Naslov
Zvuci i znaci: Interkulturne i intermedijalne kroatističke studije
(Sounds and Signs: Intercultural and Intermedial Croatology Studies)

Autori
Banov-Depope, Estela

Ostali urednici
Bačić-Karković, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Leykam International

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
210

ISBN
978-953-7534-72-1

Ključne riječi
Usmena i pisana književnost ; intertekstualnost ; Kulturni pluralizam ; folklor
(Oral and Written Literature ; Intertextuality ; Cultural Pluralism ; Folklore)

Sažetak
Knjiga pod naslovom Zvuci i znaci: interkulturne i intermedijalne kroatističke studije sadrži uvodno poglavlje i desetak studija koje se dijelom bave teorijskom problematikom i fenomenima intertekstualnosti, folklorizma i komunikacijom u autentičnim usmenim situacijama, a dijelom književnopovijesnim analizama temeljinim na manje poznatim primjerima iz hrvatske kulturne baštine. Studije u knjizi raspoređene su u dvije skupine. U prvom se dijelu nižu poglavlja posvećena fenomenu intertekstualnosti u usmenoj i pisanoj književnosti, nadalje analizira se sociokulturni fenomen folklorizma, interdisciplinarno se problematizira percepcijski i komunikacijski aspekt u prijenosu folklornih pjesničkih tekstova s hrvatskog prostora te se promatraju interkulturni aspekti u tradicijskoj kulturi. U drugom dijelu knjige slijede studije koje analiziraju pojedinačne fenomene kao primjere interdisciplinarnog interesa u kroatistici. U ovom su segmentu odabrani primjeri raspoređeni kronološkim slijedom. Jedno je poglavlje posvećeno intertekstualnim aspektima i plurilingvizmu opusa Frane Petrića u kontekstu europskog humanističkog latinizma. Nadalje se analizira poetski opus Petra Kneževića te se ističe muzikološki utjecaj na versifikacijske obrasce, posebno mogući utjecaj izvedbene prakse tradicijskih bugaršćica na specifičnu Kneževićevu strofu koja predstavlja osebujnu versifikacijsku inovaciju ovog pjesnika. Kraće poglavlje posvećeno je romanesknoj produkciji Eugena Kumičića. Ovdje se posebno sagledavaju kategorije empirijskog hrvatskog čitateljstva onoga vremena i romanima imanentna implicitna kategorija čitateljstva kao autorski konstrukt te utjecaj njihova međusobnog odnosa na stilizacijske postupke u romanima. U nastavku se prati doprinos Ivana Milčetića razvoju hrvatske etnografije i uspoređuje njegov znanstveni pristup sa znanstvenim metodama britanskih kulturnih antropologa, a posljednja studija u knjizi bavi se semiološkom analizom iluminirane glagoljičke notne table Dragutina Parčića nastale sedamdesetih godina 19. stoljeća te objedinjuje interes za vizualni, glazbeni i širi kulturološki pristup.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA