Naslov
Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice
(Zagora – introductory remarks and terminology)

Autori
Matas, Mate ; Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip - Zadar : Split : Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011, 45-74

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Zagora između, stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije"

Mjesto i datum
Dugopolje, Hrvatska, 19.10.2010. - 21.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagora; Moseć; Zmina; krajina; župa; općine
(Zagora; Moseć; Zmina; krajina; parish; municipalities)

Sažetak
Autori su u radu analizirali jezikoslovno i geografsko značenje pojma zagora (zaobalje, zaleđe, Hinterland, retroterra) i rasprostranjenost toponima Zagora na području Hrvatske. U obrazloženju pojma Dalmatinska zagora autori naglašavaju kako se radi o neoficijelnom i prostorno rastezljivom pojmu i kako je taj prostor stoljećima predstavljao granično ili prijelazno područje između zapadnoga kršćanskog i osmanlijskog svijeta. Upozorili su i na značajne razlike u pristupima pri određivanju granica ili prostornog obuhvata tog područja i njegovih manjih cjelina koje su se nekada nazivale i krajinama: (Drniška ili Petropoljska, Imotska, Kninska, Sinjska ili Cetinska, Vrgorska i Zagora u užem smislu (bliže zaleđe Splita i Šibenika) kojoj su autori posvetili posebnu pozornost. Istaknuto je kako se na tom području prostirala i starohrvatska župa Zagora ili Zagorje koja je prema podatcima iz dokumenta crkvenog sabora održanog u Splitu 1185. godine pripadala Trogirskoj biskupiji. Naknadno se zbog raznolikih povijesnih i drugih razloga pojam Zagora počeo širiti i na prostor srednjovjekovne župe Zmina (Smina, Zimina, Simino, Smino, Sminovo, Zminovo), koja se prostirala sjeverno od Moseća. Obrazloženi su i nazivi splitska, šibenska i trogirska Zagora koji su povezani sa širenjem utjecaja spomenutih primorskih gradskih središta kao i promjene u njihovu prostornom obuhvatu i statusu pojedinih jedinica lokalne uprave i samouprave u posljednja dva stoljeća. Istaknuta je i narodna podjela (ili nazivlje za taj prostor) po kojoj Zagoru čini podmosećki prostor, a za onaj preko Moseća koristi se naziv Ogorje i mućki kraj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA