Naslov
Požeška kotlina - prapovijesna mikroregija na razmeđi Panonije, Balkana i alpskog svijeta
(The Požega Valley - a Prehistoric Microregion Between Pannonian Plain, Balkans and Alpine Region)

Autori
Potrebica, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2000

Stranica
291

Mentor
Majnarić-Pandžić, Nives

Ključne riječi
Požega; Kaptol; prapovijest; halštat; Panonija; Balkan; Grčka; Italija; kacige; konjska oprema; ratnici; tumuli
(Požega; Kaptol; prehistory; Hallstatt; Pannonia; Balkans; Greece; Italy; helmets; horse gear; warriors; tumuli)

Sažetak
Rad prikazuje kontinuitet prisustva prapovijesnih kultura na području Požeške kotline na primjeru poznatih lokaliteta i detaljno obrađuje razdoblje starijeg željeznog doba kao najviši domet u razvoju prapovijesnih kultura na ovom prostoru. Temelj su bili odnosi lokaliteta među sobom i prema prostoru u kojem se nalaze. Požeška kotlina predstavlja mikroregionalnu cjelinu koja je u zemljopisnom smislu iznimno zatvorena i pruža izvrsnu podlogu za istraživanje takvih pojava i zakonitosti koje vladaju među njima. Kako na ovom prostoru uglavnom nije bilo sistematskih arheoloških istraživanja ovih razdoblja, s izuzetkom iskopavanja u Kaptolu, dosadašnji podaci se uglavnom svode na podatke dobivene rekognosciranjem Gradskog muzeja Požega i arheologa iz drugih znanstvenih ustanova. Nešto podataka o prapovijesnim lokalitetima dolazi i iz starijih izvora (iz prošlog i s početka ovog stoljeća), kao i iz raznovrsne arhivske građe. Dosta arheološkog materijala nađenog tijekom poljoprivrednih i drugih radova dospjelo je u Gradskog muzeja Požega i u razne druge muzeje i zbirke privatnim donacijama. U prikazu osnovnih geomorfoloških uvjeta za razvoj pojedinih kulturnih fenomena dana je kompleksna i slojevita slika Požeške kotline kao zatvorene geografske cjeline. Ovaj prostor predstavlja periferni dio plodne panonske ravnice koji je vijencem visokih i povezanih brda gotovo potpuno izoliran od zemljopisno bliske okolice. Baš zbog tog perifernog položaja istovremeno predstavlja i važan komunikacijski centar na putu prema planinskom jugu balkanskoga poluotoka. U okviru ovoga dana je i klimatološka i hidrografska slika kotline, te geološka analiza rubnih brda i unutrašnjosti kotline. U primjeni spoznaja dobivenih geološkom analizom ovog prostora posebna pažnja posvećena je značaju sirovinskih resursa i promjeni tog značaja kroz prapovijesna razdoblja. Takvi resursi igraju ključnu i određujuću ulogu u razvoju pojedinih kulturoloških fenomena. U okviru toga obrađen je problem porijekla litičke sirovine za kamene izrađevine iz Zarilca, moguća eksploatacija sirovine za proizvodnju stakla na Zvečevu, grafitni rudnik u Papuku i njegova uloga u razvoju lokalne grupe halštatskog kulturnog kruga, ležišta pojedinih ruda, pogotovo onih koja su važna za proizvodnju željeza i drugih metala, izvori drvne sirovine i dr. Analiza vrsta tla dala je i neke smjernice o keramičkoj produkciji ovog prostora kroz razne prapovijesne periode. Prvi dio rada predstavlja kratki slojeviti pregled kulturnog razvoja po pojedinim prapovijesnim razdobljima (pet razdoblja, od paleolitika do mlađeg željeznog doba) s analizom najvažnijih kulturnih pojava za svako razdoblje: A. Paleolitik (Zarilac) B. Neolitik (starčevačka i sopotska kultura) C. Eneolitik (vučedolska kultura, lasinjska kultura, Retz-Gayary kultura) D. Brončano doba (grupa Gređani) E. Starije željezno doba (halštatska kultura – grupa Martijanec-Kaptol) F. Mlađe željezno doba (latenska kultura – prisustvo Kelta) Ovaj dio popraćen je odgovarajućim popisom lokaliteta, te tablama crteža i pregledom specifičnih oblika i najvažnijeg materijala za svaku kulturu. Starije željezno doba predstavlja vrhunac prapovijesne kulture u Požeškoj kotlini, a ovaj rad detaljno analizira pojedine aspekte halštatske kulture ovog područja. Taj prikaz bazirati se na dosada poznatom materijalu (uglavnom s centralnog lokaliteta u Kaptolu i njemu gravitirajućih lokaliteta) i ali i novim nalazima. Na temelju prostorne distribucije lokaliteta ustanovljeno je međudjelovanje na relacijama centar-periferija tog kulturnog fenomena u mikroregionalnom smislu. Nakon što su ustanovljeni odnosi unutar mikroregionalne cjeline, nalazi i saznanja o halštatskoj grupi Martijanec-Kaptol karakterističnoj za Požešku kotlinu stavljeni su u odnos s istovremenim kulturama u susjednim regijama. Na temelju toga pokušali su se utvrditi trgovački putevi te smjer, karakter i način kretanja kulturoloških utjecaja s jednog prostora na drugi. U tu svrhu analizirane su karakteristične grupe materijala (oružje) i kulturni fenomeni (grobni ritual). U zaključku je prikazana mikroregionalna struktura ustanovljena na lokalitetima starijeg željeznog doba. Nadregionalna analiza dala je jedinstvenu interpretaciju lokalnih odnosa i pokušala objasniti uzroke relativno naglih promjena u tom razdoblju. Također se sugerira izdvajanje grupe Kaptol kao specifičnog fenomena iz kulturnog entiteta koji se dosada nazivao grupa martijanec-kaptol. Interpretacijom nalaza na takvoj višoj razini mogu se ustanoviti tragovi određenih modela međuodnosa u danoj kulturnoj cjelini (Core-Periphery model i geografski model). Objedinjavanjem korpusa starih i novih nalaza, te mikro i makroregionalnim razmatranjima na bazi ustanovljenih modela stvorena je koncepcija koja na kraju rezultira dinamičnom slikom tog prapovijesnog razdoblja. Cijeli je rad popraćen tabelama i 70 tabli crteža obrađenog materijala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA