Naslov
Nasljedniku toskanskih tirana i dobrih Pastira: dubrovački epitaf papi Lavu X. (1513.-1521.)
(To the Successor of Tuscan Tyrants and Good Shepherds: the Dubrovnik epitaph to the Pope Leo X (1513-1521))

Autori
Seferović, Relja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Marin Držić 1508-2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5-7. studenoga 2008. u Zagrebu

Urednik/ci
Batušić, Nikola ; Fališevac, Dunja

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
307-325

ISBN
978-953-154-911-0

Ključne riječi
Dubrovačka Republika, crkvena reforma, papa Lav X., epitaf
(The Republic of Dubrovnik, Church reform, Pope Leo X, epitaph)

Sažetak
Za djetinjstva Marina Držića na čelu Rimske crkve bio je Giovanni Medici alias papa Lav X., mlađi sin Lorenza Veličanstvenog. Imao je dodira s našim uglednim prelatima poput benediktinskog opata Ludovika Crijevića Tuberona, franjevca konventualca Jurja Dragišića i dominikanaca Klementa Ranjine i Augustina Nalješkovića. Iz Dubrovnika je trajno potisnuo konventualski ogranak Male braće u korist opservanata, a složio se i s povezivanjem benediktinskih samostana u Kongregaciju. Ove odluke koristile su crkvenoj reformi dubrovačke vlade, zamišljenoj da ojača politički nadzor nad Crkvom, što se osjetilo i u gušenju nemira u Dominikanskom samostanu. Međutim, papin osobni život, pun renesansnog sjaja, osudili su konzervativni dubrovački krugovi, zazirući i od dinastije Medici i lošeg firentinskog iskustva, s gubitkom građanske slobode. Anonimni latinski epitaf Lavu X., čiji je autor vjerojatno neki protivnik iz Italije, prikazuje tamno naličje ovog svijetlog renesansnog lika. Čini se i da proročanski istupa protiv kasnijeg urotničkog pokušaja Marina Držića da suradnjom s Medicijima promijeni političke prilike u Dubrovniku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA