Naslov
Suvremene spoznaje o kompozitnim materijalima
(Contemporary knowledge on composite materials)

Autori
Tarle, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci sa znanstvenog skupa održanog 18. studenoga 2011. u Zagrebu u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Jerolimov, Vjekoslav - Zagreb : Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 221-222

Skup
Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestima u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kompozitni materijali; polimerizacijski stres
(composite materials; polymerization stress)

Sažetak
Kompozitni materijali su trodimenzijska kombinacija najmanje dva različita materijala koji su međusobno povezani jasno prepoznatljivom silanskom vezom. U razvoju kompozitnih materijala, iznimno mjesto pripada Michael G. Buonocoreu, koji je predložio jetkanje caklinske površine ortofosfornom kiselinom, Rafael L. Bowenu, koji je stvorio kompozitnu smolu i Nobuo Nakabayashiu, koji je predložio hibridizaciju dentinskog supstrata i tako ostvario promociju adhezije pomoću infiltracije monomera u zubnu strukturu. Kompozitni materijali sastoje se od tri temeljna dijela: organske smolaste matrice i odgovarajućeg inicijatora polimerizacije, anorganskog punila te svezujućeg sredstva. Kompozitni materijali razvili su se primarno za ispune prednjih i stražnjih zubi, ali se materijali sličnog sastava danas koriste za izrazito puno indikacija: pečaćenje fisura i jamica, adhezijsko cementiranje keramičkih i indirektnih kompozitnih restoracija, za izradu nadogradnji, izradu privremenih krunica i mostova, vezanje bravica u ortodonciji, izradu splintova te za ispun korijenskog kanala. Suvremeni kompozitni materijali se stalno nadograđuju i imaju znatno usavršena fizičko-mehanička svojstva u odnosu na prethodne generacije, poglavito tvrdoću, čvrstoću, elastičnost, otpornost na savijanje, kidanje, torziju i trošenje. Međutim, kako križno povezivanje u mrežu tijekom polimerizacije dovodi do volumetrijskog skupljanja, a posljedično i polimerizacijskog stresa koji može u značajnoj mjeri utjecati na stvaranje rubne pukotine i kompromitaciju trajnosti restorativnog zahvata, kompenzacija stresa predstavlja najveći znanstveni i klinički izazov. Budućnost kompozitnih materijala ogleda se u dva smjera. Prvi je iznalaženje niskoskupljajućih ili ekspandirajućih kompozitnih materijala, a drugi optimizacija kompozitnih materijala temeljenih na amorfnom kalcijevom fosfatu, koji je direktni prekursor hidroksilapatita, osnovne gradbene jedinice zuba.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA