Naslov
Dijagnostika virusnih infekcija dišnog sustava u djece
(Diagnosis of respiratory viral infections in children)

Autori
Mlinarić-Galinović, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni

Izvornik
Bolesti dišnog sustava u djece / Votava-Raić, Ana ; Malčić, Ivan - Zagreb : Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000, 104-109

Skup
Pedijatria danas 2000, 12.poslijediplomski tečaj obnove znanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.12.2000. - 02.12.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
respiratorne infekcije; virusi
(respiratory infections; viruses)

Sažetak
Uzročnici virusnih respiratornih infekcija U industrijski razvijenim zemljama virusne dišne infekcije imaju najveći udio među svim akutnim infektivnim bolestima u populaciji (2). Zbog relativno kratke inkubacije, kratkotrajnog imuniteta i kapljičnog načina prenošenja, ove bolesti osim medicinskog imaju i društveno - gospodarski značaj. Smatra se da nema osobe koja nije bolovala od ovih bolesti i da jedna osoba prosječno od njih obolijeva jednom godišnje (3). Prvi respiratorni virusi izolirani su pred pedesetak godina, i do danas je otkriveno oko dvije stotine različitih tipova ovih virusa. To su :virus influence, virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virus, adenovirusi, rinovirusi, korona virus, reovirusi te enterovirusi (4). Miksovirusi su članovi dviju porodica virusa tj. Ortomyxoviridae / virus influence / i Paramyxoviridae /virusi parainfluence i respiratorni sincicijski virus / (Tablica 1). nukleinska kiselina ovojnica virusa porodica i rod virusa uzročnik tip klinička slika Orthomyxoviridae Influenca virus A, B, C influenca (gripa), atipična pneumonija RNA ima Paramyxoviridae Paramyxovirus Parainfluenca virus 1, 2, 3, 4 krup, atipična pneumonija, IGDS* Pneumovirus Respiratorni sincicijski virus (RSV) A,B bronhiolitis, atipična pneumonija, bronhitis, krup, IGDS * infekcije gornjeg dišnog sustava Tablica 1. Klasifikacija i osobine miksovirusa. Osim porodice Orthomyxoviridae i Paramyxoviridae kao uzročnici respiratornih infekcija u čovjeka važne su i sljedeće porodice virusa : Adenoviridae, Picornaviridae (rodovi Rhinovirus i Enterovirus), Coronaviridae i Reoviridae (rod Reovirus) (Tablica 2). nukleinska ovojnica porodica i rod uzročnik tip klinička slika kiselina virusa virusa ima Coronaviridae Koronavirus IGDS* Reoviridae Reovirus 1,2,3 IGDS Picornaviridae Rinovirus 1-119 IGDS RNA nema Enterovirus Coxsackie A 10,21,24 IGDS Coxsackie B 1,2,3,4 IGDS Echovirus 1,3,4,6,7,9,11, 19,20,22,25 IGDS Poliovirus 1,2,3 IGDS DNA Adenoviridae Adenovirus 1,2,3,4,5,7,8, 14,19,21 atipične pneu-monije,faringokonjunktivalna groznica, keratokonjunktivitis, IGDS Tablica 2. Klasifikacija i osobine adenovirusa, rinovirusa, reovirusa, koronavirusa i enterovirusa. Sezonstvo: Akutne dišne virusne infekcije mogu biti uzrokovane velikim brojem virusa ( koji mogu izazvati bolesti tijekom čitave godine, ali njihovo sezonsko pojavljivanje izraženo je u većine respiratornih virusa. Tako se virus influence javlja od studenog do ožujka; virusi parainfluence tip 1 i 2 javljaju se svake druge godine, i to od listopada do ožujka, a tip 3 kroz čitavu godinu; a RSV od studenog do svibnja. Širenje:Miksovirusi se prenose malim česticama aerosola ( virus influence) na udaljenosti veće od 1,5 m, te velikim kapljicama sekreta koje zahtijevaju bliži kontakt tj. preko kontaminiranih ruku ili predmeta ( virusi parainfluence i RSV). Ciljne stanice za ove viruse su stanice trepetljikavog epitela dišnog sustava ( vidi: Bolničke respiratorne virusne infekcije i preporuke za njihovu kontrolu). Klinička slika: Ovi virusi izazivaju nekoliko kliničkih sindroma : blage infekcije gornjeg dijela dišnog sustava (prehlada, faringokonjuktivalna groznica, tonzilofaringitis, itd.) i teške infekcije donjeg dijela dišnog sustava :(laringitis, krup, bronhitis, bronchiolitis, atipična pneumonija). Karakteristično je da jedan virus može uzrokovati više različitih kliničkih sindroma a jedan klinički sindrom više virusa. Diferencijalno-dijagnostički, kod atipične, intersticijalne, pneumonije treba imati na umu da pored virusa i neke bakterije ( Mycoplasma pneumoniae, Coxiella burnettii i Chlamydia psittaci) često uzrokuju ovaj sindrom. Dob: Sve dobne skupine mogu biti zahvaćene infekcijom bilo kojim od ovih virusa, ali npr. parainfluenca virusi će težu kliničku sliku izazvati u djece, respiratorni sincicijski virus u dojenčadi i starijih osoba, a korona virus češće inficira odraslu populaciju. Dijagnostika: S toga se na osnovu kliničke slike, sezonskog pojavljivanja te učestalosti javljanja po dobnim skupinama može samo naslučivati uzročnik, no samo pravilna laboratorijska dijagnostika ( direktna i indirektna virološka) će moći otkriti etiologiju akutne dišne infekcije. U laboratorijskoj dijagnostici postoji širok spektar metoda za dokazivanje infekcija izazvanih ovim virusima. Uzročnici se mogu izolirati iz kliničkog matrijala na kulturi stanica i u oplođenim kokošjim jajima. Također ja moguća tzv. brza detekcija virusa u sekretu iz dišnog sustava bolesnika primjenom hiperimunih životinjskih seruma ili monoklonskih protutijela najčešće u imunofluorescentnom testu. Od seroloških metoda upotrebljavaju se test neutralizacije, test inhibicije hemaglutinacije, reakcija vezanja komplementa, indirektni test fluorescentnih protutijela i imunoenzimni test. Profilaksa i liječenje: Specifično liječenje se provodi za neke infekcije ( npr. pneumonije u starijih osoba uzrokovane influenca virusom, bronhiolitise u dojenčadi uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom). Cjepiva protiv influenca virusa i adenovirusa se uspješno upotrebljavaju već duže vrijeme, a prozvedena su i ispituju se cjepiva protiv respiratornog sincicijskog virusa i parainfluenca virusa. Nakon infekcije ovim virusima javlja se kratkotrajan imunitet vezan uz sekretorna protutijela koja štite prosječno nekoliko mjeseci od reinfekcije homolognim virusom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA