Pregled bibliografske jedinice broj: 548051
Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije
Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije // Archaeologia Adriatica, III (2011), 51-82 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 548051 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obred spaljivanja pokojnika u prapovijesti sjeverne Dalmacije
(Cremation of the dead in prehistory of northen Dalmatia)
Autori
Kukoč, Sineva
Izvornik
Archaeologia Adriatica (1846-4807) III
(2011);
51-82
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
: incineracija; grobni humak; brončano doba; cetinska kultura; željezno doba; grobne žare; liburnski humci; biritualnost; liburnske nekropole na ravnome; helenizam; romanizacija.
(cremation; burail mound; Bronze Age; Cetina culture; Iron Age; grave urns; Liburnian mounda; Liburnian flat necropoles; Hellenism; Romanization)
Sažetak
Na prostoru sjeverne Dalmacije spaljivanja umrlih primjenjuje se u rano brončano doba (cetinska kultura - Ervenik, Podvršje/Matakov brig, Nadin, Krneza/Duševića glavica (?), u starije željezno doba (Nadin, humak 13, Krneza/ Jokina glavica), kroz helenizam (Dragišić) i, napokon, u procesu romanizacije Liburna. Unatoč novootkrivenim bitnostima o kultu mrtvih u brončano doba u nadinskoj mikroregiji, humak iz Podvršja/ Matakov brig najpogodniji je za analizu cetinske incineracije u sjevernoj Dalmaciji gdje nisu poznata spaljivanja pokojnika iz srednjeg brončanog doba. Tri keramičke žare (grobovi 4, 13) u humku 13 iz Nadina s dominacijom inhumiranih pokojnika (9-6. st. pr. Kr.) prvi su primjer incineracije u liburnskom kontekstu. Intenzitetom i vremenom spaljivanja pokojnika, te oblikom žara, liburnskoj kulturi u jadranskom svijetu najsrodnija je picenska. Liiburnska i picenska incineracija konvergentne su pojave: odraz su zajedništva kasnog urnenfelder svijeta 10/9- 8.st.pr. Kr. i posljedica kulturno-etničkih dodira u „zatvorenom“ krugu od Podunavlja, jugoistočnoalpskog prostora do Apeninskog poluotoka ; također su plod određenih manjih migracija ; konkretno, kod Picena (uz nesumnjivi proto/villanova utjecaj) iz transjadranskog pravca, a kod Liburna vjerojatno negdje sa sjevera, iz zaleđa. U tom krugu, na Jadranu, u prvim stoljećima željeznog doba kulturna interakcija Liburna, Histra/ sa širim zaleđem i Picena okvir je za analizu liburnskog spaljivanja. Najnovija iskapanja na planiranoj liburnsko-rimskoj nekropoli u Nadinu (Nedinum) dala su nove podatke o prostornom, vremenskom i simboličnom (religijskom, društvenom) odnosu autohtone liburnske i rimske komponente koja u doba romanizacije podrazumijeva i prvo intenzivno spaljivanje pokojnika u sjevernoj Dalmaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-2690754-0756 - Naselja i groblja na istočnom Jadranu u željezno doba, simbolički aspekti (Kukoč, Sineva, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Sineva Kukoč
(autor)