Pregled bibliografske jedinice broj: 550544
Normiranje naziva i općih riječi
Normiranje naziva i općih riječi // Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici
Osijek, Hrvatska, 2011. (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 550544 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Normiranje naziva i općih riječi
(The standardization of terms and appellatives)
Autori
Milković, Alen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici
/ - , 2011
Skup
XXV. međunarodni znanstveni skup, Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.05.2011. - 14.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
normiranje jezika; standardizacijski stupnjevi; jezična nužnost; jezično čistunstvo; jezični purizam; tipični jezični purizam; atipični jezični purizam
(language standardization; standardization levels; language necessity; language purism; typical purism; atypical purism)
Sažetak
U radu se obrađuje problem pristupa normiranju te se utvrđuju normizacijski stupnjevi prema kojima nazivi i opće riječi imaju mogućnost dosegnuti normativni status. Utvrđuju se pristupi normiranju, a to su: jezična nužnost, jezično čistunstvo i jezični purizam. Jezična nužnost proizlazi iz potrebe za imenovanjem novínā koje najčešće nastaju razvitkom tehnoloških inovacija, a spontano prodiru u jezik ponajviše posredstvom medija. Jedini bitni čimbenik u pristupu jezične nužnosti jest normiranje izraza koji se pridružuje sadržaju. Kriterij normiranja izraza isključivo je unutarjezični, odnosno bitna područja su: fonologija, morfologija, tvorba riječi i sintaksa. Utvrđuje se i razlika između često poistovjećivanih naziva jezično čistunstvo i jezični purizam. Jezično čistunstvo uvodi dodatni – idejni kriterij, a to je podrijetlo naziva ili opće riječi. Jezični purizam idejni kriterij zamjenjuje ideološkim kriterijem, odnosno uključuje i izvanjezični kontekst. Zaključuje se da postoje dvije vrste jezičnoga purizma: tipični i atipični purizam. Nazivi i opće riječi mogu prolaziti kroz iste normizacijske stupnjeve u procesu stjecanja normativnoga statusa, no redoslijed normizacijskih stupnjeva nije jednak, on ovisi o naravi pojedine skupine. Suradnja jezikoslovaca i stručnjaka struke čiji se naziv normira preduvjet je usustavljenoga nazivlja koje je u skladu s terminološkim načelima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
212-2120898-0926 - Valencijski rječnik hrvatskih glagola (Andrea Birtić, Matea, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Alen Milković
(autor)