Naslov
Utjecaj kultivara na količinu i sastav biogenih elemenata, polifenolnih spojeva te na prirod kultivara borovnice (Vaccinium spp.)
(Influence of Cultivar on Quantity and Composition of Essential Elements, Polyphenolic Compounds and Yield of Blueberry Cultivars (Vaccinium spp.))

Autori
Savić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.10

Godina
2011

Stranica
120

Mentor
Ćosić, Tomislav ; Dragović-Uzelac, Verica

Ključne riječi
borovnica; Vaccinium spp.; kultivar; biogeni elementi; polifenoli; prirod
(blueberry; Vaccinium spp; cultivar; essential elements; polyphenolics; yield)

Sažetak
Istraživanje je imalo cilj definirati sastav i količinu biološki aktivnih spojeva, posebno biogenih elemenata i polifenolnih spojeva četiri kultivara borovnice (Vaccinium spp.). Plodovi su analizirani prema količini i sastavu biogenih elemenata (N, P, K, Ca, Mg, Fe, Zn, Mn), polifenolnih spojeva (ukupni fenoli, flavonoidi, antocijani, flavan-3-oli, flavonol glikozidi, fenolne kiseline), antioksidacijskom kapacitetu i redukcijskoj snazi, kemijskom sastavu (ukupna suha tvar i topiva suha tvar), pomološkim svojstvima te prirodu. Kod svih kultivara zabilježen je niži prirod u prve dvije godine istraživanja, a prirod po grmu u vegetacijskim godinama 2007. i 2008. kretao se u rasponu od 1, 66 do 2, 7 kg ovisno o kultivaru. Na prosječnu masu ploda visoko značajno je utjecao kultivar i vegetacijska godina. Masa ploda se kretala od 1, 14 do 2, 21 g/plod. Količina ukupne suhe tvari bila je od 11, 59 % do 15 % ovisno o vegetacijskoj godini i kultivaru, a topiva suha tvar kretala se od 10, 34 do 15, 52 °Brixa. Kultivar je značajno utjecao na koncentracije dušika, fosfora, kalija, željeza i mangana dok na koncentracije kalcija, magnezija i cinka nije utvrđen utjecaj kultivara. Promatrajući koncentracije biogenih elemenata u cjelini nakon provedene statističke analize pokazalo se da je vegetacijska godina visokoznačajno utjecala na koncentracije biogenih elemenata osim na koncentraciju fosfora na koju je utjecala značajno. Interakcije kultivar x godina na koncentracije biogenih elemenata većinom nisu zabilježene. Kultivar Sierra najbogatiji je izvor antocijana između ispitanih kultivara s koncentracijama od 197, 28 mg/100g (2007) i 244, 58 mg/100g (2006). Kod drugih kultivara antocijani su pronađeni u nižim koncentracijama koje se smanjuju kako slijedi: Elliott >Duke >Bluecrop, a razlike su bile značajne ovisno o kultivaru. Vegetacijska godina nije značajno utjecala na koncentracije ukupnih antocijana. Udio derivata malvidina (38-52%) u antocijanima bio je najznačajniji. Istraživanjem smo utvrdili razdvajanje kultivara prema koncentracijama fenolnih kiselina (kafeinska, ferulinska i klorogenska). Antioksidacijski kapacitet mjeren pomoću DPPH metode bio je u rasponu od 6, 13 do 7, 60 mmol (TE)/100g, dok je mjeren pomoću ABTS metode bio u rasponu od 15, 83 do 28, 37 mmol TE/100g mase svježeg ploda. Korelacijski koeficijenti uglavnom su ukazivali na srednje i jake negativne korelacije između prosječne mase ploda i fenolnih spojeva, a korelacija između prosječne mase ploda i ukupnih antocijana razlikovala se u dvije vegetacijske godine, r = - 0, 29 i r = - 0, 56.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA