Naslov
KUKURUZNA ZLATICA VAŽAN ŠTETNIK NA PODRUČJU PODRAVINE – KAKO SPRIJEČITI ŠTETE?
(Western corn rootworm as an important pest in the region of Podravina- how to prevent the damages?)

Autori
Bažok, Renata ; Kos, Tomislav ; Oštrkapa Međurečan, Željkica ; Markovica, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2011, 9-9

Skup
55. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2011. - 11.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
edukacija proizvođača; kukuruzna zlatica; procjena rizika; štete
(education of farmers; western corn rootworm; risk estimation; damages)

Sažetak
Prvi je puta kukuruzna zlatica na području Podravine utvrđena 1998. godine. Ekonomske štete zabilježene su od 2003. godine, a najveće štete bile su u 2007. godini nakon koje slijedi pad brojnosti uvjetovan nepovoljnim klimatskim uvjetima. Ovo područje karakteriziraju lakša tla, mala prosječna veličina parcela i ograničen izbor kultura u plodoredu. Osim kukuruza i strnih žitarica u plodoredu dolaze još samo djetelinsko travne smjese. Zbog intenzivne stočarske proizvodnje gospodarstva su orijentirana na proizvodnju kukuruza, te je ponovljena sjetva zastupljena na oko 60% površina. Sve navedeno doprinijelo je stalnom porastu populacije. Nekoliko godina poljoprivredni proizvođači s područja općina Gola i Ferdinandovac u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu provode procjenu rizika od kukuruzne zlatice. Temeljem opažanja predviđa se situacija sa zlaticom u slijedećoj godini i daju preporuke kako bi se na parcelama koje su u programu označene kao visoko rizične izbjegla ponovljena sjetvu. Na parcelama umjerenog rizika predlažemo izbjeći ponovljenu sjetvu ili sijati sjeme tretirano insekticidima, a na poljima s niskom populacijom zlatice sjetva se bez straha može ponoviti. U program je uključen manji broj proizvođača. Ostali proizvođači nisu pokazali interes zbog neinformiranosti ili smatrajući da će izbjegavanjem ponovljene sjetve odnosno sjetvom tretiranog sjemena riješiti problem. Tijekom ljeta 2010. na velikom broju polja na području Podravine došlo je do velikih šteta pri čemu je na nekim poljima udio polegnutih biljaka bio do 95%, a gubitci prinosa iznad 60%. Utvrđeno oštećenje korijena na svim poljima na kojima je zabilježeno polijeganje (usprkos sjetvi tretiranog sjemena) bilo je iznad ekonomskog praga tolerantnosti, a kretalo se do 2, 68 (prema skali 0-3). Velike štete koje su se dogodile u 2010. potvrdile su tvrdnje da je praćenje visine populacije zlatice na poljima na kojima se planira ponovljena sjetva neophodno, jer se samo temeljem brojnosti kornjaša može odrediti koju mjeru treba poduzeti. U slučaju velike brojnosti kornjaša tretiranje sjemena treba nadopuniti primjenom granuliranih insekticida. Iskustvo je pokazalo da postoje znatne razlike između insekticida koji se primjenjuju, te da je preduvjet uspješne zaštite prilagodba insekticida i doze primjene kukuruznoj zlatici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA