Naslov
Zaravni u kršu hrvatske i njihov geomorfološki razvoj
(Karst plateaus in Croatian karst and their geomorphological development)

Autori
Bočić, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski geografski kongres, Knjiga sažetaka / Prelogović, Vederan ; Cvitanović, Marin - Osijek : Hrvatsko geografsko društvo, 2011, 25-25

ISBN
978-953-7245-11-5

Skup
5. Hrvatski geografski kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2011. - 08.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geomorfologija krša; krška zaravan; Slunjska zaravan; Dinarski krš; Hrvatska
(karst geomorphology; karst plateau; Slunj plateau; Dinaric karst; Croatia)

Sažetak
Zaravni su specifični reljefni oblici tzv. poligenetskog tipa vezani za karbonatnu podlogu. Mogu biti kao prostrane (samostalne) zaravni, kao dijelovi zavala krških polja te kao manji disecirani, često izdignuti fragmenti. Prostrana zaravnjena područja u kršu koja se, promatrajući u sitnom mjerilu, odlikuju slabom reljefnom dinamikom smatramo krškim zaravnima u užem smislu. Reljefna dinamika se povećava kod krupnijih mjerila jer su prostori zaravni često disecirani kanjonima alogenih tekučica ili brojnim ponikvama. U Hrvatskoj su najrasprostranjenije tzv. Karlovačka zaravan (ili Unsko-koranska, oko 1300 km2), Istarska zaravan (oko 1400 km2) i Sjevernodalmatinska zaravan (oko 1200 km2). Ove tri zaravni zauzimaju oko 15% površine hrvatskog krša. Prostrane zaravni Dinarskog krša privlačile su znanstvenike iz mnogih krajeva pa su upravo ovdje nastajale prve teorije o načinu i vremenu postanka zaravni u kršu. Kako ni do danas nije u potpunosti riješeno pitanje nastanka zaravni cilj je ovog rada dati pregled najvažnijih istraživanja geomorfologije zaravni u kršu te analizirati najvažnije procese u geomorfološkom razvoju zaravni na primjeru Slunjske zaravni. Slunjska zaravan najjužniji je dio Karlovačke zaravni. Ovaj prostor čini sjeveroistočni prijelazni pojas granice Gorske Hrvatske prema Panonskoj megaregiji. Zaravan zasijeca geološku strukturu, tj. oblikovana je u stijenama u rasponu od srednjetrijaskih dolomita do gornjokrednih vapnenaca koje su u međusobno složenim strukturnim odnosima. Miocenske jezerske naslage najvjerojatnije su taložene nakon formiranja zaravni te su naknadno denudacijom uglavnom odnešene. Sačuvane su samo u potolinama ili kao manji denudacijski ostaci na zaravni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA