Naslov
Suvremeni teorijsko-koncepcijski razvoj geografije u Hrvatskoj
(Contemporary theoretical and conceptual development of geography in Croatia)

Autori
Šterc, Stjepan ; Komušanac, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
5. hrvatski geografski kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2011. - 08.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
teorija; metodologija; programi; studij; organizacija
(theory; methodology; programmes; study; organization)

Sažetak
Teorijsko metodološki okvir i geografski identitet temelje se na koncepciji vanjskog i unutrašnjeg predmeta interesa, u kojem je jasno definiran i konačan geografski prostor, vanjski predmet interesa, a sadržaji, procesi, veze i odnosi u tom prostoru, nastali interakcijom prirodne osnove i društvene nadgradnje unutrašnji predmet interesa. Sukladno tako postavljenoj koncepciji moguće je prema snazi determinacije izdvajati pojedine geografske discipline, a prema značenju kompleksa geografskih faktora u prostoru moguće je izdvajati studijske programe i organizacijsku formu stručno-znanstvenih ustanova. Definirajući geografiju kao svojevrsnu filozofiju i logiku prostora u kojem se otkrivaju, definiraju, razrješavaju i predviđaju prostorne zakonitosti kao osnova brojnih planiranja, za pretpostaviti je da će upravo takve prostorne analize biti nužnost u definiranju funkcija svih regija nezavisno od reda veličine i njihovog značenja. Prema tome je potrebno prilagoditi geografske, studijske i organizacijske forme misleći pritom na formiranje novih studija u okviru geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, i to primarno studija koji na zagrebačkom sveučilištu ne postoje i koji bi mogli osim klasičnog resornog financiranja biti financirani na studijskom tržištu i privući prvostupnike drugih srodnih studija i fakulteta. Time bi geografija učvrstila svoj temelj u znanstvenom sustavu i stvorila pretpostavke za ozbiljniji razvoj struke. Takva bi dva studija na primjer mogla biti studij demografije i regionalnog razvoja i planiranja. Oba studija imaju osnovu u ovakvom teorijskom konceptu i potvrdila bi novu koncepciju interdisciplinarnosti struke. Time bi geografski odsjek dobio na značenju unutar Prirodoslovno-matematičkog fakulteta , a također i stvorio pretpostavke za osamostaljenje u okviru Sveučilišta. Kako je geografija jedina tradicionalna znanost od početka razvoja civilizacije bez znanstvene institucije, u koncepciji suvremenog razvitka geografije u Hrvatskoj potrebno je formirati novi znanstveni institut ili reorganizirati nekad geografski a danas Institut za migracije i narodnosti u funkciji novih studijskih programa u okviru Geografskog odsjeka. Time bi geografska struka mogla izlaziti na znanstveno tržište kroz znanstveni institut programski, projektno i koncepcijski postavljen u komplementarnom odnosu s matičnom ustanovom Geografskim odsjekom i matičnim Hrvatskim geografskim društvom. Kroz nove studijske grupe posebno bi trebalo razvijati nove metode i tehnike rada kojima bi se primarno mjerili i kvantificirali sadržaji, veze, procesi i odnosi i time bi geografija napustila još uvijek često prisutan deskripcijski pristup i napravila bitan iskorak prema vodećoj znanosti koja proučava, rješava i predviđa prostorne zakonitosti. Cjelokupni koncept nije nešto posebno složen niti nemoguće realizacije i upravo je ovo vrijeme pred ulazak u Europsku Uniju idealno za posložiti geografsku struku sukladno organizacijskim i studijskim formama u drugim zemljama članicama. Osim toga, geografija bi svoje znanstveno istraživanje usmjerila na ključne sadržaje u Hrvatskoj o kojima ovisi cjelokupni društveni, politički, gospodarski i demografski razvoj Republike Hrvatske. Izumiranje ukupnog stanovništva RH s intenzivnim dugogodišnjim prirodnim padom i negativnom vanjskom migracijskom bilancom te mogućom supstitucijom stanovništva, uz regionalno niveliranje gospodarskog razvitka postat će u Hrvatskoj strateški predmet interesa kojima bi se upravo u okviru postavljenog teorijsko-metodološkog koncepta studijskih programa i organizacijske forme trebala intenzivno baviti geografija.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA