifa$ֹع:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 la(*,$ h $7$8$H$Ifa$,.:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$@H:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd]$$Iflֈl< !# t0H$44 laHJTVX$ h $7$8$H$Ifa$XZ:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd $$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la¼$ h $7$8$H$Ifa$¼ļ:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la $ h $7$8$H$Ifa$ ":4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkdi$$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$<TV¾ľ6NPؿڿ6NPnTln 8:46հ#h-WAh&5B*\mHphsH h-WAh&B*\mHphsHh-WAh&mHsH+h-WAh&5B*CJ\aJmHphsHh-WAh&CJaJmHsH+ *h-WAh&B*CJ\aJmHphsH(h-WAh&B*CJ\aJmHphsH*<D:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd,$$Iflֈl< !# t0H$44 laDFPRT$ h $7$8$H$Ifa$TV:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la¾$ h $7$8$H$Ifa$¾ľ6>:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la>@BLN$ h $7$8$H$Ifa$NPȿ:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkdu$$Iflֈl< !# t0H$44 laȿʿֿ̿ؿ$ h $7$8$H$Ifa$ؿڿ6>:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd8$$Iflֈl< !# t0H$44 la>@BLN$ h $7$8$H$Ifa$NP:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$nv:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 lavxz|$ h $7$8$H$Ifa$T\:4"$ h $7$8$H$Ifa$$IfkdD$$Iflֈl< !# t0H$44 la\^`bl$ h $7$8$H$Ifa$ln (:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la(*,.8$ h $7$8$H$Ifa$8:$:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la$&(*4$ h $7$8$H$Ifa$46:4"$ h $7$8$H$Ifa$$Ifkd$$Iflֈl< !# t0H$44 la$ h $7$8$H$Ifa$:-%%$dha$ $ h 7$8$H$a$kdP$$Iflֈl< !# t0H$44 la,J$ $7$8$H$Ifa$ $$Ifa$ $$7$8$H$Ifa$,JTT^bh8BD0p ƶƶƶƶƶ륚zkzkzUU+h-WAh&5B*CJ\aJmHphsHhh5B*\mHphsH#h-WAh&5B*\mHphsHh'B*\mHphsHh-WAh&mHsH h-WAh&B*\mHphsHh-WAh&CJ\aJmHsH%h-WAh&B*CJaJmHphsH"h-WAh&5CJ\aJmHsH(h-WAh&5B*CJaJmHphsH!JLkd$$If]rL @c M. 2064 ]ap2LT$ $7$8$H$Ifa$ $$7$8$H$Ifa$ $7$8$H$Ifkdy$$If]rL @c M. 2064 ]ap246DFT^$ $7$8$H$Ifa$ $$7$8$H$Ifa$ $7$8$H$If^`kd$$If]rL @c M. 2064 ]ap2`h$ $7$8$H$Ifa$ $$7$8$H$Ifa$ $7$8$H$If$IfkdQ $$If]rL @c M. 2064 ]ap22468B$ $7$8$H$Ifa$ $$7$8$H$Ifa$$IfBDkd!$$If]rL @c M. 2064 ]ap2DRE==$dha$ $ 7$8$H$a$kd##$$If]0L@ 064 ]ap$ $7$8$H$Ifa$ $7$8$H$If     $1$7$8$H$a$$dha$  &.6<BFHNFf($$1$7$8$H$Ifa$ $1$7$8$H$IfFf%$$1$7$8$H$Ifa$$$1$7$8$H$Ifa$R :t:<HJ^HӫӖ|p|pg[pK<h-WAh&CJaJmHsHh-WAh&5CJaJmHsHh-WAh;5mHsHhjl5mHsHh-WAh&5mHsHh-WAh&mHsHh-WAh&B*mHphsH(h-WAh&B*CJ\aJmHphsH(h-WAh&5B*CJaJmHphsH%h-WAh&B*CJaJmHphsH+h-WAh&5B*CJ\aJmHphsH+h-WAh&5B*CJ\aJmHphsHRXdp| "$&(Ff-$$1$7$8$H$Ifa$$$1$7$8$H$Ifa$ $1$7$8$H$If$$1$7$8$H$Ifa$(*,:BNZft$$1$7$8$H$Ifa$Ff2$$1$7$8$H$Ifa$ :% $1$7$8$H$a$kd5$$Ifl֞ `TH< $ lx t0$44 la:<>@BDFHJFHVbfjpx $1$7$8$H$IfFf7$$1$7$8$H$Ifa$$$1$7$8$H$Ifa$ $1$7$8$H$a$$dha$HJRT`blnrtz|~Ff:$$1$7$8$H$Ifa$ $1$7$8$H$If,rn   "$(*68<>@DFTVXľľľijľľľľijľίΫh&hhahZ60JmHnHu h10Jjh10JUh1jh1Uh-WAh&mHsHh-WAh&CJaJmHsHh?CJaJmHsH- "p   $1$7$8$H$IfFfu=$$1$7$8$H$Ifa$&(*tv~bdlnFf[C $1$7$8$H$IfFfh@$$1$7$8$H$Ifa$nxz $&, $1$7$8$H$IfFfNF$$1$7$8$H$Ifa$,.028  &(*468BDFf4L $1$7$8$H$IfFfAI$$1$7$8$H$Ifa$DF$ 6dh7$8$H$a$gdFf'O$$1$7$8$H$Ifa$ $1$7$8$H$If$$1$7$8$H$Ifa$$&(@BDFHJLNPRTV&`#$h]h &`#$gdWVX$ 6dh7$8$H$a$gd5 01h:pW. A!"#$% 21h:p. A!"#$% SDyK .www.highbeam.com/labeling and delinquency.htmyK http://www.highbeam.com/labeling and delinquency.htmyX;H,]ą'c7DyK 'www.restorativejustice.org/reprint.comyK thttp://www.restorativejustice.org/reprint.comyX;H,]ą'c'DyK #www.restorativejustice.org/reprintyK lhttp://www.restorativejustice.org/reprintyX;H,]ą'c$$If!vh555@ #v#v#v@ :V l4 t0H$++,555@ f4$$If!vh555555#v#v#v:V l4 t0H$++555f4$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555$$If!vh555555#v#v#v:V l t0H$,555d$$If!vh5c 5M55.5#vc #vM#v#v.#v:V ] 206,5c 5M55.544 ]ap2j$$If!vh5c 5M55.5#vc #vM#v#v.#v:V ] 206,,5c 5M55.544 ]ap2j$$If!vh5c 5M55.5#vc #vM#v#v.#v:V ] 206,,5c 5M55.544 ]ap2j$$If!vh5c 5M55.5#vc #vM#v#v.#v:V ] 206,,5c 5M55.544 ]ap2d$$If!vh5c 5M55.5#vc #vM#v#v.#v:V ] 206,5c 5M55.544 ]ap2$$If!vh55#v#v:V ] 06,5544 ]ap $$If!v h5 55555l555 #v #v#v#vl#v#v#v :V l t0$5 555l555 kd$$$Ifl `TH<V ! $ l t0$$$$$44 la$$If!v h55 55555l55 5 #v#v #v#v#vl#v#v #v :V l  tP0$,, 55 555l55 5 pPkd '$$Ifl  `TH<V ! $ l  tP0$((((44 lapP$$If!v h55 55555l55 5 #v#v #v#v#vl#v#v #v :V l  tZ0$,, 55 555l55 5 pZkd+$$Ifl  `TH<V ! $ l  tZ0$((((44 lapZ $$If!v h55 55555l55 5 #v#v #v#v#vl#v#v #v :V l  td0$,55 555l55 5 pdkd0$$Ifl  `TH<V ! $ l  td0$((((44 lapd$$If!vh5 55555l5x#v #v#v#vl#vx:V l t0$,5 555l5x$$If!v h555555555 #v#v#v :V l t0#555 kd6$$Ifl pxHX (# t0#$$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kd9$$Ifl4 pxHX (#``` t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kd<$$Ifl4 pxHX (#    t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kdz?$$Ifl4 pxHX (#``` t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kdmB$$Ifl4 pxHX (#    t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kd`E$$Ifl4 pxHX (#``` t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kdSH$$Ifl4 pxHX (#    t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kdFK$$Ifl4 pxHX (#``` t0#$$$$44 laf4$$If!v h555555555 #v#v#v :V l4 t0#+++555 f4kd9N$$Ifl4 pxHX (#    t0#$$$$44 laf4@@@ NormalCJ_HaJmH sH tHF@F  Heading 1$@&5\mHsHtH R@R  Heading 2$$dh@&a$5\mHsHtH V@V  Heading 3$$dh@&a$5CJ\mHsHtH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List R@ Body Text Indent 2, uvlaka 2"$d1$7$8$H$`a$B*mHphsH4U@4 Hyperlink >*phVC@V Body Text Indent$`a$ mHsHtH @ @"@ Footer  9r  mHsHtH FB@2F Body Text$dha$ mHsHtH DP@BD Body Text 25\mHsHtH >R>  Footnote TextCJaJ@&a@ Footnote ReferenceH*JQ@rJ Body Text 3$a$5\mHsHtH .)@.  Page Numbere@ HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJmHsH 7 "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& Pl"*S3:CJIQV^KfgmDt{Ӌlr{5tC  wpwy~w%OPQa./012345PQi _          \7(g#/#$'.n0Q268::5;>iBJJ-JKNN"NOOOxPIQQ/STT(V~VVVVVVVVV@Z \^^U`_``bdhehuhvhHlIlYlZlwnoo4p5p2t3tCtDt]k-r CD3KNQTWZ[HLQRSTUuy~RV[\]^_%)*/012PTUZ[\]7;<ABCD dhinopq&*+,123aefglmn ptuvw|}TXYZ[`a67>HR\klp !")./2_`abghKLRTVY]adgijm 9=CIOVWXYZ[\cgmsyijqwy{~ 89=>DEJKMNSTW~  EQwx|}ABFGLMRSUVYZ[`abgin#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#+n#z+n#n#n#;n#f\n#O n#o%n# Ln#‚n#n# n#ln#`&n#E@!n#Fn#`&n#E@!n#‚n#‚n#!0n#UEn#Aun#n#n#n#*n#Yn#n#4n#|,n#|,n#+n#O n#O n#$n#>n#Yn#idn# n#Ճn#Yn#Yn#Yn#n#n#n#n#6n# n#*n#Yn#+n#Gn#|,n#n#C`n#Yn#Yn#Yn#!:n#n#Yn#n# n#n#n#n#n#;-@n#Yn#Yn#n#;-@n#n#idn#n#n#oJn#!:n#I=n#I=n#I=n#I=n#{5n#o%n#!0n#UEn#o%n#8Pn#{5n#UEn#en#I=n#I=n#o%n# n#n#!0n#n# n# n#n#n#n#n#n#{ n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#O n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#Dssh sssssssDsssssssDssssssDsssssssDssssssDsssssssDsssssssDsssssssDssssssDsssssssDsssssssDssssssDsssssssDsssssssDssssssDssssssDssssssDsssssssDsssssssDssssssDsssssssDssssssDsssssssDsssssssDsssssssDsssssssDsssssssDssssssDssssssDssssssDsssssssn#sn#n#n# ss\stss s ss\ststssZ s ss\ststssZ s ss\ststssZ s ss\stssZ:sskn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#< ssssssss<sss ssssssss<Zs ssssssss<Zs ssssssssss<s< sssssssPn#sn#n#n#n#n#n#n#n#s0ssssssssssss0sssssssssssssssssZ0sssssssssssZsss0sssssssssssssssssZ0sssssssssssZsss0sssssssssssssssssZ0sssssssssssZsss0sssssssssssssssssZ0sssssssssssZn#yn#n#%OPQa./012345PQi _           \7(g#/#$'.n0Q268::5;>iBJJ-JKNN"NOOOxPIQQ/STT(V~VVVVVVVVV@Z \^^U`_``bdhehuhvhHlIlYlZlwnoo4p5p2t3tCtDt]k-r CD3KLMNQTWZ[HLQRSTUuy~RV[\]^_%)*/012PTUZ[\]7;<ABCD dhinopq&*+,123aefglmn ptuvw|}TXYZ[`a67>HR\klp !")./2_`abghKLRTVY]adgijm 9=CIOVWXYZ[\cgmsyijqwy{~ 89=>DEJKMNQRSTW~  EQwx|}ABFGLMRSUVYZ[`abghi000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 00 0 0T 0T0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 00 0 0 00 0 0 00 0 0 00 0 0 00 0 0 00 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000I0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 00 00 00 00 00 000 000 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 000 0 00 00 00 00 00 000 000 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 000 0 00 00 00 00 00 000 000 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 000 0 00 00 00 00 00 000 000 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I000I0I0I0I000I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0 $$$$$/===@6:Ty^~>nXotvwxz|}6CI <^NP[ (&6n~ fvfv 0&ƹֹ,HX¼ DT¾>Nȿؿ>Nv\l(8$4JL^`BD (:n,DVXprsuy{~      !"#$%&'()*+,-./012345789:;<=>?@ABDEFGHJKLMNOPVq е4[XXXX  $+/69@! !! !?$"$J2bvU45@p "$.9ovїXoR6H @0(  B S  ? %,SVbho';^_&&&&&&R+j+l++++++++*,2,6,B,J,Q,S,X,Z,k,w<~<<<<<5BGBNBRBWBiBLL!L'L+LJL:MXM\MgMmMMMMMMMMMMNNQQQQQQQQQQ R)R1R=RJRSRRS SSS S$S1S4SSTTTU U"U(UaUnUoUsUUV%V(V*V-VnV~VVVVVV@ZHZJZZ\\\]#]]^?^@^c^p^^___3`lddddiii4jpppppMqWqzq{qqqqqorrrrrr?s@sCsMsNs\sss)v?vKvvvvvwwwdywyzy~yyyyyyymBJZ`ls{U_b%rz?DEOXgrv|&,>[clnv%,-0v}ŸԸ]m|йعٹ߹-k?Fv-<GQXbvyҼڼݼ޼-4IVrvýн kqv{sz 1<IOPZvx&$,45<uy2NQTWmv6EHORY\ek/2hvK]adgjm| ,9=TW `w*Ai}$%NQ`a-5OQhi ^_    [\67'(fg##.#/#$$''..m0n0P2Q26688::4;5;>>hBiBJJ,J-JKKNN!N"NOOOOwPxPHQIQQQ.S/STT'V(V}V~VVVVV?Z@Z \ \^^^^T`U`^`_```bbchehthxhGlIlXl\lvnynoo3p5p1t3tBtDt;x5\]jk,r BCCD23JNPQSTVWY[GHKLPUtuxy}QRUVZ_$%(*.2OPSUY]67:<@D cdgimq%&),03`adgkn opsw{}STW[_a57=>GHQR[\jlop"()-/12^bfhJLQRXY\]`acdfgijlm 89<=BCHINOU\bcfglmrsxyhjpqvw}~ 79<>CEIKMNPTVW}~  DEPQvx{}@BEGKMQSUVX[_bfiVV&2-IC[HR_%2P7Ddq&3an pT7l"/bhLmjT~E_e/(I*j)D%B}Jpp_ Wp*Tl{:d.EnNF"x _%TES)|Ph/i@gi4?HZ9zÚ>MT?sqqAz~WDNdpeCE>|K${!6N24LCTOuv|UO&"ORMX@WQ>9RcSOSlJBIT\H fZW~LMiY5ZT$\!1x`(z6`\ tgd)0lv BnUXn&b}6o r uxivbB>vjaxX'rS{BF/|v$>}l <~Q&RM^`Mo(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........h^`OJQJo(hH ^`o(.$ $ ^$ `o(.) @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. \ ^ `\o()^`o()$ $ ^$ `o(.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. 88^8`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hH^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`o(. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.M^`Mo(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hjj^j`OJQJo(hHh: : ^: `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhzz^z`OJQJ^Jo(hHohJJ^J`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.ee^e`o(.h55^5`OJQJo(hH L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. uLu^u`LhH. EE^E`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh\ \ ^\ `OJQJo(hHh,,^,`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohll^l`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(.^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.h ^`o(hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`hH. ^`hH. ^`hH.   ^ `hH. \ \ ^\ `hH. ,,^,`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.2)0leCEtgSOS1x`F/|W S{6` fZWr uBITh/xivD%*.|K"O6o~WDF"EB>vMiYS)_%9Rax>MT?5Z Bn>}W <~{!6NJ,W qATO@WQp_ |UOi4Z9(IQ&XnZ9xW p_ W |UOW Tl$\50Ѭ0J$0050Ѭ0A$0050Ѭ0,N$00N50Ѭ0RY0$000@S`1U00PS`1U00// pӆK2HR\kl !)./_`abghKLRTVY]adgijm 9=CIOVXZ[\cgmsyijqwy{~ 8=DJMQRST Qw|AFLRUY`ghi33y0@ffH)Wff\ !#%&'()1489ABCDHJKLNOPQRSUVWY\^`abdhFjPP P PP$@PPP"P2P6P8P>P@PJPNPRPTPVPXPZPjPpPxPzPPPPPPP<@PPPPPPPPPPPPPP@PPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"q l&,&s&fll!r4d?? 3qHX-?&2Profgrimmajdak/                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . Oh+'0h   $ 0 <HPX`ProfgriNormalmmajdak14Microsoft Office Word@?@BW @ @XM.՜.+,D՜.+,P  hp|  l? ProfProf TitleNaslovx 8@ _PID_HLINKSA0G@ *http://www.restorativejustice.org/reprintP.http://www.restorativejustice.org/reprint.comG5http://www.highbeam.com/labeling and delinquency.htmN/ mailto:marijana.majdak@pravo.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~      !"#$%&()*+,-.0123456=Root Entry F!.?Data R,Q1Table{eWWordDocumentkSummaryInformation('DocumentSummaryInformation8/CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q