Naslov
Prapovijesni nalazi iz Požeške kotline u Arheološkom muzeju u Zagrebu
(PREHISTORIC FINDS FROM THE POŽEGA VALLEY IN THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZAGREB)

Autori
Potrebica, Hrvoje ; Balen, Jacqueline

Izvornik
Zlatna dolina (1330-7886) 5 (1999); 7-62

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Požega; AMZ; prapovijest; starčevačka kultura; sopotska kultura; lasinjska kultura; Retz-Gajary; Hrnjevac; halštat; Kaptol; latenska kultura
(Požega; AMZ; prehistory; Stračevo Culture; Sopot Culture; Lasinja Culture; Retz-Gajary; Hrnjevac; Hallstatt Culture; Kaptol; La Tene Culture)

Sažetak
Na prostoru Požeške kotline do sada je evidentirano oko stotinjak arheoloških nalazišta na kojima se mogu pronaći tragovi prisustva prapovijesnih kultura. Ovaj rad obrađuje nalaze s 35 takvih lokaliteta koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu u koji su dospjeli na razne načine: u najranijem razdoblju posredstvom povjerenika, a kasnije otkupom, darovima, rekognosciranjem, sondiranjem i sustavnim iskopavanjima. Najstariji nalazi o kojima je ovdje riječ potječu iz mlađeg kamenog doba, neolitika. To razdoblje obilježavaju starčevačka i sopotska kultura, te slučajni nalaz keramike korenovske kulture. Najbrojniji nalazi u Muzejskom fundusu pripadaju eneolitičkoj lasinjskoj kulturi. Iz razdoblja eneolitika (bakrenog doba) s prostora Požeške kotline dolaze i nalazi koji pripadaju retzgajarskoj kulturi (tip Hrnjevac), a nekoliko karakterističnih predmeta upućuju na prisustvo badenske populacije na prostoru Požeške kotline. Kostolački materijal iz Ašikovaca vjerojatno definira regionalni tip te kulture, dok nam nalazi keramike iz Draganluga i Mitrovca svjedoče o postojanju naselja najdojmljivije od svih eneolitičkih kultura - vučedolske kulture. Keramika iz Draganluga upućuje na prisustvo vinkovačke kulture i unutar Požeške kotline, na zapadnoj periferiji područja njezinog rasprostiranja. Međutim, na temelju materijala koji se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, čini se da je dominantna pojava vezana uz rano brončano doba u Požeškoj kotlini ipak licenska keramika. Kasno brončano doba na ovom prostoru predstavlja kultura polja sa žarama (virovitička grupa i grupa Gređani, te neke kasnije pojave). Prema dosadašnjem stanju istraživanja čini se da je razvoj prapovijesnih kultura dosegao vrhunac tijekom starijeg željeznog doba. Središnji lokalitet ovog doba svakako je groblje pod tumulima u Kaptolu koje su stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu iskopavali u nekoliko sezona između 1968. i 1975. Na važnost tog lokaliteta upućuje i činjenica da je to eponimni lokalitet halštatske grupe Martijanec-Kaptol koja je prisutna na razmjerno širokom i raznolikom prostoru od Međimurja do Požeške kotline. Tijekom mlađeg željeznog doba na ovom prostoru nailazimo na tragove latenske kulture. Osim ranolatenske fibule iz Bilača, ostali latenski nalazi koji su u Arheološki muzej u Zagrebu dopjeli s prostora Požeške kotline vežu se uz razdoblje kasnog latena. Zbog svega toga Požeška kotlina je kao vrlo zatvorena mikroregionalna cjelina iznimno važna za proučavanje prapovijesnih kulturnih fenomena, bilo kao izoliranih pojava ili radi ustanovljavanja mehanizama njihovog međudjelovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA