Pregled bibliografske jedinice broj: 549299
Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije
Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije // Suvremena lingvistika, 37 (2011), 72; 295-318 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 549299 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije
(Functional variants of the constraction dati (se) + infinitive in Croatian language, in the framework of grammaticalization)
Autori
Žagar Szentesi, Orsolya
Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 37
(2011), 72;
295-318
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski jezik; infinitiv; glagol dati; modalni glagol; pomoćni glagol; modalnost u slavenskim jezicima; factitiv/kausativ; složena predkatska konstrukcija
(Croatian language; infinitiv; verb dati; modal verb; auxiliary verb; modalitiy in Slavic languages; factitiv/causative; composed predicational constructions)
Sažetak
Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova kao što su - izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice, te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija opisujemo u okviru procesa gramatikalizacije kao procesa tijekom kojega leksički elementi u određenom jezičnom okruženju postaju gramatičkima, pričemu mogu nastupati i izvjesne formalno-strukturne promjene u njihovim oblicima. Semantički pomaci o kojima svjedoče predočene promijenjene funkcije glagola dati s infinitivima mogu se karakterizirati kao početne faze gramatikalizacije jer se pritom uočava određeni stupanj pojmovne shematizacije, ili pomak od konkretnog prema apstraktnijem značenju glagola dati. U prvospomenutim trima funkcijama gramatikalizacijom razvijeno sekundarno značenje glagola dati dotiče domenu modalnosti i time se njegova leksička autonomija samo u manjoj mjeri reducira ; dok je u četvrtoj funkciji (faktitiv-kauzativ) mjera semantičke shematizacije znatno veća, jer njegovo značenje postaje gotovo posve gramatičko (referira se samo na glagolsku dijatezu) ; pa se može ustanoviti da glagol dati u ovom slučaju prolazi kroz najveći stupanj desemantizacije, . Pored ustanovljavanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjekatskog argumenta glagola dati i infinitiva, moguće dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba „da + prezent“). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300869-0793 - Mađarski i hrvatski jezik u kontrastivnom pristupu (Žagar Szentesi, Orsolya, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Orsolya Žagar Szentesi
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus