Naslov
Bioraznolikost živog svijeta Kvarnerskog otočja, priobalja i zaleđa
(Biodiversity of Flora and Fauna of Kvarner and Adjacent Areas)

Autori
Sušić, Goran

Izvornik
Pomorski zbornik (0554-6397) 36 (1998), 1; 217-240

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Bioraznolikost; zaštita prirode; ugrožene vrste; flora i fauna; endemi; kvarnersko otočje; Primorsko- goranska županija
(Biodiversity; Nature protection; endangered species; flora and fauna; Kvarner Archipelago; Primorsko- goranska County)

Sažetak
Zahvaljujući geološkoj prošlosti i zemljopisnom položaju, kvarnersko područje (otoci i priobalje) i njegovo zaleđe (Gorski kotar, Učka), tj. područje omeđeno granicama Primorsko-goranske županije, u “malom” ocrtava ono što je priroda Hrvatske za Europu; tu se na malom prostoru isprepliću različite vrste bilja i životinja, te tipična staništa srednje Europe, Alpa, krša Dinarida, zapadnog i istočnog Sredozemlja. Na tom je području prema paleontološkim nalazima bilo pribježište flore i faune (refugij) za zadnjeg ledenog doba, te ovdje danas nalazimo čitav niz endemičnih biljnih vrsta karakterističnih za hrvatsku obalu Jadrana. Uz Učku, masive Obruča, Snježnika i Risnjaka, endemima su posebno bogati otoci Krk, Cres i Rab. Biološko bogatstvo i raznolikost faune najbolje ocrtava broj vrsta životinja. Kopneni kralješnjaci su najbolje proučena skupina životinja, pa je za njih moguće načiniti usporednu analizu. Prema njoj u Primorsko-goranskoj županiji živi između 70 do 90% svih vrsta kopnenih kralješnjaka iz čitave Hrvatske. Od otoka po biološkoj raznolikosti ističu se, u razmjerima čitavog Sredozemlja, osobito Krk, Cres i Rab, a po broju vrsta sisavaca, vodozemaca i gmaziva ti su otoci, srazmjerno svojoj veličini, najbogatiji otoci Mediterana. Na području kvarnerskog otočja, priobalja i zaleđa koje zauzima tek oko 6.30% površine Hrvatske, obitava 73% svih vrsta vodozemaca i oko 87% od svih vrsta gmazova Hrvatske. Otok Krk sa 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, otok je s najvećim brojem vrsta tih životinjskih skupina u Mediteranu! Otok Cres je na trećem mjestu, nakon znatno veće Sardinije. Naravno da je tu i proporcionalno visok postotak onih vrsta koje su u Europi ugrožene; tako je od 114 u Europi ugroženih vrsta ptica na ovom području zabilježeno njih 83 (73%), a čak njih 30 su gnjezdarice! Ovdje gnijezde suri orlovi, sivi sokolovi, bjeloglavi supovi, prugasti orlovi, zmijari, tetrijebovi gluhani, sove ušare, sove jastrebače i još niz rijetkih vrsta. Ornitološka vrijednost kvarnerskog otočja, priobalja i zaleđa priznata je na europskoj razini činjenicom da su sva četiri Posebna ornitološka rezervata (dva na otoku Cresu, jedan na otoku Krku i čitav otok Prvić) proglašeni i uvršteni na Popis značajnih ornitoloških područja u Europi, a uz njih i zaljev Sv. Eufemije na Rabu. Ovdje obitava 81 vrsta sisavaca, što iznosi gotovo 2/3 od ukupno poznatog broja vrsta sisavaca u Hrvatskoj, a posebna je značajka obitavanje na jednom mjestu (relativno malom području) svih velikih europskih predatora. U šumama goranskih i primorskih planina još uvijek obitava oko 120 medvjeda, 30 vukova, 35 risova, 10-tak čagljeva, 40 divljih mačaka, veliki broj jazavaca, lisica, kuna zlatica i kuna bjelica, 900 jelena, 1200 srna, 100 divokoza, a uz čiste goranske rijeke 20-tak vidri. Prirodna vrijednost rijeke Kupe vidi se i po tome što je samo na njenom izvorišnom dijelu pronađeno 500 vrsta leptira! U akvatoriju kvarnerskog otočja jedina je stalna sjevernojadranska populacija dobrog dupina (Tursiops truncatus), koja broji oko 150 jedinki. Uz dobre dupine ponekad se mogu susresti i mali dupini (Delphinus delphis), a nije rijetkost susresti krupne morske kornjače, poput glavate i goleme želve (Caretta caretta i Chelonia mydas) posebice uz vanjske otoke ovog akvatorija. Područje kvarnerskog otočja, priobalja i zaleđa, odlikuje se u kontinentalnim razmjerima izuzetno bogatom, vrijednom i raznolikom prirodnom baštinom. Za ovo područje, kao jedno od, po vrijednosti biodiverziteta najvrednijih regija u Europi, nameće se kao prioritet očuvanje te bioraznolikosti kroz očuvanje svih tipova staništa i ekosustava, uz podsticanje sustavnih istraživanja i monitoringa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA