Naslov
Razlike u razini aktivacije i dnevna pospanost nakon djelomične deprivacije spavanja
(Differences in the level of activation and daytime sleepiness after partial sleep deprivation)

Autori
Bakotić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.02

Godina
2011

Stranica
139

Mentor
Tadinac, Meri ; Radošević-Vidaček, Biserka

Ključne riječi
Pospanost; Budnost; Spavanje; Nagon za budnošću; Aktivacija; Elektrodermalna labilnost; Deprivacija spavanja
(sleepiness; alertness; sleep; wake drive; activation; electrodermal lability; sleep deprivation)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je provjeriti neke postavke modela pospanosti Cluydtsa i De Valckove (2003, Med Hypoth 60). Željeli smo provjeriti utječe li razina aktivacije na razinu dnevne pospanosti nakon djelomične deprivacije spavanja. Također smo ispitali jesu li individualne razlike u osnovnoj razini aktivacije izmjerene preko elektrodermalne labilnosti, te individualne razlike u općoj tendenciji uspavljivanja izmjerene preko Epworthove skale pospanosti (ESS), povezane s razinom dnevne pospanosti. U ispitivanju je sudjelovalo 28 studenata psihologije oba spola dobi od 18 do 26 godina. Ispitivanje je provedeno prema eksperimentalnom nacrtu s ponovljenim mjerenjima. U jutarnjim satima nakon djelomične deprivacije spavanja u laboratoriju sudionici su sudjelovali u dvije eksperimentalne situacije u kojima je razina aktivacije manipulirana uz pomoć dva laboratorijska zadatka. Redoslijed izvršavanja zadataka rotirao se između sudionika. U svakoj eksperimentalnoj situaciji pokazatelji fiziološke aktivacije (srčana i elektrodermalna aktivnost), subjektivne aktivacije (energičnost, napetost i stanje anksioznosti) te fiziološke i subjektivne pospanosti mjereni su istim redoslijedom i na isti način. Analize su pokazale da je manipulacija razinom aktivacije pomoću zadataka bila uspješna. U situaciji s relativno višom razinom autonomne i subjektivne aktivacije sudionici su se osjećali manje pospano i trebalo im je više vremena da zaspu nego u situaciji u kojoj je razina aktivacije bila relativno niža. Individualne razlike u elektrodermalnoj labilnosti, kao ni razlike u općoj tendenciji uspavljivanja mjerene pomoću ESS, nisu bile povezane s pokazateljima dnevne pospanosti. Rezultati ovog ispitivanja podupiru ideju Cluydtsa i De Valckove o važnosti situacijske komponente nagona za budnošću, operacionalizirane preko pokazatelja razine aktivacije, u regulaciji dnevne pospanosti. Međutim, dobiveni rezultati ne upućuju na važnost mjera osobinske komponente pospanosti i aktivacije, koje su bile korištene u ovom ispitivanju, u regulaciji pospanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA