Naslov
Uloga nacionalnih parkova u šumskom sjemenarstvu u Hrvatskoj
(The role of National parks in forest seed science in Croatia)

Autori
Gradečki-Poštenjak, Marija ; Poštenjak, Karmelo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova simpozija Dani Branimira Gušića –Mljet 2010. / Durbešić, Paola, Benović, Adam - Zagreb : LaserPrint, 2011

ISBN
978-953-6202-13-3

Skup
˝Dani Branimira Gušića˝- novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta

Mjesto i datum
Pomena, Hrvatska, 03.10.2010. - 07.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
šumsko sjemenarstvo; sjemenski objekti; genofond; zaštićeni objekti prirode
(forest seed science; forest seed stands; gene pool preservation; protected sites of nature)

Sažetak
Tragove šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj moguće je naći unatrag više stoljeća u mediteranskom području (kulture crnog bora), a u 19. stoljeću u panonskom području kada se je žir lužnjaka, u sječinama, sadio pod motiku, te u Dinarskom području gdje su Thurn-Taxisovi šumari podizali jelove kulture. Današnje šumsko sjemenarstvo je bremenito velikom potražnjom za sjemenom lužnjaka, kitnjaka i jasena, te borova, što je posljedica narušene prirodne obnove u nizinskim sustavima bjelogorice, te požara u kulturama crnogorice u mediteranskom području. Šumsko sjeme za potrebe rasadničke proizvodnje, kao i za potrebe dopune prirodne obnove šuma se sabire sa zemlje ili sakuplja u krošnjama drveća u šumskim sjemenskim objektima. Oni bi trebali biti fenotipski najkvalitetniji dijelovi šuma pojedine vrste drveća, te garancija očuvanju genofonda dotične vrste. Nacionalni parkovi i drugi oblici zaštite prirodne baštine Hrvatske na vrlo malom prostoru sadrže veliko bogatstvo raznolikosti flore i faune. Predstavljaju najljepše očuvane ekosustave u kojima zastupljenošću prednjače šumski ekosustavi, koji su više od dva i pol stoljeća znanjem, stručnošću i savjesnošću starih naraštaja šumara brižno gospodareni kako bi buduće generacije mogle baštiniti te ljepote. Priroda je dinamična, a ne statična. Ne može se konzervirati i zahtjeva kontinuitet gospodarenja. Prije niz stoljeća ona je bila u najvećem djelu samoobnovljiva, a danas u dobrom dijelu nije, zahvaljujući samo čovjeku i njegovim aktivnostima. Stoga su nacionalni parkovi idealni za očuvanje genofonda flore i faune te izvorišta za dobivanje šumskog sjemena, koje će se koristiti za poboljšanje i očuvanje genetske raznolikosti naših osiromašenih gospodarskih sastojina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA