Naslov
Upotrebljivost autohtonih listača pri pošumljavanju krša
(Usage of native deciduous plants for karst afforestation)

Autori
Topić, Vlado

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) CXXI (1997), 7-8; 343-352

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
autohtone listače; pošumljavanje krša; hrast medunac; bijeli grab; crni jasen; crni grab; rašeljka; maklen; košćela; rast i prirast.
(native deciduous plants; afforestation of karst; Oak downy; Hornbeam oriental; Ash flowering; Hornbeam hop; Mahaleb cherry tree; Montpellier; Southern celtics; growth.)

Sažetak
Ovaj rad razmatra problematiku izbora vrsta pri pošumljavanju submediteranskog krškog područja Dalmacije. Istraživanja su provedena na pokusnom objektu Klačine i obuhvaćaju sedam autohtonih listača: hrast medunac (Quercus pubescens Willd.), bijeli grab (Carpinus orientalis Mill.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.), rašeljka (Prunus mahaleb L.), maklen (Acer monspessulanum L.) i košćela ili koprivić (Celtis australis L.). Izmjere su obavljene u 1., 11., 18. i 33. godini starosti kulture. Dobiveni podaci o uspijevanju ovih domaćih listača pokazuju da navedene vrste, iako autohotne, vrlo slabo rastu i prirašćuju jer mlade biljke ovih vrsta u ranoj mladosti ne podnose jako degradirana tla, pa u tim uvjetima ugibaju ili eventualno egzistiraju. Bolji uspjeh, u odnosu na ostale listače, postigao je crni grab. Sa srednjom visinom od 5, 74 m u 33. godini nadmašuje ostale listače. Poslije crnog graba najveće su dimenzije postigli crni jasen i bijeli grab. Hrast medunac kao najkorisnija i najvrijednija autohotna šumska vrsta u ovom području imao je na plohi Klačine u 11. godini samo 59 cm visine, a u 33. gosini 3, 11 m.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA