Naslov
Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima
(Dynamics of Acorn Production and Quality of English Oak Acorn (Quercus robur L.) in Disrupted Ecological Conditions)

Autori
Gradečki-Poštenjak, Marija ; Novak Agbaba, Sanja ; Licht, Robert ; Posarić, Darko

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 135 (2011), 13; 169-181

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Quercus robur L.; periodicitet plodonošenja; kvaliteta žira; metoda sjemenomjera; proizvodni potencijal sastojine
(pedunculate oak; acorn production; acorn quality; acorn-collecting traps method; stand production potential)

Sažetak
Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice. Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve slabiji urod sjemena i narušenu prirodnu obnovu šuma. Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetske konstitucije vrste i sinekoloških faktora. Plodonošenje hrastova je genetski kontrolirano preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine. Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja je bio praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobi- srednjedobnim, starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina. Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda – rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano je sakupljan žir, a u proljeće slijedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji. Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo u starijim sastojinama, a najmanje u starim sastojinama. Obzirom na stupanj osutosti krošanja najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira pojavio se 2006., a drugi 2010 godine. U 2006. godini urod je bio obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti količina sakupljenog žira se smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama (prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama (40.000 kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijele UŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja plodonošenja rodne godine bile su: 2000., 2002., 2003., 2006. i 2010. godina. Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet 88 %, prisustvo insekata 12%, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg 185 kom/kg ; urod 2010. godine – klijavost 71 %, , bolesno i gnjilo sjeme 29 %, masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg. Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama, vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina. Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA