Pregled bibliografske jedinice broj: 548659
Prostorni odnosi kao temelj padežnih značenja – shematičnost i polisemija hrvatskoga prijedložno-padežnog izraza od + genitiv
Prostorni odnosi kao temelj padežnih značenja – shematičnost i polisemija hrvatskoga prijedložno-padežnog izraza od + genitiv // Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani / Birtić, Matea ; Brozović Rončević, Dunja (ur.).
Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2010. str. 15-33 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 548659 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorni odnosi kao temelj padežnih značenja – shematičnost i polisemija hrvatskoga prijedložno-padežnog izraza od + genitiv
(Spatial relations as the foundation of case meanings – schematicity and polisemy of Croatian prepositional case meaning od + genitive)
Autori
Belaj, Branimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani
/ Birtić, Matea ; Brozović Rončević, Dunja - Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2010, 15-33
ISBN
978-953-6637-58-4
Skup
Drugi hrvatski sintaktički dani
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13.11.2008. - 15.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
shematično značenje ablativnosti; specifična genitivna padežna značenja;
(schematic meaning of ablativity; specific genitive case meanings; metaphor;)
Sažetak
U ovom ćemo se radu posvetiti analizi hrvatskih genitivnih izraza s prijedlogom od. To se prijedložno-padežno značenje u lokalističkim teorijama padeža najčešće smatra ablativnim podznačenjem (ili potpadežom) jednoga od temeljnih semantičkih padeža – padeža SMJERA. Osnovna je pretpostavka svih lokalistički utemeljenih padežnih teorija da su prostorna značenja temelj svim ili barem većini apstraktnijih značenja koja se potom u vezu s prototipnim prostornim značenjima dovode različitim tipovima semantičkih ekstenzija, a prema principu natkategorijalne odnosno interkategorijalne lokalizacije. Ovdje ćemo na primjeru spomenutoga prijedložno-padežnog izraza metodologijom kognitivne gramatike, koja se u svojoj početnoj verziji (Langacker 1982) i sama pojavila pod nazivom prostorna gramatika (engl. space grammar), pokušati otići korak dalje te pokušati dokazati pretpostavku o zajedničkom prostornom značenjskom temelju kao visokoshematičnom značenju ablativnosti prepoznatljivom u svim specifi čnijim padežnim izrazima s navedenim prijedlogom. Na taj će se način polisemičnost, a samim tim i logika te motiviranost (nearbitrarnost) odnosa koji vladaju u jeziku, pokazati puno čvršćom od one indirektne utemeljene na principu značenjskih lanaca, gdje se jedno značenje izvodi iz drugoga, a iz čega slijedi da ne postoji izravna značenjska veza između prototipnih na početku i rubnih značenjskih ostvaraja na kraju lanca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-1301049-0606 - Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima (Brdar, Mario, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Branimir Belaj
(autor)