Naslov
Kirurško liječenje raka kolona
(Surgical treatment of colon cancer)

Autori
Doko, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Modern aspects in the treatment of colorectal and anal carcinoma / Bolanča, Ante ; Šamija, Mirko - Zagreb, 1999, 17-18

Skup
Modern aspects in the treatment of colorectal and anal carcinoma

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.12.1999

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Osnovni principi kirurškog liječenja karcinoma kolona su izdašna, do u zdravo, “en-block” resekcija, “no-touch” tehnika, primarno podvezivanje vaskularnih struktura prije mobilizacije tumora te adekvatna limfadenektomija. Granice resekcije pri radikalnoj operaciji kolona zbog karcinoma određene su ponajprije područjima limfne drenaže, koju je pri kurativnim zahvatima potrebno kirurški ukloniti. Pokazalo se da je metastaziranje prema korjenu mezenterija važnije od metastaziranja duž osovine kolona, te je adekvatna limfadenektomijaod posebnog značaja. U bolesnika s karcinomom cekuma i uzlaznog kolona radikalni pristup zahtijeva izvođenje desne hemikolektomije zbog pottebe podvezivanja ileokolične i desne koične arterije. U bolesnika s karcinomom srednjeg dijela poprečnog kolona podvezivanje srednje količne arterije uvjetuje resekciju poprečnog kolona, ali poštulu li se anatomske varijacije srednje količne arterije mogu biti nužni i drukčiji tipovi resekcije. Radikalna operacija silaznog i sigmoidnog kolona zahtijeva lijevu hemikolektomiju zbog podvezivanja donje mezenterične arterije. Karcinomi prijelaznih područja zahtijevaju izvođenje proširenih hemikolektomija ili subtotalnih kolektomija uz disekciju dvaju susjednih drenažnih područja. Segmentalne resekcije ne zadovoljavaju principe radikaliteta i kurabiliteta, jer uklanjanje limfnih čvorova u mezenteriju uvjetuje resekciju odgovarajućih vaskularnih struktura. Samo iznimno se neki karcinomi apendiksa i cekuma mogu radikalno liječiti segmentalnom resekcijom s obzirom na stalni anatomski položaj ileokolične arterije i pripadajuće limfne drenaže. Isto vrijedi i za neke karcinome aboralnog dijela sigmoidnog kolona, gdjemože zadovoljiti samo podvezivanje distalno od lijeve količne arterije. Kad je ileus uzrokovan karcinomskom opstrukcijom, sve je više zagovornika radikalne resekcije s primarnom anastomozom. Smatra se da je takav kirurški zahvat, koji uključuje irigaciju kolona i primarnu anastomozu, dovoljno siguran, čak i u bolesnika starije životne dobi. U slučajevima opstrukcije uzrokovane karcinomom lijevog kolona, subtotalna ili totalna kolektomija nalazi sve više poklonika koji te metode smatraju boljim od izborom u odnosu na operacije u dva ili tri akta. Argumenti u prilog navedene metode su: uklanjanje distendiranog, ishemičnog proksimalnog kolona s mikrolezijama, detoksikacija organizma te uspostavljanje prirodnog kontinuiteta crijeva što pridonosi bržem oporavku bolesnika. Preporučljivo je da hitne operacije s primarnom anastomozom obavljaju kirurzi s više iskustva u hitnojkirurgiji kolona. Resekcije pojedinih dijelova kolona mogu zrokovati metaboličke ili elektrolitske promjene u organizmu. Uklanjanje završnog ileuma uzrokuje malapsorpciju vitamina B12 i žučnih soli, a uklanjanjem uzlaznog kolona smanjue se apsorpcija vode i natrij-klorida te razgradnja ugljikohidrata do kratkolančanih masnih kiselina. Nakon opsežnih resekcija kolona mogu se pojaviti poremećaji ravnoteže kalija, izostaje apsorpcija energetski važnih produkata bakterijske razgradnje, te je moguća pojava dijareje. Potrebno je poznavati metaboličku ulogu debelog crijeva, uključujući i značenjeileocekalne valvule, te regulirati eventualne poremećaje nastale nekon ekstenzivne resekcije kolona.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA