Pregled bibliografske jedinice broj: 54965
Reakcija hibrida kukuruza na dva tipa tla slatinske Podravice
Reakcija hibrida kukuruza na dva tipa tla slatinske Podravice // 36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem "Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, V. (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 54965 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reakcija hibrida kukuruza na dva tipa tla slatinske Podravice
(Response of corn hybrids on two soil types of Slatina Podravina area)
Autori
Antunović, Manda ; Rastija, Mirta ; Rastija, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem "Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva
/ Kovačević, V. - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000
Skup
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kukuruz; tlo; prinos zrna; aluvijalno tlo; kiselo tlo
(corn; soil; grain yield; aluvial soil; acid soil)
Sažetak
Deset hibrida kukuruza uzgajano je na dva tla slatinske Podravine (područje Sopje; obiteljsko gospodarstvo Josipa Rastije) tijekom 1998. i 1999. g. Pokusi su posijani pneumatskom sijačicom u 4 repeticije (osnovna parcela 14 m2) na planirani razmak zrna u redu 20, 22,5 ili 24,5 cm, ovisno o hibridu (71428, 63493 ili 58310
zrna/ha.). Pokusne parcele su prosječne plodnosti (kiselo tlo pH u KCl = 3,80), odnosno iznadprosječne plodnosti (aluvijalno tlo pH u KCl
= 6,81). Kemijskim analizama ustanovljena je u površinskom sloju (0-30 cm) obadva tla niska razina humusa i prosječna opskrbljenost fosforom i kalijem, kiselo tlo je siromašnije kalcijem, magnezijem i željezom od aluvijalnog tla. Kukuruz je obran ručno. Prinosi zrna su preračunati na vlagu od 14% i na 90% teoretskog sklopa.
Prinosi zrna u 1998. g bili su signifikantno veći (prosjek 11,71** t/ha) nego 1999. g (prosjek 10.86 t/ha), a na aluvijalnom tlu veći (12,82**t/ha) nego na kiselom tlu (9,74 t/ha). U obje godine istraživanja je na kiselom tlu prosječan prinos zrna bio za oko 25% niži nego na aluvijalnom tlu.
Prinosi pojedinih hibrida (2-god. prosjeci) bili su u rasponu od 10,40 do 12,35 t/ha, a prema razlikama u prinosu na razini LSD 1%, podijeljeni su u tri skupine: a) iznad 11,58 t/ha (OsSK458exp., OsSK568, OsSK490exp. i OsSK554: prosjek 11,95 t/ha), b) od 10,81 do 11,57 t/ha (OsSK332, OsSK425 i OsSK552: prosjek 11,05 t/ha) i c) ispod 10,81 t/ha (OsS382, K OsSK413 i OsSK444: prosjek 10,62 t/ha).
Visokim prinosima (2-god. prosjeci) su se na aluvijalnom tlu izdvojila izdvojila tri hibrida OsSK554, OsSK458 i OsSK568exp.: prosjek 14,01 t/ha), a OsSK444 dao je najmanji prinos (11,31 t/ha). Prinose iznad 10 t/ha na kiselom tlu su mali hibridi OsSK332, OsSK444, OsSK458exp. i OsS490exp. (prosjek 10,84 t/ha), a ispod 9 t/ha hibridi OsSK413, OsSK382, OsSK425exp. i OsS425exp. (prosjek 8,76 t/ha).
Naša istraživanja ukazuju na složenost utjecaja okoline (svojstva tla i vremenske prilike) u reakciju hibrida kukuruza na svojstva tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)