Pregled bibliografske jedinice broj: 549739
Proaktivno i pasivno ponašanje u intimnim vezama: uloga regulacijskog fokusa
Proaktivno i pasivno ponašanje u intimnim vezama: uloga regulacijskog fokusa // 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa Sažeci priopćenja / Čorkalo Biruški ; Vukasović, Tena (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko psihološko društvo, 2011. str. 110-110 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 549739 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proaktivno i pasivno ponašanje u intimnim vezama: uloga regulacijskog fokusa
(Proactive and passive behavior in intimate relationships: role of regulatory focus)
Autori
Huić, Aleksandra ; Kamenov, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa Sažeci priopćenja
/ Čorkalo Biruški ; Vukasović, Tena - Zagreb : Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko psihološko društvo, 2011, 110-110
ISBN
978-953-175-391-3
Skup
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 09.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
regulacijski fokus; intimne veze; proaktivno i pasivno ponašanje
(regulatory focus; intimate relationships; proactive and passive behavior)
Sažetak
Fokus regulacije, kao sustav koji regulira cilju usmjereno ponašanje, može se podijeliti na: (1) promotivni fokus koji je povezan s napretkom, rastom i postignućima ; i (2) preventivni fokus koji se veže uz potrebu za sigurnošću, zaštitom i odgovornošću. Prema Higginsu i sur. (2001), pojedinci se razlikuju po tome koji od ova dva fokusa dominira u regulaciji njihovog ponašanja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u ponašanju u intimnim vezama između osoba s izraženim promotivnim i osoba s izraženim preventivnim fokusom regulacije. Pretpostavljamo da će se „promotivni“ pojedinci u vezi ponašati proaktivno i biti usmjereni na njeno osnaživanje, dok će „preventivni“ pojedinci izbjegavati promjene i preferirati rutinu i status quo u vezi. Dodatno smo željeli provjeriti hoće li se naša očekivanja potvrditi za različite operacionalizacije regulacijskog fokusa. U istraživanje smo uključili 391 heteroseksualnih sudionika/ca koji su smatrali da se nalaze u ozbiljnoj intimnoj vezi, ali nisu u braku. Dob sudionika kreće se od 18-35 godina (M=24 godine), dok je raspon duljine veze od jednog mjeseca do 13 godina. Kao mjere fokusa regulacije korišteni su Upitnik fokusa regulacije (Higgins i sur., 2001) i Upitnik samopoimanja – konvencionalni konstrukti (Watson, 2004), dok je zavisna varijabla operacionalizirana novokonstruiranom Skalom promotivnog ponašanja u vezi (Huić i Kamenov, 2010). Rezultati su samo djelomično potvrdili postavljene hipoteze. Čini se kako fokus regulacije igra ulogu u izbjegavanju obvezivanja i preferiranju rutine u vezi, ali ne i u ponašanju usmjerenom na osnaživanje veze. S druge strane, usklađenost između realnog pojma o sebi i partnerovih očekivanja ima ulogu u izraženosti proaktivnog ponašanja u vezi. U radu su razmotreni doprinosi ovih nalaza teorijskoj konceptualizaciji fokusa regulacije, kao i načinu mjerenja ovog konstrukta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301422-1420 - Uloga socio-kognitivnih procesa u samoregulaciji i interpersonalnim odnosima (Kamenov, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb