Naslov
Morfogeneza površinskih i podzemnih krških oblika na području brdskog uzvišenja Lipnik, Dinarski krš, Hrvatska
(Morphogenesis of the surface and underground kart features in the area of the Lipnik hill, Dinaric karst, Croatia)

Autori
Bočić, Neven ; Košpić, Nenad, Pahernik, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi Hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem The first Croatian Speleological Congress with international participation Sažeci radova Abstracts / Garašić, Mladen ; Kovačević, Saša Meho - Zagreb : Hrvatski speleološki savez, 2010, 32-33

ISBN
978-953-56438-0-7

Skup
Prvi Hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 24.10.2010. - 27.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
krška zaravan; geomorfologija; ponikve; speleologija; brdo Lipnik; Hrvatska
(karst plateau; geomorphology; dolines; speleology; Lipnik hill; Croatia)

Sažetak
Brdsko uzvišenje Lipnik nalazi se uz desnu obalu rijeke Kupe, oko 15 km sjeverozapadno od Karlovca i oko 12 km jugozapadno od Ozlja, uz granicu sa susjednom Slovenijom. Prostorno je definirano geografskom širinom od 4530´00´´ do 4534´00´´ sjeverne geografske širine, te geografskom dužinom od 1519´15´´ do 1524´20´´ istočne geografske dužine. Uzvišenje je izduženo dinarskim pravcem (SZ-JI) u dužini od 10 km. Maksimalna širina mu je 4, 5 km u središnjem dijelu. Najviša točka je vrh Goljak (481 m). Lipnik se relativno uzdiže u odnosu na okolni terena za 330 m. Površina istraživanog terena iznosi 25, 6 km². Prema orografskim karakteristikama Lipnik je greda sa širokim neraščlanjenim grebenom koji je fragment krške zaravni. Lipnik je izdužen paralelno s geološkom strukturom, ali u inverznom odnosu. Središnji dio uzvišenja je prostrani široki i zaravnjeni greben koji je relativno uzdignuti dio prostrane krške zaravni. Područje brda Lipnik izgrađeno je od vapnenaca donje krede, a u strukturnom smislu to je sinklinala s osi dinarskog pravca pružanja. Cijelo područje Lipnika obilježeno je krškim reljefom. Od površinskih oblika ističu se ponikve, a djelomično i uvale dok u podzemlju dominiraju jame, ali istraženi su i špiljski kanali. Primjenom geografsko informacijskih sustava temeljenih na analizi susjedstva promatran je prostorni raspored i gustoća ponikava ozaljskog pobrđa. Prostorni raspored ponikava doveden je u vezu sa litološkim, tektonskim, strukturnim i mofometrijskim čimbenicima njihove geneze. Posebno su istraživani prostorni raspored i orijentacija izduženih ponikava. Na ovom je području istražen 21 speleološki objekt i to 19 jama i dvije špilje. Većina (19) objekata se nalaze u rasponu visina od 290 do 420 mNV. Najdublji objekt je jama Zvonečka (dubina 61 m), a najduži objekt je jama Đot (duljina 146 m). Na osnovu njihove morfologije su analizirani utjecaji dva različita litostratigrafska člana u kojima su speleološki objekti nastali, utjecaji pukotina različitog položaja te utjecaj hidroloških uvjeta na nastanak speleoloških objekata. Na kraju je izvršena usporedba temeljnih čimbenika oblikovanja površinskih i podzemnih krških oblika te je dana kratka generalizirana rekonstrukcija sljeda razvoja speleloških objekata na osnovu njihovog položaja i morfologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA