Naslov
Učestalost i mehanizmi poslijeoperacijske imunosupresije kod bolesnika podvrgnutih velikim kirurškim zahvatima
(THE FREQUENCY AND MECHANISMS OF POSTOPERATIVE IMMUNOSUPPRESSION IN PATIENTS UNDERGOING MAJOR SURGERY)

Autori
Ivić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
06.12

Godina
2011

Stranica
112

Mentor
Barbić, Jerko

Ključne riječi
Artroplastika; zamjena; zglob kuka - štetni učinci; bakterijske infekcije - kirurgija; Probavni sustav kirurški zahvati - štetni učinci; imunosupresija; imunološka tolerancija - imunologija; fiziologija; Neurokirurški postupci - štetni učinci; poslijeoperacijske komplikacije - kirurgija; kirurški zahvati; operativno - štetni učinci; sistemski upalni odgovor sindrom.
(Arthropalsty; replacement; hip – adverse effects; Bacterial infection - surgery; Digestive system surgical procedures – adverse effects; Immunosuppression; Immune tolerance – immunology; physiology; Neurosurgical procedures – adverse effects; Postoperative complications – surgery; Surgical procedures; operative – adverse effects; Systemic inflammatory response syndrome.)

Sažetak
Svrha istraživanja bila je utvrditi pojavnost i mehanizme nastanka imunosupresije nakon kirurških zahvata različite vrste i lokalizacije, odnos između imunosnih promjena i bolesnikova prijeoperacijskog kliničkog statusa i povezanost tih promjena s poslijeoperacijskim infekcijskim komplikacijama. Prospektivnom studijom obuhvaćeno je 115 ispitanika podvrgnutih operaciji zbog bolesti probavnih organa, artroze kuka ili ekspanzivnoga procesa središnjega živčanog sustava. Prema vrsti operacije (abdominalni zahvati, ugradnja umjetnog zgloba kuka, kraniotomija) podijeljeni su u tri skupine. Bilježene su komplikacije za vrijeme i nakon operacije, uključujući krvarenje, sustavni upalni odgovr (SIRS), infekcije. Koncentracija slobodne DNA praćena je kao mjera veličine kirurške ozljede, a koncentracija CRP-a, neutrofilno-limfocitni odnos, izražaj monocitnoga HLA-DR i udio T reg limfocita kao pokazatelji imunoreaktivnosti. Krvarenje je utvrđeno kod 8, SIRS kod 10, a infekcijske komplikacije kod 19 ispitanika. Porast koncentracije CRP-a i vrijednosti N/L odnosa najizrazitiji je nakon abdominalnih opeacija i upućuje na razvoj SIRS-a. Smanjenje izražaja HLA-DR najizrazitije je nakon abdominalnih operacija koje su praćene SIRS-om. Utvrđena promjena koncentracije slobodne DNA nedostatna je za prosudbu ekstenzivnosti kirurške ozljede. Količina Treg stanica nije značajno odstupala od referentnih vrijednosti za zdrave osobe. ROC raščlamba pokazuje CRP kao dijagnostički pokazatelj SIRS-a, a izražaj HLA-DR kao pokazatelj infekcijskih komplikacija. Kirurški zahvati, ovisno o vrsti i mjestu operacije izazivaju imunosupresiju posredovanu različitim mehanizmima. Nakon abdominalnih operacija posredovana je SIRS-om, a nakon kraniotomija izravnom pobudom neuroendokrinoga sustava. Operacijska ozljeda nakon ugradnje proteze kuka praćena je lokalnom upalnom reakcijom nedostatnom za pobudu neuroendokrinoga sustava. Nije potvrđena korist određivanja slobodne DNA u prosudbi veličine kirurške ozljede. Smanjenje izražaja HLA-DR nakon operacije upozorava na poslijeoperacijsku imunosupresiju. Određivanjem izražaja monocitnoga HLA-DR antigena prije operacije moguće je identificirati osobe primarno smanjene imunoreaktivnosti. Normalna količina Treg stanica u perifernoj krvi ne isključuje smanjenu imunoreaktivnost. CRP se pokazao korisnim dijagnostičkim kriterijem za SIRS, a HLA-DR pouzdanim biljegom imunosupresije i predskazateljem infekcijskih komplikacija. Po čemu disertacija doprinosi znanosti: Rezultati istraživanja pridonose boljem razumijevanju patogenetskih mehanizama nastanka poslijeoperacijske imunosupresije kod različitih vrsta operacijske ozljede. Imunosupresija nakon abdominalnih operacija povezana je sa SIRS-om i posredovana pretežito mehanizmom citokinske autoregulacije, a nakon intrakranijskih operacijskih zahvata nastaje posljedično izravnoj pobudi endogenoga protuupalnog sustava bez posredstva SIRS-a. Tkivna ozljeda nakon operacije ugradnje umjetnoga kuka izaziva lokalni imunosni odgovor koji nije dostatan za pobudu endogenoga protuupalnog sustava. Opća i klinička obilježja bolesnika (dob, spol, osnovna i pridružene bolesti) kao i lijekovi primijenjeni u perioperacijskom razdoblju mogu utjecati na imunosnu reaktivnost i pojavnost poslijeoperacijske imunosupresije. Zbog nesklada u vremenu mjerenja (DNA) u odnosu na vrijeme operacijskoga zahvata, ovo istraživanje nije potvrdilo pretpostavljenu korist određivanja plazmatske koncentracije slobodne DNA u prosudbi ekstenzivnosti kirurške ozljede. ( Ukazuje se na potrebu daljnjih istraživanja s boljom vremenskom usklađenošću mjerenja DNA u odnosu na vrijeme operacije.) Određivanje serumske koncentracije CRP-a može poslužiti u predviđanju nastanka SIRS-a u ranom poslijeoperacijskom razdoblju. Početno normalna vrijednost imunoregulacijskih (Treg) limfocita upućuje na imunosnu uravnoteženost, ali ne isključuje možebitno smanjenu imunoreaktivnost. Izražaj monocitnoga HLA-DR antigena pouzdan je pokazatelj imunosne reaktivnosti te određivanje udjela HLA-DR+ stanica može poslužiti u identifikaciji osoba s primarno smanjenom imunoreaktivnošću, praćenju pojavnosti poslijeoperacijske imunosupresije i predviđanju možebitnih infekcijskih komplikacija u poslijeoperacijskom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA